VRHOVNI SUD CRNE GORE THE SUPREME COURT OF MONTENEGRO ________________________________________ BILTEN/BULLETIN 2008

5

PRAVNI STAVOVI I MILJENJA

6

PRAVNI STAV Krivino odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore, Su.V.br.66/2007 od 19.02.2007. godine. Krivino odjeljenje Vrhovnog suda Republike Crne Gore, u sastavu od sudija Kojovi Radula, Stojanovi Petra, Ivanovi Sretena, Vuini Stanke i Bogievi dr Cedomira, u sjednici odranoj dana 19.02.2007. godine, na osnovu lana 100. stav 4. Zakona o sudovima Republike Crne Gore, povodom dileme Uprave policije Crne Gore ko snosi trokove postavljenog branioca u predkrivinom postupku zbog krivinih djela koja se gone po slubenoj dunosti u sluajevima kada je krivini postupak pokrenut kod nadlenog suda, zauzelo je PRAVNI STAV 1. Nuni izdaci postavljenog branioca u predkrivinom postupku zbog krivinih djela koja se gone po slubenoj dunosti isplauju se iz sredstava organa uprave nadlenog za policijske poslove, bez obzira da li je dolo do pokretanja krivinog postupka - lan 199. stav 4. ZKP. 2. Nagrada postavljenom braniocu u predkrivinom postupku zbog krivinih djela koja se gone po slubenoj dunosti u sluajevima kada nije pokrenut krivini postupak kod nadlenog suda isplauje se iz sredstava organa uprave nadlenog za policijske poslove - lan 200. stav 4. ZKP. 3. Nagrada postavljenom braniocu u predkrivinom postupku zbog krivinih djela koje se goni po slubenoj dunosti u sluajevima kada je pokrenut krivicni postupak pred nadlenim sudom isplauje se iz sredstava suda na osnovu popisa trokova koji mora biti sastavni dio predkrivinih spisa - lan 200. i 202. stav 2. ZKP. O b r a z l o e nj e Dopisom 01 broj 051/07-1045 od 25.01.2007. godine, direktor Uprave policije Republike Crne Gore, traio je stav ovog suda ko snosi trokove postupka koji se odnose na nune izdatke i nagradu braniocu u predkrivinom postupku zbog krivinih djela koja se gone po slubenoj dunosti u slucajevima kada je krivini postupak pokrenut kod nadlenog suda. lanom 199. stav 4. ZKP je propisano da se trokovi iz stava 2. taka 1. do 6. ovog lana, kao i nuni izdaci postavljenog branioca i postavljenog punomonika oteenog kao tuioca (lan 64. stav 3, lan 69. stav 5, lan 70), u postupku zbog krivinih djela za koja se goni po slubenoj dunosti, isplauju iz sredstava organa koji vodi krivini postupak po podnoenju

7

zahtjeva za naknadu trokova, a nagrada postavljenom braniocu i punomoniku nakon njihovog razrjeenja. Ovi trokovi naplauju se docnije od lica koja su duna da ih naknade po odredbama ovog zakonika. Organ koji vodi krivini postupak duan je da sve trokove koji su unaprijed isplaeni unese u popis koji e se priloiti spisima. Iz naprijed citirane zakonske odredbe proizilazi da zakonodavac pravi razliku izmedju nunih izdataka postavljenog branioca i nagrade postavljenom braniocu. Naime, u stavu 4. navedenog lana je propisano da se nuni izdaci postavljenog branioca isplauju unaprijed iz sredstava organa koji vodi krivini postupak i da se tako isplaeni iznosi unose u popis koji se prilae spisima predmeta. Otuda stav ovog suda da nune izdatke postavljenog branioca unaprijed isplauje organ uprave policije koji vodi predkrivini postupak. Nasuprot tome, nagrada postavljenom braniocu isplauje se nakon njegovog razrjeenja, odnosno nakon okonanog krivinog postupka. Saglasno naprijed citiranoj odredbi lana 199. Zakonik o krivinom postupku u lanu 200. stav 4. propisuje da u sluaju nepokretanja krivinog postupka o nagradi i nunim izdacima u predkrivinom postupku odluuje organ uprave nadlean za policijske poslove. Nasuprot tome, ukoliko dodje do pokretanja krivinog postupka nagradu postavljenom braniocu, pa i za radnje preduzete u predkrivinom postupku, isplauje sud iz sredstava suda, a konanu odluku ko snosi trokove krivinog postupka donosi sud po okonanju krivinog postupka - lan 200 i 202, stav 1 ZKP. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

8

PRAVNI STAV Krivinog odjeljenja Vrhovnog Su.V.br.155/2008 od 26.06.2008. godine suda Crne Gore,

Zakon o amnestiji lica osudjenih za krivina djela propisana zakonima Republike Cme Gore ("Sl.list RCG", br.48/06) ne moe se primjenjivati na lica osudjena stranom krivinom presudom ije izvrenje je zapoeto prije stupanja na snagu Zakona o medjunarodnoj pravnoj pomoi u krivinim stvarima ("S1.list Crne Gore, br.4/2008).

O b r a z l o e nj e lanom 1. Zakona o amnestiji lica osudjenih za krivina djela propisana zakonima Republike Crne Gore ("Sl.RCG", br.48/06), propisano je da se od izvrenja dijela izreene kazne oslabadjaju lica koja su na dan stupanja na snagu tog zakona pravosnano osudjena za djela propisa ta zakonima Republike Crne Gore, kao i lica kojima je data amnestija po Zakonima o amnestiji lica osudjenih za krivina djela propisana zakonima Republike Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 57/00, 49/02 i 79/04). Taj zakon stupio je na snagu 5.08.2006. godine. Polazei od navedene zakonske odredbe za oslobodjenje od izvrenja dijela izreene kazne potrebno je da su ispunjenja dva uslova: -da je lice osudjeno za krivino djelo propisano zakonima Republike Crne Gore; -da je presuda kojom je to lice osudjeno bila pravosnana na dan 5.08.2006. godine. lanom 40. Zakona o medjunarodnoj pravnoj pomoi u krivinirn stvarima propisano je da se odredbe domaeg Zakona o pomilovanju, amnestiji i uslovnom otpustu primjenjuju se i na lica osudjena stranom krivinom presudom koja se izvrava u Crnoj Gori. Medjutim, lanom 55. Zakona o medjunarodno pravnoj pomoi u krivinirn stvarima, propisano je da e se postupci pruanja medjunarodne pravne pomoi koji su u toku na dan stupanja na snagu ovog zakona sprovesti po odredbama glave XXX i XXXI Zakona o krivinom postupku ("Sl.list SFRJ", br. 4/77 ...i "Sl.list SRJ", br.27/92 i 24/94). Izvrenje strane krivine presude je jedan od oblika pruanja medjunarodne pravne pornoi i na postupke izvrenja strane krivine presude koji su zapoeti prije stupanja na snagu navedenog zakona ne mogu se primjenjivati odredbe istog, pa ni odredba lana 40. Drugaiji pravni stav ne proizilazi ni iz Konvencije o transferu osudjenih lica sa dodatnim protokolom, jer je l.12 navedene Konvencije

9

propisano da svaka strana moe odobriti pomilovanje, amnestiju ilj ublaavanje kazne u skladu sa Ustavom ili drugom zakonskom regulativom. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

10

PRAVNI STAV Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Su.VI.br.32/08 od 26.06.2008. godine. 1) Nuni izdaci punomonika oteenog kao tuioca i nagrada punomonika oteenog kao tuioca u postupku zbog kriv.djela za koja se goni po slubenoj dunosti isplauju se iz sredstava organa koji vodi krivini postupak po podnoenju zahtjeva za naknadu trokova, a naknada punomoniku nakon njegovog razrjeenja samo ako je punomonik oteenog kao tuioca postavljen od strane suda saglasno l.64. st.3. Zakonika o krivinom postupku. U osudjujuoj presudi izrei e se da je okrivljeni duan da naknadi ove trokove. 2) Trokovi i nagrada punomonika oteenog kao tuioca, koji nije postavljen od strane suda saglasno l.64. st.3. ZKP, te nuni izdaci i nagrada punomonika oteenog ne isplauju se iz budetskih sredstava suda. U osudjujuoj presudi izrei e se da je okrivljeni duan oteenom kao tuiocu, odnosno oteenom naknaditi trokove krivinog postupka, koji su nastali plaanjem naknade punomoniku po AT, ukoliko oteeni kao tuilac, odnosno oteeni takav zahtjev postave prije zavretka glavnog pretresa. O b r a z l o e nj e lanom 64. st.3. Zakonika o krivinom postupku propisano je da se oteenom kao tuiocu, kada se postupak vodi po njegovom zahtjevu za krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju preko pet godina, moe, na njegovo traenje, postaviti punomonik, ako je to u interesu postupka i ako oteeni kao tuilac, prema svorn imovnom stanju ne moe snositi trokove zastupanja. Saglasno l.199. st.4. ZKP, izdaci postavljenog punomonika oteenog kao tuioca u postupku zbog krivinih djela za koja se goni po slubenoj dunosti isplauju se iz sredstava organa koji vodi krivini postupak po podnoenju zahtjeva za naknadu trokova, a nagrada postavljenom punomoniku nakon njegovog razrjeenja. Ovi trokovi naplauju se docnije od lica koja su duna da ih naknade po odredbama ovog zakonika. Po odredbama Zakonika o krivinom postupku - lan 202 st.1 okrivljeni koji je oglaen krivim duan je da naknadi trokove krivinog postupka koji su unaprijed isplaeni iz budetskih sredstava (l.199. st.4.

11

ZKP), kao i trokove privatnog tuioca, oteenog kao tuioca i njihovih zakonskih zastupnika i nagradu i nune izdatke njihovih punomonika. Polazei od navedenih zakonskih odreclbi ovo Odjeljenje je zauzelo pravni stav iz take 1. Saglasno lanu 202 st.1 ZKP, ovo Odjeljenje nalazi da sud iz budetskih sredstava ne isplauje nagradu punomoniku oteenog kao tuioca, koji nije postavljen na osnovu lana 64 st.3 ZKP, odnosno punomoniku oteenog. To su trokovi krivinog postupka koje je duan da naknadi okrivljeni koji je oglaen krivim oteenom kao tuiocu, odnosno oteenom, pa je u izreci osudjujue presude sud duan, ukoliko je oteeni kao tuilac, odnosno oteeni stavio zahtjev za naknadu trokova prije zavretka glavnog pretresa, navesti da je optueni NN oteenom kao tuiocu (odnosno oteenom) na ime trokova krivinog postupka duan platiti iznos od ...... eura. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

12

PRAVNI STAV Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Su. VI. br. 20/2008 od 26.06.2008. godine. injenica da je protiv istog optuenog u toku krivini postupak za istovrstno krivino djelo moe se cijeniti kao okolnost koja ukazuje da e ponoviti krivino djelo u smislu lana 148. st.1. ta.3. Zakonika o krivinom postupku. O b r a z l o e nj e lanom 148. st.1. ta.3. Zakonika o krivinom postupku propisano je da se protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je uinilo krivino djelo pritvor moe odrediti ako postoje okolnosti koje ukazuju da e ponoviti krivino djelo. Po ocjeni ovog odjeljenja okolnost koja ukazuje da e okrivljeni ponoviti krivino djelo je, izmedju ostalog, i injenica da se protiv tog lica vodi drugi krivini postupak za istovrsno ili slino krivino djelo. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

13

PRAVNI STAVOVI Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Su. VI. br. 74/2008 od 07.08.2008. godine I.Izreka presude treba da sadri obiljeja i uslove iz lana 507 stav 3 i 4 Zakonika o krivinom postupku koji predmetnom krivinom djelu daju obiljeja krivinog djela izvrenog na organizovan nain. II.Ako se u toku pretresa pred vijeem iz lana 510 Zakonika o krivinom postupku pokae da krivino djelo nije izvreno na organizovan nain to vijee je nadleno da donese presudu i za krivino djelo koje nije izvreno na organizovani nain. III.Sastav vijea se odredjuje prema injeninom opisu djela iz optunice koja je stupila na pravnu snagu. IV.Mjere tajnog nadzora propisane lanom 237 Zakonika o krivinom postupku mogu se koristiti za pribavljanje dokaza za krivina djela izvrena prije stupanja na snagu Zakonika o krivinom postupku, ali se ta djela ne mogu kvalifikovati uz primjenu lana 507 stav 3 i 4 Zakonika o krivinom postupku. O b r a z l o e nj e I.Saglasno lanu 364 stav 1 taka 1 i 2 Zakonika o krivinom postupku u presudi u kojoj se optueni oglaava krivim moraju se naznaiti injenice i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, kao i onih od kojih zavisi primjena odredjene odredbe Krivinog zakonika, zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakonika primijenjene. lanom 507 stav 3 i 4 Zakonika o krivinom postupku propisani su elementi potrebni za kvalifikaciju da je odredjeno krivino djelo izvreno na organizovan nain. Saglasno lanu 142 stav 2 Krivinog zakonika pod krivinim zakonodavstvom Crne Gore podrazumijeva se taj zakonik, kao i sve krivino pravne odredbe sadrane u drugim zakonima Crne Gore. Polazei od svih naprijed navedenih zakonskih odredbi ovo odjeljenje nalazi da se u izreci presude moraju navesti obiljeja i uslovi iz lana 507 stav 3 i 4 Zakonika o krivinom postupku koji predmetnom krivinom djelu daju obiljeja krivinog djela izvrenog na organizovan nain. Ovo sa razloga, to kod odredbe lana 142 stav 2 Krivinog zakonika, odredba lana 507 stav 3 i 4 Zakonika o krivinom postupku ima ne samo krivino procesni ve i materijalno pravni karakter.

14

II.Zakonodavac je u lanu 510 Zakonika o krivinom postupku propisao poseban sastav vijea za krivina djela izvrena na organizovan nain, a polazei od teine ovakvih krivinih djela. Uinjeno je to sa razloga to sastav vijea propisan lanom 510 Zakonika o krivinom postupku predstavlja veu garanciju za pravino sudjenje ovakvih krivinih djela. Polazei od takve intencije zakonodavca ovo odjeljenje nalazi da vijee iz lana 510 Zakonika o krivinom postupku ima funkcionalnu nadlenost da donese presudu i za krivino djelo za koje se u toku pretresa pokae da nije izvreno na organizovan nain. Gornji zakljuak proizilazi iz analognog tumaenja lana 35 stav 2 Zakonika o krivinom postupku saglasno kojoj odredbi se vii sud ne oglaava nenadlenim ako poslije otvaranja glavnog pretresa ustanovi da je za sudjenje nadlean nii sud ve sam sprovodi postupak i donosi odluku. III.Saglasno lanu 359 Zakonika o krivinom postupku sud je vezan injeninim opisom sadranim u podnesenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj ili proirenoj optunici. Tim opisom sud je vezan i prilikom odluivanja o sastavu vijea, pa ako je u optunici, koja je stupila na pravnu snagu, dat injenini opis krivinog djela izvrenog na organizovan nain onda sastav suda mora biti u skladu sa lanom 510 Zakonika o krivinom postupku. lanom 402 stav 1 Zakonika o krivinom postupku je propisano da se nakon ukidne odluke za sudjenje uzima ranija optunica, pa se prema sadrini iste i formira sastav vijea. IV.Zakonik o krivinom postupku primjenjuje se od dana poetka primjene na sve postupke koji su u toku, ako prelaznim i zavrnim odredbama nije neto drugo propisano. Zakonik o krivinom postupku ("Sl.list RCG", br.71/03 i 47/06) primjenjuje se od 07.aprila 2004 godine, a prelaznim i zavrnim odredbama predvidjeni su izuzeci od primjene tog zakonika samo u odnosu na neke rokove i pravne ljekove (lan 569 i 570 ZKP). Polazei od naprijed navedenog ovo odjeljenje nalazi da se odredbe Zakonika o krivinom postupku o mjerama tajnog nadzora primjenjuju na sve nezavrene postupke. Medjutim, kod sadrine i obrazloenja stava 1 ovog odjeljenja krivina djela izvrena prije poetka primjene Zakonika o krivinom postupku ne mogu se kvalifikovati kao krivina djela izvrena na orgnizovan nain, jer je ovo odjeljenje miljenja da odredbe lana 507 stav 3 i 4 imaju i materijalno pravni karakter, a saglasno lanu 2 Krivinog zakonika krivino djelo kao takvo, pa i krivino djelo izvreno na organizovan nain, mora biti zakonom propisano prije nego to bude izvreno. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

15

M I LJ E NJ E

Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Su.V.br.5/2008 od 16.01.2008. godine lan 18 Zakona o sudovima ("Sl.list RCG", br.5/2002) treba izmijeniti, a na nain to bi taka 1. istog glasila: "sudi u krivinom postupku o krivinim djelima izvrenim na organizovani nain bez obzira na visinu propisane kazne". Sledstveno prednjem postojee take 1., 2. i 3. bi dobile odgovarajue oznake. Ova odredba bi se primjenjivala od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. U pogledu ostalih krivinih djela, za sada ne treba vriti izmjene u pogledu stvarne nadlenosti.

Obrazloenje Po ocjeni Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, a u cilju ostvarenja Akcionog plana za sprovodjenje Strategije reforme pravosudja i Akcionog plana za sprovodjenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, neophodno je izvriti koncentraciju nadlenosti za ostupanje u krivinim predmetima zbog krivinih djela izvrenih na organizovani nain. Predloenim rjeenjem taj cilj bi se ostvario. Nadalje, Krivino odjeljenje Vrhovnog suda smatra da zapoete postupke u ovakvim krivinim predmetima treba da zavre sudovi, koji su te postupke i zapoeli, jer sagledavajui broj tih predmeta i fazu u kojoj se postupci nalaze zakljuujemo da ne bi bilo cjelishodno te predmete sada prenositi u nadlenost viih sudova. Ovo sa razloga to bi to samo vodilo odugovlaenju postupka. Sa tih razloga smatramo da bi u prelaznim i zavrnim odredbama trebalo unijeti rjeenje kakvo je naprijed predloeno. Kada su u pitanju takozvana koruptivna krivina djela nalazimo da ne bi bilo cjelishodno vriti koncentaciju tih predmeta, jer s obzirom na postojei broj predmeta, te broj nerijeenih predmeta u krivinoj materiji u viim sudovima, to ne bi vodilo brem i efikasnijem rjeavanju tih predmeta. Predsjednik Krivinog odjeljenja Radule Kojovi,s.r.

16

SUDSKA PRAKSA

17

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO

19

PREKORAENJE GRANICA NUNE ODBRANE (lan 10 stav 3 KZ RCG) Ocjena da je djelo uinjeno prekoraenjem granica nune odbrane mora proistei iz cjelokupnog injeninog stanja i okolnosti sluaja a ne samo na osnovu neposrednog opaanja suda na pretresu. Iz obrazloenja: "Po razmatranju pobijane presude, albe i svih spisa ovog predmeta, pazei po slubenoj dunosti na odredbe l.388. ZKP, Vrhovni sud je naao: alba je osnovana. Osnovano se albom branioca optuenog ukazuje da su razlozi o odlunim injenicama nejasni, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. ZKP, to drugostepenu presudu ini nezakonitom i predstavlja razlog za njeno ukidanje. Naime, drugostepeni sud je nakon odranog pretresa u postupku odluivanja po albama Vieg dravnog tuioca u Bijelom Polju i punomonika oteenog kao tuioca M.N. optuenog A.R.oglasio krivim zbog krivinog djela ubistvo u pokuaju iz l.30. st.1. KZ RCG u vezi l.19. KZ SRJ u vezi l.9. st.3. KZ SRJ. Pri tome, drugostepeni sud zakljuuje da je oteeni M.N. kritine prilike, preduzeo protivpravni napad na optuenog, koji taj napad niim nije isprovocirao, niti je u datoj situaciji njemu doprinio. U tom dijelu drugostepeni sud u svemu prihvata razloge iz obrazloenja pobijane presude. Medjutim, drugostepeni sud nalazi da je optueni u cilju odbijanja protivpravnog napada, koji je blie opisan izrekom te presude, prekoraio granice nune odbrane. Za takav svoj zakljuak drugostepeni sud na strani 5 trei pasus navodi pored ostalog i sledee: "Pogrean je zakljuak prvostepenog suda da optueni nije imao ansi da se fiziki suprostavi oteenom i po ocjeni drugostepenog suda taj zakljuak je proizvoljno dat. injenica je da je oteeni mladji, ali optueni je bio u godinama (43 g.), kada je svakako kao mukarac ima adekvatnu snagu, a prema konstataciji, o kojoj se drugostepeni sud uvjerio linim opaanjem oteenog i optuenog, ali i njihovom potvrdom da se oni nalaze na fotoelaboratu o rekonstrukciji, nimalo ne zaostaje za oteenim. S toga je zakljuak prvostepenog suda da je oteeni po fizikoj konstituciji jai i mladji, te da s toga optueni nije mogao na drugi nain da odbije napad ne samo neuvjerljiv ve i pogrean. Po nalaenju ovog suda injenica da je optueni upotrijebio oruje kao sredstvo odbijanja napada ukazuje da je on prekoraio granice nune odbrane i da je imao mogunosti da koristi i adekvatniji nain i blae sredstvo za odbijanje napada, koji iako je otpoeo samim trenutkom upuivanja oteenog prema optuenom i verbalnim obraanjem, te

20

pokuajem da preskoi ogradu dvorita (u kom se nalazio optueni), ipak je oteeni bio udaljen od optuenog i nenaoruan tako da je optueni bio u prilici, ako je procjenjivao da svojom snagom nee odbiti napad, upotrijebi blae sredstvo ili bar pomenuto sredstvo (pitolj) upotrijebi na nain koji bi zaustavio oteenog, a ne bi ga povrijedio ili bi ga lake povrijedio." Dakle, drugostepeni sud nalazi da je optueni prekoraio granice nune odbrane, jer je napad oteenog mogao odbiti upotrebnom fizike snage i pitoljem. Medjutim, po nalaenju ovog suda, iz obrazloenja pobijane presude se ne vidi na osnovu kojih injenica sud zakljuuje da je optueni napad mogao odbiti upotrebom fizike snage, osim neposrednog opaanja suda na pretresu, imajui u vidu razlike u godinama izmedju optuenog i oteenog. Isto tako, iz presude se ne vidi na osnovu ega sud nalazi da se optueni mogao pouzdati da e upotrebom fizike snage uspjeno odbiti napad oteenog, te da li je optueni uopte i duan da se fiziki obraunava sa oteenim kako bi njegov napad odbio u situaciji kada mu stoje na raspolaganju druga sredstva da taj napad uspjeno odbije. Konano, iz razloga presude se ne vidi na koji nain je optueni mogao odbiti napad upotrebom pitolja, osim na nain kako je to kritinom prilikom uinio optueni, to sve ukazuje da su razlozi pobijane presude u pogledu ove injenice nejasni i da se ista ne moe sa sigurnou ispitati, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. ZKP. Stoga, u ponovnom postupku drugostepeni sud e otkloniti navedenu povredu postupka na koju je ukazano ovim rjeenjem, pa e nakon ocjene navoda albi Vieg dravnog tuioca u Bijelom Polju i punomonika oteenog kao tuioca M.N. i svih spisa predmeta biti u mogunosti da donese pravilnu i zakonitu odluku. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K.I.br.10/2008 od 01.12.2008. god.)

21

KAZNA ZATVORA (lan 36 stav 1 KZ RCG) Opti minimum (donja granica) kazne zatvora je 30 dana a ne mjesec dana. Iz obrazloenja: "Kako je alba branioca optuenog izjavljena zbog pogreno i nepotpuno utvrdjenog injeninog stanja i povrede Krivinog zakonika, to je ovaj sud u smislu l.391. ZKP ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni, pa je naao da povodom albe branioca optuenog, a po slubenoj dunosti valja preinaiti pobijanu presudu u tom dijelu. Naime, drugostepeni sud je pravilno utvrdio i ocijenio sve okolnosti koje su od znaaja za odmjeravanje kazne, pravilno nalazei da e se sa ublaenom kaznom u okviru opte svrhe krivinih sankcija postii posebna svrha kanjavanja iz l.32. Krivinog zakonika, da optueni ubudue ne ini krivina djela. Medjutim, u l.36. st.1. Krivinog zakonika je propisano da kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina. Prema tome, opti minimum kazne zatvora je trideset dana, tako da je drugostepeni sud pogreno primijenio navedenu odredbu zakonika kada je optuenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od mjesec dana, jer zakon ne predvidja da se minimum kazne zatvora od trideset dana, moe izrei u nekom drugom vremenskom trajanju, kako je to pogreno uradio drugostepeni sud u pobijanoj presudi. Stoga je ovaj sud u ovom dijelu preinaio drugostepenu presudu tako to je optuenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od trideset dana." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, K.I.br.4/2008 od 25.06.2008. godine)

22

USLOVI ZA IZRICANJE USLOVNE OSUDE (lan 54 KZ RCG)

Kod izricanja mjere upozorenja - uslovne osude za izvreno krivino djelo, olakavajue okolnosti na strani osudjenog, u smislu uslova za njeno izricanje, ne mogu se isuvie vrednovati u njegovu korist izvan teine djela i stepena krivice. Iz obrazloenja: "Ne stoji navod iz zahtjeva za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude da je drugostepeni sud povrijedio Krivini zakonik na tetu osudjenog kada je istom umjesto uslovne osude izrekao bezuslovnu kaznu zatvora. Naime, ispitujui prvostepenu presudu u pogledu odluke o krivinoj sankciji drugostepeni sud je pravilno zakljuio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje su od uticaja na odmjeravanje vrste i visine krivine sankcije, ali je pri tom utvrdjene olakavajue okolnosti na strani osudjenog suvie vrednovao u njegovu korist kada mu je za izvreno djelo izrekao uslovnu osudu, imajui u vidu teinu krivinog djela u pitanju i stepen krivice osudjenog za isto, pa je stoga drugostepeni sud pravilno postupio kada je prvostepenu presudu preinaio u pogledu odluke o krivinoj sankciji, tako to je osudjenom primjenom odredaba o ublaavanju izrekao bezuslovnu kaznu zatvora, tako da drugostepeni sud nije povrijedio Krivini zakonik iz l.377.ta.5. ZKP na tetu osudjenog, kako se to zahtjevom za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude neosnovano istie." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.3/2009 od 28.01.2009. godine)

23

IZRICANJE SUDSKE OPOMENE (lan 65 stav 1 i 2 KZ RCG)

Sudska opomena se ne moe izrei za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Iz obrazloenja: "Po razmatranju spisa predmeta i navoda iznijetih u zahtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore, Vrhovni sud Crne Gore je naao: Zahtjev je osnovan. Uslovi za izricanje sudske opomenu su propisani lanom 65.st.1. i 2. Krivinog zakonika. Po stavu 1. ovog lana sudska opomena se moe izrei za krivina djela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novana kazna a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim. Po stavu 2. za odredjena krivina djela i pod uslovima predvidjenim zakonom sudska opomena moe se izrei i kad je propisan zatvor do tri godine. Za krivino djelo nedozvoljeno dranje oruja i eksplozivnih materija iz l. 403. st.1. Krivinog zakonika, za koje je B.D, oglaen krivim propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. I pored toga, a imajui u vidu da za navedeno krivino djelo nije propisana mogunost izricanja sudske opomene, to se u konkretnom sluaju nijesu stekli zakonski uslovi iz lana 65.st.2. Krivinog zakonika za izricanje iste, pa se stoga zahtjevom osnovano ukazuje, da je niestepenim rjeenjima povrijedjen zakon u korist okrivljenog kada mu je za predmetno krivino djelo izreena sudska opomena - lan 377.ta.5. ZKP, kako se i to zahtjevom za zatitu zakonitosti osnovano ukazuje. Sa iznijetih razloga, ovaj sud je uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti i odluio kao u izreci ove presude na osnovu lana 433.st.2.ZKP, ne dirajui u niestepena rjeenja kojim je okrivljenim oglaen krivim za navedeno krivino djelo i za to djelo mu izreena sudska opomena. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.2/2008 od 06.03.2008. godine)

24

NEDOZVOLJENE POLNE RADNJE (lan 208 stav 1 KZ RCG) Nedozvoljene polne radnje kanjive su samo ako su ostvareni svi elementi nekog od krivinih djela iz lana 204 do lana 207 KZ RCG, izuzev to je umjesto obljube ili sa njom izjednaenog ina, radnja izvrenja odredjena kao neka druga polna radnja.

Iz obrazloenja "Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je osudjeni D.M.oglaen krivim zbog krivinog djela nedozvoljene polne radnje iz l.208. st.1. Krivinog zakonika, zato to je: Tokom prve polovine 2005. godine u porodinoj kui A.Z, u ul. Vaka urovia br.9. u Podgorici u vie navrata izvrio nedozvoljene polne radnje nad maloljetnom - oteenom A.N, na nain to je vie puta iskoristivi trenutke kada se malojetna - oteena A.N, nalazila sama u porodinoj kui dolazio u istu, prilazio maloljetnoj N. dodirujui je rukama po grudima, zavlaei joj ruku ispod majice u predjelu grudi i u dva navrata u prisustvu njene majke A.Z, skidao donji dio odjee sa sebe. Prvostepeni sud zakljuuje da je okrivljeni postupao umiljajno svjestan da vri nedozvoljene polne radnje pa je to i htio, ime su se u njegovim radnjama ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obiljeja bia krivinog djela nedozvoljene polne radnje iz l.208. st.1. Krivinog zakonika. Ovakav stav prvostepenog suda u svemu je prihvatio i drugostepeni sud, navodei da su u prvostepenoj presudi dati sasvim jasni i prihvatljivi razlozi u pogledu pravilne primjene Krivinog zakonika i pravne ocjene djela u pitanju. Medjutim, po ocjeni ovog suda, u presudama niestepenih sudova uinjena je povreda Krivinog zakonika iz l.377. ta.1. ZKP, na tetu osudjenog po pitanju da li je djelo za koje se okrivljeni goni krivino djelo. Ovo iz razloga to je sud u presudi kojom okrivljenog oglaava krivim zbog krivinog djela nedozvoljene polne radnje iz l.208. st.1. Krivinog zakonika, duan da prilikom pravne ocjene djela navede i osnovno krivino djelo (jedan od lana 204. st.1. i 2., lana 205. stav 1. i 2., lan 206. stav 1. i lan 207. st.1. do 3 ovog zakonika). Ukoliko to ne uradi onda je u tom sluaju izreka presude nerazumljiva, pa je time uinjena bitna povreda krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. ZKP u pogledu koje drugostepeni sud u smislu l.388. st.1. ta.1. ZKP, pazi po slubenoj dunosti. Valja ukazati da Krivini zakonik nedozvoljene polne radnje iz l.208. st.1. ikriminie na taj nain to ih dovodi u vezu sa naprijed navedenim krivinim djelima iz l.204. do 207. To znai da su one kanjive

25

samo ako su ostvareni svi elementi nekog od tih krivinih djela, izuzev to je umjesto obljube ili sa njom izjednaenog ina, radnja izvrenja odreena kao neka druga polna radnja. Sa iznijetih razloga, valjalo je uvaiti zahtjev za ispitivanje zakonitosti prvostepene presude, ukinuti niestepene presude i predmet dostaviti Osnovnom sudu u Podgorici na ponovno sudjenje. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.50/2008 od 17.11.2008. godine)

26

ELEMENTI BIA KRIVINOG DJELA NASILJE U PORODICI ILI PORODINOJ ZAJEDNICI (lan 220 u vezi l.142 stav 29 KZ RCG) Krivino djelo nasilje u porodici ili porodinoj zajednici izvreno je i kad je nasilje primijenjeno prema licu sa kojim se ne ivi u istom porodinom domainstvu. Iz obrazloenja:

"Pogrean je zakljuak prvostepenog suda da tokom postupka nije dokazano da su okrivljeni i oteena bili u porodinoj zajednici, odnosno da oteena nije trajno ivjela sa okrivljenim u zajednikom domainstvu a da su porodicu i brak zasnovali poslije kritinog dogadjaja. Ovo iz razloga to je odredbom l.142. st.29. Krivinog zakonika propisano da se porodicom ili porodinom zajednicom smatraju izmedju ostalog i lica koja imaju zajedniko dijete iako nikad nijesu ivjeli u istom porodinom domainstvu. U toku postupka pred prvostepenim sudom nesumljivo je utvrdjeno da su okrivljeni i oteena u vrijeme dogadjaja, koji je predmet optube i presudjenja, ve imali zajedniko dijete - kerku. U pogledu ovog bitnog elementa bia krivinog djela u pitanju, Vii sud u Podgorici, kao albeni, nije cijenio navode albe dravnog tuioca, ime je poinio povredu odredbe l.400. st.1. ZKP. Sa iznijetih razloga, osnovan je zahtjev Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore da je niestepenim presudama povrijedjen zakon u korist okrivljenog N.N. iz l.17., l.376. st.1. ta.11. i l.400. st.1. ZKP. Stoga je ovaj sud uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti i na osnovu l.433. st.1. ZKP, odluio kao u izreci ove presude, ne dirajui u pravosnanu presudu Osnovnog suda u Baru i presudu Vieg suda u Podgorici, kojima je okrivljeni N.N. usled nedostatka dokaza oslobodjen od optube zbog krivinog djela nasilje u porodici ili u porodinoj zajednici iz l.220. st.1. Krivinog zakonika." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.10/2008 od 08.12.2008. godine)

27

PREVARA (lan 244 stav 3 u vezi stava 1 KZ RCG) U radnjama osudjenog koji nije formalno ispunjavao uslove konkursa u pogledu kolske spreme nema zakonskih obiljeja krivinog djela prevare, jer je obavljajui savjesno poslove policajca u potpunosti zadovoljio i za taj posao primao odgovarajuu zaradu, te na taj nain nije pribavio protivpravnu korist, niti je nastupila teta za imovinu poslodavca.

PRESUDU

Uvaava se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude branioca osudjenog K.M, pa se preinaavaju pravosnane presude Osnovnog suda u Pljevljima K.br.148/07 od 07.11.2007. godine i presuda Vieg suda u Bijelom Polju K.br.346/08 od 25.09.2008. godine, tako to se osudjeni K.M. na osnovu l.363. ta.3. ZKP Oslobaa od optube Da je: Tokom februara mjeseca 2000. godine u Pljevljima, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, lanim prikazivanjem injenica da ima zanimanje mesar, lanu javnu ispravu - svjedoanstvo o zavrenom obrazovanju za zanimanje mesar III stepen navodno izdato od Srednjokolskog centra "Foa" u Srbinju djelovni broj 128 od 27.08.1993. godine upotrijebio kao pravu i predao u MUP-u RCG i doveo u zabludu odgovorna lica u MUP-u RCG, pa su sa njim zakljuili Ugovor o prijemu u slubu, pa je na osnovu zakljuenog Ugovora ostvario pravo na zaradu u vremenskom periodu od 01.03.2000. godine do 01.09.2005. godine u bruto iznosu od 23.205,52 i time sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist otetivi MUP RCG za naznaeni iznos, - ime bi izvrio krivino djelo prevare iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika. Trokovi krivinog postupka u iznosu od 50,00 padaju na teret budetskih sredstava prvostepenog suda, dok se oteeni MUP Crne Gore, radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnicu. O b r a z l o e nj e

Presudom Osnovnog suda u Pljevljima K.br.148/07 od 07.11.2007. godine, u osudjujuem dijelu, K.M, oglaen je krivim zbog krivinog djela

28

prevare iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika, za koje mu je izreena uslovna osuda s kojom je utvrdjena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i istovremeno odredjeno da se ista nee izvriti ako optueni u roku od dvije godine ne izvri novo krivino djelo. Vii sud u Bijelom Polju, svojom presudom K.br.346/08 od 25.09.2008. godine, je uvaio albu Osnovnog dravnog tuioca u Pljevljima i preinaio prvostepenu presudu samo u dijelu odluke o izreenoj krivinoj sankciji, tako to je optuenog K.M. za krivino djelo prevare iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika, injenino opisanog u izreci presude Osnovnog suda u Pljevljima K.br.148/07 od 07.11.2007. godine, primjenom l.42. i 46. Krivinog zakonika, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (est) mjeseci. Protiv navedenih presuda branilac osudjenog je podnio zahtjev za ispitivanje zakonitosti zbog povrede Krivinog zakonika na tetu osudjenog iz l.377. ta.4. ZKP. U zahtjevu se navodi da nema prevare ako optueni koji se javi na konkurs za odredjeno radno mjesto, konkretno policajca, samo formalno ne ispunjava uslove u pogledu kolske spreme, a obavljajui poslove tog radnog mjesta u potpunosti je zadovoljio i za taj posao prima odgovarajuu zaradu. Stoga u radnjama osudjenog nema jednog od zakonskih obiljeja krivinog djela prevare i to oteenja imovine poslodavca. U toku postupka nije bilo sporno da je osudjeni savjesno obavljao poslove policajca i da je za taj posao primao zaradu. Dakle, osudjeni K.M, prilikom faktikog obavljanja poslova i radnih zadataka policajca, u vezi sa radom nikom nije nanio tetu, ve je uspjeno radio na tim poslovima i zaradio platu, koja bi u svakom sluaju bila isplaena za obavljanje tih poslova. Predloio je da ovaj sud uvai zahtjev, niestepene presude preinai i optuenog oslobodi od optube. Vrhovni sud je razmotrio spise predmeta i ocijenio razloge iznijete u zahtjevu za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude, pa je naao: Zahtjev je osnovan. Prema stanju iz spisa predmeta, prvostepenom presudom optueni K.M, oglaen je krivim da je na osnovu lane javne isprave - svjedoanstva o zavrenom obrazovanju za zanimanje mesar III stepen doveo u zabludu odgovorna lica u MUP RCG, koja su sa njim zakljuili Ugovor o prijemu u slubu. No osnovu tog ugovora, optueni je u vremenskom periodu od 01.03.2000. do 01.09.2005. godine ostvario pravo na zaradu u bruto iznosu od 23.502,52 i na taj nain sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist, a za navedeni iznos je otetio MUP RCG, ime je izvrio krivino djelo prevare iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika. injenino utvrdjenje prvostepenog suda i pravnu ocjenu krivinog djela u svemu je prihvatio drugostepeni sud. Medjutim, za postojanje krivinog djela prevare iz l.244. st.1. Krivinog zakonika potrebno je da uinilac u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili

29

prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tudje imovine neto uini ili ne uini. Dakle, potrebno je da je nastupila teta za imovinu poslodavca, to ini zakonsko obiljeje krivinog djela u pitanju. U konkretnom sluaju, po ocjeni ovog suda, nije dokazano da je postupanjem osudjenog oteena imovina MUP-a RCG time to osudjeni nije samo formalno ispunjavao uslove konkursa u pogledu potrebne kolske spreme. Ovo iz razloga to je tokom postupka kod prvostepenog suda nesumnjivo utvrdjeno da je osudjeni K.M, obavljajui poslove policajca u trajanju od pet godine i est mjeseci u potpunosti zadovoljio i za taj posao primao odgovarajuu zaradu. Stoga, ovaj sud je uvaio zahtjev branioca osudjenog za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude i preinaio presude niestepenih sudova tako to je osudjenog K.M, usled nedostataka dokaza primjenom l. 363. ta.3. ZKP oslobodio od optube zbog krivinog djela prevare iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika. Trokovi krivinog postupka u iznosu od 50,00 padaju na teret budetskih sredstava prvostepenog suda, shodno l.203. st.1. ZKP, dok je oteeni MUP Crne Gore, radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuen na parnicu primjenom l.212. st.3. ZKP. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.64/2008 od 17.12.2008. godine)

30

NEOVLAENA PROIZVODNJA, DRANJE I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA (lan 300 stav 1 KZ RCG) OMOGUAVANJE UIVANJA OPOJNIH DROGA (lan 301 stav 1 KZ RCG) Poklanjanjem opojne droge drugom moe se izvriti kako krivino djelo neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga, tako i krivino djelo omoguavanje uivanja opojnih droga, zavisno od toga u kakvoj namjeri je droga poklonjena. Iz obrazloenja:

"Presudom Vieg suda u Bijelom Polju okrivljeni .R. i B.N, oglaeni su krivim zato to su: Optueni B.N, dana 29.07.2005.godine, oko 21,30 h, u ulici Voja Ljenjaka u Bijelom Polju neovlaeno stavio u promet opojnu drogu "kanabis" - supstancu koja je rjeenjem o utvrdjivanju opojnih droga ("Sl.list SRJ", br. 44/02) proglaena za opojnu drogu, na nain to je jednu kutiju od ibica sa opojnom drogom u koliini od 3,33 gr, poklonio .R, koji je istu koliinu opojne droge "kanabis" neovlaeno stavio u promet, na nain to je istoga dana oko 22,00 h u blizini pote u Bijelom Polju poklonio .B, i S.A, iz Bijelog Polja, od kojih su radnici CB Bijelo Polje iste veeri oduzeli ovu koliinu opojne droge, - ime su izvrili krivino djelo neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 300.st.1. Krivinog zakonika. Poklanjanjem opojne droge drugom moe se izvriti kako krivino djelo neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 300.st.1. Krivinog zakonika, tako i krivino djelo omoguavanje uivanja opojnih droga iz lana 301.st.1. Krivinog zakonika, zavisno od toga u kakvoj namjeri je droga poklonjena. Ako je poklon opojne droge uinjen radi kasnijeg pridobijanja kupaca i slino, onda u radnji tog lica stoje elementi krivinog djela neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 300.st.1. Krivinog zakonika. Medjutim, ukoliko je poklon opojne droge uinjen u namjeri da se drugom omogui uivanje iste, ili iz narkomanske solidarnosti, onda u radnji tog lica stoje elementi krivinog djela omoguavanje uivanja opojnih droga iz lana 301.st.1. Krivinog zakonika. Iz injeninog opisa izreke prvostepene presude se ne vidi u kakvoj namjeri je okrivljeni B.N, poklonio 3,33 gr. opojne droge "kanabis" okrivljenom .R, a ovaj tu istu drogu .B, i S.A, pa se sa sigurnou ne

31

moe izvesti zakljuak da li u radnjama okrivljenih stoje elementi krivinog djela za koje su oglaeni krivim, ili pak krivinog djela omoguavanje uivanja opojnih droga iz lana 301.st.1.Krivinog zakonika, kako se to ukazuje zahtjevom za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude. Osim toga, u niestepenim presudama u tom pravcu nema razloga uopte, iako su se okrivljeni .R, i svjedok S.A. na te okolnosti odredjeno izjasnili. Kako izreka prvostepene presude ne sadri potpuni opis radnje izvrenja djela u pitanju, to se sa sigurnou ne moe utvrditi da li je na radnje okrivljenih pravilno primijenjen Krivini zakonik. Pri rjeavanju o zahtjevu za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude, ovaj sud je shodno lanu 440.u vezi l. 431. ZKP, ogranien samo na ispitivanje povreda zakona na koje se zahtjevom ukazuje. Branilac okrivljenog B.N, niestepene presude pobija zbog pogrene primjene Krivinog zakonika na radnje okrivljenih. Budui da u postupku kod prvostepenog suda nije raspravljeno pitanje u kakvoj namjeri su okrivljeni predmetnu drogu poklonili navedenim licima i da od te injenice zavisi pravilna primjena Krivinog zakonika, to je niestepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno sudjenje, shodno lanu 440 u vezi l. 433 ZKP. Kako su razlozi zbog kojih je ovaj sud donio odluku u korist okrivljenog B.N. od koristi i za okrivljenog .R. koji nije podnio zahtjev za ispitivanje zakonitosti niestepenih presuda, to je ovaj sud ukinuo niestepene presude i u odnosu na ovog okrivljenog, shodno lanu 440 u vezi l. 439 ZKP. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.7/2008 od 26.06.2008. godine)

32

RADNJA IZVRENJA KRIVINOG DJELA (lan 179 stav 1 Carinskog zakonika) Krivino djelo iz lana 179 stav 1 Carinskog zakonika vri ne samo ono lice koje se bavi prenoenjem robe preko carinske linije izbjegavajui mjere carinskog nadzora, ve i ko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoruan ili u grupi. Alternativno odredjena radnja izvrenja krivinog djela iz lana 179 stav 1 Carinskog zakonika nije odredjena trajnim glagolom ve je dovoljno da uinioci ovog krivinog djela, izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenesu robu preko carinske linije u grupi. Iz obrazloenja:

"Po razmatrnaju spisa predmeta i navoda iznijetih u zahtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore, Vrhovni sud je naao: Zahtjev je osnovan. Prema stanju iz spisa predmeta, okrivljeni S.D, G.D, T.M, G.B, R.S, G.G i S.M, oslobodjeni su od optube da su dana 19.05.2000. godine, u vodama Jadranskog mora u blizini Bara, po predhodnom dogovoru, izbjegavajui mjere carinskog nadzora, prenijeli robu preko carinske linije u grupi, na nain blie opisan u izreci oslobadjajueg dijela prvostepene presude. Obrazlaui oslobadjajuu presudu prvostepeni sud najprije citira dispoziciju krivinog djela iz l.179. st.1. Carinskog zakona, a zatim navodi da nije dokazano da su optueni imali namjeru da se bave prenoenjem cigareta preko carinske linije, obzirom da je radnja krivinog djela odredjena trajnim glagolom. Medjutim, kako se to osnovano ukazuje u zahtjevu za zatitu zakonitosti, krivino djelo iz l.179. st.1. Carinskog zakona vri ne samo ono lice koje se bavi prenoenjem robe preko carinske linije izbjegavajui mjere carinskog nadzora, ve i ko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoruan ili u grupi. Dakle, alternativna radnja izvrenja nije odredjena trajnim glagolom ve je dovoljno da uinioci krivinog djela u pitanju izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenesu robu preko carinske linije u grupi. Prema tome, pravilnim tumaenjem odredbe l.179. st.1. Carinskog zakona moe se izvui jedini pravilni zakljuak da to krivino djelo ini i ko izbjegavajui mjere carinskog nadzora jednom prenese robu preko carinske linije ukoliko je to uinjeno u grupi, a ukoliko to nije uinjeno u grupi, a roba je jednom prenesena preko carinske linije uz izbjegavanje mjera

33

carinskog nadzora, tek onda je nuno utvrditi namjeru za bavljenjem prenoenja robe preko carinske linije u budunosti i upravo na ovu radnju se odnosi naelni pravni stav na koji se prvostepeni sud poziva u obrazloenju presude. Konano, nejasno je zato se uopte prvostepeni sud bavio utvrdjenjem injenice da li su se okrivljeni bavili prenoenjem robe preko carinske linije kad im to optunicom nije stavljeno na teret, ve prenoenje robe preko carinske linije u grupi, to predstavlja posebnu radnju krivinog djela iz l.179. st.1. Carinskog zakona. Imajui u vidu prednje, prvostepeni sud nije istinito i potpuno utvrdio injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke, ime je povrijedjena odredba l.17. ZKP. Ostim toga, izreka prvostepene presude je protivurjena razlozima, presuda nema razloga o odlunim injenicama, a dati razlozi su potpuno nejasni ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. ZKP. Ovu istu povredu odredaba krivinog postupka uinio je i drugostepeni sud jer nije dao razloge o odlunim injenicama, a iznijeti razlozi su nejasni. Naime, drugostepeni sud navodi da nijednim provedenim dokazom nije utvrdjeno da je namjera okrivljenih bila da se bave djelatnou prenoenja cigareta preko carinske linije. Takodje, drugostepeni sud nije zauzeo stav u vezi navoda albe dravnog tuioca u pogledu odlune injenice da alternativno odredjena radnja krivinog djela iz l.179. st.1. Carinskog zakona, nije odredjena trajnim glagolom, ve je dovoljno za postojanje predmetnog krivinog djela da uinilac izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske lije u grupi, ime je povrijedjena odredba l.400. st.1. ZKP. Sa iznijetih razloga, osnovan je zahtjev Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore da je niestepenim presudama povrijedjen zakon u korist okrivljenih iz l.17., l.376. st.1. ta.11. i l.400. st.1. ZKP. Stoga je ovaj sud uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti i na osnovu l.433. st.1. ZKP, odluio kao u izreci ove presude, ne dirajui u pravosnanu presudu Osnovnog suda u Baru u oslobadjajuem dijelu i presudu Vieg suda u Podgorici, kojima su okrivljeni S.D, G.D, T.M, G.B, R.S, G.G i S.M, oslobodjeni od optube zbog krivinog djela iz l.179. st.1. Carinskog zakona. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.12/2008 od 08.12.2008. godine)

34

KRIVINO PROCESNO PRAVO

35

PRENOENJE NADLENOSTI IZ RAZLOGA CJELISHODNOSTI (lan 34 stav 1 ZKP)

Neosnovan je predlog kojim se trai delegacija mjesne nadlenosti na sud u drugoj dravi - Republici Srbiji. Iz obrazloenja: "Predsjednik vijea Osnovnog suda u Podgorici svojim predlogom K.br.07/1090 od 08.02.2007. godine traio je da ovaj sud za vodjenje krivinog postupka protiv okrivljenih D.A. i dr., zbog krivinog djela prevara iz l.244. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika, odredi Optinski sud u Beogradu, budui da okrivljeni imaju prebivalite u Beogradu, a dokazi koje treba izvesti se nalaze u spisima predmeta, zbog ega bi opravdano bilo uvaiti predlog, jer bi se tako postupak u ovoj krivinoj stvari lake i bre okonao. Po razmotrenju predloga i predmetnih spisa, ovaj sud je naao da predlog nije osnovan. lanom 34. st.1. ZKP propisano je da sud odredjen zakonom, u konkretnom sluaju Vrhovni sud Crne Gore, moe za vodjenje krivinog postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju, ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako postoje drugi vani razlozi. Budui da se predlogom trai delegacija mjesne nadlenosti na sud u drugoj dravi - Republici Srbiji, to je predlog valjalo odbiti kao neosnovan, na osnovu l.34. st.1. Zakonika o krivinom postupku." (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr.br.29/2008 od 11.02.2008. godine)

37

PRENOENJE MJESNE NADLENOSTI (lan 34 stav 1 ZKP) injenica da je okrivljeni sudija suda nadlenog za vodjenje postupka, predstavlja opravdan razlog za odredjivanje drugog nadlenog suda. Iz obrazloenja:

"Istrani sudija Osnovnog suda u Kotoru svojim predlogom Ki.br.243/06 od 30.01.2008. godine traio je da ovaj sud za vodjenje krivinog postupka protiv P.P, zbog krivinog djela nesavjestan radu u slubi iz l.417. Krivinog zakonika, odredi neki drugi stvarno nadlean sud. Ovo sa razloga to je okrivljeni sudija tog suda, zbog ega bi bilo opravdano uvaiti predlog, jer bi se tako otklonila svaka sumnja u nepristrasnost vodjenja postupka kod Osnovnog suda u Kotoru. Po razmatranju predloga i predmetnih spisa, ovaj sud je naao da je predlog osnovan. Odredbom l.34. st.1. ZKP je pored ostalog predvidjeno da se za vodjenje krivinog postupka moe odrediti neki drugi stvarno nadlean sud, ako za to postoje vani razlozi. Imajui u vidu da je okrivljeni aktivni sudija Osnovnog suda u Kotoru i da bi se izbjegla svaka sumnja u eventualnu pristrasnost vodjenja krivinog postupka kod tog suda, opravdano je bilo odrediti drugi stvarno nadlean sud. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kr.br.23/2008 od 08.02.2008. godine)

38

RAZLOZI ZA ODREDJIVANJE PRITVORA (lan 148 stav 2 ZKP) Posljedica krivinog djela moe predstavljati teku okolnost krivinog djela te moe biti razlog za odredjivanje pritvora. Iz obrazloenja: "Osnovano se zahtjevom ukazuje da je pogrean zakljuak drugostepenog suda da se teina posledice izvrenog krivinog djela ne moe cijeniti kao posebno teka okolnost predmetnog krivinog djela. Poznato je da su pravna teorija i sudska praksa prihvatile stav da i posledica krivinog djela, zbog svoje teine, moe predstavljati teku okolnost krivinog djela i da u smislu l.148. st.2 ZKP, moe biti razlog za odredjivanje pritvora. injenica da je u predmetnoj saobraajnoj nezgodi, kao posledica izvrenja krivinog djela, nastupila smrt kod 47 lica, a da je 250 lica zadobilo tjelesne povrede, svakako je posebno teka okolnost krivinog djela, koja opravdava da se okrivljenom, kojem je izreena kazna zatvora u trajanju od 6 godina, odredi pritvor." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.5/2008 od 09.04.2008. godine)

39

NAELO ISTINE (lan 17 stav 1 KZ RCG u vezi sa l.360 stav 2 i 376 st.1. ta.11.ZKP) Ukoliko nijesu istinito i potpuno utvrdjene injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke uinjena je bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 376 stav 1 taka 11 ZKP. Iz obrazloenja: "Imajui u vidu iskaz okrivljenog K.M. da je ovaj imao saznanja od drugih lica da mu okrivljena V.S. moe zavriti sve potrebne poslove oko carinjenja robe koju je u dva navrata prevozio iz vajcarske u Jugoslaviju, radnje koje je preduzela okrivljena V.S. da bi omoguila da okrivljeni K.M. izbjegne plaanje carina i koje su uinjene po nagovoru K.M, koji je znao da nije obavljeno carinjenje roba, kako to nalau carinski propisi, ukazuje da je namjera okrivljenog K.M, od poetka bila upravljena da podstrekne carinika V.S, kako bi mu omoguila da nesmetano raspolae robom bez plaanja carina, pa se u njegovim radnjama stiu sva zakonska obiljeja bia krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja iz l.416. st.2. u vezi st.1. u produenom trajanju podstrekavanjem u vezi l.24. st.1. u sticaju sa krivinim djelom falsifikovanje isprave iz l.412. st.2. u vezi st.1. Krivinog zakonika u produenom trajanju. Kod prednjih injenica, niestepeni sudovi nijesu istinito i potpuno utvrdili injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke, ime je povrijedjena odredba lana 17. st.1. ZKP-a. Osim toga, sudovi su bili duni da savjesno ocijene svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvedu zakljuak da li je neka injenica utvrdjena, a ovo shodno odredbi lana 360. st.2. ZKP-a. Dati razlozi u pogledu odlunih injenica su nejasni i protivurjeni sa utvrdjenim injenicama u postupku ime je od strane niestepenih sudova uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. ZKP. Sve ove povrede imale su za posledicu da niestepeni sudovi uine povredu Krivinog zakonika iz l.377. ta.4. ZKP, jer su pogreno zakljuili da nije dokazano da su okrivljeni uinili krivina djela za koja su optueni. Sa iznijetih razloga, osnovan je zahtjev Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore da je niestepenim presudama povrijedjen zakon u korist okrivljenih iz l.17. st.1., l.360. st.2., l.376. st.1. ta.11. i l.377. ta.4. Stoga je ovaj sud uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti i na osnovu l.433. st.1. ZKP, odluio kao u izreci ove presude, ne dirajui u pravosnanu presudu Osnovnog suda u Bijelom Polju i presudu Vieg suda u Bijelom Polju, kojima su okrivljeni V.S. i K.M, usled nedostataka dokaza oslobodjeni od optube za predmetna krivina djela." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.4/2008 od 09.04.2008. godine)

40

USLOVI ZA POSTAVLJANJE BRANIOCA PO SLUBENOJ DUNOSTI (lan 168 stav 3 ZKP) Nijesu ispunjeni uslovi za postavljanje branioca po slubenoj dunosti ako sud na nesumnjiv nain nije utvrdio da je optueni nepoznat na datoj adresi, odnosno da je promijenio mjesto svog boravita. Iz obrazloenja:

"Bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.2. ZKP, pored ostalog, postoji ako sud prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakonika, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude. Odredbom l.168. st.2. ZKP, pored ostalog, je propisano da okrivljenom koji nema branioca lino e se dostaviti optunica, optuni predlog ili privatna tuba, presuda i druge odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, a i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. U konkretnom sluaju, prema podacima u predmetu postoji izvjetaj Pote u Beogradu, koji se odnosi na dostavljanje presude prvostepenog suda optuenom J.R, u kojem je konstatovano "obavijeten nije podigao poiljku". Po prijemu ovog izvjetaja predsjednik Osnovnog suda u Beranama je rjeenjem K.br.81/05 od 26.04.2007. godine, na osnovu l.168. st.3. ZKP, optuenom postavio branioca po slubenoj dunosti. Medjutim, po ocjeni ovog suda, navedeni izvjetaj dostavljaa Pote u Beogradu ukazuje da dostavljanje presude Osnovnog suda u Beranama, nije izvrena u skladu sa odredbom l.166. i l.167. st.1. ZKP. Prema tome, prvostepena presuda nije lino dostavljena optuenom. Takodje, nijesu bili ispunjeni uslovi da se optuenom u smislu odredbe l.168. st.3. ZKP postavi branilac po slubenoj dunosti. Ovo kod injenice to se iz predmetnog izvjetaja Pote u Beogradu, ne moe izvesti pouzdan zakljuak da se dostavljanje prvostepene presude optuenom ne moe izvriti na njegovu adresu prebivalita u Beogradu, ulica Topalovieva br.4, jer isti u vrijeme dostavljanja prvostepene presude nije bio nepoznat na datoj adresi. Drugostepeni sud je svojom presudom odbio kao neosnovanu albu branioca optuenog,i potvrdio prvostepenu presudu. Iz navedenog proizilazi da je prvostepeni sud suprotno naprijed navedenim odredbama ZKP, albu branioca optuenog koji je postavljen po slubenoj dunosti u smislu odredbe l.168. ta.3. ZKP, uputio drugostepenom sudu na odluivanje, iako je propustio da primjerak presude lino urui optuenom, koji nije imao branioca na glavnom pretresu kod prvostepenog suda. Time je, kako se to osnovano u zahtjevu navodi,

41

prvostepeni sud postupkom koji je predhodio donoenju drugostepene presude na tetu optuenog J.R. povrijedio odedbe l.376. st.2. u vezi l.166. st.1. i l.168. st.2. i 3. ZKP. Istu povredu zakona uinio je i drugostepeni sud jer je odluio o albi branioca optuenog izjavljenoj protiv prvostepene presude, a da predhodno nije utvrdio da li je presuda prvostepenog suda dostavljena optuenom u smislu odredbi l.168. st.2. ZKP. Po nalaenju Vrhovnog suda navedena povreda je u konkretnom sluaju mogla biti od uticaja na donoenje pravilne i zakonite odluke l.438. ta.3. ZKP, kako se to i zahtjevom za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude osnovano ukazuje, jer optuenom nije dostavljena prvostepena presuda tako da mu je onemogueno da lino ili preko branioca koga sam izabere podnese albu na presudu prvostepenog suda. Stoga je drugostepenu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovni postupak i odluivanje." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.32/2008 od 16.06.2008. godine)

42

ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA (lan 200 stav 3 ZKP) Kad je o trokovima krivinog postupka odlueno posebnim rjeenjem o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee tog suda. Iz obrazloenja: "Rjeenjem Apelacionog suda Crne Gore K.br.548/07 od 05.11.2008. godine odlueno je o trokovima branioca optuenog A.M, Lj.N, advokata iz Podgorice, koji je postavljen po slubenoj dunosti. Protiv tog rjeenja branilac optuenog izjavio je albu zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka, nepotpuno utvrdjenog injeninog stanja i povrede Krivinog zakonika. Nakon razmatranja spisa predmeta, Vrhovni sud je naao da nije stvarno nadlean za odluivanje o albi branioca optuenog. Naime, iz spisa predmeta se utvrdjuje da je branilac optuenog izjavio albu protiv rjeenja Apelacionog suda Crne Gore K.br.548/07 od 05.11.2008. godine, kojim je odredjena nagrada za branioca Lj.N, advokata iz Podgorice, koji je postavljen po slubenoj dunosti. U odredbi l.205. ZKP je propisano da o dunosti plaanja trokova koji nastaju kod vieg suda odluuje taj sud, shodno odredbama l.199. do 204. ovog zakonika, dok je u l.200. st.3. ZKP navedeno kad je o trokovima krivinog postupka odlueno posebnim rjeenjem, o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee (lan 24. stav 6.). U konkretnom sluaju Apelacioni sud Crne Gore, kao albeni, je posebnim rjeenjem odluio o trokovima koji su nastali kod tog suda a odnose se na nagradu branioca optuenog, koji je postavljen po slubenoj dunosti. Stoga je taj sud nadlean da odlui o predmetnoj albi, shodno odredbi l.200. st.3. ZKP." (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, K.I.br.12/2008 od 28.11.2008. god)

43

ODLUKE PO PRIGOVORU PROTIV OPTUNICE (lan 282 stav 1 taka 4 ZKP)

Zakonik o krivinom postupku ne dozvoljava mogunost donoenja rjeenja da nema mjesta optubi i da se postupak obustavlja usled nepostojanja dokaza, ako nije vodjena istraga niti su sprovedene istrane radnje. Iz obrazloenja: "Iz spisa predmeta proizilazi da u odnosu na okrivljene J.V. i L.D. nije vodjena istraga, ve je saglasno lanu 252.st.6. ZKP protiv njih podnijeta neposredna optunica, s obzirom da se radi o krivinom djelu za koje je predvidjena kazna zatvora do pet godina. U ovakvoj procesnoj situaciji prvostepeni sud je, postupajui po prigovoru protiv optunice, u smislu lana 283.st.1. ZKP rjeenjem jedino mogao odbaciti optunicu u odnosu na okrivljene J.V. i L.D. ako utvrdi da postoje razlozi iz l.282.st.1.ta.1.do 3. ZKP, a ako su sprovedene istrane radnje i iz razloga predvidjenog u lanu 282.st.1.ta.4. ZKP (da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optube). Kako u konkretnoj stvari protiv J.V. i L.D. nije vodjena istraga, niti su sprovedene istrane radnje, to prvostepeni sud nije mogao, usled nepostojanja dokaza, donijeti pobijano rjeenje, a da prethodno predmet nije vraen u fazu istrage, jer Zakonik ne dozvoljava mogunost donoenja rjeenja da nema mjesta optubi i da se postupak obustavlja ako nije bilo istrage, ime su povrijedjene odredbe lana 282.st.1.ta.4. ZKP. Kako u konkretnoj stvari protiv J.V. i L.D. nije vodjena istraga, niti su sprovedene istrane radnje, to prvostepeni sud nije mogao usled nepostojanja dokaza donijeti pobijano rjeenje a da predmet prethodno nije vraen u fazi istrage, jer Zakonik ne dozvoljava mogunost donoenja rjeenja da nema mjesta optubi i da se postupak obustavlja ako nije bilo istrage, ime su povrijedjene odredbe l.282.st.1.ta.4. ZKP." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.9/2008 od 10.09.2008. godine)

44

ZASTARJELOST KRIVINOG GONJENJA (lan 125 stav 6 KZ RCG u vezi l.377 st.3 i 362 taka 3 ZKP) Kad u toku krivinog postupka nastupi apsolutna zastarjelost krivinog gonjenja sud donosi presudu kojom se optuba odbija. Iz obrazloenja: "Presudom Osnovnog suda u Kotoru K.br.157/02 od 07.03.2007. godine, M.G. oglaen je krivim zbog krivinog djela teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz l.348. st.3. u vezi l.339. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika, za koje djelo mu je izreena uslovna osuda, kojom je utvrdjena kazna zatvora u trajanju od 4 (etiri) mjeseca i istovremeno odredjeno da se ta kazna nee izvriti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine i est mjeseci ne izvri novo krivino djelo. Vii sud u Podgorici, svojom presudom K.br.632/07 od 18.02.2008. godine, odbio je kao neosnovanu albu branioca okrivljenog i potvrdio prvostepenu presudu. Protiv navedenih presuda, Vrhovni dravni tuilac Crne Gore je podnio zahtjev za zatitu zakonitosti zbog povrede Krivinog zakonika iz l.377. ta.3. ZKP. U zahtjevu se u bitnom navodi da je krivino djelo izvreno 12.04.2001. godine. Poslije izvrenja krivinog djela izmijenjen je zakon vie puta, pa je saglasno lanu 133. st.3. Krivinog zakonika primijenjen Krivini zakonik ("Sl.list RCG", br.70/03), kao najblai, kojim je za krivino djelo teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz l.348. st.3. u vezi l.339. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika propisana kazna zatvora do tri godine. Prema lanu 124. ta.6. Krivinog zakonika, krivino gonjenje se ne moe preduzeti kad proteknu tri godine od izvrenja krivinog djela za koje se o zakonu moe izrei kazna zatvora preko jedne godine, a saglasno lanu 125. stav 6. Krivinog zakonika, zastarjelost nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu trai za zastarjelost krivinog gonjenja. Kako je u ovoj krivinoj stvari u toku krivinog postupka, odnosno dana 12.04.2007. godine, nastupila apsolutna zastarjelost krivinog gonjenja, predlog dravnog tuioca je da se uvai zahtjev, preinae presude niestepenih sudova i optuba odbije. Vrhovni sud je razmotrio spise predmeta i ocijenio razloge iznijete u zajtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore, pa je naao: Zahtjev je osnovan. Prema injeninom utvrdjenju prvostepenog suda okrivljeni M.G. oglaen je krivim zbog krivinog djela teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz l.348. st.3. u vezi l.339. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika, koje djelo je ivzrio dana 12.04.2001. godine. U lanu 133. stav 3.

45

Krivinog zakonika je propisano ako je poslije izvrenja krivinog djela izmijenjen zakon jednom ili vie puta, primijenie se zakon koji je najblai za uinioca. Kako je od izvrenja predmetnog krivinog djela promijenjen zakon vie puta, u konkretnom sluaju za okrivljenog je najblai Krivini zakonik ("Sl.list RCG", br.70 od 23.12.2003. godine) koji se primjenjuje od 3 aprila 2004. godine i kojim je za krivino djelo teko djelo protiv bezbjednosti javnog saobraaja iz l.348. st.3. u vezi l.339. st.3. u vezi st.1. Krivinog zakonika propisana kazna zatvora u trajanju do tri godine. Prema odredbi lana 124. taka 6. Krivinog zakonika, krivino gonjenje se ne moe preduzeti kad proteknu tri godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko jedne godine, a shodno lanu 125. stav 6. Krivinog zakonika, zastarjelost nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu trai za zastarjelost krivinog gonjenja. U ovoj krivinoj stvari u toku krivinog postupka nakon donoenja prvostepene presude, a prije nego to je drugostepeni sud odluivao po albi branioca okrivljenog, nastupila je apsolutna zastarjelost krivinog gonjenja dana 12.04.2007. godine. Nalazei da je povrijedjen Krivini zakonik iz lana 377. taka 3. ZKP na tetu osudjenog, jer je u toku krivinog postupka nastupila zastarjelost krivinog gonjenja, to je ovaj sud, uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore i preinaio pravosnane presude niestepenih sudova, tako to je prema osudjenom odbio optubu primjenom lana 362. taka 3. ZKP." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.6/2008 od 07.05.2008. godine)

46

PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBADJA OD OPTUBE (lan 363 ZKP)

Ako okrivljeni nije priznao izvrenje krivinog djela, a sasluani svjedoci odbili da svjedoe zbog toga to su kao njegovi srodnici oslobodjeni od dunosti svjedoenja (lan 397 ZKP), i u nedostatku drugih dokaza, sud okrivljenog moe osloboditi optube na osnovu lana 363 taka 3 ZKP, (nije dokazano da je uinio djelo za koje je optuen), a ne na osnovu lana 363 taka 1 ZKP (da djelo za koje je optuen nije krivino djelo).

Iz obrazloenja: "Po razmatranju spisa predmeta i navoda iz zahtjeva za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore, Vrhovni sud je naao: Zahtjev je osnovan. Osnovano se zahtjevom ukazuje da su razlozi prvostepene presude u pogledu injeninog utvrdjenja i postojanja krivinog djela u pitanju nejasni i protivurjeni. Prvostepeni sud nalazi da okrivljeni nije priznao izvrenje krivinog djela, a da su se njegovi brat K.Dj, supruga S.D. i djeca K.J. i K.Lj. izjasnili da nee da svjedoe u smislu l.97. ZKP, jer isti spadaju u lica koja su oslobodjena od dunosti svjedoenja radi ega su njihovi iskazi dati tokom istrage izdvojeni iz spisa predmeta i nijesu mogli biti cijenjeni kao dokaz shodno l.345.st.3. ZKP, iako bi u suprotnom od strane suda bila donijeta ista oslobadjajua presuda, jer djelo koje je okrivljenom stavljeno na teret nije krivino djelo. Ako okrivljeni nije priznao izvrenje krivinog djela a sasluani svjedoci odbili da svjedoe, budui da su kao srodnici okrivljenog oslobodjeni od dunosti svjedoenja shodno l.97. ZKP, u nedostatku drugih dokaza, prvostepeni sud je okrivljenog mogao osloboditi od optube jedino na osnovu l.363.ta.3. ZKP, a ne na osnovu l.363.ta.1. ZKP. Prvostepeni sud nalazi da je lanom 35. Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika propisano da ugroavanje tjelesnog ili duevnog integriteta moe biti izvreno samo nasiljem, a ne i drskim i bezobzirnim ponaanjem, kako je to optunicom stavljeno na teret okrivljenom, pa u nedostatku tog posebnog elementa (drsko i bezobzirno ponaanje) djelo koje je okrivljenom stavljeno na teret nije krivino djelo, te ga je sledstveno tome i oslobodio od optube na osnovu l.363.ta.1. ZKP. Po nalaenju ovog suda injenini opis dispozitiva optunice sadri sva obiljeja krivinog djela u pitanju propisana Krivinim zakonikom koji je vaio kako u vrijeme izvrenja krivinog djela tako i u vrijeme

47

presudjenja, pa stoga sud okrivljenog nije mogao osloboditi od optube na osnovu l.363.ta.1. ZKP. Ukoliko u postupku nije dokazan neki od elemenata predmetnog krivinog djela, onda je okrivljenog trebalo osloboditi od optube na osnovu l.363.ta.3. ZKP-a. Prema tome, osnovano se zahtjevom ukazuje da su razlozi prvostepene presude u pogledu injeninog utvrdjenja i postojanja krivinog djela u pitanju nejasni i protivurjeni, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376.st.1.ta.11. ZKP-a, kako se to i zahtjevom za zatitu zakonitosti osnovano istie. Takodje, zahtjevom se osnovano ukazuje da su nejasni i razlozi drugostepene presude u pogledu zakljuka suda da nije dokazano da je okrivljeni izvrio predmetno krivino djelo, te da je drugostepeni sud propustio da ocijeni kljune navode albe da prvostepena presuda nema razloga o odlunim injenicama i da je ijenino stanje pogreno i nepotpuno utvrdjeno zbog toga to je izostala ocjena iskaza svjedoka S.D i rjeenja Vieg suda kojim je ukinuto rjeenje Osnovog suda o izdvajaju iz spisa predmeta zapisnika o sasluanju ovog svjedoka, ime je uinjena povreda odredaba krivinog postupka iz l.376.st.1.ta.11. i lana 400.st.1. ZKP. Sa iznijetih razloga ovaj sud je uvaio zahtjev za zatitu zakonitosti i na osnovu l.433.st.2. ZKP odluio kao u izreci ove presude, ne dirajui u pravosnanu presudu Vieg suda u Bijelom Polju K.br.456/07 od 5.06.2007.godine kojom je okrivljeni oslobodjen od optube na osnovu l.363.ta.3. ZKP-a. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.7/2008 od 10.09.2008. godine)

48

BITNE POVREDE KRIVINOG POSTUPKA (lan 376 ZKP) R J E E NJ E Uvaava se alba Osnovnog dravnog tuioca iz Podgorice i branioca optuenog M.V, te se presuda Osnovnog suda u Podgorici K.br.04/756 od 24.01.2008. godine ukida i predmet vraa prvostepenom sudu na ponovno sudjenje. O b r a z l o e nj e Presudom Osnovnog suda u Podgorici K.br.04/756 od 24.01.2008. godine, oglaen je krivim optueni M.V. da je izvrio krivino djelo prevare iz l.244. st.4. u vezi st.1. Krivinog zakonika u sticaju sa krivinim djelom falsifikovanje isprave iz l.412. st.1. Krivinog zakonika koja su injenino opisana pod stavom I izreke presude. Sud je optuenom predhodno utvrdio kazne za oba djela u sticaju pa je optuenom M.V. izrekao uslovnu osudu, kojom mu je utvrdio jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i odredio da se kazna nee izvriti ako u roku od etiri godine ne izvri novo krivino djelo. Prvostepenom presudom, pod stavom II izreke, na osnovu l.363. st.1. ta.3. Zakonika o krivinom postupku, optueni C.B. oslobodjen je od optube da je izvrio krivino djelo prevare iz l.244. st.4. u vezi st.1. Krivinog zakonika, injenino opisano u oslobadjajuem dijelu izreke presude. Oteeni S.T. je radi ostvarivanja imovinsko - pravnog zahtjeva upuen na parnicu. Protiv ove presude albe su izjavili Osnovni dravni tuilac iz Podgorice i branilac optuenog M.V. Osnovni dravni tuilac presudu pobija zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, pogreno utvrdjenog injeninog stanja i odluke o uslovnoj osudi. Predlae da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno sudjenje. Branilac optuenog M.V. presudu pobija zbog bitne povrede postupka, povrede Krivinog zakonika i pogreno i nepotpuno utvrdjenog injeninog stanja. Predlae da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno sudjenje. Ovom sudu dostavljen je odgovor na albu Osnovnog dravnog tuioca od branioca optuenog C.B, sa predlogom da se alba odbije kao neosnovana. Nakon razmatranja spisa predmeta i ocjene navoda iz albe i odgovora na albu, ovaj sud je naao da su albe osnovane i da je prvostepenu presudu nuno ukinuti i predmet vratiti na ponovno sudjenje.

49

U postupku donoenja pobijane presude uinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376. st.1. ta.11. Zakonika o krivinom postupku i to u nizu modaliteta iz ovog zakonskog osnova i to nekih na koje albe ukazuju, a nekih na ije postojanje ovaj sud pazi po slubenoj dunosti u smislu l.388. Zakonika o krivinom postupku, a koja se sastoji u tome to je izreka presude protivurjena sama sebi i razlozima presude, dok su dati razlozi protivurjeni kako izreci, tako i medjusobno i pri emu nijesu dati razlozi o odlunim injenicama od kojih zavisi primjena odredjenih krivino procesnih instituta. 1.U izreci presude u odnosu na injenini opis radnje izvrenja optuenog M.V, prvostepeni sud utvrdjuje da je ovaj optueni preduzeo i izvrio opisanu kriminalnu djelatnost "po prethodnom dogovoru" sa drugookrivljenim C.B, utvrdivi njegovu krivicu u izvrenju krivinog djela prevare iz l.244. st.4. u vezi st.1. Krivinog zakonika. Sa druge strane, u odnosu na optuenog C.B. kome se stavlja na teret istovjetno krivino djelo "po prethodnom dogovoru" sa optuenim M.V, sada prvostepeni sud utvrdjuje da nije dokazano djelo, oslobadjajui ovog optuenog da nije dokazano da je izvrio djelo za koje se optuuje. Ovakva dva injenina i pravna zakljuka medjusobno su protivurjena. 2.Optueni Crnogorac Branko je prema izreci presude oslobodjen od optube po osnovu l.363. st.1. ta.3. Zakonika o krivinom postupku, dakle, da djelo za koje je optuen nije dokazano, dok u obrazloenju presude sud obrazlae da je rije o gradjansko - pravnom odnosu. Ako je predmet optube gradjansko - pravni odnos, kako obrazlae prvostepena presuda, tada se ne moe izvoditi pravni zakljuak da nije dokazano da je optueni izvrio krivino djelo, ve se tada ima primijeniti osnov iz l.363. st.1. ta.1., a ne iz ta.3. kako je to uradio prvostepeni sud. 3.Optueni M.V. je oglaen krivim za krivino djelo prevare iz l.244. st.4. u vezi st.1. u sticaju sa krivinim djelom falsifikovanja isprave iz l.412. st.1. Krivinog zakonika, zbog djelatnosti izvrene sredinom 1998. godine. Dakle, prevara u sticaju sa krivinim djelom falsifikovanja isprave iz l.412. st.1. Krivinog zakonika, pri emu je za predmetno djelo falsifikovanja isprave mnogo prije donoenja prvostepene presude nastupila apsolutna zastarjelost krivinog gonjenja. 4.Optuenom M.V. je izreena uslovna osuda i zbog krivinog djela prevare iz l.244. st.4. u vezi st.1. Krivinog zakonika za koje je zaprijeena kazna do 10 godina zatvora. Na osnovu l.54. st.2. Krivinog zakonika, za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od 10 godina ne moe se izrei uslovna osuda. 5.Prvostepeni sud je optuenom M.V. izrekao uslovnu osudu odredjujui da se kazna nee izvriti ako optueni u utvrdjenom roku ne izvri "nova" krivina djela. Odredjujui u mnoini "nova" krivina djela, prema izreci presude bi proizilazilo da bi optueni trebao da izvri bar dva

50

nova krivina djela da bi se opozvala izreena uslovna osuda. Uz to, takodje i u obrazloenju presude se navodi "nova" krivina djela, iz ega bi proizalo da u izreci presude nije rije o tamparskoj greki. 6.U injeninom spisu radnje izvrenja za oba optuena, precizirana je visina tete za oteenog S.T. koji je postavio odredjen imovinsko - pravni zahtjev. Medjutim sud, sa jedne strane u okviru injeninog utvrdjenja radnje izvrenja opredijeljeno oznaava ovaj iznos, a odmah u izreci presude oteenog S.T. upuuje na parnicu radi ostvarivanja imovinsko - pravnog zahtjeva, dok u obrazloenju navodi da je oteeni upuen na parnicu jer po nalaenju suda podaci krivinog postupka ne daju dovoljno osnova za dosudjenje imovinsko - pravnog zahtjeva. Ako podaci postupka ne daju dovoljan osnov, postavlja se kao elementarno pitanje kako je sud doao do iznosa i cifara koje je precizirao u opisu radnje izvrenja u izreci presude. Na taj nain sud direktno tvrdi da nije utvrdio odlune injenice od kojih zavisi ne samo postojanje djela, ve i pravna kvalifikacija, a time i stepen povrede zatienog dobra, a od ega opet zavisi i krivina sankcija. Uz to se obrazlae nepostojanje osnova za dosudjenje imovinsko pravnog zahtjeva "imajui u vidu prigovore oteenog nalazu vjetaka finansijske struke", pri emu se iz obrazloenja presude u dijelu koji se odnosi na vjetaenje injenice koje je iznio vjetak uzimaju kao utvredjene. Ukazuje se, da je nejasno zbog ega se oteeni S.T. u izreci presude dva puta upuuje da u parnici ostvari imovinsko - pravni zahtjev. 7.U obrazloenju odluke o krivinoj sankciji prema optuenom M.V, nerazumnjivo je obrazloenje presude, da je "olakavajue okolnosti cijenio kao osobito olakavajue", jer institut "olakavajuih okolnosti" iz l.42. st.1. Krivinog zakonika i institut "naroito olakavajuih okolnosti" iz l.45. ta.3. Krivinog zakonika, iako imaju za predmet krivinu sankciju imaju za predmet odvojenu procesnu sadrinu. 8.U izreci prvostepene presude, u odnosu na optuenog C.B. je odlueno da trokovi postupka "u ovom dijelu presude padaju na teret budetskih sredstava suda", to je po nalaenju ovog suda nejasna i paualna konstatacija, jer se ne vidi koji su to trokovi koji padaju na teret sredstava suda, jer o tome nema ni rijei u obrazloenju, a pri emu je sud predhodno ve obavezao optuenog M.V. da plati trokove krivinog postupka u iznosu od 237,44 kao i iznos od 80 po osnovu pauala. Sa izloenih razloga zbog niza uinjenih bitnih povreda postupka, presudu je bilo nuno ukinuti. U ponovnom postupku sud e vodei rauna o razlozima iz ove presude otkloniti povrede postupka i donijeti zakonitu odluku. (Rjeenje Vieg suda u Podgorici, K.br.871/2008 od 30.12.2008. godine) ***

51

U rjeidbi ove krivine stvari, u postupku po albama sudjelovalo je vijee sastavljeno od sudija Vrhovnog suda, shodno lanu 42 stav 2 Zakona o Sudskom savjetu.

52

POVREDA PRAVA NA ODBRANU NA GLAVNOM PRETRESU (lan 13 u vezi lana 376 stav 2 ZKP) Stvar je slobodne ocjene suda koje e dokaze izvesti na glavnom pretresu, pa time to je odbijen predlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslua branilac osudjenog nije povrijedjeno pravo osudjenog na odbranu. Iz obrazloenja: "Ne stoji navod iz zahtjeva da je povrijedjeno pravo osudjenog na odbranu na glavnom pretresu time to je odbijen predlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslua branilac okrivljenog u pretkrivinom postupku J.A. na okolnosti potpisivanja potvrde o oduzimanju opojne droge od strane okrivljenog. Ovo sa razloga to sud nije vezan predlogom stranaka koje e dokaze izvesti na glavnom pretresu, jer je to stvar slobodne ocjene suda. Osim toga, utvrdjene injenice da li je okrivljeni potpisao potvrdu o oduzimanju predmetne droge i da li je droga njegovo vlasnitvo, je stvar injeninog utvrdjenja, zbog ega se zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude ne moe podnijeti - lan 438 ZKP. (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.3/2008 od 25.02.2008. godine)

53

POVREDA PRAVA NA ODBRANU U ALBENOM POSTUPKU (lan 376 stav 2 u vezi l.383 st.1 ZKP) Kad je drugostepeni sud, kao albeni, propustio da o sjednici vijea uredno obavijesti optuenog, koji je zahtijevao da prisustvuje sjednici, uinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka, koja je mogla uticati na zakonito i pravilno donoenje drugostepene odluke. Iz obrazloenja: "Osnovano se zahtjevom za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuilatva Crne Gore ukazuje da je u albenom postupku pred Viim sudom u Bijelom Polju povrijedjeno pravo na odbranu osudjenog V.R, koja povreda je bila od uticaja na donoenje pravilne presude, kako je to propisano u odredbi l.438. ta.3. ZKP. Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je optueni u albi na presudu prvostepenog suda traio da prisustvuje sjednici vijea kod Vieg suda u Bijelom Polju. Iz sadrine spisa predmeta tog suda K.br.1215/07 utvrdjuje se da na sjednicu vijea Vieg suda u Bijelom Polju odranoj dana 14.04.2008. godine, kada je donijeta pobijana presuda, nije pozivan optueni V.R. Naime, u navedenom zapisniku o sjednici vijea konstatovano je da je na sjednici prisutan D.B, advokat iz Lazarevca, koji je branilac optuenog V.M, a da nije prisutan Vii dravni tuilac u Bijelom Polju, koji je uredno obavijeten o sjednici vijea. Za optuenog V.R. nema konstatacije, niti u spisima postoji bilo koji drugi dokaz da je obavijeten o sjednici vijea drugostepenog suda. Kod ovakvog stanja stvari drugostepeni sud, kao albeni, propustio je da o sjednici vijea obavijesti optuenog V.R, ime je uinio bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz l.376. st.2. u vezi l.383. st.1. ZKP, koja je mogla uticati na zakonito i pravilno donoenje drugostepene odluke. Sa iznijetih razloga valjalo je uvaiti zahtjev za zatitu zakonitosti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti Viem sudu u Bijelom Polju na ponovni postupak i odluivanje. U ponovnom postupku sud e otkloniti navedene povrede postupka tako to e zakazati sjednicu vijea i o datumu odravanja iste obavijestiti Vieg dravnog tuioca u Bijelom Polju, branioca optuenog V.M. i optuenog V.R, nakon ega e biti u mogunosti da donese pravilnu i zakonitu odluku." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.8/2008 od 10.09.2008. godine)

54

DOKAZ NA KOME SE ODLUKA NE MOE ZASNIVATI (lan 376 stav 1 taka 10 u vezi l.345 st.1. ta.1 ZKP)

Presudom utemeljenom na dokazu (iskaz svjedoka) koji nije pribavljen na zakonom propisani nain, uinjena je bitna povreda krivinog postupka. Iz obrazloenja "Osnovano se zahtjevom ukazuje da se niestepene presude temelje na dokazu na kome se po Zakoniku o krivinom postupku ne moe zasnivati sudska odluka, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376.st.1.ta.10. ZKP, koja niestepene presude ini nezakonitim i predstavlja osnov za njihovo ukidanje. Naime, lanom 345.st.1.ta.1. ZKP je, izmedju ostalog, propisano da e se iskaz svjedoka, po odluci vijea, proitati samo ako je njegov dolazak pred sud nemogu ili znatno otean zbog starosti, bolesti ili drugih vanih razloga. Iz zapisnika o glavnom pretresu od 13.2.2008.godine se utvrdjuje da svjedok Dj.M, na ijem iskazu se temelje niestepene presude, uopte nije pozvan na glavni pretres, niti su postojale objektivne smetnje u smislu navedene zakonske odredbe da dodje na glavni pretres, a isti se uredno odazvao na prethodni glavni pretres od 7.12.2007.godine. Kod tih injenica, oigledno je da se nijesu bili stekli zakonski uslovi iz l.345.st.1.ta.1. ZKP za itanje njegovog iskaza, kako je to pogreno uinio prvostepeni sud. Isto tako, prvostepeni sud iskaz svjedoka nije mogao proitati bez saglasnosti stranaka ni po osnovu lana 345.st.2. ZKP, jer se ne radi o iskazu svjedoka koji je dat na ranijem glavnom pretresu pred istim predsjednikom vijea, ve o iskazu svjedoka datom van glavnog pretresa pred predsjednikom vijea. Uz to, svjedok je sasluan u odsustvu optuenog, koji o mjestu i vremenu sasluanja svjedoka uopte nije obavijeten saglasno lanu 259. ZKP, tako da optueni nije imao mogunosti da postavlja pitanja svjedoku i da stavlja primjedbe na njegovo kazivanje, bilo to prilikom sasluanja svjedoka van glavnog pretresa ili na glavnom pretresu kada je proitan njegov iskaz, to sve ukazuje da prvostepeni sud iskaz ovog svjedoka nije mogao proitati na glavnom pretresu prije nego se ispune zakonski uslovi iz l.345. ZKP, to u konkretnom nije bio sluaj. S obzirom da iskaz svjedoka nije pribavljen na zakonom propisani nain, to se ni niestepene presude nijesu mogle temeljiti na njegovom iskazu, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l.376.st.1.ta.10. ZKP, kako se to i zahtjevom za ispitivanje zakonitosti

55

pravosnane presude osnovano ukazuje, pa je stoga niestepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno sudjenje." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.1/2009 od 04.02.2009. godine)

56

BITNA POVREDA KRIVINOG POSTUPKA (lan 376 stav 2 u vezi l.388 st.1 i 400 st.1 ZKP) Proputanjem drugostepenog suda da ispita pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija albom i o tome da razloge u obrazloenju presude, uinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka. "Po razmatranju spisa predmeta i navoda iznijetih u zahtjevu za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore, Vrhovni sud je naao: Zahtjev je osnovan. Iz spisa predmeta se utvrdjuje da je okrivljeni u roku za albu izjavio dopunu albe u kojoj navodi da u donoenju prvostepene presude nije uestvovao sudija porotnik P.M, kako se to navodi u uvodu prvostepene presude. Odluujui po izjavljenim albama, drugostepeni sud je propustio da u skladu sa l. 388.st.1. ZKP, ispita pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija albom i da u obrazloenju svoje odluke ocijeni prednje navode albe shodno l. 400.st.1. ZKP, ime je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz l. 376.st.2. u vezi l. 388.st.1 i l. 400.st.1. ZKP, koja povreda je bila od uticaja na donoenje pravilne i zakonite odluke, kako se to i zahtjevom za zatitu zakonitosti Vrhovnog dravnog tuioca Crne Gore osnovano ukazuje, pa je stoga drugostepenu odluku valjalo ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovni postupak i odluivanje. U ponovnom postupku drugostepeni sud e otkloniti navedenu povredu postupka tako to e ocijeniti navode iz dopune albe okrivljenog, nakon ega e biti u mogunosti da donese pravilnu i zakonitu odluku." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzz.br.3/2008 od 03.03.2008. godine)

57

BITNA POVREDA KRIVINOG POSTUPKA (lan 376 stav 1 taka 5 ZKP)

Propisi krivinog postupka u pogledu postojanja optube ovlaenog tuioca nijesu povrijedjeni ako je oteeni zastupao optubu u granicama optunog predloga.

Iz obrazloenja: "U konkretnom sluaju na glavni pretres nije doao Dravni tuilac iako je uredno obavijeten. Nedolazak Dravnog tuioca ne smatra se preutnim odustankom od optube i ne dovodi do stupanja oteenog na njegovo mjesto. Oteeni ima pravo, ali ne i obavezu, da zastupa optubu na glavnom pretresu ako je Dravni tuilac odsutan. Glavni pretres se vodi bez lica koje bi zastupalo optubu, ako oteeni ne postoji ili ne eli da zastupa optubu, ili ako nije doao na glavni pretres. Zastupajui optubu u granicama optunog predloga, oteeni ne moe ni odustati od optube, ni djelimino ni u cjelini, niti je proiriti, ili promijeniti kvalifikaciju. Oteeni nije tuilac koji je prihvatio optubu da bi mogao slobodno raspolagati sa njom. Za oteenog je optuba tudja koju on moe zastupati ili ne htjeti da zastupa, ali sa njom ne moe raspolagati, ni onda kada situacija, nastala na pretresu, zahtijeva odgovarajuu izmjenu. Pravo oteenog sastoji se u tome da stavlja primjedbe u smislu optunog predloga, izjanjava se o predlozima protivnika, postavlja pitanja itd. U konkretnom sluaju oteeni je zastupao optubu u granicama optunog predloga, pa stoga ne stoji navod iz zahtjeva da je prvostepeni sud povrijedio propise krivinog postupka u pogledu postojanja optube ovlaenog tuioca." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.19/2008 od 09.04.2008. godine)

58

ZAHTJEV ZA VANREDNO UBLAAVANJE KAZNE (lan 423 ZKP)

Zahtjev za vanredno ublaavanje kazne nije osnovan iako su se posle pravosnanosti presude pojavile nove okolnosti, ukoliko te okolnosti nijesu od takvog znaaja da bi dovele do blae osude s obzirom na teinu izvrenih krivinih djela. Iz obrazloenja: "Osudjeni Dj.S. podnio je ovom sudu zahtjev za vanredno ublaavanje kazne u kom navodi da mu je nakon donoenja pravosnane presude zdravstveno stanje narueno zbog okotavanja kime u krsnom predjelu, da je dobio jo jedno dijete, da mu je supruga ponovo trudna, da u kunoj zajednici ivi sa ocem kojeg izdrava i da mu je otac obolio, zbog ega smatra da su se stekli zakonski uslovi da mu se izreena kazna ublai ili pak ista uslovi. Nakon razmatranja zahtjeva, predloga Osnovnog suda u Podgorici i Vrhovnog dravnog tuioca CG, te svih spisa ovog predmeta, Vrhovni sud CG je naao: Zahtjev nije osnovan. Prema odredbi lana 423 ZKP, ublaavanje pravosnano izreene kazne koja nije izvrena, odnosno izdrana, dozvoljeno je kad se po pravosnanosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao, iako su postojale, a one bi oigledno dovele do blae osude. Okolnosti koje se navode u zahtjevu za vanredno ublaavanje kazne, po nalaenju ovog suda, jesu nove okolnosti, ali iste nijesu takvog znaaja da bi dovele do blae osude s obzirom na teinu izvrenih krivinih djela." (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kzu.br.5/2008 od 19.01.2008. godine)

59

NEDOZVOLJENOST ZAHTJEVA ZA ISPITIVANJE ZAKONITOSTI PRAVOSNANE PRESUDE (lan 439 stav 3 u vezi l.436 st.1 ZKP)

Zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude nije dozvoljen protiv odluke kojom je izreena uslovna osuda. Iz obrazloenja:

"lanom 436.st.1. Zakonika o krivinom postupku je propisano da okrivljeni koji je pravosnano osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora moe podnijeti zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude zbog povrede zakona u sluajevima predvidjenim ovim zakonikom. Kako pravosnanom presudom Osnovnog suda u Roajama K.br. 166/07 od 28.02.2008.godne okrivljeni D.I. nije osudjen na kaznu zatvora odnosno kaznu maloljetnikog zatvora, ve mu je za izvreno djelo izreena uslovna osuda, to zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude u konkretnom sluaju nije dozvoljen, pa je stoga zahtjev okrivljenog valjalo odbaciti kao nedozvoljen, shodno lanu 439.st.3. u vezi lana 436.st.1. ZKP. (Rjeenje Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.39/2008 od 29.09.2008. godine)

60

RAZLOZI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA ISPITIVANJE ZAKONITOSTI PRAVOSNANE PRESUDE (lan 438 taka 1 u vezi sa l.377 ta.5 ZKP)

Zahtjevom za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude se ne moe pobijati pravosnana presuda zbog vrste i visine krivine sankcije kada je ista izreena u zakonom propisanim granicama.

Iz obrazloenja:

"Saglasno lanu 438 ta. 1 ZKP zahtjev za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude moe se podnijeti zbog povrede krivinog zakonika iz lana 377 ta. 5 ZKP, samo ako je odlukom o kazni prekoraeno ovlaenje koje sud ima po zakonu. Izriui optuenom, zbog krivinog djela iz lana 207 st. 3 u vezi st. 1 KZ RCG, kaznu zatvora u trajanju od 60 dana drugostepeni sud pobijanom presudom nije prekoraio ovlaenje koje ima po zakonu, jer je kaznu odmjerio u granicama propisanim zakonom. Navodi podnijetog zahtjeva u kojima se navode olakaavajue okolnosti, koje stoje na strani optuenog i iz kojih se izvodi zakljuak da bi se svrha krivinih sanckija ostvarila i izricanjem uslovne osude, su bez znaaja za donoenje odluke u ovom postupku. Ovo sa razloga to se, a kako je to naprijed navedeno, zahtjevom za ispitivanje zakonitosti pravosnane presude, presuda moe pobijati samo zbog prekoraenja ovlaenja suda prilikom izricanja kazne, ali ne i zbog vrste i visine krivine sankcije kada je ista izreena u granicama zakonom propisanim." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Kzp.br.58/2008 od 18.12.2008. godine)

61

OBLIGACIONO PRAVO

63

POVRAAJ DATE KAPARE (lan 79 Zakona o obligacionim odnosima)

Kada kod prodaje stana predugovor nije zakljuen u formi koja vai za glavni ugovor, takav predugovor ne proizvodi pravno dejstvo, pa se data kapara dri bez pravnog osnova i ista se ima vratiti njenom davaocu. Iz obrazloenja: "Prema stanju u spisima prvostepeni sud je utvrdio da izmedju tuioca kao kupca i tuene kao prodavca dana 05.01.2002. godine, zakljuen predugovor o kupoprodaji stana pov. 51 m2, koji se nalazi u Herceg Novom za cijenu u iznosu od 75.000 DM. lanom 5. predugovora odredjeno je da je prodavac na dan zakljuenja predugovora naplatio kaparu - odustanicu u iznosu od 5.000 DM koju prodavac zadrava u sluaju da se glavni ugovor ne zakljui krivicom kupca do 18.01.2002. godine. Potpisi strana na predugovoru nijesu ovjereni kod suda. Dalje je utvrdjeno da je tuena nakon zakljuenja predugovora predala tuiocu kljueve od stana da bi u stanu izvrio potrebne popravke i radove i da je tuilac za te radove i popravke imao trokove u iznosu od 2.000 DM. Nije sporno da stranke nijesu zakljuile glavni ugovor. Kod ovakvog stanja stvari pravilno je drugostepeni sud primijenio materijalno pravo kada je odluio na izloeni nain. Prema odredbi l.45. st.2. ZOO propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora. lanom 11. st.1. Zakona o prometu nepokretnosti propisano je da ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti zakljuen u pismenom obliku, a potpisi ugovaraa ovjereni kod suda, a prema st.2. istog lana ugovor koji nije zakljuen u smislu st.1. ovog lana ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo, ukoliko zakonom nije drugaije odredjeno. Kako sporazum o kapari, odnosno kapari kao odustanici proizvodi pravno dejstvo samo ako je ugovor ijem uvrenju slui punovaan, i kako predugovor zbog toga to potpisi ugovaraa nijesu ovjereni kod suda ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo, tuena nema pravo da zadri iznos od 5.000 DM osnovom l.5. predugovora, ve ga mora vratiti tuiocu po pravilima o sticanju bez osnova iz l.210. st.1. ZOO. Po istim pravilima duan je naknaditi tuiocu i vrijednost postignute koristi obzirom da je tuilac nakon zakljuenja predugovora o svom troku izvrio odredjene popravke u stanu." (Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev.br.525/2007 od 06.12.2007.god.)

65

PRAVILA ISTOVREMENOG ISPUNJENJA (lan 122 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima) Ispunjenje obaveze jedne strane za predaju stana uslovljeno je prethodnim vraanjem kupoprodajne cijene od druge strane. PRESUDA Preinaavaju se presuda Vieg