bilten - hkis.hr · pravde bih. udruženje trenutno ima dvadeset i jednog ... woc 4 igu-a...

1BILTEN GASBiH Juli/Decembar 2010, br. 21

Iz sadržaja:

Uvodna riječ Predsjednika ..................................2

Energy Community (vijesti) ................................4

Energetski pregledi i energetsko certificiranje

objekata u FBiH...................................................5

Energetika (vijesti)...............................................8

Vijesti iz svijeta...................................................11

Vijesti iz regiona..................................................14

Vijesti iz BiH .......................................................16

Održana 18. sjednica BAS TC 31.........................19

Vijesti s terena ...................................................20

Projekat "Harmonizacija zakonske i tehničke

regulative u gasnom sektoru zemalja jugoistočne

Evrope ................................................................22

Održana 18. Sjednica Projekta ............................22

Izvještaji radnih grupa Projekta............................24

Tehnička pravila za gasnu struku.........................27

21. godina postojanja i rada IGT-a.......................31

Nova izdanja TP DVGW-a ...................................37

Vozila na gas (NGV)............................................44

I ove godine UNIS FAGAS ide korak dalje...........49

Prilozi - VAILLANT................................................52

Sanacija dotrajalih dimnjaka................................54

Održani skupovi ..................................................55

Najava skupova...................................................62

Juli/Decembar 2010.Godište X, Broj 21ISSN 1512-7117

BILTENUdruženja za gas u BiH - GASBiH

Unapređenje saradnje na polju gasne privrede s posebnim akcentom na interkonekcije (str. 16)

BH-Gas - Botas: Dogovori o unapređenju saradnje

....povodom deset godina radai izdavanja Biltena Udruženja za gas

Uvodna riječ Predsjednika

Eksperti radnih grupa Projekta za 18. sjednicu Koordina-cionog odbora pripremili 8 tehničkih pravila (str. 22)

Održana 18. Sjednica Koordinacionog odbora Projekta

21 godina postojanja i rada IGT-a

Uskoro svečano obilježavanje 21 godine postojanja i rada Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku - IGT-a (str. 29)

Dokumentacioni centar/Publicistika

- Predinvesticione Studije- Unapređenje energetske efikasnosti

Studije

Kooperacioni partner

Tel: ++387 (33) 61-06-00 Fax: ++387 (33) 65-05-93 www.igt.ba e-mail:[email protected]

IGT Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku Grada a ka 142 71000 Sarajevo Bos a Her egovinač č n i c

- Tehnička pravila- Bilten Udruženja za gas u BiH- Višejezični Rječnik/Leksikon gasne struke- Literatura za edukaciju- Biblioteka

TSM - Menadžment tehničkesigurnosti

- Konsultantske usluge za uvođenje TSM sistema u kompanijama- Zadatak TSM-a je podrška samoodgovornom poslovanju kompanijai jačanje kompetentnosti tehničke samouprave

- Implementacija tehničkih pravila u praksi kao garancija sigurnosti ipouzdanosti gasnog sistema

IGT-DVGW Kompetentni i edukacionicentar gasne struke

RESEARCH AND DEVELOPMENTCENTER OF GAS TECHNOLOGY

20 godina IGT-a

U skladu sa licencnim ugovorom sa DVGW-om za jugoistočnu Evropu,a uz ekspertsku podršku DVGW-a pripremljeno je preko 100 tehničkihpravila za oblasti:

- transporta gasa,- distribucije gasa,- mjerenja i regulacije pritiska gasa,- primjene gasa u širokoj potrošnji,- primjene gasa u industriji.

Tehnička pravila za gasnu struku

Sva tehnička pravila su autorizirana od strane DVGW-a

DVGW Certificirana ispitnaLaboratorija

- Laboratorijska ispitivanja u svrhu certificiranja tipa- Ispitivanje tipa na mjestu postavljanja- Ispitivanje sigurnosti i efikasnosti u pogonu

- Opći kursevi gasne tehnike- Specijalistički kursevi za oblasti:

Sadržaji i obim kurseva se mogu prilagoditi potrebama polaznika.

- Primjena gasa u širokoj potrošnji- Primjena gasa u industriji- Mjerenje i regulacija pritiska gasa- Distribucija gasa- Transport gasa

- Priprema i polaganje ispita za autorizirane eksperte

Polaznici: projektanti, serviseri, nadzorni organi, izvođači-majstori,rukovaoci, organi uprave, menadžeri i dr.

BILTEN GASBiH Juli/Decembar 2010, br. 212

Uvodna riječ

Udruženje za gas u BiH

Udruženje za gas u Bosni i Hercegovini osnovano je sa ciljem stručnog i naučnog unapređenja gasne privrede Bosne i Hercegovine, uključivanja u evropski sistem stan-dardizacije, stručne suradnje sa državnim organima BiH, saradnje pri izradi standarda iz oblasti gasne privrede, uspostave sistema cerificiranja opreme i kadrova, kao i podsticanja i unapređenja naučno-istraživačkog rada.

Usvajanjem Zakona o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, decembra 2001. godine stekli su se uslovi za registraciju Udruženja na nivou Bosne i Hercegovine. Registracija je okončana 2002. godine, kada je Udruženje upisano u Registar udruženja pri Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija, odnosno sada pri Ministarstvu pravde BiH. Udruženje trenutno ima dvadeset i jednog kolektivnog člana i petnaest individualnih članova.

Jedna od najznačajnih aktivnosti Udruženja je podrška i uključivanje u realizaciju projekta „Harmonizacija za-konske i tehničke regulative u gasnom sektoru zemalja jugoistočne Evrope“. Značaj ovog Projekta je približavanje i usvajanje evropske regulative i uključivanje u evropsku standardizaciju, usvajanje tehničke regulative na region-alnom i državnom nivou. U realizaciji projekta učestvuju udruženja i gasne kompanije regiona jugoistočne Ev-rope, Koordinator Projekta je Bosna i Hercegovina, a sek-retarijat je Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku Sarajevo. Stručnu pomoć Projektu pruža Njemačko stručno udruženja za gas i vodu (DVGW) iz Essena.

U dosadašnjem radu u sklopu Projekta stručno je obrađeno i na Koordinacionom odboru usvojeno cca 140 tehničkih pravila iz kojih proizilaze vrlo jasni zahtjevi po pitanju sigurnog i bezbjednog funkcionisanja gasnih sistema.

Rezultati rada Udruženja su zapaženi i od Međunarodne gasne unije (IGU) čiji smo član već 13 godina i koja nam u našem radu pruža podršku. Predstavnici Međunarodne gasne unije aktivno učestvuju na konferencijama koje or-ganizira i/ili podržava naše Udruženje, a naši predstavnici su imali priliku da prezentiraju Projekt na najznačajnijim

skupovima Međunarodne gasne unije kao što su sjed-nica Vijeća IGU-a, održanoj u Oslu i 22. Svjetska kon-ferencija o gasu održanoj u Amsterdamu 2006. godine. Projekt je prezentiran i na brojnim drugim regionalnim i međunarodnim skupovima (Opatija, Varaždinske Top-loce, Beograd, Vrnjačka Banja, Skopje, Istanbul).

U prethodnom periodu iskazan je i interes nadležnih entitetskih ministarstva za ovu oblast koji je rezultirao donošenjem „Uredbe o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede FBiH“, odnosno proglašavanjem „Pravil-nika o preuzimanju i primjeni tehničkih propisa za oblast projektovanja, građenja, puštanja u pogon, eksploatacije i održavanja postrojenja i instalacija prirodnog gasa“. U Republici Srpskoj je donijet Zakon o gasu, a u toku su i razgovori o načinu preuzimanja/proglašavanja tehničkih pravila Projekta. Ovo je značajan korak u pravcu uređenja sektora gasne privrede. Implementacija tehničke regula-tive zahtjeva sistematičan pristup i stvaranje neophodne infrastrukture. Imajući u vidu razvojne projekte i planove gasifikacije Bosne i Hercegovine pravi je trenutak da se definiše status, pravni i materijalni, Udruženja za gas kao nosioca aktivnosti. Ovakav pristup će u mnogome olakšati život i rad privrednicima Bosne i Hercegovine.

Pored navedenog, u toku smo i sa usvajanjem evrop-skih Direktiva (naredbi) koje se odnose na gasni sektor. Trenutno aktualne naredbe (Naredba o opremi pod pri-tiskom i Naredba o sigurnosti plinskih aparata) također predstavljaju iskorak u uređenju ove oblasti, a u direktnoj su vezi sa primjenom tehničke regulative i pripadajućih standarda.

Imajući u vidu da se u narednom periodu očekuje in-tenziviranje aktivnosti na razvoju gasne privrede Bosne i Hercegovine neminovno je stvarati i infrastrukturu potrebnu za implementaciju tehničke regulative u praksi. Struktura i obim poslova koji proizilaze iz tehničke regu-lative traže stručnu instituciju koja će obavljati dio poslo-va i koordinirati između drugih učesnika u sprovođenju implementacije zahtjeva.

Salih Selmanović,dipl.ing.maš.Predsjednik Upravnog odbora Udruženja za gas u BiH


Pozdrav iz Tokija

Udruženje za gas u BiH

Prvi Bilten Udruženja za gas objavljen je 2000. godine kao rezultat ideje da se pokrene redovno izdavanje pub-likacije s temama, novostima i poslovnim informacijama iz oblasti energije, gasovitih goriva, gasne tehnologije i gasne privrede. Bilten izlazi dva puta godišnje u tiražu od 500 primjeraka. Prvenstvena namjera nam je bila da povežemo ljude i institucije koji sačinjavaju veliku poro-dicu korisnika, proizvođača, distributera, stručnjaka i po-slovnih ljudi kako u Bosni i Hercegovini, tako i izvan nje.

Redovni smo posjetioci brojnih domaćih i međunarodnih konferencija i skupova kako bi se ostvarila saradnja gas-nih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Našim čitaocima smo također dali mogućnost da pišu

za "GasBiH" o temama privrednog, naučnog i stručnog karaktera, a posebno o svojim primjerima iz prakse. Uz svesrdno angažovanje urednika i članova redakcije do sada smo izdali 20 brojeva s najaktualnijim informaci-jama i temama iz oblasti gasne privrede i energetike, zabilježili razne događaje i važne susrete, a namjera nam je da tako nastavimo i dalje.

Bilten se besplatno distribuira za područja BiH, Srbije, Hrvatske i Makedonije. Pored štampanog izdanja Bilten se distribuira i u elektronskoj formi (putem e-maila), a možete ga pogledati i preuzeti na web stranici www.igt.ba

Redakcija!

WOC 4 IGU-a Distribucija gasa

U 2010. godini održana su dva sastanka komiteta WOC 4. Prvi sastanak je održan u Bochum (Njemačka) u maju, a drugi u oktobru u Tokiju (Japan). U prošlom broju Biltena gosp. Mehmedalija Sijarić, član radne grupe WOC 4 IGU-a, podnio je izvještaj o sastanku održanom u Bochum-u. Nažalost, nije mogao biti prisutan na sastanku u Tokiju, ali znak podrške i prijateljstva članova WOC 4 nije izostao. Pristigla čestitka govori u prilog tome.

Uobičajena praksa u svijetu je da stručna institucija bude strukovno udruženje. Uz određenu konsolidaciju, naše Udruženje može na adekvatan način odgovoriti zadaci-ma i obavezama iz tehničke regulative. U tu svrhu organi uprave traže način da riješe pravni status Udruženja kako bi ono preuzelo određene obaveze.

Rad Udruženja, kao i zbivanja u gasnom sektoru BiH, re-giona, Evrope i svijeta, redovno prati redakcija Biltena Udruženja za gas koja ovim brojem slavi 10 godina svog postojanja i rada.

Salih SelmanovićPredsjednik Upravnog odbora Udruženja za gas

u Bosni i Hercegovini

10 godina izdavanja Biltena Udruženja za gas


Energetska infrastruktura:

Komisija predlaže prioritetne EU koridore za

elektroenergetske mreže i gasovode

BRISEL, 17. novembar 2010. Evropska komisija je pred-stavila svoje prioritete u izgradnji energetske infrastruk-ture za slijedeće dvije decenije, usmjerene na osposo-bljavanje mreža za 21. stoljeće. Komisija u Saopštenju definiše prioritetne EU koridore za transport električne energije, gasa i nafte. Ova mapa prioriteta će služiti kao osnova za buduće dodjeljivanje dozvola i donošenje od-luka o finansiranju konkretnih projekata EU.

Günther Oettinger, Komesar za energiju, je izjavio: "En-ergetska infrastruktura je ključ za sve naše energetske ciljeve: od sigurnosti isporuke, integracije obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti do pravilnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta. Stoga je od suštinske važnosti da udružimo naše resurse i ubrzamo realizaciju prioritetnih projekata EU."

Saopštenje definira ograničen broj prioritetnih EU ko-ridora koji zahtijevaju hitan razvoj kako bi se ispunili ciljevi politike Evropske unije vezani za konkurentnost, održivost i sigurnost isporuke povezivanjem onih zemal-ja članica koje su gotovo izolirane od drugih evropskih tržišta energije, putem masivnog ojačavanja postojećih prekograničnih interkonekcija i putem integrisanja ob-novljive energije u mrežu. Na osnovu ovih prethodno definiranih koridora, 2012. godine će biti identifikovani konkretni projekti od "evropskog interesa", koji bi trebali imati koristi od EU finansiranja i dozvola za izgradnju, uključujući i vremenski rok za konačnu odluku istovre-meno osiguravajući potpuno poštivanje zakona EU, naročito okolišne legislative i javnog učešća. U planiranju i implementaciji ovih projekata Komisija daje prednost regionalnoj saradnji između država. Ono nadalje definira dugoročnije ciljeve, kao što su "Evropske elektroener-getske magistrale".

U elektroenergetskom sektoru su identifikovana četiri prior-itetna EU koridora:• Podmorska mreža u Sjevernom moru i priključak za sjevernu i srednju Evropu kako bi se energija proizve-dena u vjetroelektranama lociranim u moru (off shore) transportovala ka potrošačima u velikim gradovima i skladištila energija u hidroelektranama u Alpama i nor-dijskim zemljama. • Interkonekcije u jugozapadnoj Evropi za transport en-ergije proizvedene u vjetroelektranama, solarnim i hi-droelektranama ka ostatku kontinenta. • Konekcije u srednjeistočnoj i jugoistočnoj Evropi, koje ojačavaju regionalnu mrežu. • Integracija baltičkog tržišta energije u evropsko tržište.

U gasnom sektoru su identifikovana tri prioritetna EU kori-dora:• Južni koridor kojim bi se Evropi isporučivao gas direktno sa Kaspijskog mora, kako bi se diverzifikovali izvori gasa.

• Integracija baltičkog tržišta energije i povezivanje sa srednjom i jugoistočnom Evropom • Koridor Sjever-Jug u zapadnoj Evropi kako bi se uklonila unutrašnja uska grla i omogućilo najbolje iskorištavanje mogućih isporuka izvana.

Pozadina:EU se obavezala da će smanjiti emisije stakleničkih gas-ova za 20% do 2020. godine, povećati udio obnovljive energije na 20% konačne potrošnje energije i povećati energetsku efikasnost za 20%. Da bi se ispunili ovi en-ergetski i klimatski ciljevi, oko 200 milijardi eura mora biti investirano samo u transport energije, u gasovode i elektroenergetske mreže. Procjenjuje se da će samo dio toga doći iz privatnog sektora, ostavljajući finansijski jaz od 100 milijardi eura.

Evropska energetska strategija do 2020.g.

BRISEL, U energetskoj strategiji EU za sljedeću deceniju predviđa se zajednička mreža gasne i električne energije radi uštede troškova. Ev-ropski komesar za energetiku Gint-er Etinger pozvao je, objavljujući izvještaj “Energija 2020 - Strategija

za konkurentnu, održivu i sigurnu energiju”, na investi-ranje trilion eura za “evropeizaciju energetske politike”. Taj novac došao bi od poreskih obveznika i energetskih kompanija. EU se nada da će zajednička energetska mreža zaštititi članice evropskog bloka od sporova sa snabdjevačima poput Rusije.

Analitičari ističu da plan o zajedničkoj energetskoj mreži nije nova vijest, ali da je značajno to što ju je usvojio Gint-er Etinger, koji je Nijemac, obzirom da je njegova zemlja prethodno lobirala da oslabi nacrt zakona.

“Možda će za postavljanje našeg energetskog sistema na novi, održivi i bezbjedniji put biti potrebno vrijeme, ali potrebno je da budu donesene ambiciozne odluke. Da bi imali efikasnu, konkurentnu i manje ugljeničnu ekonomiku moramo da evropeizujemo našu energetsku politiku i pažnju usmjerimo na nekoliko bitnih prioriteta,” ističe Etinger.

Dokument definira energetske prioritete za sljedećih 10 godina i postavlja aktivnosti koje će se poduzeti u nam-jeri da se pozabavi izazovima uštede energije, postigne tržište s konkurentnim cijenama i sigurnom opskrbom, potičući tehnološko vodstvo i učinkovito pregovaranje s međunarodnim partnerima.

Na osnovu ovih prioriteta i prezentiranih aktivnosti Komisija će izaći s konkretnom pravnom regulativom i prijedlozima u sljedećih 18 mjeseci. Ovaj dokument također sadrži dnevni red za diskusiju šefova država i predsjednika vlada na EU sastanku o en-ergiji koji će biti održan 04. veljače 2011. godine. (Tekstovi preuzeti sa www.European Commission - Energy)


Energetski pregledi i energetsko certificiranje objekata u FBiH

Poznato je da je posljednje destljeće obilježeno inten-zivnim aktivnostima na poboljšanju energetske efikas-nosti u sektoru zgradarstva u zemljama EU.

Suočene sa problemom nedostatka energije i nesigurn-osti u opskrbi energijom, stalnim rastom cijena energije i energenata, stalnim rastom potrošnje energije (kako energije za grijanje, tako i energije za hlađenje, poseb-no masovnim uvođenjem klimatizacije u zgrade) kao i zagađenjem okoliša i klimatskim promjenama zbog prevelike i neracionalne potrošnje energije, zemlje EU krenule su sa integriranjem odredbi Direktive 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada (Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Coun-cil of 16 December 2002 on the energy performance of buildings (EPBD)) u svoje zakonodavstvo.

Naime, zemlje članice EU kroz osnovne odredbe ove Di-rektive obavezuju se na:

• Primjenu zajedničke metodologije za izračunavanje energetske potrošnje zgrada uz poštovanje lokalnih klimatskih uslova;• Određivanje standarda minimalne energetske potrošnje za nove zgrade i kod značajne obnove starih zgrada;• Uvođenje sisitema energetske certifikacije zgrada; te• Redovne inspekcije kotlova i klimatizacionih sistema.

Direktiva od zemalja članica za postojeće zgrade, s koris-nom površinom većom od 1000 m2 koje će se obnavljati, traži poboljšanje minimalnih energetskih karakteristika koliko god je to tehnički, funkcionalno i ekonomski izve-divo. U Direktivi je, također, određeno da zemlje članice moraju osigurati ovlaštene stručnjake za postupak certi-ficiranja zgrada, nadzor sistema za grijanje i ventilaciju, te sastavljanje pratećih preporuka za poboljšanja tih sistema u smislu uštede energije i emisije štetnih tvari.Zbog prepoznatog velikog, neiskorištenog potencijala energetskih ušteda u zgradama, nedavno je objavljen i prijedlog nove, dorađene Direktive o energetskim karakteristikama zgrada. Prijedlog novelacija EPBD ob-javljen je 31.3.2009., dorađen u novembru 2009., a 18. maja 2010. godine Evropski Parlament prihvatio je njenu novelaciju.

Prijedlog nove Direktive je uvođenje još strožijih zahtje-va vezano za energetska svojstva zgrada. Upozorava

se na potrebu donošenja konkretnih akcija s ciljem iskorištavanja velikog potencijala energetskih ušteda u zgradama. Također se upozorava na nedovoljno korištenje obnovljivih i alternativnih energetskih sistema u zgradama i traži se njihovo obavezno razmatranje za sve nove zgrade bez obzira na veličinu kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama. Od zemalja članica se traži da pripreme nacionalne planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada, te da o tome re-dovno izvještavaju Europsku Komisiju. Predlaže se više finansijskih mehanizama podsticanja energetske efikas-nosti na nacionalnom i evropskom nivou. Sektor zgrada javne namjene mora preuzeti vodeću ulogu u području povećanja energetske efikasnosti u zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.

Domaći zakonodavni okvir

Do jučer su priče o energetskim iskaznicama zgrada, energetskim razredima, certificiranju..., na našim pro-storima izgledale kao imaginacija. No, zahvaljujući setu podzakonskih akata donesenih krajem prošle i početkom ove godine, itekako postaju realnost. Naime, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je prema odredbama člana 81. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Her-cegovine pokrenulo izradu nove generacije pravilnika iz oblasti fizike zgrade odnosno energetske efikasnosti. Pravilnici su u potpunosti usklađeni sa EU direktivama i standardima a novi pristup proračunima predstavlja, u određenoj mjeri, izmjenu dosadašnje filozofije. Specifičnosti projektovanja u pogledu energijskih karak-teristika objekata, način provođenja energetskih pregle-da objekata te osnovni uslovi za lica koja će te preglede kao i samu certifikaciju objekata obavljati, definisani su sljedećim pravilnicima:

• Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema venti-lacije, djelimične klimatizacije i klimatizacije u građevinama

• Pravilnik o tehničkim svojstvima za prozore i vrata

• Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema grijanja i hlađenja građevina

• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije

Autori:Samra Prašović,dipl.ing.maš., Sanjin Avdić,dipl.ing.maš.CETEOR d.o.o., Sarajevowww.ceteor.ba

Energetika


Energetika

• Pravilnik o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata

• Pravilnik o energetskom certificiranju objekata

• Smjernice za provođenje energijskog pregleda za nove i postojeće objekte s jednostavnim i složenim tehničkim sistemom

Ovim, afirmativnim iskorakom koji je Federalno mini-starstvo prostornog uređenja napravilo, sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju će morati biti certifici-rane i takvi energetski certifikati s podacima o godišnjoj potrošnji za grijanje zgrade bit će izloženi ili dati na uvid svim zainteresiranim strankama. Jednostavna us-poredba energetskih karakteristika zgrada omogućit će građevinskoj industriji korištenje energetskih podataka u marketinške svrhe. Uvođenjem energetskih certifikata za zgrade i certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjom energije znatno će dobiti na vri-jednosti na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgra-dama vrijednost pasti. Sve to trebalo bi pokrenuti tržište u smjeru povećanja energetske efikasnosti, povećanja građevinskih aktivnosti i razvoja cijele građevinske in-dustrije, ali i nacionalnih i internacionalnih poticajnih mehanizama.

Pravilnici stupaju na snagu odmah nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a shodno tome, obaveza posjedovanja certifikata, za pojedine vrste ob-jekata je sljedeća:

• novi objekti za koje se nakon 1. Avgusta 2010. go-dine podnosi zahtjev za odobrenje građenja;

• javni objekti, za koje je pravilnikom propisana obaveza izlaganja certifikata, najkasnije 36 mjese-ci nakon stupanja na snagu pravilnika o energets-kom certificaranju objekata

• postojeći objekti koji se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, 6 mjeseci nakon stupanja na snagu pravilnika o energetskom certificaranju ob-jekata.

Uloga struke u implementaciji energetske efikasnosti u zgradarstvu je izuzetno važna, u današnjem kontekstu projektanti moraju postati svjesni svoje odgovornosti kako za ono što rade tako i za ono što su mogli napraviti, a nisu.S tim u vezi, a u cilju unifikacije pristupa i proračuna, objavljeno je ukupno 30 evropskih i 24 međunarodna standarda koji opisuju i definišu način i metodologiju određivanja energetskih parametara objekata. Ove stan-darde možemo grupisati prema svrsi korištenja, te ih dijelimo u ukupno pet grupa:

1. Standardi za proračun ukupne energije u zgra-dama

2. Standardi za proračun isporučene energije

3. Standardi za proračun energije potrebne za gri-janje i hlađenje

4. Pomoćni standardi

5. Standardi za monitoring i verifikaciju energetske karakteristike zgrade

Govoreći o energetskom certificiranju objekata najznačajnija grupa standarda jesu Standardi za monitor-ing i verifikaciju energetske karakteristike zgrade. Naime, ovi standardi prikazuju metode izražavanja energetskih karakteristika objekta na način da omogućuju jasno provođenje propisa iz oblasti energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva, definisanje parametara energetskih razreda zgrada, osiguranje pravilnog izdavanja certifi-kata, te poticaj vlade, arhitekata, projektanata, vlasnika, korisnika i druge zainteresirane strane da povećaju en-ergetske karakteristike (energetsku efikasnost) objekata. Osim što definišu energetsku karakteristiku objekata, način izražavanja tehničkih zahtjeva (energetskih), sadržaj i način prikazivanja energetskog certifikata, stan-dardi koji pripadaju ovoj grupi definišu i tkz. referentne energetske vrijednosti.

Referentne energetske vrijednosti

Referentne energetske vrijednosti se koriste u svrhu poređenja energetske karakteristike jednog predmet-nog objekta sa energetskom karakteristikom sličnog objekta. Standard preporučuje definisanje različitih ref-erentnih vrijednosti za različite tipove objekta (tj. kuća, stambena zgrada, privredna zgrada, škola, bolnica, hotel i restoran, sportski objekat, skladište i slično). Prilikom definisanja referentnih vrijednosti, trebaju se koristiti slijedeći referentni parametri

• Rr – Minimalna referentna energetska karak-teristika objekta koja se izračunava na osnovu dopuštenih vrijednosti propisanih u tehničkim zahtjevima (u slučaju FBiH - tehničkih zahtjev iz Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije)

• Rs – Prosječna referentna energetska karakteris-tika objekta koja predstavlja prosječnu vrijednost energetske karakteristike postojećeg stambenog fonda tipskog objekta za određenu baznu godinu

• Ro – Nulta referentna energetska karakteristika objekta koja predstavlja objekat koji koristi ono-liko energije koliko i proizvede

Dakle, minimalna referentna energetska karakteristika objekta „Rr”, koja se izračunava na osnovu dopuštenih vrijednosti propisanih u tehničkim zahtjevima za st-ambene objekte, a na osnovu tehničkih zahtjeva iz Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije Federacije BiH


iznosi Rr = 95 kWh/m2, a dok, analizirajući uzorak od oko 50.000 stambenih jedinica u FBiH, prosječna referentna energetska karakteristika objekta „Rs” za stambene ob-jekte iznosi oko 180 kWh/m2a.

Vodeći se smjernicama i uputama grupe Standarda za monitoring i verifikaciju energetske karakteristike zgrade, energetski razredi za stambene objekte u FBiH mogli bi izgledati kao prikazani na slici 1.Pored određivanja energetskog razreda, odnosno en-ergetske karakteristike objekta (što podrazumjeva met-odologilom propisan pregled i analizu građevinskog, mašinskog i elektro dijela zgrade), lica kvalifikovana i cer-tifikovana za sprovođenje energetskog pregleda objekta trebaju na energetskom certifikatu prikazati i prijedlog mjera povećanja energetske efikasnosti kao i energetske i okolinske benefite (uštede).

Slika 1.

Najava

Energijska efikasnost (engl. energy efficiency) predstavlja pojam racionalnijeg korištenja energije u industriji, zgra-dama, prometu, itd. Za razliku od energetskih postro-jenja, gdje rade energetičari koji ujedno vode računa o efikasnosti konverzije energije, u sektoru korištenja energije postoji velika neracionalnost u pogledu efi-kasnosti korištenja energije, odnosno veliki potencijal u ekonomskim uštedama i smanjenju emisije stakleničkih gasova.Da bi se ljudi bliže upoznali sa ovom problematikom, a eksperti udružili svoja znanja i ista razmijenili, CETEOR d.o.o. je uveo u tradiciju organizaciju Savjetovanja o en-ergetici.Do sada su održana dva Savjetovanja, u Sarajevu i Neu-mu. Oba do sada održana Savjetovanja okupila su preko stotinu domaćih i stranih izlagača. Cilj savjetovanja:

Cilj trećeg Savjetovanja je da se posveti više pažnje temi efikasnog korištenja energije – organizacionim, pro-stornim, tehničkim, ekonomskim i drugim aspektima fenomena energijska efikasnost.

Učesnici savjetovanja:

Očekuje se da Savjetovanje okupi menadžere i stručnjake iz preduzeća koja se bave energijskom efikasnošću, ko-munalnom energetikom, stručnjake sa univerziteta, naučnike, stručne organizacije, konsalting firme, pred-stavnike ministarstava zaduženih za komunalne po-slove, energiju i zaštitu okoline, te proizvođače opreme i građevinskih materijala koji utiču na podizanje energi-jske efikasnosti u ovoj regiji.

Više informacija na:Mail: [email protected]; Tel.: 033 563 582;Web: www.ceteor.ba

SAVJETOVANJE O ENERGETICI - ENERGETSKA EFIKASNOST

Sekcije na savjetovanju:

1. Planiranje snabdIjevanja energijom (energija u planovima društveno-ekonomskog razvoja i u prostornim i urbanističkim planovima);

2. Lokalni i distribuirani izvori električne i toplotne energije (poligeneracijska postrojenja, male HE, VE i SE na distributivnoj mreži, proizvodnja bio-mase za ložišta i promet);

3. Energijska oprema i sistemi, inteligentna energija, tehnološki razvoj;

4. Podsticaji za efikasno korištenje energije (feed in tarifa, podsticaji u okviru Konvencije o klimatskim promjenama, eko-fond, međunardoni podsticaji, podsticaji banaka i dr.);

5. Energijski menažmnet (sistemi energijskog up-ravljanja (EN 16001, ISO 50001), ESCO kompanije, energijski auditi u industriji i zgradarstvu);

6. Saopštenja vladinih organizacija, međunarodnih organizacija, proizvođača opreme i pružaoca energijskih usluga;

7. Okrugli sto – donošenje zaključaka.

Tema savjetovanja: ENERGETSKA EFIKASNOSTHotel „Stella“ Neum

25. – 27. maj 2011. godina

Energetika


MOSTAR - Ekonomija energetske efikasnosti ili 3E naziv je projekta kojeg u Bosni i Hercegovini implementira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) sa svojim partnerima Programom Ujedinjenih Naroda za razvoj (UNDP) i njemačkom Agencijom za tehničku su-radnju (GTZ), a u sklopu kojeg je 19.10.2010.g. u mostar-skom hotelu ERO održana radionica na temu Ekonomija energetske efikasnosti. Tom prigodom veleposlanik SAD-a NJ.E. Patric Moon i dr. Nevenko Herceg federalni ministar okoliša i turizma, dali su potporu te istaknuli važnost ovog projekta i njegovu povezanost s okolišnom i energetskom politikom u BiH.

Naglašavajući kako je Federacija BiH uložila velike na-pore u usklađivanju domaćeg okolišnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ministar Herceg je istaknuo kako uz provođenje obveze iz nedavno usvojene Strategije zaštite okoliša s akcijskim planom za deset godina Fed-eraciju očekuje dosta posla u oblasti poboljšanja ener-getske efikasnosti. – Projekt 3E jedan je od najznačajnijih projekata u Bosni i Hercegovini koja je prema podacima Svjetske banke energetski najneučinkovitija u regiji za-padnog Balkana. Razloga za to je dosta, a među njima se napose ističe nedostatna svijesti o razlozima za i ko-ristima od energetske efikasnosti koja je uz sve ekonom-ske koristi zasigurno i najučinkovitiji način borbe protiv klimatskih promjena, kazao je ministar Herceg zahvalivši veleposlaniku Moonu i SAD-u što su prepoznali i pokren-uli projekt Ekonomija energetske efikasnosti u BiH.

Budući da se Bosna i Hercegovina jasno odredila za održivi razvoj, učinkovito korištenje energije nameće se kao imperativ i ujedno najisplativiji način za postizanje ciljeva održivog razvoja. - Ono što je nama osobito značajno jeste pozitivan utjecaj energetske efikasnosti na postizanje okolišne održivosti, odnosno smanjenje negativnih učinaka na okoliš koje proizvodi energetski sektor, smanjenje emisije ugljičnog dioksida, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u

ukupnoj energetskoj potrošnji, što sve treba rezultirati snažnijom zaštitom okoliša, ali i doprinosom povećanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstava, kazao je ministar Herceg.

Ovaj projekt USAID-a je vrijedan više od 1 miliona dolara, a glavna komponenta 3E projekta je implementacija de-set pilot projekata diljem BiH, te podrška suradnji privat-nog i javnog sektora s inicijativama i tehnologijama en-ergetske efikasnosti, ali i kroz radionice za obuku s ciljem pružanja informacija, podizanja razine svijesti i znanja o načinima potrošnje energije, koristima od poboljšanja energetske efikasnosti, te dostupnosti postojećih pro-grama financiranja i dostupnosti tehnologija.

Ministar Herceg je naglasio kako je prema procjenama javni sektor odgovoran za 10-20% ukupne energetske potrošnje, te bi svakako trebao preuzeti vodstvo u poboljšanju energetske efikasnosti.

- Najveći potrošač energije u javnim uslugama de-finitivno je državna i lokalna uprava, a zatim institucije zdravstvene zaštite i obrazovanja. I upravo iz tog ra-zloga držimo da bi projekt 3E u BiH u početku trebalo fokusirati na javni sektor od čijih bi ušteda proizašlih iz unapređenja energetske efikasnosti izravnu korist imali državni i lokalni proračuni, a kao popratni efekt uspješni projekti u javnom sektoru poslužili bi kao do-bar primjer privatnom sektoru, kazao je ministar Herceg izrazivši spremnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma da sudjeluje u projektu poboljšanja energetske efikasnosti, napose u dijelu upoznavanja i informiranja javnosti o razlozima za i koristima od povećane ener-getske efikasnosti kao najučinkovitijeg načina borbe protiv klimatskih promjena s jedne i dostizanje ciljeva održivog razvoja s druge strane. Tokom ove radionice je naglašeno da su poboljšanjem energetske efikasnosti značajne mogućnosti finansijske uštede, a ovisno o vrsti implementiranih mjera s malom investicijom može se uštedjeti 20 do 30 posto u potrošnji energije.

– U uvjetima kada neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a njihov negativni utjecaj na životnu sredinu postaje sve veći, pažnja stručne, političke i cjelokupne javnosti mora se usmjeriti ka potencijalima koji se na-laze u obnovljivim izvorima energije, ali i ka povećanju energetske efikasnosti čime se značajno doprinosi zaštiti okoliša odnosno smanjenju potrošnje električne energi-je i smanjenju ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu, zaključio je ministar Herceg. Izvor: www.fmoit.gov.ba

Energetika

Veleposlanik Moon i ministar Herceg dali potporu projektima poboljšanja energetske

efikasnosti u Bosni i Hercegovini


Energetski projekti pokretači privrednog

razvoja regije

ZAGREB - U organizaciji nadležnih ministarstava Repub-like Hrvatske u zagrebačkom hotelu The Regent Espla-nade 24.11.2010. g. održana je Regionalna konferen-cija o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti kojoj je nazočio i dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma. Predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj, državnim institucijama iz Republike Hrvatske, Crne Gore, Makedonije,Slovenije, Bosne i Hercegovine, međunarodnim institucijama, finansijskim savjetnicima, regionalnim gospodarstvenicima i drugim ekspertima i stručnjacima predstavljene su nove tehnologije i tehnike i iskustva i znanja iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u regiji.

U prvi plan je stavljen opći i neupitan interes unapređenje stanja okoliša, posebno u području smanjenja emisije stakleničkih plinova, te učinkovito i racionalno gospo-darenje energijom, a da se pri tome ne dovede u pi-tanje gospodarski razvitak, konkurentnost kompanija na tržištu, te kvaliteta života građana. Energetski razvoj je strateški fokus i cilj te će ulaganja u energetske pro-jekte postati pokretač novog održivog gospodarskog razvoja zemalja iz regije. Cilj konferencije bio je upoznati gospodarske i druge subjekte gdje se kriju investitorski potencijali i koje su mogućnosti korištenja izvora finan-sijskih sredstava kako bi se potaknule interesne skupine na razvoj projekta koji će podržati realizaciju ciljeva na području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Ministar Herceg je kao panelist upoznao sudionike kon-ferencije sa stanjem okoliša i energetske učinkovitosti u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako je Federacija BiH uložila velike napore u usklađivanju domaćeg okolišnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, te je istaknuo kako uz provođenje obveze iz nedavno usvojene Strate-gije zaštite okoliša s akcijskim planom za deset godina, Federaciju BiH očekuje dosta posla u oblasti poboljšanja energetske efikasnosti. Budući da se Bosna i Hercegovi-na jasno odredila za održivi razvoj, učinkovito korištenje energije nameće se kao imperativ i ujedno najisplativiji način postizanja ciljeva održivog razvoja.

- Ono što je nama osobito značajno je pozitivan utjecaj energetske efikasnosti na postizanje okolišne održivosti, odnosno smanjenje negativnih učinaka na okoliš koje proizvodi energetski sektor, smanjenje emisije ugljičnog dioksida, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji što treba rezultirati snažnijom zaštitom okoliša, ali i doprinosom povećanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Region-alni pristup rješavanju okolišnih problema je jedini ra-zuman, održiv i prihvatljiv put koji nam mora pomoći unaprjeđenju gospodarstva regije, rekao je ministar Her-ceg. Izvor: www.fmoit.gov.ba

Energetika

SARAJEVO - USAID 3E, UNDP, GTZ i Grad Sarajevo su od 14. do 16. decembra 2010. organizirali trodnevnu mani-festaciju “Sarajevski dani znanja o energetskoj efikasnosti”. Događaj je organiziran s ciljem promoviranja i povećanja informiranja javnosti, lokalnih vlasti, kao i malih i srednjih preduzeća o važnosti energetske efikasnosti.

Projekt USAID 3E će u cijeloj Bosni i Hercegovini imple-mentirati ukupno deset pilot projekata energetske efikas-nosti. Glavni inžinjer na USAID 3E projektu Fahrudin Kulić istakao je da su u fokusu ekonomski aspekti vezani za en-ergetsku efikasnost. Projekt, kako je dodao Kulić, ima tri glavna cilja: podizanje svijesti građanstva o dobrobiti en-ergetske efikasnosti, jačanje kapaciteta privatnog i javnog sektora u implementaciji takvih projekata i provođenje konkretnih pilot projekata kroz koje će se pokazati isplati-vost mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu u BiH.

„Projekt je fokusiran na zgradarstvo jer se više od 50 posto energije u BiH troši u zgradama dok je u razvijenim zeml-jama taj procenat do 40 posto“, istakao je Kulić.Kroz deset pilot projekata u cijeloj BiH, po njegovim riječima, pokazat će se različite mjere energetske efi-kasnosti. Jedan od pilot projekata odnosi se na zgradu Mašinskog fakulteta u Sarajevu, a ima za cilj prikazati da energetska efikasnost u praksi smanjuje troškove i štedi novac krajnjim korisnicima.

Manifestacija je održana na više lokacija, a okupila je stručnjake iz različitih oblasti energetske efikasnosti, pred-stavnike vlasti, kompanija i druge. (I.H.)

Sarajevski dani znanja o energetskoj efikasnosti


Kasnimo sa usvajanjem evropskih direktiva za

oblast energetike

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina značajno kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih kroz potpisivanja međunarodnih ugovora i sporazuma, ocjenjeno je u an-alizi provedbe politika u energetskom sektoru koji je za posljednje četiri godine radio Centar za politke i upravl-janje (CPU) u Sarajevu.

Ističe se da Sporazum o energetskoj zajednici (ratificiran 2000. g.) predviđa kreiranje pravnog okvira za uspostav-ljanje slobodnog energetskog tržišta, promociju inves-ticija u energetski sektor, te pomoć energetskom sek-toru zemalja u tranziciji, ali se i naglašava da je provedba ovog sporazuma značajno usporena posebno zbog nedostatka transparentnih energetskih politika, nedo-voljnim ulaganjem u energetsku efikasnost, te sporom modernizacijom zakonodavstva.

BiH se, osim navedenog sporazuma, obavezala i Spora-zumom o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) na usvajanje evropskih direktiva i standarda vezanih za energetiku.Većina obaveza koje smo preuzeli ulaskom u Energetsku zajednicu jugoistočne Evrope( ECSEE) još nije ispunjena u predviđenim rokovima. "Još uvijek ne postoji baza po-dataka o korištenju energije, tarife nisu liberalizirane niti postoje planovi za subvencioniranje ugroženih grupa", ističe se u izvještaju CPU-a. Osim navedenog, zakono-davstvo još uvijek nije modernizirano, a tu su i neefi-kasne strategije za investicije u gasni i energetski sektor, gasovodi ne odgovaraju potrebama, a evidentan je i nedostatak zakonodavstva za zaštitu potrošača. Ipak, u zadnje četiri godine, ističe se da je ostvaren određeni napredak u donošenju zakona o električnoj energiji, te uspostavi novih institucija kao što su DERK, NOS, Elektroprenos BiH, te uspostava FERK-a i RERS-a. "Proces uspostavljanja ovih institucija je bio politički obojen, izrazito dug i težak, te su konačna rješenja donesena uz značajne intervencije OHR-a", ističe se u izvještaju. Međutim, uspostavljene institucije još uvijek ne funkcioniraju u punom kapacitetu zbog nedostatka političkog kompromisa, a investicije Elektroprenosa su blokirane više od godine, jer RS želi ovlasti ove kom-panije prenijeti na entitete. Također, ne postoji dovoljna saradnja NOS-a i Elektroprenosa, odnosno ta se saradnja treba značajno poboljšati, ističe se u izvještaju. (eKapija, 15.09.2010)

Energetika

Ispunjavanjem EU energetskih ciljeva do

smanjenja uvoza nafte i gasa

SARAJEVO - Ispunjavanjem EU energetskih ciljeva /20-20-20/, u EU bi se do 2020. godine smanjio uvoz nafte i gasa za 60 milijardi eura, rekao je viši stručnjak za infrastrukturu i energetiku u Sekretarijatu Savjeta za regionalnu saradnju Miroslav Kukobat.EU energetski ciljevi /20-20-20/ podrazumijevaju smanjen-je emisija gasova ugljen-dioksida za 20 %, poboljšavanje efikasnosti za 20 % i povećava korištenje obnovljivih ener-gija za isti procenat. Kukobat je u Sarajevu, tokom uvodnog izlaganja na dvodnevnoj radionici o smanjenju zagađenja iz elektroenergetskog sektora u jugoistočnoj Evropi, naveo da bi se ispunjavanjem ciljeva EU u vezi sa obnovljivim iz-vorima energije moglo otvoriti 600 000 novih radnih mjes-ta, a da bi realizacija 20 % ciljeva energetske efikasnosti omogućila otvaranje dodatnih 400 000 radnih mjesta.

“Ambiciozni 20-20-20 ciljevi EU mogu se ostvariti preven-stveno isključivom primjenom najnaprednijih tehnologija, te provođenjem planova energetske efikasnosti i razvoja obnovljivih izvora energije na nivou EU”, istakao je Kuko-bat. Prema njegovim riječima, tehnologija za prikupljanje ugljenika i sekvestraciju koje bi se trebale razviti u narednih nekoliko godina, mogle bi biti od ključnog značaja za re-gion jugoistočne Evrope, imajući u vidu da je lignit njegov glavni primarni izvor energije.

Kukobat je naveo da su ulaganja u obnovljive izvore en-ergije u svijetu u 2008. godini porasla sa 22 mlrd. na 155 mlrd. dolara, te da će nivo ulaganja EU u obnovljive izvore energije iznositi od 10 milijardi do 18 mlrd. eura godišnje, uprkos tome što su ona usporena zbog ekonomske finan-sijske krize. Pravni savjetnik i glavni koordinator u Sekre-tarijatu Energetske zajednice Dirk Bušle rekao je da BiH do 2017. godine mora prilagoditi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, vezano za oblast zaštite životne sredine i smanjenja zagađenja. Na ovoj radionici bilo je također riječi i o emisiji štetnih gasova iz velikih postrojenja za sagorijevanje kao što su rafinerije, te postrojenja koja vrše proizvodnju električne energije. (www.energetika.ba, 25.10.2010.)


Vijesti iz svijeta

ANKARA - Turski premijer Redžep Tajip Erdogan izrazio je očekivanje da će gasovod ITGI, trase Turska-Grčka-Italija, biti gotov 2015. godine. “Cilj je da gasovod koji se gradi između Grčke i Italije bude završen do 2015. godine”, rekao je Erdo-gan poslije razgovora s grčkim kolegom Jorgosom Papan-dreduom. Dio gasovoda između Turske i Grčke, kapaciteta 11,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, završen je 2007. godine. ITGI je dio Južnog koridora. Evropska unija izdvojila je za projekte Južnog koridora 3,7 milijarde eura.

Izvor: Energetika, 22.10.2010.

MOSKVA, “Gasprom” ostaje pri ranijem planu da poveća izvoz gasa u Evropu na 180 milijardi kubnih metara godišnje do 2020. godine, izjavio je direktor službe za spoljnoekonom-sko poslovanje ruskog gasnog holdinga Stanislav Cigankov. “Naša prognoza do 2020. godine je i dalje 180 milijardi kub-nih metara godišnje”, precizirao je Cigankov, podsjećajući da će ove godine izvoz gasa na evropsko tržište ostati na prošlogodišnjem nivou od 140 milijardi kubnih metara. Holding računa da će se tražnja gasa u Evropi na predkrizni nivo vratiti 2012. godine. Cigankov je istakao da će “Gas-prom” nastojati da sačuva svoj udio na evropskom tržištu, mada su njegovi predstavnici ranije najavljivali povećanje sa postojećih 25 procenata tržišnog udjela. Također je ukazao da je “Gasprom” spreman da posluje po novim pravilima rada na gasnom tržištu Evropske unije, mada smatra da ovi propi-si ne stimulišu razvoj infrastrukture. U isto vrijeme, “Gasprom” aktivno radi na diverzifikaciji isporuka gasa, prvenstveno na tržišta azijsko-pacifičke regije ( Japan, Južna Koreja, Kina i In-dija). Tanjug 25.10.2010.

“Evropa će, bez sumnje, za ‘Gasprom’ imati priopritet, i još dugo biti tržište broj jedan. Međutim, u vrlo kratkom vremen-skom roku količine isporučenog ruskog gasa azijskom tržištu mogle bi da dostignu nivo isporuka za evropske potrošače”, istakao je Miler. On je naglasio da će “značaj azijskog tržišta moći da se uporedi sa značajem evropskog”, prenijela je rus-ka agencija Itar tas. Prvi čovjek “Gasproma” ocjenjuje da se u Evropskoj uniji zapažaju dva trenda na tržištu gasa – rastući i opadajući, što otežava prognozu njegovog razvoja i utiče na obim isporuka ruskog gasa, iako će rezultati holdinga u 2010., kako kaže, biti mnogo bolji nego 2009. godine. Tanjug 10.11.2010.

Plan Evropske komisije za liberalizaciju tržišta gasa u EU-u mogao bi imati vrlo ozbiljne posljedice", upozorio je ruski premijer Vladimir Putin nakon sastanka u Sofiji s bugarskim kolegom Bojkom Borisovim. Prijedlozi Evropske komisije usmjereni na liberalizaciju mreže transporta gasa u osnovi su dobronamjerni. "No, teško je ocijeniti koje bi posljedice imala njihova provedba", kazao je Putin. Upozorio je i da Komisijin plan pooštravanja regulacije vlasništva nad mrežama gaso-voda prisiljavanjem kompanija na razdvajanje aktivnosti op-skrbe i proizvodnje od mrežnih operacija prikrivaju određene prijetnje. Velikim igračima poput Gazproma i nekih evrop-skih kompanija ne bi bila dopuštena gradnja novih projekata gasne infrastrukture, te bi došlo do zastoja u razvoju infra-strukture, kazao je, te dodao da bi se to odrazilo na isporuke i dovelo do rasta cijena. Još jednu prijetnju, smatra ruski premijer, predstavlja mogućnost uvlačenja malih kompanija bez ikakvog iskustva u djelatnostima transporta i proizvod-nje gasa u vodeće tranzitne gasovode, što bi dodatno opter-etilo cijene. "Zbog toga smatram da je potrebno provesti do-datnu stručnu analizu tih prijedloga, prije njihova stupanja na snagu", kazao je Putin. www.Energetika.ba, 16.11.2010.

Erdogan očekuje gasovod do 2015. godine

Izjednačenje isporuke ruskog gasa Aziji i Evropi

Plinski sukob Evrope i Rusije?

“Gasprom” potvrđuje planove za Evropu

MOSKVA - Predsjednik ruskog holdinga “Gasprom” Aleksej Miler smatra da će u bliskoj budućnosti isporuke ruskog gasa za azijsko tržište biti izjednačene sa količinama za Evropu.

"Ukrajina je spremna sudjelovati u izgradnji gasovoda u Makedoniji koji treba biti dio Južnog toka", izjavio je u Kijevu glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, Aleksandar Dikousarov. Ukrajinska strana izrazila je svoj interes za izgradnjom više od 400 kilometara gasovodne mreže u Makedoniji, što je investicija koja se procjenjuje na oko 400 miliona eura. Tokom sastanka s premijerom Niko-lom Gruevskim, predsjednik Ukrajine, Viktor Janukovič je izjavio da njegova zemlja želi sudjelovati u velikim projek-tima u Makedoniji, a osobito u onima iz područja energetike, građevinarstva i transporta. Gruevski je izjavio da će ukrajin-ska tvrtka pripremiti tehničku dokumentaciju za instalaciju jednog kraka Južnog toka, piše Utrinski vesnik. www.Energe-tika.ba, 17.11.2010.

Ukrajina želi gasificirati Makedoniju


Vijesti iz svijeta

Rusija je u pregovorima sa Turkmenistanom oko planova za prekogranični gasovod koji će prolaziti kroz područja pod kontrolom Talibana, u nastojanju da oslabi budući evropski gasni projekt. Srednje-azijska država Turkmenistan, četvrta na svijetu po rezervama gasa, želi da diverzificira isporuke energije i ulaže napore da oživi planove o izgradnji gaso-voda za isporuku gasa iz Turkmenistana kroz Afganistan u Pakistan i Indiju.Najviši zvaničnik Rusije za energiju, Igor Sečin, je reporteri-ma rekao da je Gazprom spreman da u tome učestvuje kao izvođač, projektant ili član konzorcija, objavio je poslovni dnevnik „Kommersant“, na temu takozvanog gasovoda Turk-menistan-Afganistan-Pakistan-Indija (TAPI)."Ukoliko Gazprom postane učesnik ovog projekta, onda ćemo istražiti mogućnosti ugrađivanja prodaje gasa," citira-na je Sečinova izjava koji je pratio ruskog predsjednika Dmi-trija Medvedeva u dvodnevnoj posjeti Turkmenistanu."Nijedan investitor još nije pokazao takvu hrabrost", kažu analitičari, napominjući da je Gazprom voljan istresti novac u "prilično riskantan projekt" kako bi oslabio napore Evrope da izgradi gasovod koji bi zaobišao Rusiju.U 2002. godini, regionalne vlade su se dogovorile o izgrad-nji gasovoda dugog 1.700 kilometara kojim bi se turkmeni-stanski gas isporučivao u Pakistan i Indiju preko Afganistana, ali je projekt zapeo zbog pobune Talibana koja tamo bjesni. Projekt je dobio na ubrzanju nakon niza nedavnih razgovora na visokom nivou i augustovskog sporazuma između Turk-menistana i Afganistana da se sa projektom krene naprijed.Analitičari odavno govore da gasni gigant Gazprom pred-stavlja političko oruđe i da je ponekad jedina svrha njegovih međunarodnih poslova da osakati rivalski projekt bez obzi-ra na cijenu. Evropa želi umanjiti svoju ovisnost o ruskim isporukama gasa i planira da izgradi Nabucco, projekt pod vođstvom Evropske unije koji predviđa gasovod koji zaobi-lazi Rusiju i šalje gas iz regije Kavkaza i srednje Azije u zapad-nu Evropu. Ruski zvaničnici su povremeno pokazivali prezir prema projektu Nabucco, pitajući se odakle će dolaziti gas u gasovod, čak i ako se izgradi, te radili na vezivanju isporuka iz zemalja kao što je Azerbejdžan kako bi gasovod Nabucco lišili njegove potencijalne baze snabdijevanja.

Gazprom je donedavno bio glavni kupac turkmenistanskog gasa. Na veliku žalost Turkmenistana, Moskva je dramatično reducirala količine turkmenistanskog gasa koje kupuje, na-kon pada potražnje u Evropi. (AFP, 23.10.2010)

Konzorcijum za izgradnju gasovoda "Sjeverni tok", koji će di-rektno snabdijevati Njemačku i cijelu Evropsku uniju gasom, saopštio je da je gotova polovina prvog dijela gasovoda, u dužini od preko 600 kilometara. Radovi na prvoj od dvije linije gasovoda ispod Baltičkog mora ukupne dužine 1.244 km nastavljaju se prema planu, tako da bi prve isporuke gasa kroz "Sjeverni tok" mogle da poteku krajem 2011. godine, navedeno je u saopštenju konzorcijuma. Postavljanje druge linije je planirano za 2012.

Izgradnja tog projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijardi eura počela je u aprilu 2010., pošto je uspješno realiziran dugo-trajan proces usvajanja u baltičkim i sjevernim zemljama. Gasovod je projektovan tako da zaobiđe Poljsku i Ukra-jinu, a poslije 2012. godine kroz njega će se preko sjeverne Njemačke dopremati u Evropu 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, prenijele su agencije. Ta količina gasa je dovoljna za snabdijevanje 26 miliona domaćinstava. U pro-jekt je uključena ruska kompanija "Gasprom", njemačke firme "Basf" i E.ON i holandski "Gasunie". "Gasprom" je još u ljeto 2010. objavio da već ima kupce za veći dio gasa koji će "Sjeverni tok" transportovati u Evropu.

Sjeverni tok je jedinstven poduhvat, izjavio je za Glas Rusije predsjednik Saveza naftnih i gasnih industrijalaca Rusije Genadij Šmalj, ističući da je to najduži podvodni cjevovod, koji je vrlo interesantan i u pogledu inženjerskih rješenja.

"Mislim da će on biti osnova za izgradnju i projektiranje nove generacije gasovoda. Ako danas, uglavnom, svi gasovodi rade na pritisku od 75 atmosfera, sada se već može govoriti da pritisak može biti i 100, 120, možda i više atmosfera. U svakom slučaju, realizacija projekta će imati veliki ekonomski značaj", kaže Šmalj.

Za snabdijevanje gasovoda stvara se i velika baza. To je eksp-loatacija Štokmanovskog nalazišta u Barencovom moru i osvajanje gasnih nalazišta na poluostrvu Jamal u Sibiru. Te rezerve dovoljne su, po mišljenju eksperata, da se Evropa više decenija snabdijeva gasom bez prekida.(Tanjug, 18.11.2010.)

Rusija se možda pridružuje turkmenistanskom

gasovodu

Izgrađeno više od 600 km gasovoda

Sjeverni tok

AŠHABAD, Turkmenistan je otvorio novi gasovod koji će pomoći u izvozu prirodnog gasa Rusiji, saopšteno je u prije-stonici Turkmenistana. Novi gasovod povezivat će rezerve gasa iz pustinje Karakum do stanice s kompresorima koji će dalje prevoziti gas do Rusije. Premda Rusija ima prirodnog gasa, vlasti tradicionalno kupuju jeftiniji gas iz energetske rezerve centralne Azije, dok sopstvene rezerve prodaju ev-ropskim protrošačima za mnogo višu cijenu.Rusija, koja je nekad kontrolisala gasno tržište u centralnoj Aziji, osjetila se ugroženom poslije najnovijih izgrađenih gas-ovoda prema Iranu i Kini. Beta, 16.10.2010.

Novi gasovod prirodnog gasa


Turkmenistan je obećao isporučivati prirodni gas za planirani gasovod Nabucco - važan projekt koji će omogućiti zemlja-ma EU da se u budućnosti manje oslanjaju na rusku energiju. Turkmenistan tvrdi da će imati do 40 milijardi kubnih metara viška gasa godišnje, "pa evropske zemlje ne trebaju brinuti". Obećanje je stiglo od strane zamjenika premijera Turkmeni-stana, Bajmurata Hodžamuhamedova.Nesigurnost oko opskrbe gasom Nabuka je stvorila zastoj u projektu. Očekuje se da gasovod od 3300 km, godišnje pre-pumpava do 31 milijarde kubnih metara gasa iz kaspijske regije i Srednjeg istoka preko Turske u Evropu.

U julu 2009. godine su Turska, Rumunija, Bugarska, Mađarska i Austrija potpisale sporazum o izgradnji tog dugo plani-ranog gasovoda. Saopštenje Turkmenistana je stiglo na međunarodnoj konferenciji o energiji u glavnom gradu te bivše sovjetske republike, Ašgabatu.

Nova izvozna tržišta Gospodin Hodžamuhamedov je rekao da Turkmenistan ima podršku svojih kaspijskih susjeda za izgradnju gasovoda ispod Kaspijskog mora kako bi se povezao s gasovodom Nabucco. On je rekao da je isporuka gasa Evropi dio plana Turkmenistana da diverzifikuje svoja izvozna tržišta. Turk-menistan već prodaje gas Iranu, Kini i Rusiji.

Očekuje se da će Nabuko koštati oko 7,9 milijardi eura, a predviđa se da bude stavljen u pogon do kraja 2014. godine, izvještava novinska agencija Reuters. Rusija polako napreduje sa Južnim tokom, gasovodom koji će polaziti iz južne Rusije ispod Crnog mora, ka Bugarskoj. Smatra se glavnim rivalom gasovoda Nabuko.

EU se oslanja na Rusiju za četvrtinu svoje ukupne opskrbe gasom. Sedam zemalja u ovom bloku od 27 država su go-tovo u potpunosti ovisne o ruskom gasu. (AFP, 19.11.2010.)

Vijesti iz svijeta

Turkmenistan obećao gas za gasovod Nabuko EU-a

Pravci snabdijevanja Evrope prirodnim gasom (Izvor:AFP)

Gasom bogati Turkmenistan je ključni igrač u energetskoj politici centralne Azije


ZAGREB; Tvrtka Plinacro d.o.o., kao investitor i nositelj izgradnje, da-nas je dobila uporabne dozvole za obje, ukupno 80 km dugačke di-onice plinovoda koji čine hrvatsku stranu interkonekcije 75-bar-skih plinskih sustava Republika Hrvatske i Mađarske (magistralni plinovod Slobodnica–Donji Mi-holjac i međunarodni plinovod Dravaszerdahely–Donji Miholjac). Time je Republika Hrvatska – na-kon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja – osigurala novi pravac dobave prirodnog plina. Danas ishođenim uporabnim dozvolama za hrvatske dion-ice interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, Plina-cro d.o.o., kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava u stopostotnom vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, ispunio je sve obveze koje su proizlazile iz međudržavnog ugovora o inter-konekciji plinskih transportnih sustava, koji su potpisale Vlade Re-publika Hrvatske i Mađarske te je 75-barski plinski sustav Republike Hrvatske potpuno spreman za prihvat plina iz novoga međunarodnog dobavnog pravca.

Interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarskasastavni je i najvažniji projekt Plana razvoja, izgradnje i mod-ernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2011. godine, čiji je nositelj i investitor provedbe operator plinskoga transportnog sustava Re-publike Hrvatske – Plinacro d.o.o.

Na hrvatskoj strani uključuje izgradnju plinovoda Slo-bodnica–Donji Miholjac i Donji Miholjac–Dravaszer-dahely ukupne duljine 80,5 km, a na mađarskoj strani plinovode Dravaszerdahely–Bata–Városfoldukupne duljine 210 km. Izgrađen je kao jedinstveni plinovod na-zivnog promjera 800 mm, maksimalnoga radnog tlaka 75 bar, kapaciteta 6,5 mlrd. m³ na godinu, snage 800.000 m³/h i mogućnošću protoka plina u oba smjera pri jed-nakim uvjetima. Ukupna vrijednost projekta kompletne izgradnje interkonekcijskog plinovoda (znači - i hrvatske i mađarske dionice) procijenjena je na 395 milijuna eura, od kojih je na hrvatskoj strani, Plinacro investitor radova čija vrijednost iznosi 75 milijuna eura.

Realizacija projekta interkonekcijskog plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj, čijom

su se izgradnjom povezali plinski transportni sustavi Re-publike Mađarske i Republike Hrvatske povijesni je tre-nutak za energetsku budućnost naše zemlje budući da je dovršetkom tog projekta Republika Hrvatska – nakon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja – osigurala novi pravac dobave prirodnog plina. Naime, sve do re-alizacije projekta povezivanja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava, uvoz prirodnog plina u Hrvatsku-bio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec−Zagreb koji je u rad pušten još daleke 1978. godine.

Realizacija interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska izuzetno važna i za Republiku Mađarsku, kao i za Europsku uniju. Naime, dovršetkom ovog projekta Re-publika Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, tu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane ve-like međunarodne plinovodne projekte. Istodobno, ta će interkonekcija, a posebice nakon izgradnje LNG ter-minala, omogućiti Republici Mađarskoj i Europskoj uniji opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo stoga, Europska je komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska u strateški važne energetske projekte. (Plinacro; 10. 12.2010.)

Shema plinske mreže Hrvatske (Izvor: Plinacro)

Vijesti iz regiona

Plinacro: Dobivene uporabne dozvole za interkonekcijski plinovod s Mađarskom


NOVI SAD - U prisustvu brojnih zvanica i gostiju, među kojima su bili prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, predstavnici dip-lomatskog kora, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, poslovni partneri, privrednici, bankari i novinari najvećih elektronskih i štampanih medija u zemlji, u beogradskom hotelu "Hajat" svečano je obilježena peta godišnjica posto-janja Javnog preduzeća "Srbijagas". Obraćajući se gostima generalni direktor Dušan Bajatović istakao je da javna preduzeća u Srbiji danas imaju "konflikt interesa", jer se s jedne strane stalno kritikuju kako su neefikasna, a sa druge strane se od njih traži da upravo ona vode socijalnu poli-tiku, što ove kompanije dovodi u veoma tešku situaciju.

"Odlučili smo da Srbijagasom upravljamo kao najbolje organizovanom, uspješnom kompanijom, kao da je ona privatna i kao da je negdje na Zapadu. U tom smislu počeli smo pripreme za korporatizaciju preduzeća, eventualnu podjelu po djelatnostima, a ujedno uvodimo i neke nove organizacione dijelove, koji do sada nisu postojali, poput odjeljenja za rizike, analitiku, upravljanje rizicima i plas-manima, unutrašnju kontrolu i bezbjednost. Njihova ulo-ga biće obezbjeđenje, prije svega, tržišne bezbjednosti. Dakle, ako privatna preduzeća mogu da traže mjenice, bankarske garancije i da stavljaju hipoteku, onda to u cilju zaštite svoje imovine i svog posla, mogu da rade i javna preduzeća i mi upravo to i želimo da uradimo", is-takao je generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. On je kazao da, u ovom trenutku, Srbijagasu duguju 430 miliona eura, od čega je 220 miliona eura samo za isporučeni gas u prethodnoj sezoni. Nama se, kako je rekao, u proseku plaća 295. dan, a bankari dobro znaju koliko nam je para potrebno da izađemo iz te situacije.

Agencija za energetiku ne priznaje troškove po osnovu zaduženja i kursnih razlika, tako da ne znamo kako da

nadoknadimo taj gubitak, rekao je Bajatović. I pored toga, direktor Srbijagasa je javnosti poručio; "Izdržat ćemo mi zimu, niko se neće smrznuti, svakoj bolnici ili školi, sva-kom građaninu gas će biti isporučen, ali predlažem da malo podijelimo rizike između Vlade Srbije, lokalnih sa-mouprava i Srbijagasa". Obraćajući se prisutnima u ime Vlade Republike Srbije, zamjenik predsednika i ministar unutrašnjih poslova Ivi-ca Dačić čestitao je preduzeću Srbijagas prvi okrugao ju-bilej i rekao da je ovo kompanija koja obezbjeđuje ener-getsku sigurnost zemlje, kompanija na koju Vlada može ozbiljno da računa u realizaciji svih razvojnih projekata energetskog gasnog sektora i razvoja uopšte.

"Srbijagas predstavlja strateški razvijenu energetsku kompaniju Republike Srbije, koja ima izuzetno odgov-ornu ulogu u obezbjeđivanju sigurnog i kvalitetnog snabdijevanja tržišta prirodnim gasom, u skladu sa zahtjevima energetskog bilansa zemlje, a u uslovima, kada zajedno sa ukupnim sektorom energetike Srbije, prije svega, snosi teret socijalne politike i očuvanja životnog standarda naših građana. Kroz strateško ener-getsko partnerstvo sa ruskom kompanijom "Gasprom", Srbijagas realizuje kapitalne projekte izgradnje dionice tranzitnog gasovoda "Južni tok" i Podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor, čime je opredjeljena dalja razvojna politika kompanije i uslovi za njenu lidersku poziciju u zemlji i regionu", rekao je ovom prilikom Ivica Dačić uz napomenu da njenu snagu čine prije svega ljudi koji u njoj rade i da briga o njima i ulaganje u ljudske resurse treba da bude jedno od osnovnih načela poslovne poli-tike Srbijagasa.

Na ovom skupu bilo je riječi i o mogućnosti da se Srbi-jagas suoči sa "ozbiljnom tržišnom konkurencijom", poslije liberalizacije tržišta energenata, najavljene za 2012. godinu. "Da li mi uopšte možemo da, u saradnji sa Vladom, pripremimo Srbijagas sa ovakvim nametnutim dugovima za jednu takvu utakmicu", pitao je Bajatović i istovremeno odgovorio: "Naša ideja je da unutrašnjom reorganizacijom pripremimo Srbijagas za punu tržišnu utakmicu te 2012. godine, dakle, bilo ko da dođe da nam konkuriše, mi ćemo ostati dominantni i to treba da bude naš cilj", pojasnio je generalni direktor kompanije Srbija-gas. Također, on je rekao i da je kompanija spasila preko 4.500 radnih mjesta preuzimanjem paraćinske Staklare, Azotare Pančevo i Metanolsko-sirćetnog kompleksa u Kikindi. Nijedan radnik nije otpušten, osposobili smo i povećali proizvodnju i došli do toga da imamo ozbiljne strateške partnere koji su zainteresovani da ulažu u ove fabrike, objasnio je Bajatović navodeći da Srbijagas da-nas ima još 16 preduzeća-supsidijara.Na svečanosti u čast Dana nacionalne gasne kompanije bili su i predstavnici gasnih kompanija iz Bosne i Herce-govine. Izvor: www.srbijagas.com

Brojni uzvanici uveličali su svečanost obilježavanja Dana nacionalne kompanije

Vijesti iz regiona

Srbijagas: Svečanost u čast Dana nacionalne gasne kompanije


Direktor BH-Gas-a gosp. Almir Bećarević (lijevo) i direktor BOTŞA-a gosp. Fazil Senel (u sredini) na press konferenciji u Sarajevu

BH-Gas - Botaş: Dogovori o unapređenju saradnje

SARAJEVO - Predstavnici BH-Gasa i turske nacionalne gasne kompanije Botaş su na sastanku održanom u Sara-jevu 18. augusta 2010.g. dogovorili potpisivanje memo-randuma o razumijevanju o saradnji između ove dvije kompanije. Memorandum će, kako je rečeno na press konferenciji, biti potpisan u Ankari prilikom uzvratne posjete predstavnika BH-Gasa ovoj turskoj kompaniji. Radi se o unapređenju saradnje na polju gasne privrede s posebnim akcentom na interkonekcije. Interes BH-Gas-a je da, pored postojeće dobave prirodnog gasa, omogući građanima BiH mogućnost snabdijevanja, tj. kupovinu gasa i iz drugih pravaca.

Ovaj memorandum će, kako je rečeno na press konfer-enciji, omogućiti da se unaprijedi tehnička saradnja s Botaşom, što je posebno važno imajući u vidu potencijal i utjecaj koji ova kompanija ima u svijetu.

Botaş posjeduje transportni sistem u dužini od oko 12.000 kilometara i zadužen je za transport gasa u Tur-skoj u količini nešto manjoj od 40 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Također, ova kompanija ima kompletan uvid u dešavanja na području Kaspijskog re-giona i budućih interkonekcija za snabdijevanje Evrope gasom s ovog područja. Direktor Botaşa g. Fazil Senel kazao je da su na održanom sastanku razmatrani različiti vidovi saradnje u smislu pružanja tehničke podrške BH-Gas-u, razmjene znanja i iskustava i podrške u izgradnji gasne distributivne mreže unutar gradova Bosne i Herce-govine, te da će biti formirane stručne komisije da bi se ostvarile promovirane ideje.

Botaş je, također, partner u projektu Nabuko i 75 % kom-pletne dužine Nabuko gasovoda će prolaziti kroz Tursku. Planirana su dva voda koja bi se koristila za nabavku gasa sa teritorija Azerbejdžana i teritorije Iraka. Ova dva gaso-voda koja dolaze iz različitih pravaca će se ujediniti u Tur-

skoj i preko regije Trusija u evropskom dijelu Turske dalje preko Bugarske – Rumunije i Mađarske stići do Austrije (Baumgarten).

Gosp. Senel vjeruje da će se projekt Nabuko ostvariti. "Projekt je komercijalnog karaktera tako da nema ni-kakvih ozbiljnih smetnji što se tiče njegove realizacije. U svim zemljama učesnicama već su formirane kompanije, te je tako formirana kompanija i u Turskoj. Inženjerski i svi ostali radovi su u toku, nakon čega će se prijeći na pro-jekt realizacije i izgradnje. Nabuko ide svojim koracima i upravo onako kako je to planirano” - rekao je g. Senel.

Direktor BH-Gas-a g. Bećarević naglašava da je za Bosnu i Hercegovinu od velikog značaja izgradnja gasovoda Na-buko. "Gasovod koji se trenutno gradi između Hrvatske i Mađarske omogućio bi preko gasovoda Bosanski Brod - Zenica snabdijevanje gasom preko projekta Nabuko što je vrlo značajno, ali također želimo biti i dio projekta Južni tok, jer bi se time osigurala stabilnost u snabdi-jevanju prirodnim gasom" - riječi su g. Bećarevića.

Kompanija BOTAŞ u svojstvu partnera učestvuje u još dva Projekta: ITG Projekt koji obuhvata Italiju, Tursku i Grčku, zatim TAP gasovod Trans Adriatic Pipeline koji obuhvata Tursku-Grčku-Albaniju i Italiju.

Trenutna potrošnja prirodnog gasa u Evropi je 550 mil.m3. Predviđa se da će potražnja prirodnog gasa do 2020. godine iznositi 700 mil.m3. Kapacitet Nabuko gasovoda će biti 31 mil.m3, ITG-a 13,5 mil.m3, Trans Adriatik Pipe-line (TAP) 10-15 mil.m3. "I da se sva tri projekta realizuju ipak će biti nedovoljno da se pokrije potrošnja Evrope za prirodnim gasom. Uložit ćemo sav svoj trud da se svi ovi projekti ostvare za dobrobit Evrope, Turske, a time i BiH", rekao je na kraju press konferencije gosp. Fazil Senel. (I.H.)

Vijesti iz BiH


BH-Gas se priprema za gasifikaciju

Unsko-sanskog kantona

BH-Gas je od Evropske banke za obnovu i razvoj dobio prvu zvaničnu potvrdu za odobrenje kreditnih sredstava u iznosu 32,5 miliona eura koja bi trebala bila iskorištena za izgradnju gasovoda u Unsko-sanskom kantonu. Na-kon načelnog odobrenja EBRD-a za učešćem u finansi-jskom dijelu ovog projekta, BH-Gas je od početka ove godine intenzivno provodio aktivnosti na prikupljanju potrebne dokumentacije, a sve s ciljem prvog kreditnog odobrenja aranžmana, koje je 3. septembra 2010. go-dine na Komitetu za operativne aktivnosti EBRD-a i isho-dovano, saopćeno je iz BH-Gasa.

Prvo odobrenje kredita iznosi 32,5 miliona eura, a sred-stva bi bila iskorištena za izgradnju 92 km gasovoda vi-sokog pritiska u Unsko-sanskom kantonu, koji bi pored gasifikacije tog kantona služio i za interkonekciju na hrvatski transportni gasni sistem.

U vezi s ovim, BH-Gas aktivno surađuje s hrvatskom kom-panijom Plinacro, čija je dionica gasovoda do granice s BiH već uvrštena u Plan razvoja plinskog transportnog sistema Republike Hrvatske 2010.-2014. godine. Nakon dobivanja prve zvanične potvrde za odobrenje kreditnih sredstava, BH-Gas će aktivirati aktivnosti na projektovan-ju tog transportnog gasovoda te se predviđa da će biti završene do kraja 2011. godine, čime bi bio omogućen početak aktivnosti na izgradnji gasovoda u periodu 2012.-2013., a što je također usaglašeno s vremenskim planom izgradnje hrvatske dionice gasovoda.

Aktivnosti o pitanju realizacije spomenutog projekta, prema navodima iz BH-Gasa, započete su nakon davanja saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH i oba doma Parlamenta FBiH za prihvatanje kredita EBRD-a za pro-jekt gasifikacije Srednjobosanskog kantona. Početak radova na izgradnji gasovoda Zenica – Travnik se očekuje tokom 2011. godine. (06.09.2010,Biznis.ba / Fena)

Potpisan ugovor između BH-Gas-a i Energtek-a

Predstavnici BH-Gas-a su u augustu 2010. godine ost-varili kontakte s predstavnicima izraelsko-američke kom-panije Energtek Inc., lidera u prijevozu prirodnog gasa prema non-pipe tehnologiji. Istovremeno, Energtek je licenciran za istraživanje i iskorištavanje izvora gasa na Filipinima i u Izraelu. Pregovori vođeni između BH-Gasa i Energteka rezulti-rali su potpisivanjem predugovora o isporuci prirodnog gasa ovoj kompaniji, koja će u predstojećim fazama prevoziti prirodni gas do potrošača na područjima na kojima nisu izgrađeni gasovodi. Po potpisivanju predu-govora, obaveza BH-Gasa je da omogući izgradnju kom-presorskih stanica na postojećim stanicama putem ko-jih bi se gas „utiskivao“ u cisterne. S druge strane, treba

naglasiti da je popratna infrastruktura već obezbijeđena na postojećim stanicama, čime se ključni investicioni troškovi uglavnom svode na izgradnju gore pomenutih kompresorskih stanica.

Na Energtek-u je obaveza projektovanja i izgradnje kompresorskih stanica, kao i zaključivanje ugovora s mogućim, odnosno potencijalnim potrošačima prirod-nog gasa. Radi se o patentiranoj tehnologiji prijevoza plina posebnim cisternama. Tehnologija je za sada prvenstveno usmjerena prema privrednim društvima koja trenutno troše lož ulje i mazut. Ne treba poseb-no naglašavati da je ovaj process veoma značajan i s ekološkog aspekta. Jedan od prvih potencijalnih kupaca prirodnog gasa putem ove tehnologije je Aluminijski kombinat u Mostaru, sa kojima je Energtek već ostvario uspješne kontakte u proteklom periodu (Aluminijski kombinat i Energtek su 16.09.2010. godine potpisali pis-mo namjere i preugovor o isporuci prirodnog gasa). Na ovaj način kompanija BH-Gas, pored izgradnje transportnih gasovoda u BiH, nastavlja s aktivnostima proširenja tržišta prirodnog gasa, kao i s aktivnostima povećanja konkurentnosti ovog energenta u našoj zem-lji. (BH-Gas, 30.09.2010.)

Za izgradnju transportnog gasovoda u

Srednjebosanskom kantonu konkuriše

15 kompanija

Nakon potpisivanja kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju trans-portnog gasovoda u Srednjobosanskom kantonu (SBK), kompanija BH-Gas je objavila Opću obavjest o javnoj nabavci cijevi i prateće opreme i usluga.

Radi se o prvom koraku u okviru spomenutog projekta, nakon čega je 12. oktobra ove godine objavljen i poziv za pretkvalifikaciju za izvođenje radova, s definisanim krajnjim rokom za podnošenje aplikacija, 29. novem-bra 2010. godine. Svoje aplikacije do definisanog roka dostavilo je 15 kompanija, saopćila je kompanija BH-Gas. Shodno predviđenim procedurama EBRD-a, po obav-ljanju detaljne evaluacije, Jedinica za implementaciju projekta unutar kompanije će u saradnji s angažovanom konsultantskom kućom (Mott MacDonald Ltd.) koja je in-volvirana u cjelokupan proces pripreme i ocjene tendera napraviti tzv. kratku listu pretkvalificiranih kompanija, koje će potom biti pozvane da otkupe tendersku doku-mentaciju i dostave svoje konačne ponude, saopćeno je iz BH-Gasa.

Vijesti iz BiH


Vijesti iz BiH

Potrošnja prirodnog gas u BiH u prvih devet

mjeseci 2010. godine

BH-Gas ovim obavještava javnost da je u prvih de-vet mjeseci 2010. godine u BiH potrošeno prirodnog gasa u ukupnim količinama od 165.810.913 Sm3, što je u poređenju sa istim periodom prošle godine kada je potrošeno 153.643.425 Sm3 više za cca 8%. Od gore navedene ukupne količine za prvih devet mjeseci 2010. godine, u FBiH je potrošeno 139.787.743 Sm3 (u istom periodu 2009. godine 133.507.582 Sm3) ili 84,3%, dok je u Republici Srpskoj potrošeno 26.023.170 (u istom periodu 2009. godine 20.135.843 Sm3) odnosno 15,7%, što je evidentno povećanje potrošnje prirodnog gasa u oba bh entiteta u poređenju sa istim periodom prošle godine. (BH-Gas, 04.10.2010.)

Izgradnja gasovoda u BiH:

Prijavljen veliki broj kompanija

Javno preduzeće BH-Gas 2011. godine planira krenuti u realizaciju velikog projekta gasifikacije četiri općine u Srednjobosanskom kantonu, a radovi će biti finansirani iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, a dijelom iz vlastitih izvora BH Gasa. Iz ove kompanije podsjećaju da je trenutno u toku pri-kupljanje prijava za pretkvalifikaciju za ugovor za izgrad-nju gasovoda visokog pritiska dužine oko 37 kilometara, te 7 kilometara čeličnih odvojaka. Ovim projektom gas će dobiti stanovnici četiri općine: Busovače, Viteza, No-vog Travnika i Travnika. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 17 miliona eura.Direktor BH Gasa gosp. Almir Bečarević za medije je potvrdio da je tendersku proceduru do sada preuzelo 55 kompanija, što je više nego impozantan broj. Poziv je otvoren do 29. novembra 2010. godine. Inače, odabir izvođača pravit će se prema pravilima ERBD banke, koja je i finansijer, a ne prema Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Na pitanje da li će to znači da će prilikom odabira kom-panija prednost imati strani izvođači, jer uslove koje postavlja ERBD jako malo kompanija može ispuniti, Bečarević odgovara: "U građevinskom smislu, domaće kompanije su u potpunosti osposobljene da preuzmu na sebe odgovornost ovako velikog projekta, dok u mehaničkom dijelu projekta ne postoji kompanija iz BiH koja može obaviti taj dio posla. Ukratko, naše kompanije imaju šanse da budu izabrane za izvođača, ali naravno ukoliko nastupe u konzorciju sa stranim kompanijama koje mogu osigurati obavljanje mehaničkog dijela ra-dova", objašnjava Bečarević.

Kao što je navedeno u pozivu, izgradnja gasovoda će zahtijevati slijedeće isporuke i usluge izgradnje: snabdi-jevanje cijevima, isporuka čeličnih cijevi za gasovod vi-sokog pritiska, snabdijevanje osnovnom opremom, a to su u ovom slučaju 4 blok stanice, 2 otpremno-prijemne čistačke stanice, snabdijevanje mjerno-regulacionim

stanicama, a naposljetku i usluge izgradnje gasovoda i nadzor izgradnje. Početak radova očekuje se u aprilu 2011. godine a trajali bi 12 mjeseci. No, gosp. Bečarević očekuje da će se na poziv za pretkvalifikaciju, a potom i na poziv za izvođenje radova, prijaviti renomirane firme, te da će cijeli posao biti završen za maksimalno osam mjeseci. (eKapija, 03.11.2010.)

Izrađene Studije o ekonomskoj opravdanosti

dodjele koncesije za gasifikaciju četiri općine u

Lašvanskoj dolini

Ministarsvo privrede Vlade kantona Središnja Bosna je u martu 2010. godine sa IGT-om zaključio ugovor o izradi Studija o ekonomskoj opravdanasti dodjele koncesije za gasifikaciju četiri općine u Lašvanskoj dolini. Ugovorom je predviđeno da se Studije izrade odvojeno za općine Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.U toku ljeta i jeseni prikupljeni su detaljni podaci s ter-ena za sve općine, obavljene su neophodne konsultacije s odgovornim osobama u općinama i značajnijim poten-cijalnim korisnicima prirodnog gasa, te je utvrđen po-tencijalni konzum po pojedinim mjesnim zajednicama, odnosno naseljima i definisan prostorni obuhvat gasifi-kacije. Obzirom na poteškoće prognoziranja intenziteta priključenja domaćinstava, kao i prosječne potrošnje energije po domaćinstvu, proračun konzuma je urađen za šest različitih scenarija vezana za ova dva kriterijuma, te su i svi dalji ekonomski i finansijski proračuni urađeni za svih 6 scenarija. Proračun i dimenzioniranje mreže u okviru idejnih projekata gasifikacije općina rađen je pre-ma scenariju koji daje maksimalne količine gasa za cijeli prostorni obuhvat gasifikacije.

Za ekonomsko-finansijski dio ovih Studija, IGT je angažirao Ekonomski Institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Studijama je predviđeno da će proces izgrad-nje distributivnog sistema i intenzivnog priključivanja korisnika trajati 9 godina, a pretpostavljeni ekonom-ski vijek projekta je 30 godina. Studije su pokazale da postoji širi društveni interes i ekonomska opravdanost gasifikacije svih navedenih općina, a istovremeno se preporučuje davanje koncesije samo jednom konce-sionaru za područje sve četiri općine.

Studije su također razmatrale i okolinske aspekte, te je konstatovano da su pozitivni efekti daleko iznad nega-tivnih koji se pojavljuju prvenstveno u fazi izgradnje dis-tributivne mreže.

Studije su također dale tehničke i organizacione us-love i smjernice budućem koncesionaru vezano za obezbjeđenje trajne pouzdanosti i sigurnosti cjelokup-nog sistema. Očekuje se da će Vlada Kantona u najskorije vrijeme organizirati prezentaciju i raspravu o rezultatati-ma i preporukama na kojoj bi trebali učestvovati svi sub-jekti koji će odlučivati po ovom pitanju. (Izvor: IGT)


Sjednica BAS TC 31 Gas i gasna tehnika održana je 09.11. u prostorijama IGT-a. Bila je ovo 18. i zadnja sjednica u ovoj 2010. godini. Sjednici su prisustvovali: Mehmed-alija Sijarić (Sarajevogas), Čavo Pavar (HIT-ING), Refik Salihović (Institut za akreditiranje BATA), Senadin Mulabegović (Fagas), Sead Pošković (Toplane), Vojko Radovanović (Sa-rajevogas a.d.), Nadžida Ninković (BH-Gas), predsjednik Komiteta Faruk Jakupović (IGT), Koordinator ispred Instituta za standarde De-jana Bogdanović i sekretar komiteta Ismeta Hasanbegović .

Nakon usvajanja zapisnika sa 17. sjednice članovi Komiteta razmatrali su listu standar-da pripremljenu na osnovu revidiranog pla-na rada Komiteta za 2010. Nakon duže rasprave članova i problema oko usaglašavanja pojmova, odlučeno je da se ukupno 69 standarda sa ove liste dostavi Institutu za standarde za upućivanje na javnu raspravu i njihovo konačno objavljivanje. U svom radu članovi Komiteta svakako prioritet daju preuzimanju prvenstveno ev-ropskih standarda imajući u vidu nastojanje BiH za priključenje EU. Članovima Komiteta predstavljena je Direktiva Vijeća 2009/142/EC za gasne aparate koja zamjenjuje Direktivu 90/ 396/EEC. Uz tekst Direktive odvojeno je dat popis harmoniziranih standarda. Direktiva za gasne aparate (Direktiva GAD) je jedna od direktiva Novog pristupa čija je namjena ostvariti jednake zahtjeve u Evropskoj uniji prije stavljanja gasnih aparata i opreme na tržište. Ova direktiva je posebno važna za radnu grupu RG 4 'Primje-na gasa' unutar Komiteta jer definira pojmove i zahtjeve vezane za gasne aparate i opremu.

Kako do sada nije realizirana inicijativa za uključenje u rad međunarodnih i evropskih komiteta (CEN i ISO), na ovoj sjednici je g-đica Dejana Bogdanović iznijela prijed-log za učešće naših eksperata u radu odgovarajućih ko-respodentnih komiteta i potkomiteta, odnosno njihovih radnih grupa. Svoja interesovanja za učešće u radu ovih komiteta iskazala je večina članova o čemu će biti govo-ra na narednoj sjednici Komiteta.U nastavku sjednice diskutovalo se o radu radnih grupa. Poznato je da članovi radnih grupa djeluju u okviru svo-jih mogućnosti, te se smatra da je takvo angažovanje i nedovoljno. Potrebno je animirati članove kako bi se ak-tivnije angažovali na pripremi i preuzimanju evropskih standarda kao BAS standarda. Dogovoreno je da će na-redna sjednica biti održana u martu 2011. godine.

Izvještaj pripremila:Ismeta Hasanbegović, Sekretar BAS TC 31

Članovi Komiteta BAS TC 31

Institut za standarde

ISO 26000 Smjernice o društvenoj odgovornosti

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je 01. novembra 2010.g. u Ženevi promovirala novi standard ISO 26000 Guidance on social responsibility (Smjernice o društvenoj odgovornosti).

Na svečanost povodom predstavljanja ISO 26000 generalni sekretar ISO-a Rob Steel pozvao je sve stručnjake koji su učestvovali u izradi ovog standarda i tom prilikom je naglasio: „Organizacije širom svijeta su željno iščekivale objavljivanje standarda ISO 26000, bilo da se radi o poslovnim preduzećima ili o orga-nizacijama iz javnog sektora. Djelovanje na društveno odgovoran način više nije samo opcija. To postaje zahtjev društva širom svijeta. Ono što čini ISO 26000 izuzetnim među brojnim već postojećim inicijativama za društvenu odgovornost jeste to da on daje suštinu pravog međunarodnog konsenzusa o tome šta znači društvena odgovornost i koja suštinska pitanja treba riješiti da bi se ona implementirala...” .Rad na standardu započeo je 2005. godine u okviru ISO-ove Radne grupe za društvenu odgovornost (ISO/WG SR) koja je dostigla najveću brojnost u cjelokup-

nom dosadašnjem radu Međunarodne organizacije za standardizaciju, a u tom radu su učestvovali stručnjaci iz sljedećih interesnih grupa: industrije, državne uprave, radne snage, potrošača, nevladinih organizacija.

ISO 26000 je standard sa dobrovoljnim smjernicama koji se ne smije koristiti za certifikaciju za razliku od ISO 9001:2008 (upravljanje kvalitetom) i ISO 14001:2004 (upravljanje životnom sredinom).

Međutim, predviđa se da će taj standard pomoći svim vrstama organizacija, bez obzira na njihovu veličinu, u ponašanju na društveno odgovoran način dajući im smjernice za: koncepte, nazive i definicije vezane za društvenu odgovornost; trendove i karakteristike društvene odgovornosti; principe i prakse koji se od-nose na društvenu odgovornost; suštinska pitanja i probleme društvene odgovornosti te integriranje, im-plementaciju i promoviranje društveno odgovornog ponašanja u organizaciji. (www.bas.gov.ba)

Održana 18. sjednica BAS TC 31 "Gas i gasna tehnika"


Vijesti s terena

Izmještanje trase gasovoda u krugu fabrike COCA COLA HBC BiH d.o.o.

Distributer gasa KJKP Sarajevogas kontinuirano vrši praćenje stanja postojećeg gasnog sistema Kantona Sarajeva, te izrađuje adekvatne planove za održavanje i saniranje istog.

Te aktivnosti uključuju i potrebna izmještanja određenih dionica gasne mreže, a po zahtjevima investitora. Izmještanja dionica gasovoda se vrše na parcelama gdje čine zapreku izgradnji namjenskih objekata u industriji, proizvodnji, za skladišta i sl.

Svako izmještanje se prethodno sagledava na terenu i tražeći najpovoljnije rješenje pribjegava se izradi ide-jnog projektnog rješenja, te pribavljanje nepohodnih saglasnosti za takve aktivnosti.

Na parceli 'Coca Cola HBC BiH' d.o.o. Sarajevo po osn-ovu Idejnog projekta izmještanja regulacionih stanica i čeličnih i polietilenskih gasovoda radi izgradnje objekta i uređenja parcele u krugu fabrike, na području općine Hadžići izrađen je Glavni projekat kojim su definisani poslovi izvođenja građevinskih i mašinskih radova nad izmještanjem dijela gasovda visokog pritiska p=8(14,5) bar od Č. i dijela gasovoda srednjeg pritiska p=3(4,0)bar od PE-100, kroz slijedeće aktivnosti:

1. Izmještanje gasovoda i to: ● cjevovoda od PE 100-SDR 17,6 prečnika: Ø 225x12,8 mm, Ø 160x9,1mm i Ø 110x6,3 mm s projektovanim fitinzima i armaturama u dužini cca 1000 m; ● cjevovoda od Č prečnika Ø 219,1x 5 mm i Ø 114,3x 3,58 mm s projektovanim fitinzima i armaturama u dužini cca 250 m.

2. Demontaža, prepravke i izmještanje reonske regulacione stanice (RRS) i demontaža i montaža pri-jemno-mjerno regulacione stanice (PMRS) na novoj lokaciji ● aktivnosti demontaže sa postojeće lokacije, pre-pravke definisane projektom i montaža na novo-projek-tovanom mjestu.

3. Izgradnja zaobilaznog gasovoda ● aktivnosti obezbjeđenja kontinuiranog snabdijevan-ja potrošača gasa u vremenu izmještanja gasovoda.

4. Izrada prateće dokumentacije Aktivnosti praćenja i izvođenja radova kroz: ● građevinski dnevnik; ● montažni dnevnik; ● formiranje dosijea sa certifikatima materijala i opreme, certifikatima zavarivača i certifikatima opreme za zavarivanje. 5. Izrada zapisnika o ispitivanju na pritisak dionice gasovoda koji se izmješta ● aktivnosti prećenja ispitivanja prema tehničkom pravilu G 469.

Pripremio:Emir Lagumdžija, dipl. ing.maš.IGT Sarajevo

Zavarivački radovi na čeličnom magistralnom gasovodu


Vijesti s terena

Sve navedene aktivnosti su obavljene uz angažovanje slijedećih aktera:

● Firme Džekos d.o.o. - za građevinske radove● Distributera gasa KJKP Sarajevogasa za radove, uključujući sve stručne službe i to: - zavarivanje čeličnih cjevovoda; - zavarivanje polietilenskih cjevovoda; - spajanje gasovoda zabušivanjem, koji je pod pritiskom radnog medija; - prepravke, montaža i puštanje u rad PRS i PMRS stanica; - geodetskog snimanja izmeštenih trasa gasovoda; - detekcije eventualnih oštećenje i curenja; - katodna zaštita i telemetrija.● Energoinvest IMQ za - za kontrolu kvalitete zavarenih spojeva● Profesionalna vatrogasna brigada - za protivpožarnu zaštitu kod spajanjea i izmještanja dionica na gasnoj mreži pod pritiskom● IGT iz Sarajeva - za Nadzor kod stručnog provođenja navedenih poslova.

Uprkos zimskim uslovima rada svi akteri su iz svog dom-ena obavili poslove kvalitetno i na vrijeme. Dana 13.01 2011. godine, uz prethodnu najavu obustave isporuke prirodnog gasa Općini Hadžići i Industrijskoj zoni u Binježevu, izvršeno je završno spajanje na magistralni gasovod, čime su se stekli uslovi za kontinuirano snabdi-jevanje svih potrošača prirodnim gasom.

Izvršni direktor sektora distribucije g. Ibrahim Karahodžić sa saradnicima u obilasku gradilišta

Spajanje gasovoda zabušivanjem

Polaganje PE gasovoda

Prepravke i montaža PRS i PMRS stanica


Članovi Koordinacionog komiteta predložili osnivanje dodatne radne grupe za implementaciju tehničke regulative

18. Sjednica Koordinacionog odbora Projekta održana je 08. decembra 2010. u Sarajevu. Sjednicom je predsjedavao g. Michael Buckler. Nakon usvajanja dnevnog reda i Zapis-nika sa 17. sjednice sekretar Koordinacionog odbora gđa. Ela Brkić dala je izvještaj o realizaciji zaključaka sa 17. sjed-nice. Jedna od realiziranih aktivnosti je i brošura Projekta o čemu je izvjestila Ismeta Hasanbegović. Gosp. Selmanović je također istakao važnost ovog dokumenta koji na najbolji mogući način prikazuje aktivnosti Koordinacionog odbora i dosadašnji rad radnih grupa. Predložio je prezentaciju brošure u DVGW-u u Bonnu, a potom i prema ostalim in-stitucijama, posebno prema Međunarodnoj gasnoj Uniji koja je već od ranije istakla važnost ovog Projekta i navela ga na jednom sastanku Vijeća IGU-a kao projekt koji bi se trebao primjeniti i u drugim zemljama. Gosp. Buckler je ovom prilikom rekao da je siguran da će DVGW iskoristiti sve mogućnosti da se ovaj Projekt promovira i u Njemačkoj. I ostali članovi Koordinacionog odbora pozdravili su inici-jativu da se putem Brošure prezentira Projekt i u njihovim kompanijama.

U rad radnih grupa su uključeni stručnjaci iz gasnih kom-panija iz BiH i Srbije. Od zadnje sjednice Koordinacionog odbora radna grupa RG 10 je dopunjena novim članovima iz JP Srbijagas-a, a to su gosp. Dušan Medić (čije imenovan-je je Koordinacioni odbor prihvatio na 17. sjednici) i g. Vladimir Petrović. Predsjednik Koordinacionog odbora g. Buckler dao je ovaj prijedlog na glasanje, te je jednoglasno prihvaćeno da se pomenuta gospoda i zvanično imenuju kao novi članovi radne grupe za primjenu gasa.

Izvršni direktor JP "Srbijagas" gosp. Malobabić je pozdravio sve prisutne i želio još jednom istaknuti da je namjera JP "Srbijagas"-a nastaviti zacrtane aktivnosti zajedno sa IGT-om i DVGW-om. Srbijagas će u tom smislu paralelno raditi nekoliko aktivnosti, a to su: harmonizacija i jezička adap-tacija tehničkih pravila za područje Srbije, proglašavanje tehničkih pravila kao Internih tehničkih pravila i edukacija kadrova. Što se tiče edukacije, pored certificiranih trenera iz njemačke, angažirali bi se i certificirani treneri iz BiH, što

bi naravno olakšalo rad prvenstveno zbog korištenja istog jezika. U odsustvu predsjednika radne grupe RG 6 g. Nikole Šibulova, izvještaj o radu ove radne grupe podnio je mr.sc. Semin Petrović. Radna grupa za transport i distribuciju dostavila je preko Sekretarijata Projekta šest dokumenata na usvajanje Koordinacionom odboru. Radi se o tehničkim pravilima G 478, GW 321, GW 329, G 435, GW 133 i GW 312. Nakon detaljnog izvještaja gosp. Petrovića o svakom do-kumentu pojedinačno, predsjedavajući g. Michael Buckler je predložio članovima Koordinacionog odbora ove do-kumente na usvajanje. Obzirom da nije bilo primjedbi od strane članova Koordinacionog odbora, jednoglasno je prihvaćeno da se tehnička pravila radne grupe za transport i distribuciju usvoje.

Izvještaj o radu radne grupe RG 10 za primjenu gasa predočila gđa. Hajdina Škufca, sekretar radne grupe. U periodu od zadnjeg sastanka radna grupa je razmatrala i predložila na usvajanje dva dokumenta: G 610 i G 690, s napomenom da je radna grupa u ovom periodu razmatrala još dva dokumenta (G 600 i G 1020) koja zbog obimnosti ili svoje specifičnosti još nisu pripremljeni za ovaj sastanak Koordinacionog odbora, te se njihovo konačno usvjajanje planira za narednu sjednicu.

Tačku dnevnog reda koja se odnosi na preporuke za ak-tivnosti na pripremi uslova za uspješnu primjenu tehničkih pravila detaljno je obrazložio dr. Džemal Peljto. U proteklih osam godina pređen je veliki put od ideje preko uspostave regionalne saradnje, učešća DVGW-a do izrade skoro kom-pletne tehničke regulative za oblast prirodnog gas. U radu radnih grupa učestvovalo je oko 40 stručnjaka iz gasnih kompanija koji su imali priliku da se detaljno upoznaju sa filozofijom i sadržajem preko 120 tehničkih pravila, da provjere i dopune svoja znanja i da ne mala pozitivna iskust-va iz prakse ugrade kao specifičnosti u novu tehničku regu-lativu. Također, predmetom upoznavanja bili su i sadržaji evropskih direktiva iz oblasti gasne struke, kao i brojni ev-ropski funkcionalni standardi i standardi za opremu.

Projekt «Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemaljama jugoistočne Evrope»

Održana 18. Sjednica Koordinacionog odbora Projekta



Priprema za implementaciju je zapravo imperativ sadašnje faze realizacije cijelog projekta, a to pretpostavlja uspostavu provedbene infrastrukture i to u fazama projektovanja, građenja, puštanja u rad, korištenja, održavanja i kontrole u svim fazama rada od proizvodnje i ugradnje opreme do finalnog korištenja, a u nekim slučajevima i do bezopasnog odstarnjivanja.

DVGW regulativa se oslanja na postojeće institucije i insti-tute koji postoje u Njemačkoj i na stručnu kompetenciju kako pravnih lica koja obavljaju poslove u gasnoj privredi ili za gasnu privredu, tako i za fizčka lica koja neposredno izvršavaju određene zadatke ili organiziraju određene radne procese. Prvo pitanje u našim uslovima je koja in-stitucija treba da donosi i permanentno inovira tehničku regulativu i da kreira osnovnu strategiju primjene i kontrole primjene tehničkih pravila u praksi? Pored toga, nameću se i slijedeća pitanja: Koje institucije i za koje poslove tre-ba da budu involvirane u proces implementacije? Koje nadležnosti preuzimaju institucije izvan gasnih kompanija?Koje nadležnosti i odgovornosti zadržavaju isključivo gasne kompanije? Kako obezbijediti da kompanije koje obavljaju poslove za gasne kompanije dosljedno i u cijelosti primjen-juju pravila gasne struke? Kako organizirati stručno ospo-sobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti uposlenika u gasnim kompanijama i uposlenika u kompanijama koje rade za gasne kompanije?

Sva navedena pitanja zaslužuju šira obrazloženja i promišljanja koja bi rješenja bila najprikladnija za uslove u pojedinim zemljama. Činjenica je međutim da u svim zem-ljama postoje slični sistemi koji su proistekli iz zajedničke istorije i zajedničkih iskustava, te bi imalo smisla da se na polju implementacije teži odgovarajućoj harmonizaciiji, što bi zasigurno doprinjelo uspješnijoj saradnji u okviru Ener-getske zajednice Jugoistočne Evrope. U tom smislu bi vrije-dilo razmotriti potrebu i mogućnost da se osnuje dodatna radna grupa za implementaciju tehničke regulative. U ovu grupu bi pored stručnjaka iz gasne privrede trebalo da budu uključeni poznavaoci državne organizacije i pravnog sistema, a kao konsultant i nadležni predstavnik DVGW-a.

Preporuke za aktivnosti na pripremi uslova za uspješnu primjenu tehničkih pravila veoma opširno je prezentirao mr.sc. Semin Petrović, vezujući se za Direktivu 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o općim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog gasa i član 6. te Direktive u kojem je naglašeno da države članice moraju osigurati definiranje kriterija tehničke sigurnosti i izradu i objavljivanje tehničkih pravila kojim se utvrđuju mini-malni tehnički projektni i pogonski zahtjevi za spajanje na sistem LNG objekata, skladišnih objekata, drugih prijenos-nih ili distribucijskih sistema i direktnih vodova. Ta tehnička pravila moraju osigurati međusobno funkcioniranje siste-ma i moraju biti objektivna i nediskriminirajuća. O njima mora biti obaviještena Komisija u skladu s članom 8. Direk-tive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. juna 1998. kojom se određuje postupak davanja informacija na području tehničkih standarda i propisa i pravila za usluge informatičkog društva. Gosp. Semin Petrović se veoma poz-itivno osvrnuo na poslovanje KJKP “Sarajevogasa” koji već duže vrijeme uspješno primjenjuju tehnička pravila, a time

sprovode i aktivnosti na edukaciji kadrova i uvođenju siste-ma menadžmenta tehničke sigurnosti (TSM-a). Izuzimajući Kanton Sarajevo i grad Visoko, tehnička pravila još uvijek nisu ušla u širu primjenu.Gosp. Petrović je također dao kratak osvrt na aktivnosti IGT-a koji je razvio i priprema implementaciju GANIS-a (jedinst-venog mrežnog informacionog sistema s standardiziranim modelom podataka) u KJKP Sarajevogas-u i na taj način će ova kompanija početi potpunu primjenu i implementaciju svih aktivnosti predviđenih tehničkim pravilima (primjena regulative, edukacija, TSM, mrežni informacioni sistem).

Oba modela (GAWANIS, koji je razvio DVGW i GANIS, koji je razvio IGT) su identična i zasnovana su na tehničkoj regu-lativi DVGW, te predstavljaju jedinstven model podataka za operatere transportnih i distributivnih sistema. Takođe, oba modela su neovisna od software-a koji se izrađuju za različite analize i ocjene koje se obavljaju kod operatora transportnih i dsitributivnih sistema i zbog toga su pogod-ni za usvajanje radi poboljšanja poslovnih procesa.

Planom rada Koordinacionog odbora za 2011. godinu predviđa se usvajanje 26 dokumenata koji će biti priprem-ljeni od strane radnih grupa Projekta. Predloženi termin planovi su sačinjeni tako da se uskladi rad radnih grupa i Koordinacionog odbora, kao i svih učesnika u projektu.

Nakon iscrpne diskusije dr. Peljto je informisao prisutne da IGT u februaru 2012. godine planira održavanje gasne konferencije, te je predložio da se u periodu održavanja sljedeće 19. sjednice Koordinacionog odbora održi i sas-tanak Organizacionog odbora konferencije kada se planira-ju organizirati 'Male sportske igre' na kojima bi učestvovali uposlenici gasnih kompanija učesnica u Projektu.

Pripremila:Ela Brkić, Sekretar Projekta

U cilju promovisanja desetogodišnjeg rada na projektu "Harmonizacija zakonske i tehničke regulative za gasni sektor u zemljama jugoistočne Evrope" urađena je brošura pod na-zivom "Tehnička regulativa za gasni sektor u zemljama jugoistočne Ev-rope". Brošura sadrži cca 50 stranica s dodatkom tabelarnog prikaza s područjima primjene tehničkih pravi-la urađenih kroz sedmogodišnji rad

radnih grupa za transport, distribuciju i primjenu gasa. Pored hronološkog slijeda rada na Projektu, brošura sadrži i mišljenja autoriteta iz ove oblasti, njihove motive za učešće u projektu, zatim mišljenja gasnih kompanija i državnih institucija. Svakako, ova brošura je prvenstveno sredstvo za iznalaženju i finansijskih sredstava kako bi Projekt uspješno nastavio s radom.Brošura je izdata i na engleskom jeziku, te je prezentirana na više međunarodnih stručnih skupova.Kompletnu Brošuru u pdf formatu možete pogledati i preuzeti na www.igt.ba

Objavljena Brošura Projekta 2001.-2010.


Od oktobra 2002. godine do jula 2010. godine radna grupa RG 6 je održala ukupno 35 redovnih sastanaka i jedan vanredni sastanak (zajednički sastanak RG 6 i RG 10 u novembru 2007.g). Rezimirajući osam godina rada na Projektu može se ukratko reći da je RG 6 do sada uku-pno razmatrala 83 dokumenta, dok je 78 dokumenata pripremljeno Koordinacionom odboru na usvajanje.

Osvrt na period između dva sastanka Koordina-cionog odbora (juli 2010. - decembar 2010.)Od zadnjeg sastanka Koordinacionog odbora održanog u julu 2010. godine u Sarajevu, radne grupe RG 6 su održale 2 sastanka: Beograd (septembar) i Sarajevo (de-cembar). Za 18. sjednicu Koordinacionog odbora pri-premljene su finalne verzije 6 dokumenata:

G 478 Saniranje gasovoda Relining metodom pomoću crijeva od tekstilnih vlakanaGW 321 Navođeni horizontalni postupci bušenja s ispi-ranjem za gasovode – Zahtjevi, osiguranje kvaliteta i ispi-tivanjeGW 329 Stručni nadzor i stručno osoblje za navođene horizontalne postupke bušenja s ispiranjem; Nastavni plan i plan ispitivanjaG 435 Konkretiziranje zahtjeva EN 954-1 za mjerno-upravljačko-regulacione uređaje na kompresorskim stani-cama prema EN 1583 i G 497GW 133 Upravljanje u slučaju smetnji podržano obradmo podaatka i statistika šteta podržana GIS-omGW 312 Statički proračun cijevi za provlačenje

Radna grupa je u ovom periodu razmatrala još 5 doku-menta:G 304 Provlačenje cijevi i srodni postupciGW 320-1 Obnavljanje gasovoda putem uvlačenja ili po-tiskivanaj cijevi s prstenastim prostoromGW 320-2 Rehabilitacija gasovoda pomoću PE-Relininga bez prstenastog prostora; Zahtjevi, osiguranje kvaliteta i ispitivanjeGW 323 Obnavljanje gasovoda bez kopanja s „berstlinin-gom“; Zahtjevi, osiguranje kvaliteta i ispitivanjeGW 485 Digitalni interfejs za uređaje za mjerenje gasa

Po završetku obrade, ovi dokumenti će biti proslijeđeni Sekretarijatu projekta i Koordinacionom odboru na us-vajanje. Plan rada radnih grupa RG 6 za 2011. godinu

Prema godišnjem planu rada RG 6 u 2011. godini predviđena je obrada sljedećih dokumenata:

G 485 Digitalni interfejs za uređaje za mjerenje gasaGW 117 Upravljanje adresama u preduzećima za snabdijevanjeGW 119 Poboljšanje poslovnih procesa uvođenjem GIS-aGW 304 Provlačenje cijevi i srodni postupci (završna obrada)G 414 Nadzemni cjevovodiG 496 Cjevovodi u gasnim postrojenjima (novo izd. – 2005)G 495 Održavanje postrojenja (novo izdanje - 2005)GW 350 Zavareni spojevi na cjevovodima od čelika kod snabdijevanja gasom – Izrada, ispitivanje, ocjenjivanje (novo izdanje – 2006)G 474 Mjere za siguran pogon gasovoda u zonama uticaja rudarskih radova (novo izdanje – 2008)G 499 Predgrijavanje prirodnog gasau gasnim postrojen-jima (novo izdanje – 2007)G 487 Gasna ekspanziona postrojenja – Planiranje, gradnja i pogon (novo izdanje – 2007)G 498 Protočne posude pod pritiskom (novo izd. 2005)GW 11 Postupak za dobijanje Potvrde za stručne firme iz područja katodne korozione zaštite (novo izdanje – 2006)GW 10 Katodna zaštita podzemnih spremnika i čeličnih gasovoda; Puštanje u pogon i nadzor (novo izdanje – 2006)GW 15 Naknadno oblaganje (izolacija) cijevi, armatura i fazonskih komada; plan školovanja i ispitivanja (novo izdanje – 2006)GW 16 Daljinski nadzor katodne korozione zaštite (novo izdanje – 2007)

Napomena: Radna grupa zadržava pravo izmjene redoslijeda obrade pojedinih dokumenata u cilju završetka obrade pojedinih stručnih oblasti.

Izvještaj pripremili:Predsjednik radne grupe RG 6

Nikola Šibulov,dipl.ing.maš.

Sekretar RG 6mr.sc.Semin Petrović, dipl.ing.maš.

Izvještaj o radu radnih grupa RG 6 'Transport gasa' (RG 6.1) i 'Distribucija gasa' (RG 6.2)



Izvještaj o radu radne grupe RG 10 'Primjena gasa - Široka potrošnja'

Za osam godina rada na Projektu, radna grupa RG 10 je održala ukupno 34 sastanaka, razmatrala cca 66 doku-menata od čega je Koordinacionom odboru predložila na usvajanje 62 dokumenta. Ostali dokumenti su još na obradi radne grupe ili su potrebne određene konsul-tacije u gasnim kompanijama. Sastanci su održavani u Sarajevu i Novom Sadu, odnosno u prostorijama IGT-a i prostorijama Srbijagasa. Povremeno domaćini radnoj grupi budu i gasne kompanije koje učestvuju u realizaciji Projekta. Tehnička pravila koja se obrade na radnoj grupi se predlažu Koordinacionom odboru na usvajanje sva-kih šest mjeseci.

Za 18. sastanak Koordinacionog odbora, radna grupa RG 10, odnosno Sekretarijat Projekta IGT je pripremio fi-nalne verzije 2 dokumenata:

G 690 Mjerenje azotnih oksida u odlaznim gasovima gasnih uređaja, iG 620 Instaliranje postrojenja za povećanje pritiska gasa sa radnim nadpritiskom do 1 bar i pogonskom snagom do 50 kW za gasne uređaje

Pored dokumenata predloženih za usvajanje na sastanku Koordinacionog odbora, radna grupa je razmatrala i do-kument G 600 – Tehničko pravilo za gasne instalacije (iz-danje 2008), ali zbog obimnosti sadržaja, ovaj dokument će se obrađivati na još jednom sastanku radne grupe kada će se moći dati i njegova konačna verzija.

Radna grupa je također obradila i G 1020 „Osiguranje kvaliteta pri projektovanju, izgradnji, izmjeni, održavanju i pogonu gasnih instalacija“, međutim, zbog specifičnosti ovog dokumenta postoji potreba da se članovi grupe konsultiraju u svojim sredinama prije njegovog usvaja-nja i prosljeđivanja na Koordinacioni odbor. Radna grupa namjerava ova dva dokumenta finalizirati do naredne sjednice Koordinacionog odbora kada će ih i dati na us-vajanje. Naredna sjednia Koordinacinog odbora je plani-rana u junu 2011.godine.

Nastavak rada

Za 2011. godinu planirana je obrada 13 tehničkih pravila (5 novih i 7 inoviranih DVGW tehničkih pravila koja su u sklopu Projekta usvojena na Koordinacionom odboru). U narednom periodu treba pratiti izdavanje inoviranih DVGW tehničkih pravila i u skladu s tim planirati sastan-ke radnih grupa (za očekivati je da radna grupa u 2012. i u 2013. godini održi 2-3 sastanka).

Pored nastavka rada na tehničkoj regulativi (obra-da novih tehničkih pravila i novih izdanja usvojenih tehničkih pravila) članovi radne grupe su zaključili da u narednom periodu posebno treba obratiti pažnju na implementaciju tehničkih pravila u praksi.

Plan rada radne grupe RG 10 za 2011. godinu

Prema godišnjem planu rada radne grupe RG 10 u 2011. godini predviđena je obrada slijedećih dokumenata:

G 616 Određivanje Z-vrijednosti za fazonske i spojne kom-ade u cijevnim vodovima i λ-vrijednosti savitljivih cijevnih vodova u gasnim instalacijama (april 2008)G 600 Tehnička pravila za gasne instalacije (završna obrada.)G 459-3 Mogućnosti smanjenja troškova u tehnici kućnih gasnih priključakaVP 113 Sistem gasna ložišta i vodovi za odlazne gasove (oktobar 1997)G 459-2 Sistemi regulacije pritiska gasa za gasne insta-lacije s ulaznim pritiscima do 4 bar (novo izdanje maj 2005)G 493-1 Kvalifikacioni kriteriji za proizvođače postrojenja za regulaciju pritiska i mjerenje gasa (novo izdanje februar 2007)VP 616 Savitljive cijevi od nehrđajućeg čelika za gasne instalacije (decembar 2005)G 621 Gasna postrojenja u laboratorijama i naučno-tehničkim nastavnim prostorijama; Instalacija i pogon (novo izdanje novembar 2009)G 685 Obračun gasa (novo izdanje novembar 2008)G 651 Punionice za automobile na prirodni gas (novo izdanje juli 2009)G 625 Mjerno-tehničko dokazivanje dovoljne opskrbe zrakom za sagorijevanje (novo izd.)G 648 TRGI autorizirani eksperti (novo izdanje novembar 2009)G 624 Naknadno zaptivanje gasnih vodova (novo izdanje decembar 2008)

Radna grupa u dogovoru s mentorom može proširiti plan dodatnim dokumentima.

Izvještaj pripremili:Predsjednik radne grupe RG 10

Božidar Mijović,dipl.ing.maš.

Sekretar RG 10Hajdina Škufca, dipl.ing.maš.



Događanja

U sklopu sastanka radne grupe RG 10 održanog u junu 2010. godine u prostorijama IGT-a, mentor radne grupe gosp. Josef Sander održao je predavanje na temu „Noviteti TRGI G 600, izdanje 2008 – Dimenzioniran-je sistema vodova“.

Noviteti koje donosi G 600 su prvenstveno u novim ugradbenim elementima i s time povezanom dimen-zioniranju gasnih vodova. Novi ugradbeni element za unutrašnje gasne instalacije je sigurnosni prekidač pro-toka gasa (GS). Uloga sigurnosnog prekidača protoka gasa je prekid dotoka gasa kod nedozvoljenog istruja-vanja gasa iz gasnih vodova. Sigurnosni prekidač protoka gasa je posebno značajan zbog primjene gasnih vodova od plastičnih materijala u izgradnji unutrašnjih gasnih instalacija, što također predstavlja novost u odnosu na do sada korištene materijale. Istovremeno GS predstavlja i sigurnosnu mjeru u cilju zaštite od manipulacije neovlaštenih lica na gasnim in-stalacijama.Uvođenje novih ugradbenih elemenata je uslovilo i novi-pojednostavljeni pristup dimenzioniranju gasnih insta-lacija. Utvrđena su dva postupka dimenzioniranja: tabe-larni postupak i postupak sa dijagramima. Oba postupka omogućavaju da se na jednostavan način izvrši provjera

pravilnog izbora elemenata gasne instalacije u zavisnos-ti od previđenog nazivnog opterećenja gasnih aparata. Novo izdanje G 600 donosi i nove definicije vrsta gasnih vodova što je direktna posljedica navedenih noviteta.Radna grupa RG 10 će detaljno razmotriti prednosti i eventualne nedostatke ovih izmjena, kako bi donijela zaključke i preporuke bitne za primjenu G 600 u praksi.

Hajdina Škufca, dipl.ing.Rukovodilac Edukacionog centra

Dana 09.12.2010. u Sarajevu je održan redovni sas-tanak, predstavnika KJKP Sarajevogas s jedne strane i IGT i DVGW kao konsultanata s druge strane, s ciljem utvrđivanja statusa projekta “Priprema KJKP Sarajevogas za TSM-potvrđivanje”. Naime, proces pripreme KJKP Sarajevogas ulazi u završnu fazu i detaljno je razmotreno sadašnje stanje i preostale obaveze do uspješnog završetka ovog procesa koji će rezultirati dobijanjem TSM certifikata koji potvrđuje uspješno upravljanje tehničkom sigurnošću, te ispravnu primjenu legislative i regulative iz oblasti snabdijevanja gasom.Dogovoren je redoslijed aktivnosti i obaveza svih strana u projektu, a posebno naredni koraci koje treba učiniti KJKP Sarajevogas s obzirom na sadašnji status pripreme

za TSM-potvrđivanje, te forma izvještaja i dokaza koji potvrđuju ispravno odvijanje poslovnih procesa u KJKP Sarajevogas. TSM izvještaj o stanju samoprocjene ispunjavanja zahtjeva TSM-a, zajedno s pripadajućim dokazima će biti osnova za provođenje postupka certificiranja od strane njemačke certifikacijske ustanove DVGW Cert GmbH, uz provjeru svih dostavljenih dokaza i uvida u stvarno stanje odvijanja poslovnih procesa u okviru KJKP Sara-jevogas.

Pripremio:mr.sc. Semin Petorović

Josef Sander, renomirani predavač iz DVGW-a za oblast unutrašnjih gasnih instalacija

Edukacioni centar IGT-a Održano predavanje na temu "Noviteti TRGI G 600 - Dimenzioniranje sistema vodova"

Priprema KJKP Sarajevogas za TSM-potvrđivanje

Završna faza pripreme KJKP Sarajevogas za TSM certifikat


Tehnička regulativa za gasni sektor jugoistočne Evrope

Oznaka dok.

DVGWizd.

IGTizd.

Naslov

1 G 100 2005 2008 Kvalifikacioni zahtjevi za autorizirane eksperte u snabdijevanju gasom

2 2005 2008 POSLOVNIK za certificiranje osoba kao autoriziranih eksperata u gasnoj struci

3 G 110 2003 2008 Stabilni uređaji za detekciju gasa

4 G 260 2000 2005 Osobine gasa

5 G 260 (n.i) 2008 2009 Osobine gasa

6 G 280-1 2004 2006 Odorizacija gasa

7 G 280-2 2004 2005 Promjene načina odorizacije gasa u javnom snabdijevanju

8 G 281 1985 2004 Sredstva za odorizaciju

9 G 285 1974 2008 Uputstvo za sprečavanje nastajanja hidrata u prirodnom gasu pomoću metanola

10 G 401 1999 2005 Pomoć za donošenje odluka o rehabilitaciji gasne distributivne mreže

11 G 412 1988 2007 Katodna koroziona zaštita podzemnih lokalnih distributivnih mreža - Preporuke i upute

12 G 434 2003 2005 Vodovi za optimiranje potražnje i ponude gasa - Izgradnja, ispitivanje i pogon

13 G 435 2005 2010 Konkretiziranje zahtjeva EN 954-1 za mjerno-upravljačko-regulacione uređaje na kom-presorskim stanicama prema EN 12583 i radnom listu G 497

14 G 440 2005 2008 Dokument o zaštiti od eksplozije za postrojenja javnog snabdijevanja gasom – Procjena opasnosti, podjela u zone i dokumentacija

15 G 458 1984 2005 Naknadno povećanje pritiska u gasovodima. Projektovanje i postavljanje

16 G 459-1 1998 2004 Kućni gasni priključci za radne pritiske do 4 bar

17 G 459-1-B 2003 2008 Prilog tehničkom pravilu G 459-1 ‘Kućni gasni priključci’

18 G 459-2 1999 2004 Sistemi regulacije pritiska gasa za gasne instalacije s ulaznim pritiscima do 4 bar

19 G 462 2003 2004 Gasovodi od čeličnih cijevi s pogonskim pritiskom do 16 bar - Izgradnja

20 G 464 1983 2005 Proračun pada pritiska kod distribucije gasa

21 G 465-1 1997 2004 Ispitivanje gasnih mreža s pogonskim pritiskom do 4 bar

22 G 465-2 2002 2004 Gasovodi s pogonskim pritiskom do 5 bar - Održavanje

23 G 465-3 2000 2004 Procjena mjesta curenja gasa na podzemnim i nadzemnim gasnim vodovima u gasnim mrežama

24 G 465-4 2001 2004 Aparati za detekciju curenja i mjerenje koncentracije gasa za ispitivanje gasnih postrojenja

25 G 466-1 2002 2005 Gasovodi od čeličnih cijevi za pogonski pritisak iznad 5 bar - Održavanje

26 G 468-1 2002 2005 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća za ispitivanje gasne mreže

27 G 468-2 1993 2005 Osoba koja vrši detekciju gasa - Školski plan -

28 G 469 1987 2005 Postupak ispitivanja pod pritiskom vodova i postrojenja za snabdijevanje gasom

29 G 472 2000 2005 Gasni vodovi od polietilena za pogonske pritiske do10 bar (PE 80, PE 100 i PE-Xa)

30 G 473 1995 2005 Postupci za otkrivanje, ocjenjivanje, tretiranje i sprečavanje izbočina na gasovodima visokog pritiska

31 G 474 1997 2008 Mjere za osiguranje gasovoda u području uticaja rudnika uglja

32 G 478 1998 2010 Saniranje gasnih vodova rilailingom

33 G 481 2000 2008 Primjena nemetalnih zaptivnih materijala u snabdijevanju gasom i primjeni gasa

34 G 486 1992 2010 Faktori realnog gasa i koeficijenti kompresibilnosti prirodnog gasa

35 G 486-B2 2005 2010 2. Dodatni list za G 486 - Dopunjeni zahtjevi za proračun i primjenu faktora realnog gasa i koeficijenta kompresibilosti prirodnog gasa

Radne grupe Projekta "Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemljama jugoistočne Evrope" RG 6.1 i 6.2 'Transport i distribucija gasa' i radna grupa RG 10 'Primjena gasa/Široka potrošnja' do sada su održale ukupno 70 sastanaka i predložile na usvajanje Koordinacionom odboru Projekta 140 tehničkih pravila.

Rezultat višegodišnjeg rada najbolje se može sagledati iz pregledne tabele pripremljenih tehničkih pravila.



Oznaka dok.

DVGWizd.

IGTizd.

Naslov

36 G 487 1992 2007 Gasna ekspanziona postrojenja. Planiranje, gradnja, pogon

37 G 488 1999 2008 Postrojenja za mjerenje kvaliteta gasa – Planiranje, gradnja, pogon

38 G 491 2004 2005 Postrojenja za regulaciju pritiska gasa do uključujući 100 bar - Projektovanje, proizvodnja, montaža, ispitivanje, stavljanje u pogon i pogon

39 G 492 2004 2005 Postrojenja za mjerenje gasa za pogonski pritisak do uključujući 100 bar; Projektovanje, proizvodnja, montaža, ispitivanje, stavljanje u pogon i rad

40 G 493-1 1998 2005 Kvalifikacioni kriteriji za proizvođače postrojenja za regulaciju pritiska i mjerenje gasa

41 G 493-2 1998 2005 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća koja održavaju uređaje za regulaciju pritiska gasa i mjerenje gasa u gasnim instalacijama

42 G 493-2(n.i.) 2008 2009 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća za održavanje gasnih postrojenja

43 G 494 1981 2007 Mjere zvučne zaštite na aparatima i postrojenjima za regulaciju pritiska gasa i mjerenje gasa

44 G 495 1994 2005 Gasna postrojenja - Održavanje

45 G 496 1986 2005 Cjevovodi u gasnim postrojenjima

46 G 497 2002 2008 Kompresorska postrojenja

47 G 498 1994 2005 Protočne posude pod pritiskom

48 G 499 1997 2007 Predgrijavanje prirodnog gasa u gasnim postrojenjima

49 G 600 1996 2005 Tehnička pravila za gasne instalacije (TPGI)

50 G 600-2 1996 2005 Tehnička pravila za gasne instalacije - Pogon

51 G 609 1999 2010 Instaliranje gasnih uređaja u vozila na prirodni gas

52 G 613 2005 2006 Gasni aparati - Uputstvo za instaliranje, servisiranje i rukovanje

53 G 614 2005 2007 Nadzemni gasni vodovi na fabričkom zemljištu iza mjesta predaje

54 G 615 1989 2007 Postupak za dodjelu potvrde preduzećima za popravke i rekonstrukciju gasnih mjerača s mijehom

55 G 617 2008 2009 Osnove proračuna za dimenzioniranje sistema vodova gasnih instalacija

56 G 618 2008 2010 Mjerni postupak za određivanje zapreminskog protoka za ugradbene dijelove u gasnim instalacijama

57 G 620 1976 2010 Instalisanje kompresora gasa sa pogonskim pritiskom do 1 bar i pogonskom snagom do 50 kW za uređaje koji koriste gas

58 G 621 1989 2005 Gasna postrojenja u laboratorijama i naučno-tehničkim nastavnim prostorijama

59 G 622 1994 2004 Tipsko ispitivanje gasnih aparata na mjestu postavljanja

60 G 623 1975 2005 Ispitivanja ložišta s naknadno ugrađenim gasnim gorionikom bez ventilatora

61 G 624 1998 2004 Naknadno zaptivanje gasnih vodova

62 G 625 1992 2005 Mjerno-tehnički dokaz dovoljne opskrbe zrakom za sagorijevanje (Mjerenje neophod-nog dobavnog pritiska za opskrbu gasnih ložišta zrakom za sagorijevanje)

63 G 626 2006 2007 Mehaničko odvođenje odlaznih gasova od ložišta zavisnih o zraku u prostoriji preko sistema odlaznih gasova, odnosno sistema za centralnu ventilaciju

64 G 631 1977 2005 Instaliranje gasnih uređaja za tehnološke procese

65 G 634 1998 2004 Instalacija gasnih aparata u zanatsko-ugostiteljskim kuhinjama u zgradama

66 G 635 2001 2004 Gasni aparati sa priključkom na dovodno-odvodni sistem na bazi nadpritiska (standardizirani postupak)

67 G 636 2001 2004 Gasni aparati sa priključkom na dovodno-odvodni sistem na bazi podpritiska (standardizirani postupak)

68 G 637-1 1993 2007 Priključak gasnih aparata vrste B3 i/ili C8 na kućne dimnjake

69 G 638-1 2003 2005 Postrojenje za grijanje zračenjem bez ventilatora (svijetlozračeće grijalice)

70 G 638-2 1995 2005 Postrojenje za grijanje sa tamnozračećim grijalicama

71 G 640 2002 2007 Postavljanje malog kogeneracijskog postrojenja

72 G 640-2 2005 2008 Postavljanje gorivnih ćelija – aparata za grijanje


Oznaka dok.

DVGWizd.

IGTizd.

Naslov

73 G 648 2007 2008 Autorizirani eksperti za unutrašnje gasne instalacije (TPGI – Autorizirani eksperti)

74 G 651 1999 2005 Punionice za automobile na prirodni gas

75 G 660 1981 2007 Postrojenja odlaznih gasova s mehaničkim odvođenjem za gasna ložišta s gorionicima bez ventilatora - Instalacija

76 G 665 - 2009 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća koja vrše kontrolu sistema odlaznih gasova i sistema opskrbe zrakom za sagorijevanje

77 G 666 1972 2004 Smjernice za zaključivanje ugovora i suradnju između distributera gasa i ugovornih izvođača

78 G 670 1990 2005 Gasna ložišta i mehanički uređaji za odsisnu ventilaciju

79 G 674 1989 2006 Grijanje gasnim zagrijačima prostora

80 G 675 1979 2006 Kaljeve peći ložene gasom - vazdušno grijanje

81 G 676 2001 2004 Kvalifikacioni kriteriji za privredne subjekte koji održavaju gasne aparate

82 G 677 1980 2007 Zagrijavanje bazenske vode gasnim generatorima toplote u otvorenim kupalištima

83 G 680 2003 2007 Prepodešavanje i prilagođavanje gasnih aparata

84 G 685 1993 2005 Obračunavanje gasa

85 G 685-B2 2004 2006 Podjela količina unutar vremenskog perioda obračunavanja

86 G 685-B3 2004 2006 Dobivanje zamjenskih vrijednosti podataka o gasu relevantnih za obračunavanje gasa

87 G 690 1976 2010 Mjerenje azotnih oksida u odlaznim gasovima uređaja koji koriste gas

88 G 691 1992 2010 Mjerenje emisije gasnih postrojenja za domaćinstva i zanatstvo

89 G 1000 1999 2004 Zahtjevi za kvalifikaciju i organizaciju tehničkog sektora u preduzećima za snabdi-jevanje gasom

90 G 1000 (n.i.)

2005 2007 Zahtjevi za kvalifikaciju i organizaciju preduzeća za pogon postrojenja za javno snabdi-jevanje gasom putem cjevovoda (Postrojenja za snabdijevanja gasom)

91 G 1010 2005 2008 Zahtjevi za kvalifikaciju i organizaciju operatera postrojenja prirodnog gasa na fabričkom zemljištu

92 GW 2 2002 2004 Spajanje bakarnih cijevi za gasne- i instalacije sanitarne vode unutar posjeda i zgrada

93 GW 9 1986 2006 Ocjena zemljišta u pogledu korozionog ponašanja na podzemne cjevovode i sprem-nike od nelegiranih i niskolegiranih čelika

94 GW 10 2000 2006 Katodna koroziona zaštita podzemnih spremnika i čeličnih gasovoda; Puštanje u pogon i nadzor

95 GW 11 1975 2006 Postupak za dobijanje potvrde za stručne firme iz područja katodne korozione zaštite

96 GW 12 1984 2006 Projektovanje i postavljanje postrojenja za katodnu korozionu zaštitu podzemnih spremnika i cjevovoda od čelika

97 GW 14 1989 2006 Popravak oštećenih mjesta na oblozi korozione zaštite na cijevima i konstrukcionim dijelovima cjevovoda od željeznih materijala

98 GW 15 1989 2006 Naknadno oblaganje (izolacija) cijevi, armatura i fazonskih komada; Plan školovanja i ispitivanja

99 GW 16 2002 2007 Daljinski nadzor katodne korozione zaštite

100 GW 100 2002 2010 Izrada i izdavanje regulative Udruženja za gas

101 GW 118 2005 2010 Raspodjela informacija u distributivnim preduzećima (informacije o vodovima)

102 GW 120 1998 2010 Projektna dokumentacija za cijevne mreže javnog snabdijevanja gasom

103 GW 121 2005 2010 Transportni radovi i distributivne mreže - Struktura geodetskih radova

104 GW 122 2008 2010 Mrežni informacioni sistemi - GIS-sistem kao značajan sastavni dio tehničkog IT-siste-ma za informacije o mreži

105 GW 123 1998 2010 Izrada i održavanje dokumentacije o vodovima u digitalnoj formi; Postupci, načini rada i opis poslova



Oznaka dok.

DVGWizd.

IGTizd.

Naslov

106 GW 125 1989 2008 Sađenje drveća u području podzemnih postrojenja za snabdijevanje

107 GW 126 1998 2010 Postupci za izradu baznih karata

108 GW 127 1998 2010 Ažuriranje digitalnih baznih karata

109 GW 128 1998 2009 Jednostavni tehnički poslovi premjeravanja na gasnim cijevnim mrežama; Plan školovanja

110 GW 133 2005 2010 DV-podržano upravljanje u slučaju smetnji i statistika šteta u vezi s GIS-om

111 GW 301 1999 2004 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća koja grade cjevovode

112 GW 302 2001 2009 Kvalifikacioni kriteriji za preduzeća koja se bave novim polaganjem i rehabilitacijom bez kopanja na cjevovodima koji nisu u pogonu

113 GW 303-1 2006 2008 Proračun gasnih mreža – Dio 1: Hidrauličke osnove, modeliranje mreže i proračun

114 GW 306 1982 2009 Veze postrojenja za zaštitu od groma s metalnim gasovodima u korisničkim postro-jenjima

115 GW 308 2000 2008 Mobilni generator električne energije za gradilišta cjevovoda

116 GW 309 1986 2005 Električno premoštavanje kod razdvajanja cijevi

117 GW 310 2008 2010 Oslonci od betona. Osnove dimenzionisanja

118 GW 312 1990 2010 Statički proračun cijevi za provlačenje

119 GW 315 1979 2005 Uputstva za mjere zaštite postrojenja za snabdijevanje kod građevinskih radova

120 GW 316 1982 2005 Lociranje podzemnih cjevovoda i uličnih kapa

121 GW 321 2003 2010 Navođeni horizontalni postupci bušenja s ispiranjem za gasovode - Zahtjevi, osigu-ranje kvaliteta i ispitivanje

122 GW 322-1 2003 2007 Zamjena gasovoda bez kopanja kanala; Dio 1: Postupci utiskivanja/vučenja

123 GW 329 2003 2010 Stručni nadzor i stručno osoblje za navođene horizontalne postupke bušenja sa ispiranjem; Nastavni plan i plan ispitivanja

124 GW 330 2000 2006 PE - zavarivač; Plan školovanja i ispitivanja

125 GW 331 1994 2006 PE - nadzor zavarivanja; Plan školovanja i ispitivanja

126 GW 332 2001 2005 Stiskanje cjevovoda od polietilena u distribuciji gasa

127 GW 335-A2 2005 2007 Cjevovodni sistemi od vještačkih materijala u distribuciji gasa; Zahtjevi i ispitivanja – Dio 2: Cijevi od PE 80 i PE 100

128 GW 335-A3 2003 2007 Cjevovodni sistemi od vještačkih materijala u distribuciji gasa; Zahtjevi i ispitivanja – Dio 3: Cijevi od PE-Xa

129 GW 335-B2 2004 2007 Cjevovodni sistemi od vještačkih materijala u distribuciji gasa; Zahtjevi i ispitivanja – Dio B2: Fazonski komadi od PE 80 i PE 100

130 GW 340 1999 2007 Obloga od faza cementnog maltera (FZM-obloga) za mehaničku zaštitu čeličnih cijevi i fazonskih komada s izolacijom od polietilena

131 GW 350 2002 2006 Zavareni spojevi na cjevovodima od čelika kod snabdijevanja gasom - Izrada, ispitivanje i ocjenjivanje

132 GW 1200 2003 2004 Osnovna načela i organizacija dežurne službe preduzeća za snabdijevanje gasom

133 VP 200 2004 2007 Regulatori pritiska gasa i sigurnosni uređaji gasnih instalacija za ulazne pritiske do 5 bar

134 VP 305-1 2007 2010 Sigurnosni prekidač protoka gasa za gasne instalacije

135 VP 305-2 2007 2009 Sigurnosni prekidač protoka gasa u vodovima snabdijevanja gasom

136 VP 401 1998 2010 Zaptivači sa povećanom termičkom izdržljivosti za holenderske prirubničke spojeve s mjeračima potrošnje gasa i regulatorima pritiska gasa

137 VP 600 2001 2008 Metalni spojni komadi za cijevi od PE

138 VP 601 2007 2009 Uvodnice gasa i vode u kuću

139 VP 614 2005 2007 Nerastavljivi cijevni spojevi za metalne gasne vodove; Presspojnice (presfitinzi)

140 VP 618-1 2003 2007 Sigurnosni gasni savitljivi cijevni vod s niplom s nareckanom navrtkom i spojnim dijelom za priključenje na sigurnosne gasne priključne armature prema DIN 3383-1



1989. - 2010.

Kooperacioni partner


1989.-2010.

Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku-IGT d.o.o je upisan u sudski registar 30.12.1989. godine.

Inicijativu za osnivanje vodili su Osnovna privredna ko-mora i Služba za energetiku Grada Sarajeva, a pojedinačno najveću podršku i doprinos osnivanju su dali generalni direktor Energopetrol-a gosp. Huso Hadžidedić, direk-tor Energopetrolgas-a gosp. Dragan Popović, direktor To-plana gosp. Domuz Nebojša, gosp. Enver Hadžijusufović, pomoćnik predsjednika Skupštine grada Sarajeva za oblast energetike, predsjednik Skupštine grada Juraj Martinović, predsjednik i sekretar Osnovne privredne komore gosp. Draško Mitić i gosp. Kemal Grebo.

Osnivači IGT-a su kompanije: Energoninvest-Energopetrol, Toplane Sarajevo, UNIS-TPU i naknadno Sarajevogas.IGT ima 16 uposlenika s visokom stručnom spremom ili sa trećim stepenom i jednog doktora nauka.

IGT je inicijator osnivanja i ujedno sekretarijat Udruženja za gas u BiH, također je i sekretarijat tehničkog komiteta BAS TC 31 "Gas i gasna tehnika" Instituta za standardizaciju BiH.

Istorijat

Institut za standardizaciju Saveznog izvršnog vijeća Jugo-slavije je povjerio IGT-u vođenje poslova pripreme tehničke regulative u gasnom sektoru za bivšu Jugoslaviju. Iz tog vremena imamo 14 JUS standarda i Pravilnik o tehničkim normativima za unutrašnje gasne instalacije koji je prezen-tiran i razmatran na vrlo uspješnom Savjetovanju 'GAS JUS' koje je održano u Sarajevu neposredno pred raspad Jugoslavije od 21. -24. juna 1991. godine. Na ovom skupu su, pored stručnjaka iz DVGW-a , učestvovali i stručnjaci holandske gasne Unije, francuskog Udruženja za gas, kao i stručnjaci iz Sjedinjenih Američkih Država.

U periodu od 1989. do 1991. godine IGT je bio izdavač Ju-goslovenskog naučno-stručnog časopisa GAS čiju su re-dakciju činili najistaknutiji stručnjaci iz cijele Jugoslavije, a također i stručnjaci iz DVGW-a i IGT-a.

Period 1992. - 1995.

IGT je svoje aktivnosti nastavio i u ratnom periodu dajući doprinos očuvanju sigurnosti građana u vrlo nepovoljnim okolnostim kada je preko 40.000 instalacija urađeno s priručnim materijalom i “priručnim” majstorima.

U tom periodu IGT je u svojoj organizacionoj strukturi imao preko 30 uposlenika, pretežno mladih inženjera ženskog spola. od kojih su nakon rata mnoge postale afirmisani stručnjaci u gasnoj struci. Ovaj stručni potencijal je bio angažiran kako neposredno na terenu zajedno sa uposlen-icima Sarajevogasa, tako i na vlastitim projektima, kao na primjer:

• Priprema programa i kandidature za donaciju Holandsk-og crvenog krsta koja je vrlo uspješno realizirana preko firme kćerke EGT i koja je značajno doprinjela sigurnijem i racionalnijem korištenju prirodnog gasa u ratnom periodu;

Period 1989. do 1992.

IGT je od samog početka okupio kadrove koji su već bili afirmisani i koji su već zajednički radili na mnogim projek-tima, tako da je počeo djelovati u punom kapacitetu već od prvog dana egzistencije.

Gasne kotlovnice su bile vruća tema i tu je IGT položio prvi ispit jer je riješio brojne tehničke probleme, a krajnji rezul-tat je sigurnost gasnih kotlovnica u gradu Sarajevu, stručna osposobljenost rukovaoca i servisera, te jugoslovenski Pravilnik o gasnim kotlovnicama koji je i danas na snazi sa neznatnim izmjenama u svim državama bivše Jugoslavije.


1989.-2010.

• Proizvodnja, distribucija i ugradnja 14.000 gorionika sa sigurnosnim elementima i elementima za smanjenje gu-bitaka u odlaznim gasovima u domaćinstvima koja su za sagorijevanje gasa koristila najobičnije peći za kruta goriva (finasijska sredstva obezbijeđena putem USAID-a i GTZ-a);

• Školovanje oko 30 instalatera za izgradnju privremenih gasnih instalacija. Svi polaznici su po uspješno položenom ispitu dobili kompletnu garnituru savremenih alata, što je također značajno doprinjelo sigurnosti gasnih instalacija.

U toku rata štampan je i poseban broj časopisa GAS koji je podijeljen učesnicima na IGU konferenciji u Milanu 1993. godine, a koji je doprinjeo da u poslijeratnom periodu dođu značajnije donacije za sanaciju gasnog sistema u Bos-ni i Hercegovini. Odmah po završetku rata IGT je uputio 10 stručnjaka iz Sarajeva na šestonedeljno školovanje - stručno usavršavanje u gasnoj struci po programu koji je zajednički pripremljen od strane njemačkih partnera i IGT-a. Program je u cijelosti vrlo uspješno realiziran, a finansijska sredstva je obezbijedio GTZ.

Period 1996. - 2010.

Poseban pečat radu i razvoju IGT-a u poslijeratnom peri-odu daje vrlo uspješna saradnja s Njemačkim stručnim udruženjem za gas i vodu - DVGW-om, koja je institucio-nalizirana Ugovorom o saradnji i Licencnim ugovorom po kome je IGT dobio ekskluzivno pravo prenošenja DVGW know-how za jugoistočnu Evropu.

Na toj osnovi se realiziraju Projekti:

• “Harmonizacija tehničke regulative za gasni sek-tor u zemljama jugoistočne Evrope" u okviru kojeg je do sada pripremljeno 140 tehničkih pravila. U toku osmogodišnjeg rada na ovom Projektu oko 20 inženjera iz IGT-a i gasnih kompanija, učesnica u Pro-jektu je kroz zajednički rad s DVGW ekspertima steklo izuzetno vrijedna nova znanja iz gasne struke.

• Uspostava Kompetentnog edukacionog centra gasne struke u IGT-u na bazi dvogodišnjeg stručnog usavršavanja 13 inženjera putem DVGW eksperata, a uz finansijsku podršku GTZ-a (320.000 eura) i komple-tiranja edukacionih materijala koji sadrže preko 3000 stranica teksta i preko 2000 prezentacionih grafika

• Izrada višejezičnog Rječnika/Leksikona gasne struke u digitalnoj i print verziji sa preko 8000 terminoloških jedinica, preko 6000 definicija i cca 200 grafičkih ilus-tracija

U ovom periodu IGT je dao veliki značaj predstojećim raz-vojnim projektima gasnog sistema u BiH, te je po ugov-orima sa BH-Gas-om, SERDOM, Vladom Srednjebosanskog kantona, te općinama Zenica i Orašje, uradio Studije o gas-ifikaciji Gornjeg Podrinja, Lašvanske doline, Regije Vrbas, Unsko-sanskog kantona, grada Zenice, te općina Rašje i Domaljevac, a potom i Studije opravdanosti dodjele konc-esije za općine Vitez, Busovača, Travnik i Novi Travnik.

U Laboratoriji IGT-a je u skladu s relevantnim BAS EN stan-dardima ispitano desetine uređaja koji se ugrađuju u gasne instalacije, što je omogućilo izdavanje certifikata i us-postavljanje registra certificirane opreme.

Na osnovu usvojenih tehničkih pravila pripremljeni su i realizirani programi obuke i polaganja ispita za pojedine poslove u gasnoj struci, što je predstavljalo prvi preduslov za uspostavu registra ovlaštenih firmi koje mogu obavljati određene poslove na gasnom sistemu.


Perspektive daljeg razvoja IGT-a zasnivaju se na maksimal-nom korištenju raspoloživih resursa s jedne strane i pers-pektivama razvoja gasnog sektora u Bosni i Hercegovini i regionu s druge strane.

Najznačajni raspoloživi resursi IGT-a su :

Pored već standardnih područja rada i razvoja, IGT će u na-rednom periodu posebnu pažnju posvetiti:

Perspektive rada i razvoja IGT-a

Kao značajnu aktivnost vrijedno je također navesti i razne ekspertize koje je IGT radio radi rješavanja složenijih prob-lema koji su se pojavljivali u praksi.

Dokumentacijski centar i publicistika redovno prate sve ak-tivnosti IGT-a i to kroz ažuriranje stručne Biblioteke i stan-dardoteke, te pripremu i štampanje materijala za edukaciju i pripremu Biltena Udruženja za gas u BiH.

Kroz podnošenje referata na međunarodnim skupovima IGT se uspješno predstavlja na međunarodnom planu čemu posebno doprinose međunarodne tematske gasne konfrencije koje IGT veoma uspješno organizira svake treće godine.

• Kadrovski potencijal sa ukupno preko 100 godina iskustva u gasnoj struci sa permanentnim stručnim usavršavanjem.

• Sadašnja pozicija u gasnom sektoru Bosne i Herce-govine i u zemljama okruženja.

• Ugovor o saradnji i Licencni ugovor sa DVGW-om kao najznačajnijom strukovnom organizacijom u gasnom sektoru u Evropi, te aktivna suradnja na polju tehničke regulative, edukacije i stručnog usavršavanja kadro-va, uvođenja novih metoda rada i novih tehnologija.

• Laboratorija s potrebnom opremom, osposobljenim kadrovima, razrađenim i usvojenim metodama i pro-cedurama rada.

• Davanju podrške realizaciji predstojećih projeka-ta gasifikacije posebno s aspekta implementacije tehničkih pravila i edukacije personala kako izvođača radova, nadzornih organa, tako i budućih operatera sistema.

• Povećanju energetske efikasnosti korištenju obnov-ljivih izvora energije u kombinaciji sa prirodnim gas-om u funkciji podizanja konkurentske sposobnosti prirodnog gasa i još većeg doprinosa zaštiti okoliša.

IGT Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku ◊ Gradačačka 142 ◊ 71000 Sarajevo ◊ BiH

Tel: ++387 (33) 61-06-00 ◊ Fax: ++387 (33) 65-05-93 ◊ www.igt.ba ◊ e-mail: [email protected]

1989.-2010.


Gasne instalacije u praksiDVGW Komentar tehničkog pravila G 600 (2008.)

Jezik: bosanski Broj stranica: 428 Uvez: tvrdi Format: 210,0 mm x 297,0 mm Izdavač: IGT Godina izdanja: 2010. ISBN:

format A4 color Cijena: 600,00 KM (300 Eur)

format 1/2 A4 colorCijena: 400,00 KM (200 Eur)

Izdavač:IGT, Gradačačka 14271000 Sarajevo, BiHTel.: ++387 33 61 06 00Fax.: ++387 33 65 05 93e-mail: [email protected]

Želimo oglašavanje našeg preduzeća, proizvoda i usluga:

..............................................................................................................Firma

..............................................................................................................Odgovorna osoba

..............................................................................................................Adresa, Grad, Država

..............................................................................................................Telefon, e-mail

..............................................................................................................Datum, Potpis

ODGOVORITE ODMAH - faxom: ++387 33 65 05 93 i l i e-mai lom: [email protected] .ba

Obavještavamo Vas da je u pripremi izdavanje prijevoda originalnog DVGW Komentara na TRGI G 600, izdanje 2008. godine koji, kao što je stručnjacima već poznato, sadrži veoma bitne i vrlo velike promjene u odnosu na izdanje iz 1996. godine.

Komentar sadrži 428 stranica A4 formata i biće štampan u istom kvalitetu kao i originalni DVGW Komentar. Komentar će biti nezaobi-lazna literatura za projektante i izvođače gasnih instalacija u širokoj potršnji, zanatstvu i industriji, a također i za gasne kompanije i organe nadzora i institucije u čijoj su nadležnosti neki od zadataka u ovoj oblasti.

Predvidjeli smo da Komentar obogatimo sa komercijalnim prilo-zoma renomiranih kompanija u oblasti gasne privrede. U tom smislu nudimo Vam prostor za oglašavanje Vašeg preduzeća, vaših proizvoda i usluga.

Ukoliko ste zainteresirani, molimo da popunite priloženi formular i u što kraćem roku dostavite na naš broj faxa ili e-mailom.

Za sve dodatne informacije kontakt telefon: ++387 33 61 06 00, kontakt osoba: Ismeta Hasanbegović

S poštovanjem,

Praxis der GasinstallationDer Kommentar zur Technischen Regel für Gasinstallationen; DVGW-TRGI 2008

U PRIPREMI


Prvi višejezični Rječnik/Leksikon gasne struke sadržava:• 8090 pojmova• 6050 definicija• 220 grafičkih ilustracija

Rječnik/Leksikon se sastoji iz pet dijelova• Registar izvora• Registar pojmova - engleski - njemački - bosanski - turski• Rječnik• Definicije• Grafičke ilustracije

Registar pojmova čini englesko-njemačko-bosansko-turski rječnik u kojem su pojmovi poredani abecednim redom. Svaki pojam obilježen je posebnim brojem pa korisnik može u Rječniku vrlo jednostavno pronaći prijevod traži li određeni pojam na bilo kojem od četiri jezika.

Jezik: Engleski, Njemački, Bosanski, Turski Broj stranica: 1500 Uvez: tvrdi Format: 210,0 mm x 250,0 mm Težina: 2,5 kg Izdavač: IGT Godina izdanja: 2008 ISBN: 978-9958-9350-1-5

CIJENA:

Narudžba CD-ROM

Cijena Rječnika/Leksikona u digitalnoj verziji (CD-ROM) iznosi 600,00 KM (300 Eur)Cijena za svaki naredni CD se umanjuje za 20 % , s tim da maksimalno umanjenje može iznositi 60 %.

Narudžba print verzije

Cijena print verzije (knjige) iznosi 300,00 KM (150 Eur).

Rok isporuke: 10 dana po prijemu uplate

Naručujem CD-ROM ______ kom Cijena: 600,00 KM (300 Eur)

Naručujem knjigu ______ komCijena: 300,00 KM (150 Eur).

Izdavač:IGT, Gradačačka 14271000 Sarajevo, BiHTel.: ++387 33 61 06 00Fax.: ++387 33 65 05 93e-mail: [email protected]

..............................................................................................................Firma

..............................................................................................................Odgovorna osoba

..............................................................................................................Adresa, Grad, Država

..............................................................................................................Telefon, e-mail

..............................................................................................................Datum, Potpis

ODGOVORITE ODMAH - faxom: ++387 33 65 05 93 i l i e-mai lom: [email protected] .ba

Za lakše prevođenje, za terminološko usklađivanje, za pouzdaniju komunikaciju, za edukaciju

Višejezični Rječnik/Leksikon gasne struke obuhvata naučno-tehničke, pravne i ekonomske termine iz oblasti

gasne privrede. Jednostavan za korištenje.

Višejezični Rječnik/Leksikon gasne strukeKatalog terminologije prirodnog gasa


Nova izdanja DVGW tehničke regulative

Regulativa gas - Nova izdanja

Pripremila:Aida Bučo-Smajić, dipl. ing.hem.DVGW projekt menadžer za jugoistočnu [email protected]

G 280-1 nacrt "Odorizacija gasa" Izdanje 11/10, EUR 35,78

Tehnički komitet DVGW-a "Gasovita goriva" je izvršio preradu radnog lista G 280-1 "Odorizacija". Ovo tehničko pravilo služi kao osnova za odorizaciju gasova koji se dis-tribuiraju domaćinstvima i sličnim potrošačima. Razlog za preradu radnog lista, objavljenog zadnji put 2004. go-dine, bila je tendencija pojedinih operatera mreže da na osnovu novih saznanja u olfaktometrijskoj analizi snize minimalni sadržaj odoransa, prije svega kada se koristi smjesa odoransa. Da u sklopu ovih nastojanja ne bi došlo do ugrožavanja postupka odorizacije koji je od odlučujuće sigurnosti za krajnje potoršače, tehnički komitet DVGW „Gaso-vita goriva” je u okviru DVGW istraživačkog projekta za uobičajene odoranse preispitao K-vrijednosti (koefcijen-te) koje u proračunu određuju neophodne koncentracije odoransa i preradio formulu za proračun uz uvrštavanje koeficijenta sigurnosti. Dalje je definisana „otvorena klauzula” s kojom je nepostizanje preporučene vrijed-nosti povezano s dokazivanjem obimnog menadžmenta sigurnosti. Kontrola odorizacije je u nekim tačkama preciznija i nanovo je regulirana primjena mjernih aparata za anal-izu na licu mjesta. Isto tako su aktualizirani i prošireni podaci o potrebnoj zaštiti od eksplozije postrojenja za odorizaciju. Dalje se korisnik informiše o pojmovima odorizacije, o mjerama sigurnosti i tehnici odorizacje kao i njenoj kontroli. Rok za prigovore: 28.02.2011

Informacija Gas 10 "Postrojenja prirodnog gasa na industrijskom zemljištu i u području pogon-ske primjene gasa – Upute na regulativu DVGW-a koja se treba koristiti " Izdanje 12/05, aktualizirano izdanje 11/10, EUR 26,68

Objavljeno je redakcijski aktualizirano izdanje informaci-je gas 10 "Postrojenja prirodnog gasa na industrijskom zemljištu i u području pogonske primjene gasa – Upute na regulativu DVGW-a koja se treba koristiti" iz 2005. g. Gasno postrojenje industrijskog i zanatskog pogona se općenito sastoji iz sljedećeg: • priključnog voda na mrežu operatera gasne mreže, • postrojenja za regulaciju pritiska i mjerenje gasa u predajnoj stanici i eventuelno daljim stanicama, • podzemnih i nadzemnih gasnih vodova s njihovim in-stalacijama i priključnim vodovima u pogonima, i gasnih instalacija za grijanje i kuhanje u upravnim i društvenim prostorijama,

• termoprocesnim postrojenjima, odnosno gasnim aparatima.

Kod postrojenja za distribuciju gasa javnog snabdi-jevanja gasom na industrijskom zemljištu radi se o en-ergetskom postrojenju u smislu Zakona o energetskoj privredi (EnWG) do uključujući zadnji zaporni uređaj prije postrojenja na gas (termoprocesno postrojenje, odnosno gasni aparat). U pogledu tehničkih zahtjeva za energetska postrojenja se pored Uredbe o gasovodima visokog pritiska (GasHDrLtgV) – za područja pritiska veća od 16 bar – posebno trebaju primjenjivati tehnička pravila DVGW-a kao opće priznata pravila tehnike. DVGW-ova Informacija gas 10 u kratkoj formi informira operatera gasnog postrojenja na industrijskom zemljištu o svojim bitnim i iz važeće DVGW-regulative proizašlim zadacima prilikom projektovanja, pogona i održavanja vlastitih gasnih postrojenja uključujući gasne aparate i termoprocesna postrojenja. Pored toga, upućuje se na dalje osobenosti pogonske primjene gasa o kojima se, pored DVGW regulative, mora voditi računa.

Izašlo novo izdanje tehnološkog izvještaja za ZOI (održavanje orjentirano ka stvarnom stanju) na gasnim postrojenjima

Da bi se garantovala sigurnost pogona, pouzdanost, kao i upotrebljivost gasnih postrojenja, održavanje se mora vršiti kontinuirano. Održavanje gasnih postrojenja je regulisano DVGW rad-nim listom G 495 gdje su opisane različite strategije. U okviru istraživačkog projekta podržanog od strane DVGW-a, izrađene su osnovne informacije za primjenu održavanja orjentiranog ka stvarnom stanju (ZOI) na gas-nim postrojenjima. Pri tome je težište bilo na utvrđivanju stvarnog stanja postrojenja i na osnovu toga su utvrđeni rokovi za održavanja.


G 412 "Katodna zaštita od korozije (KKS) podzemnih distributivnih gasnih mreža i dis-tributivnih gasnih vodova" Izdanje 09/10, EUR 26,68

Primjena katodne zaštite od korozije (KKS) u čeličnim distributivnim gasnim mrežama dgovara stanju tehnike. Ovo važi kako za nove distributivne gasne mreže, tako i za naknadno opremanje postojećih mreža. Na osnovu dalje razvijenih postupaka mjerenja i poboljšane tehnike aparata, katodna zaštita od korozije danas preuzima i dalje zadatke pored klasične zaštite od korozije, kao što je podrška održavanju orjentiranom ka stvarnom stanju. Kroz primjenu katodne zaštite od korozije odlučujuće je poboljšana zaštita cjevovoda od korozije, a time i pogon-ska sigurnost. Ukoliko se pri tome ispunjava kriterijum zaštitnog potencijala prema DIN EN 12954, postignuta je kompletna zaštita od korozije niskolegiranih i nelegi-ranih čeličnih cjevovoda, jer je preostali stepen korozije tehnički zanemarljiv.

Zbog toga se katodna zaštita od korozije zahtijeva u pro-pisima, posebno kada postoje visoki sigurnosni zahtjevi, npr. kod gasovoda visokog pritiska. Ekonomičnost ka-todne zaštite od korozije je dokazana kako kod nove gradnje, tako i kod naknadnog opremanja postojećih gasovoda (Priručnik katodne zaštite od korozije, zaštita od korozije podzemnih cjevovoda). Ovaj radni list je nami-jenjen projektantima i operaterima distributivnih gasnih mreža i mijenja DVGW-podsjetni list G 412:1988-12.

U odnosu na DVGW-podsjetni list G 412:1988-12, po-duzete su sljedeće izmjene: • povećana obaveznost primjene katodne zaštite od ko-rozije prema DVGW radnom listu G 462 ; • primjena zahtjeva iz DIN 30675-1 za uzimanje u obzir elektrohemijskih djelovanja;• uzimanje u obzir DVGW-radnih listova GW 10, GW 12 i GW 16;• uvrštavanje uputstava za ekonomičnost • promjena statusa: ovaj dokument je dobio status rad-nog lista

G 5616 nacrt "Savitljive valovite cijevi od nehrđajućeg čelika s pogonskim pritiskom do 500 mbar prema DIN EN 15266 – Dimenzije, prelazni spojni komadi, dopunski pogonski zahtjevi" Izdanje 10/10, EUR 26,68

Nakon objavljivanja DIN EN 15266 morala se poduzeti prerada VP 616 da se izbace svi građevinski zahtjevi koji su sastavni dio DIN EN 15266. Dodatno je uzet u obzir GW 100 i privremena ispitna podloga je prenesena u tehničku ispitnu podlogu. Ovu ispitnu podlogu je uradila projektna grupa G-PK 2.4.2 "Metalne cijevi i njihovi spojni komadi“ tehničkog komiteta G-TK 2.4 "Konstrukcioni djelovi i pomoćni ma-terijali – Gas“. Služi kao osnova za certificiranje i dodjelu certifikacione oznake za savitljive konstrukcione dijelove valovitih cijevi od nehrđajućeg čelika za pogonske pri-

tiske do 500 mbar prema DIN EN 15266 dok njihove dimenzije odgovaraju prelaznim spojnim komadima i dopunskim pogonskim zahtjevima tehničkog pravila G 5616.Osnova za konstrukciju i proizvodnju sistema valovitih cijevi je DIN EN 15266. Ispitna podloga G 5616, pored toga, utvrđuje dimenzije valovitih cijevi, zahtjeve za prelazne spojne komade i elastomerne zaptivače. Dalje, upućuje na DVGW radni list G 616 radi proračuna Lamb-da-koeficijenta.Ova ispitna podloga mijenja DVGW-ovu privremenu ispitnu podlogu VP 616:2005-12.

U odnosu na DVGW-ovu privremenu ispitnu podlogu VP 616:2005-12 poduzete su sljedeće izmjene: • iz VP 616 su izbačeni svi građevinski zahtjevi za valovite cijevi, koji su regulisani u DIN EN15266. Preostali su isključivo zahtjevi koji garantiraju siguran pogon u Njemačkoj, tu se posebno ubrajaju zahtjevi za zaptivače, dimenzije, zahtjevi za prelazne spojne kom-ade i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni da bi se garanti-rala povišena termička izdržljivost; • područje primjene je prošireno na 500 mbar; • područje primjene je prošireno na DN 50mbar;• gubitak pritiska se proračunava prema G 616.Rok za prigovore : 01.01.2011

G 491 "Postrojenja za regulaciju pritiska gasa za ulazne pritiske do uključujući 100 bar; Projektovanje, izrada, montaža, ispitivanje, stavljanje u pogon i pogon” Izdanje 07/10, EUR 57,35

DVGW-radni list G 491 je preradila projektna grupa "Prerada G 491" tehničkog komiteta „Tehnika postro-jenja”. Pri noveliranju ovog izdanja uzeti su u obzir bitni pogotovo sigurnosno tehnički i elekrotehnički noviteti, nova zakonska regulativa i aktualni standardi i tehnička pravila. Dalje je prerada ovog tehničkog pravila bila neo-phodna i zbog bitnih izmjena evropskih standarda i ob-javljivanja tehničkih pravila za pogonsku sigurnost.

DVGW radni list G 491 važi za projektovanje, izradu, montažu, ispitivanje, stavljanje u pogon i pogon postro-jenja za regulaciju pritiska gasa za ulazne pritiske do uključujući 100 bar u transportne i distributivne sisteme gasa, kao i postrojenja za snabdijevanje zanatstva i in-dustrije s procesnim gasom. U ovim postrojenjima se vrši pogon s gasovima prema DVGW radnom listu G 260 s izuzetkom tečnog gasa (3. gasna familija). Ovo je jedno detaljnije tehničko pravilo u smislu područja primjene DIN EN 12186.Ovo tehničko pravilo važi i za postrojenja koja su priključena iza postrojenja za regulaciju pritiska gasa, postrojenja za miješanje tečni gas-zrak za regulaciju gasovite faze. Također, važi i za regulaciju pritiska gasa za snabdijevanje postrojenja za grijanje neophodnih za pogon, kao dio ukupnog postrojenja. Za postrojenja za regulaciju pritiksa gasa s ulaznim pri-tiscima većim od 100 bar ovo se tehničko pravilo može primijeniti prema smislu.



Radni list DVGW G 459-2 važi kada je ulazni vod postro-jenja priključni vod i ulazni pritisak nije veći od 5 bar, a projektovani protok ne prelazi 200 m3/h u normnom stanju.Za energetska postrojenja važe sigurnosno tehnički zahtjevi Zakona o energetskoj privredi (EnWG) – Poštovanje opće priznatih pravila tehnike, zakon-ska pretpostavka za pridržavanje, kada se poštuje regulativa – isto kao i Uredba o gasovodima visokog pritiska(GasHDrLtgV).

Za nadzor nad energetskim postrojenjima su prema Zakonu o energetskoj privredi nadležne pokrajinske službe energetskog nadzora. Za određene funkcionalne jedinice koje su povezane s energetskim postrojenjem, moraju se pored ostalog poštovati materijalni zahtjevi poglavlja 3 Uredbe o pogonskoj sigurnosti (BetrSichV). Ovo se nalazi u vlastitoj odgovornosti operatera. U ovo se ubrajaju postrojenja u eksplozivno ugroženim područjima čije su komponente obuhvaćene direktivom 94/9/ EZ. Potrebno je voditi računa o npr. korištenju aparata koji zadovoljavaju zahtjeve RL 94/9/EG, insta-laciju prema stanju tehnike, ispitivanje prije puštanja u pogon i u vlastitoj odgovornosti preduzeća redovno ispitivanje koje vrši osposobljeno lice.

U ovom kontekstu su osnovni zahtjevi BetrSichV koji se moraju poštovati i dalje konkretizirani objavljivanjem tehničkih pravila za pogonsku sigurnost (TRBS).

U ovom objavljenom izdanju DVGW radnog lista G 491 prilagođeni su zahtjevi za električnu i neelektričnu zaštitu od eksplozije u skladu sa stanjem tehnike, pri čemu se kao izvor saznanja referira na objavljena tehnička pravila za pogonsku sigurnost (TRB).

U odnosu na DVGW radni list G 491:2004-01 poduzete su sljedeće izmjene: • redakcijska i normativna prilagodba radnog lista; • uvrštavanje tehničkih i pravnih noviteta; • prilagođavanje i akualiziranje zaštite od eksplozije; • preuzimanje diferencijalnih ugradbenih dijelova ot-pornih na pritisak i priključak sigurnosnih uređaja DIN EN 14382 klase B;• proširene mogućnosti utvrđivanja granice čvrstoće na pritisak u postrojenjima.

Informacija Gas 6 "Dispečing u snabdijevanju gasom" Izdanje 07/10, EUR 41,08

Sa nacionalno i evropski uznapredovalom liberalizaci-jom gasnog tržišta, aktualnim strukturnim promjenama preduzeća i time povezanim organizacijskim promje-nama u preduzeću proizilaze promjene u poslovnim procesima za mnoge učesnike na tržištu. Također i u dispečingu nastaju novi zahtjevi, dalji zadaci, a dolazi i do promjene procesa.

Zbog ovih razloga je u februaru 2003. godine objav-ljen DVGW informativni spis „Dispečing u snabdijevan-ju gasom” u tehničkom komitetu „Dispečing” detaljno

prerađen, prilagođen novim pravnim i regulatornim ok-virnim uslovima i dopunjen spisak stručne literature sa stručnim člancima objavljenim nakon 2003. godine.

Zahtjevi za stabilnost mreže, što je pretpostavka za sigur-no snabdijevanje s gasom, predstavljaju visoke zahtjeve za dispečing u pogledu fleksibilnosti i prilagodljivosti na promjenjene tržišne uslove. Proširenje mogućnosti transporta gasa kroz otvaran-je mreže za pristup trećim licima i s tim povezani novi procesi, kao i ekonomski pritisak da se smanje troškovi transporta, skladištenja i distribucije učesnika na tržištu (npr. operatera mreže, operatera skladišta, isporučioca), gdje svi uz uzimanje u obzir tehničkih i ugovornih ok-virnih uslova nastoje ostvariti svoje ekonomske ciljeve. Informativni spis daje jedan pregled aktualnih zadata-ka za učesnike na tržištu pri pogonu mreža. Težiše je područje rada dispečinga s nadzorom, odnosno uprav-ljanjem mrežom. Funkcije i zadaci ostalih učesnika na tržištu nisu detaljno opisani, već su postavljeni zahtjevi za njihove interfe-jse. Dalje je dato uputstvo za korištenje aktualnih hard-verskih i softverskih tehnologija kao podrška prilikom planiranja, opremanja radnog mjesta, organizacije toka i zahtjevima za osoblje u području rada dispečinga.

G 262 "Korištenje gasova iz obnovljivih izvora za javno snabdijevanje gasom" Izdanje 07/10, EUR 26,68

Tehnički komitet DVGW „Gasovita goriva“ je u potpunos-ti preradio DVGW radni list G 262 „Korištenje gasova iz obnovljivih izvora za javno snabdijevanje gasom“, zadnji put objavljenog u novembru 2004.

Ovaj nacrt je, kao i prethodno izdanje, urađen u sarad-nji sa Stručnim udruženjem za biogas. U odnosu na prošlo izdanje sadrži određene izmjene koje odgov-araju proširenju znanja u ovoj oblasti – broj postrojenja za utiskivanje biogasa u mrežu je u međuvremenu po-rastao sa 0 na 35 – i želji za dalji rast ovog ogranka gasne privrede. Bitne izmjene su velikim dijelom posljedica istraživačkih projekata podržanih od strane DVGW-a i njihovih rezultata: • brisanje zahtjeva za najvisočije dozvoljene sadržaje ugljendioksida; • uvođenje minimalnog sadržaja metana za utiskivanje u prirodni gas H, odnosno L (iz čega proizilazi najvisočija vrijednost za ugljendioksid);• uvođenje najvisočije vrijednosti za sadržaj organskih spojeva sa silicijumom (Siloxani); • ograničavanje sadržaja amonijaka; • diferenciranje uslova utiskivanja u mrežu visokog ili niskog pritiska (različiti tehnički zahtjevi za udio vode i kiseonika).

Cilj radnog lista je stvaranje jasnijih, odnosno u upor-edbi s prethodnim izdanjem manje strožijih uslova za utiskivanje npr. biometana bez ugrožavanja zdravlja potrošača gasa ili radnika preduzeća, kao ni tehničke sig-urnosti gasne mreže, odnosno priključenih korisničkih uređaja.



Pretpostavlja se da će Uredba za pristup gasnim mrežama (GasNZV) do daljeg referirati na stanje odgovarajuće reg-ulative DVGW-a iz 2007. godine, tako da će još određeno vrijeme, najmanje do sljedećeg inoviranja Uredbe, važiti izdanje radnog lista iz novembra 2004. godine. Poslovnim partnerima u utiskivanju biogasa se u svakom slučaju preporučuje orjentiranje na novo izdanje, jer u slučaju nedoumice nudi širi spektar zahtjeva za gas koji se utiskuje od restriktivnog izdanja iz 2004. godine. Rok za prigovore 19.11.10

G 5952 nacrt „Zahtjevi za mobilne električne aparate za mjerenje i određivanje količine istru-janog gasa na gasnim vodovima niskog pritiska“

Izdanje 07/10, EUR 26,68

"Tehničko pravilo za gasne instalacije" (DVGW-TRGI) postavlja zahtjeve za "Upotrebljivost" gasne instalacije. Upotrebljivost gasne instalacije se oslanja na bitnu kom-ponentu „proračun količine istrujanog gasa“. Istrujana količina gasa se može na primjer odrediti s aparatom za mjerenje količine istrujanog gasa prema ispitnoj pod-lozi G 5952 (P). Preradu ove ispitne podloge je uradila projektna grupa „Aparati za mjerenje istrujane količine“ tehničkog komiteta «Gasne instalacije». Ispitna podloga služi kao osnova za ispitivanje i certificiranje mobilnih električnih aparata za određivanje količine istrujanog gasa na vodovima niskog pritiska gasa prema DVGW radnom listu G 600.

Utvrđeni su osnovni zahtjevi za konstrukciju, ispitivanje i ponašanje pri radu za mobilne električne aparate koji rade s nadpritiskom u vodu u odnosu na okolinu. S ovim aparatom određene količine istrujanog gasa predstavl-jaju zapreminski protok (=rata strujanja l/h) kao pogon-ski zapreminski protok, svedeno na okvirne uslove koji vladaju na mjestu mjerenja (pogonski pritisak se mjeri kao nadpritisak, temperatura okoline), tako da eventuel-na uporedna mjerenja u drugom vremenskom trenutku mogu dati malo odstupajuće rezultate mjerenja.

Posebno je prerada bila potrebna s prilagođavanjem ref-erentnog pogonskog pritiska sa 22 mbar na 23 mbar i time ujednačavanje s nazivnim izlaznim pritiskom regu-latora pritiska gasa gasne instalacije koji se traži u novom TRGI 2008. U okviru prerade je zaključeno da se privremena ispitna podloga VP 952, izdanje 2004., prevede u DVGW ispitnu podlogu G 5952 (P). Izmjene U odnosu na privremenu ispitnu podlogu VP 952:2004-07 poduzete su sljedeće izmjene: • prilagođavanje na novu situaciju u regulativi;• preuzimanje 23 mbar kao referentni pogonski pritisak;• uključivanje odluke Zert-a (odbora za certificiranje) 06-2006Rok za prigovore 30.10.10

G 625 "Mjerno-tehničko dokazivanje zadovoljavajuće opskrbe zrakom za sagori-jevanje (Mjerenje neophodnog pritiska uzgona za opskrbu zrakom gasnih ložišta ovisnih o zraku iz prostorije" Izdanje 06/10, EUR 26,68

Radni list G 625 je izradio tehnički komitet "Gasne insta-lacije" u okviru projektne grupe 2.3.17 "Prerada G 625" uz uključivanje proizvođača mjernih aparata i Saveznog udruženja dimnjačara. Na osnovu pozitivnih iskustava iz primjene u praksi, tehnički komitet „Gasne instalacije“ je odlučio da dosadašnje uputstvo prenese u rang radnog lista.

U radnom listu je opisan, u TRGI-u navedeni postupak mjerno-tehničkog dokazivanja zadovoljavajuće op-skrbe zrakom za sagorijevanje gasnih ložišta ovisnih o zraku iz prostorije preko pada pritiska u prostoriji post-avljanja. Problematika osiguranja opskrbe zrakom za sagorijevanje gasnih ložišta ovisnih o zraku iz prostorije zbog dobre izolacije se nakon objavljivanja uputstva G 625 iz 1992. godine nije poboljšala, već se pogoršala zbog energetskih zahtjeva za dobrom termičkom izo-lacijom zgrada. Uz to se u stanove/korisničke jedinice sve češće postavljaju odsisna postrojenja za odvođenje zraka u slobodnu atmosferu (kuhinjske nape). Iz ovih ra-zloga je bila neophodna prerada postojećeg uputstva i proširenja područja primjene.

Dalje je prerada bila potrebna i iz razloga da se u međuvremenu nalaze na raspolaganju i nove gener-acije aparata za mjerenje diferencijalnog pritiska, koji omogućavaju prelazak s dosadašnje metode mjeren-ja pojedinačnih pritisaka u prostoriji postavljanja i iz toga proračunatog diferencijalnog pritiska na direktno mjerenje diferencijalnog pritiska. Ova metoda difenci-jalnog pritiska nudi prednosti mjernog postupka neovis-nog od vremenskih uslova i bližeg praksi.

Nacrt G 652 "Aparati i postrojenja za punjenje vozila na prirodni gas”Izdanje 07/10, EUR 26,68

Tehnički komitet DVGW "Punionice vozila na prirodni gas i vozila na prirodni gas“ je izradio novo tehničko pravilo koje je u julu 2010. godine objavljeno kao nacrt: DVGW radni list G 652 „Aparati i postrojenja za punjenje vozila na prirodni gas”.

Nastao je zbog toga što je prošle godine objavljeno iz-danje radnog lista G 651 „Punionice vozila na gas” za razliku od izdanja iz 1999. godine ne obuhvata aparate za punjenje vozila na gas (maksimalni kapacitet 10 kg/h, bez puferskog rezervoara i zbog toga su pogodni samo za dugotrajno punjenje pojedinačnih vozila), iako ovakvi aparati egzistiraju na tržištu.

Ovaj prazni prostor je pokriven s novim radnim listom G 652.



Radni list pravi razliku između aparata za punjenje vozila na gas, koji se kao vrsta s "Plug-In"-rješenjem, mogu ku-piti kompletno završeni uključujući i CE-oznaku za post-avljanje ili zidnu montažu za priključak npr. na kućnu instalaciju i postrojenja za punjenje vozila na gas, čije konstrukcione dijelove završno mora montirati stručno lice. Radni list se manje dotiče proizvodnje aparata (oni su u pravilu CE-certificirani na osnovu evropske direktive za mašine), već njihove stručne instalacije i puštanja u pogon. Pri tome se sadržaj tehničkog pravila s jedne strane or-jentira na ciljeve zaštite, a s druge strane na DVGW radni list G 651. U odnosu na radni list G 651, zahtjevi su pojed-nostavljeni, jer u usporedbi kompleksnosti jedne iz više konstrukcionih modula sastavljene punionice vozila na gas tehnički jednostavni aparati mogu odgovarajuće biti i van pogona, a da se sigurnost ne dovede u pitanje. U radnom listu se upućuje na to da gas s kojim se aparat snabdijeva, kao gas iz cjevovoda, u pravilu odgovara zahtjevima DVGW radnog lista G 260, a da gas pri pun-jenju vozila ipak mora odgovarati zahtjevima 10. BIm-SchV i time standarda DIN 51624 (02-2008).

U većini slučajeva je gas iz cjevovoda također u poziciji da ispunjava ove zahtjeve bez dalje pripreme. U rijetkim izuzetcima je stvar operatera aparata da ispuni zahtjeve – zbog toga se potrebno informirati prije pravljenja in-stalacije, da li gas iz cjevovoda već ispunjava zahtjeve prema DIN 51624 i da li je dodatna priprema neophodna i u kom obimu. Rok za prigovore 29.10.2010

G 1001 "Sigurnost u snabdijevanju gasom – Upravljanje (menadžment) rizicima pri normalnom radu“ Izdanje 05/10, EUR 20,69 za ostale

Ovo tehničko uputstvo, DVGW podsjetni list G 1001, pokazuje metodu u okviru procesno orjentiranog menadžmenta baziranog na rizicima kojom se preven-tivno štiti sigurnost snabdijevanja od mogućih nega-tivnih uticaja. Služi kao osnova za procesno orjentiran menadžment baziran na rizicima radi poboljšanja sig-urnosti snabdijevanja na bazi kontinuiranih internih pre-ispitivanja.

Time za operatera sistema snabdijevanja gasom pred-stavlja instrument da se u radnoj svakodnevnici aktiv-no pozabavi pitanjem sigurnosti. Često su u preduzeću uspostavljeni procesi i mjere koje ovo uputstvo ima namjeru da implementira i podrži. Pored toga, s ovim predstavljenim načinom postupanja može se poboljšati međusobno razumijevanje i saradnja operatera sa nadležnim insitucijama nadzora. Ovim uputstvom se također u tehničku regulativu integriraju zahtjevi direk-tive 2008/114/EZ vijeća EU s temom evropski kritične infrastrukture.

Operater sistema za snabdijevanje gasom mora raspola-gati s osposobljenim uređajima, kvalificiranim osobljem

i dobro funkcionirajućim mjerama osiguranja kvaliteta i/ili da iste stručno dodjeli uz nadzor izvršavanja. Također mora raspolagati s organizacijom koja garantira siguran, pouzdan, okolišno prihvatljiv i ekonomičan rad (DVGW G 1000 (A)).Pretpostavlja se da operater u okviru normalnog rada ne može vladati kriznim situacijama koje su veoma rijetke, teško predvidive i zbog toga bez mogućnosti planiranja i da u takvim situacijama isto tako može biti neophod-no sudjelovanje nadležnih institucija. Zbog toga se pri njihovoj pojavi ne može postupati po urađenim uputst-vima za djelovanje. Naprotiv, moraju se donijeti stručne odluke uz uzimanje u obzir svih u ovakvim kriznim situ-acijama za rad (pogon) relevantnih okvirnih uvjeta. U tu svrhu služi istovremeno objavljeno tehničko uputstvo DVGW G 1002 (M).Ovo tehničko uputstvo su uradile projektne grupe „Ok-virni uslovi gas“ i „TSM“ pod rukovodstvom DVGW – up-ravnog komiteta „Snabdjevanje gasom“ u saradnji sa Saveznom službom za zaštitu stanovništva i pomoć pri katastrofama (BBK).

G 1002 "Sigurnost u snabdjevanju gasom – Organizacija i menadžment u kriznim situacijama" Izdanje 05/10, EUR 46,24

Ovo tehničko uputstvo DVGW G 1002 služi kao pod-loga koja treba da u kriznim situacijama omogući spo-sobno djelovanje operatera mreže, radi održavanja što je moguće boljeg snabdijevanja gasom i brzog prelaska na normalni rad. Potaknuta evropskom direktivom za zaštitu kritičnih infrastruktura (EPSKI) i identificiranju snabdijevanja gasom i vodosnabdjevanja kao kritičnih infrastruktura, postala je neophodna izrada ovog tehničkog uputstva. Formulirane su osnove za pogonski krizni menadžment s odgovarajućim preporukama za operatera gasnih mreža i insfrastruktura prirodnog gasa, kao npr. skladišta, kom-presorskih stanica i primopredajnih stanica, također su navedene raznovrsne informacije nadležnih institucija o organizaciji menadžmenta u slučajevima katastrofa ili kriznim situacijama. Metode za prevetntivno sprečavanje mogućih nega-tivnih uticaja na sigurnost snabdijevanja su pojašnjene u istovremeno objavljenom tehničkom uputstvu DVGW G 1001 (M). U ovom tehničkom uputstvu su obrađeni zahtjevi za pogonski menadžment snabdijevanja gasom u kriznim situacijama, uključujući potrebne preventivne i nak-nadne mjere. Operater mora raspolagati sa osposobljen-im uređajima, zadovoljavajuće kvalificiranim osobljem i dobro funkcionirajućim mjerama osiguranja kvaliteta i/ili da za iste stručno dodjeli uz nadzor izvšavanja. Također mora raspolagati s organizacijom koja garantuje siguran, pouzdan, okolišno prihvatljiv i ekonomičan rad (DVGW G 1000 (A)).Ovo tehničko uputstvo su uradile projektne grupe „Ok-virni uslovi gas“ i „TSM“ pod rukovodstvom DVGW – up-ravnog komiteta „Snabdijevanje gasom“ u saradnji s aSaveznom službom za zaštitu stanovništva i pomoć pri katastrofama(BBK).



Regulativa gas/voda - Nova izdanjaGW 12 "Projektovanje i izvođenje katodne zaštite od korozije (KKS) za podzemne rezervoare i čelične cjevovode" Izdanje 10/10, EUR 26,68

Ovaj radni list je uradila projektna grupa "GW 12" tehničkog komiteta "Vanjska korozija".Služi kao osnova za projektovanje i gradnju katodne zaštite od korozije (KKS) podzemnih rezervoara i podzemnih čeličnih cjevovoda. Radni list treba da ispuni očekivanja kao vodič prilikom projektovanja za dalju regulativu katodne zaštite od korozije. Pri tome je stav-ljen akcenat na prikaz cjelovite međuovisnosti. Radni list je namijenjen stručnim kompetentnim korisnicima. Primjenom katodne zaštite od korozije (KKS) se značajno poboljšava zaštita od korozije rezervoara i podzemnih cjevovoda.

Ukoliko se dokaže djelotvornost i uspješna naknadna mjerenja katodne zaštite od korozije prema DVGW rad-nom listu GW 10, za objekte zaštite od nelegiranih i nisko legiranih čelika je postignuta kompletna zaštita od koro-zije, jer je preostali stepen korozije tehnički zanemarljiv.Zbog toga se katodna zaštita od korozije zahtijeva u pro-pisima, posebno kada postoje visoki sigurnosni zahtjevi, npr. kod gasovoda visokog pritiska.Ovaj radni list mijenja DVGW tehničko saopćenje G 603 :1982-12.

Poduzete su sljedeće izmjene u odnosu na DVGW radni list GW 12:1984-04: • uzimanje u obzir tema daljinskog nadzora prema DVGW radnom listu GW 16;• uzimanje u obzir tema korozije naizmjeničnom stru-jom vezano za AfK-preporuk br. 11;• uzimanje u obzir aktualnih aktivnosti u standardizaciji CEN/TC 219: EN 12954, 12580,13636, 14505, 15162, 13509;• definicija interfejsa i razdvajanja prema drugoj regu-lativi DVGW za katodnu zaštitu od korozije DVGW radni listovi GW 10 i GW 16;• upućivanje na DVGW radni list G 412;• uvažavanje stručnog lica;• glavni dio je napravljen sažetim u mjeri kojoj je to bilo moguće. Specifičnosti su odgovarajuće tretirane u prilozima, kao npr. rezervoari i rezervoari za tečnosti;• u pogledu stavljanja u pogon sadržana je uputa na DVGW radni list GW 10;• radni list je struktuiran u logični niz odgovarajućih pojedinačnih koraka projktovanja;• područja primjene je prerađeno i aktualizirano u skla-du s formulacijama u DVGW radnim listovima GW 10 i GW 16; • kao prilog integracija tehničkog saopštenja DVGW-a G 603:1982-12 .

GW 120 "Dokumentacija mreže u preduzećima za snabdijevanje" Izdanje 11/10, EUR 74,28

Radni list DVGW-a GW 120 važi za premjeravanje i do-kumentiranje vodova i postrojenja snabdijevanja gasom i vodosnabdijevanja, novu izradu i ažuriranje digitalne dokumentacije o mrežama u geoinformacionim sistemi-ma (u daljem tekstu GIS), kao i pripremu i prezentiranje podataka.

Da bi se mogao obezbijediti siguran i pouzdan pogon mreže, brza obrada informacija o mrežama i predaja podataka u statistiku mreže, potreban je sistem koji drži na raspolaganju aktualne informacije o mreži i iste može prema određenim zahtjevima fleksibilno staviti na raspolaganje. Osim toga, sve više se u preduzeća za snabdijevanje uvode strategije održavanja orjentirane ka stvarnom stanju, koje postavljaju visočije zahtjeve za tehničku dokumentaciju mreža. Geoinformacije, od početka grafičke obrade podataka do modernog upravljanja podacima o mreži podržanog digitalnom tehnikom, generalno formiraju bitne osnove za procese odlučivanja u aset menadžmentu.Tehnološki razvoj, posebno uvođenje i korištenje digi-talnih geoinformacionih sistema je u sličnoj formi dao svoj doprinos kako u dokumentaciji cijevnih mreža tako i mreža javne elektrodistribucije.Za analognu izradu i ažuriranje projekata cijevne mreže javnog snabdijevanja gasom i vodom, kao i projekata transportnih cjevovoda, na snagu je 1974. godine stu-pio DIN 2425-1, odnosno DIN 2425-3. Tehničko pravilo DVGW-a GW 120 je u izdanju od 1998. godine predstavio neophodne dopune i komentare DIN 2425-1, za kojeg se isto tako u međuvremenu pokazala potreba prerade.

DIN 2425-7, koji je stupio na snagu 1983. godine za ana-lognu izradu i ažuriranje projekata javne elektrodistribu-cije je povučen u augustu 2005. godine bez zamjene, jer nije više odgovarao aktualnom stanju tehnike. DVGW i VDE FNN zbog toga počinju sa zajedničkom obradom, odnosno novom izradom odgovarajućeg tehničkog pravila s ciljem stvaranja jedinstvenih pravila za odredbe koje su jedinstveni za branše, s razlikama u odrebama specifičnim za branšu.Objavljeno novo tehničko pravilo VDE-AR-N 4201, kao i radni list DVGW-a GW 120 su rezultati ovog rada oba tehnička donosioca regulative i ubuduće formiraju os-novu za izradu i ažuriranje digitalne dokumentacije o mreži pri primjeni geoinformacionih sistema. Oni opisiju minimum zahtjeva, standarde i simbole koji se uzimaju u obzir u dokumentaciji mreža. Dokumentacija mreže u preduzeću za pogon elektro mreža javne distribucije, odnosno cijevnih mreža javnog snabdijevanja gasom i vodom vodi se na osnovu prim-jene geoinformacionih sistema (GIS). Dokumentacija mreže se na osnovu georeferenciranih informacija koristi za izradu projekata mreže (projekti iz-vedenog stanja, odnosno preglednih karata, shematskih prikaza) i podataka.



SARAJEVO - Predstavnici sarajevskog vodovoda (KJKP VIK) gosp. Zijad Skaka, menadžer kvaliteta, njegov pomoćnik gosp. Husein Krajina i g-đa Hasija Busuladžić, savjetnik generalnog direktora su u augustu 2010. upriličili posjet KJKP Sarajevogas d.o.o. kako bi se pobliže upoznali sa sistemom Menadžmenta tehničke sigurn-osti i aktivnostima koje Sarajevogas provodi u okviru pripreme za TSM potvrđivanje koje će provesti neovisni eksperti za TSM Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu DVGW.

Poseban interes je iskazan u pogledu odnosa sistema kvaliteta i TSM sistema s obzirom da obje komunalne

kompanije i Sarajevogas i VIK Sarajevo, već posjeduju certifikate ISO 9001 i ISO 14000 14001, a VIK Sarajevo od prošle godine i ISO 17000. Gosp. Safet Hadžihasanović, menadžer kvaliteta Sara-jevogasa je u svom kratkom obraćanju obrazložio prom-jene i nadogradnje koje su poduzete u ISO sistemu s aspekta uvođenja TSM sistema, dok se gosp. Edin Čelik osvrnuo na aspekte zaštite okolša.

Rukovodilac projekta uvođenja TSM sistema u Sara-jevogasu gosp. Elvir Zlatić je predstavnicima KJKP VIK-a prezentirao iskustva koje je Sarajevogas prikupio u proteklom periodu priprema za TSM potvrđivanje, dok je gosp. Mehmedaljia Sijarić važnost dao sinergijskim efektima Projekta «Harmonizacije tehničke regulative za gasni sektor zemalja jugoistočne Evrope» i projetka uvođenja TSM sistema.

Predstavnica DVGW za jugoistočnu Evropu g-đa Aida Bučo-Smajić je istakla angažman Sarajevogasa na pro-jektu izrade tehničke regulative u okviru regionalnog projekta harmonizacije, zahvaljujući kojem je Sarajevo-gas došao u situaciju da posjeduje tehničku regulativu u skladu s razvojem tehnike, harmoniziranu s direktivama i standardima Evropske unije.

I gosti i domaćini su zaključili da je ovo dobra prilika za saradnju komunalnih preduzeća i da bi se slični susreti i razmjena iskustva trebali organizirati i ubuduće. (A.B-S)

Dokumentacija o mreži se vodi za zadatke preduzeća koji služe sigurnom i pouzdanom pogonu mreže (npr. projektovanje, gradnja, pogon i aset menadžment), kao i zahtjevima trećih lica (informacije o mreži za građevinske firme i nosioce javnih ovlasti, kao i radi ispunjavanja za-konskih zahtjeva). Za to, dokumentacija o mreži omogućava georeferenci-rane analize i prezentacije podataka. Ovi podaci se ko-riste za podršku poslovnim procesima.

GIS-sistemi se mogu povezivati s drugim IT-sistemima i stavljaju na raspolaganje podatke vezane za infrastruk-turu mreže. Zbog toga su u VDE-AR-N 4201 i DVGW-radnom listu GW 120 za cijevne mreže i elektro mreže javne distribucije u istoj formi identično opisani tehnički zahtjevi, pojmovi i druga regulativa neovisna od branše. Dijelovi specifični za branšu su odvojeno formulirani ali prema istom logičkom slijedu. S time VDE-AR-N 4201 i DVGW radni list GW 120 posjeduju istu strukturu. Ova-kav način treba korisnicima osigurati pojednostavljenu i bez proturječja implementaciju tehničke regulative, oso-bito za mješovita preduzeća.

Ovo potrebno usaglašavanje se odvijalo kroz međusobno personalno uključivanje, odnosno zajedničke susrete nadležnih tijela VDE FNN (projektna grupa «Geoin-formacije» i DVGW (W-PK-2-5-4 GW 120). Suradnja je protekla veoma konstruktivno i efikasno, tako da će se nastaviti u uskoj kooperaciji i u implementaciji tehničkih pravila, kao i daljem razvoju tema dokumentacije mreže. Tako je npr. planirano da se nakon objavljivanja i uvođenja VDE-AR-N 4201, odnosno DVGW-radnog lista GW 120, na ovom mjestu objavi stručni rad, kao i da se organiziraju info-dani.

GW 100 "Tasks of the DVGW Technical Bodies and Elaboration of the DVGW Technical Rules" Izdanje 06/2009, EUR 26,68

Radi se o engleskom prijevodu poslovnika "Rad stručnih tjela DVGW-a i izrada regulative DVGW-a", izdanje 06/2009.

Predstavnici sarajevskog vodovoda u posjeti KJKP Sarajevogas-u

Poseban interes iskazan u pogledu odnosa sistema kvaliteta i sistema Menadžmenta tehničke sigurnosti (TSM sistema)



NGVA Europe je od početka organizirala svoju tehničku djelatnost i rad angažujući jednog koordinatora koji bi pratio i doprinosio širokoj aktivnosti na standardima i pro-pisima o emisijama vozila.

Suočeni sa sve većom posvećenosti i učešćem koje zahti-jevaju vozila i industrija vezana za prirodni gas/biometan, odlučili smo da restrukturiramo našu tehničku djelat-nost na jedan artikulisaniji i efikasniji način. Tehnički sas-tanak NGVA Europe, održan 11. januara 2010. godine u Švercenbahu/Cirihu u Švicarskoj, rezultirao je prioritiziran-jem slijedeće tri oblasti djelovanja:- Kvalitet gasa- Standardizacija komponenata- Emisije motora

Naš tehnički rad sada koordiniraju imenovani članovi NGVA Europe, koji se već svakodnevno bave takvim pitan-jima u ime svojih sopstvenih kompanija. Različite aktivnos-ti u najvažnijim Radnim grupama EU/UN su slijedeće:

Pored oblasti koordinatora djelatnosti, brojni drugi članovi NGVA Europe učestvuju u sastancima različitih ekspertnih grupa. Postoje međunarodni ISO standardi i UN ECE propisi kojih se treba pridržavati pri razvoju NGV-a i posebnih kom-ponenata gasnog sistema, također i u pogledu certifikacije emisija.

Tu su nadalje i evropski CEN standardi, koji se uglavnom tiču stacionarne opreme koja se koristi pri postupanju sa prirodnim gasom ili NGV-ima. Konačno, moramo uzeti u obzir i propise EU koji se tiču certificiranja motora teškog opterećenja, a koji pokrivaju izlaznu snagu motora, ograničenja emisija i zahtjeve OBD-a.

Za vozila lakog opterećenja ovi propisi također uključuju emisije CO2, potrošnju goriva i tipske ateste cijelih vozila. Svi ovi spomenuti standardi i propisi imaju uticaja i na naše članove koji sami proizvode NGV-e ili njihove kom-ponente, ili posluju s takvim proizvodima.Prema tome, NGVA Europe stavlja poseban akcent na koordiniranje svoje tehničke djelatnosti.

Legislativa EU se brzo mijenja i razvija; štaviše, nove tehnologije ponekad zahtijevaju ne samo regulaciju od strane EU, već i UN-a. Moguće je da ima aktualnih stan-darda ili propisa koje NGVA Europe ne smatra adekvatni-ma, kao i drugih kojih još uvijek uopće nema. To je razlog zbog kojeg je NGVA Europe permanentno predstavljena u svim bitnim Radnim grupama EU/UN, kako bi garantirala da svaki tehnički propis uvijek bude u skladu s onim što članice NGVA Europe očekuju od njega.

Neki od prioriteta u našim tehničkim aktivnostima za 2010. godinu uključuju:

- Kvalitet gasa i biometana - LNG instalacija u vozilu. Standardi i propisi- Homologacija motora i vozila sa dualnim gorivom

U septembru 2010. godine će se novi tehnički direktor NGVA Europe pridružiti našem osoblju kako bi još bolje koordinirao naš tehnički rad.

Članovi NGVA Europe imaju pristupa svim izvještajima sa sastanaka i u skla-du sa svojim interesima mogu aktivno učestvovati u našem tehničkom radu.Nemojte propustiti priliku i još danas se pridružite NGVA Europe (http://www.ngvaeurope.eu/how-tojoin)

Izvor: GVR 103/2010

Manuel LAGENGVA EuropeGeneralni direktor

Vozila na gas (NGV)

NGVA Europe restrukturira svoj Tehnički komitet

Radna grupa Aktivnost

Oblast Kvalitet gasa (Martin Seifert)

CEN/TC 234 WG9 Tehničke specifikacije za biometan koji se ubrizgava u mrežu prirodnog gasa

ISO TC 193 Razvoj međunarodnih standarda o kvaliteti prirodnog gasa

Oblast djelovanja Standardizacija komponenti (Flavio Mariani)

CEN/TC326 Evropski standardi koji se odnose na upotrebu prirodnog gasa u vozilima

Punionice CNG-a i LNG-a

ISO/TC22/SC25 Međunarodni standardi o sistemima i komponentama za opremu za CNG, LNG i mješavine CNG+H2.

GRSG (Grupa izvjestitelja o opštoj bezbjednosti)

Propisi UN ECE koji se odnose na bezbjednost vozila

Oblast djelovanja Emisije vozila (Stefan Behrning)

GRPE (Radna grupa o zagađenju i energiji) Propisi UN ECE koji se odnose na ispušne emisije vozila

Neformalna grupa o Vozilima na gasovita goriva (GFV)

Napredne neformalne diskusije o izmjenama koje se odnose na propise UN ECE

Neformalna grupa Ekološka vozila (EFV) Praćenje međunarodnih propisa o emisijama vozila

MVEG - Grupa za emisije motornih vozila Priprema propisa za emisije vozila


Cestovni trans-port predstavlja apsolutni prioritet za dostizanje zadanih ciljeva smanjenja emisija CO2. Komesar za energiju EU, Guenther Oettinger, je tokom javne debate u Briselu jasno izrazio ovaj stav, ističući kako je “cilj imati 10% biogoriva za automobile”.

“Međutim,” dodao je, “tu počinje problem. Moramo biti obazrivi u pogledu sekundarnih efekata naglog porasta u upotrebi biogoriva, tj. krčenja šuma, gledajući global-no na bilans emisija”.Oettinger je predložio ‘certificiranje’ za biogoriva, kako bi se obezbijedilo da njihova proizvodnja ne šteti okolišu, umjesto da mu pomaže. Gorivima koja ne zadovoljavaju standarde Evropske unije bi bile uskraćene državne sub-vencije, čime bi postalo malo vjerovatno da ona budu u stanju da konkurišu tradicionalnim gorivima, kao što su dizel i benzin.Čekajući da ovaj problem bude riješen i na plan koji će utrti put masovnoj upotrebi bio-otpada kao izvora en-ergije, jačanje infrastrukture za vozila na prirodni gas bi mogao i trebao biti prvi korak kako bi se pomoglo uvođenju zelenijih tehnologija.

Prve rezove emisija stakleničkih gasova treba postići bez zastoja. Ovoj strategiji bi doprinijeli projekti gasovoda, kao što su Južni tok, Sjeverni tok i Nabucco, koji će diver-zificirati izvore gasa za ovaj blok i učiniti ga manje ovis-nim o Rusiji kao glavnom isporučiocu.Isporuke gasa za Evropsku uniju dolaze uglavnom iz Moskve (23%), Norveške (18%) i Alžira (10%), ali su istočne zemlje i dalje prekomjerno ovisne o Rusiji. Uz to, predviđa se da će potražnja gasa rasti oko 1%-2% godišnje do 2030. godine, sa 541 milijardi kubnih metara na 744 milijarde kubnih metara u 2030. godini.Uprkos tome, gas nije samo pouzdan izvor energije, već se, za razliku od električne energije, može i skladištiti.

Osim toga, vozila na prirodni gas su već široko raspros-tranjena u Evropi i širom svijeta, tako da se strategija efi-kasnih vozila koju promovira Evropska komisija i koja je većinom fokusirana na električna vozila tokom posljed-njeg polugodišta španskog predsjedavanja ne čini ub-jedljivom, jer je mnogo problematičnija.Pitanje kako promovirati vozila na prirodni gas treba biti pokrenuto kao mnogo realnije rješenje s obzirom na slijedeću konferenciju o klimi u Kankunu u Meksiku.

Međutim, Brisel se i dalje čini zbunjen u odnosu na to kako se nositi sa zadanim ciljevima koje je teško dostići u razumnoj količini vremena i neodrživim ‘statusom kvo’. (GVR 104/2010)

Vozila na gas (NGV)

Vozila na prirodni gas treba snažno promovirati

Njemačka vlada je jasno izrazila svoju podršku prirod-nom gasu i biometanu kao gorivu u svom novom en-ergetskom konceptu. U odjeljku “Izazov mobilnosti” navodi se da: “Savezna vlada zagovara povećano usva-janje vozila na prirodni gas”. Također bi trebalo nastaviti s poreskim povlasticama za bio-gorivo i prirodni gas na neodređeno vrijeme. Planirani porez na gorivo baziran na emisijama stakleničkih gasova također favorizira prirodni gas, koji bi kao ekološko gorivo također uživao beneficije niske stope poreza na dugi rok.

Dr. Timm Kehler, glavni izvršni direktor industrijskog udruženja Erdgas-mobil e.V. pozdravlja ove odluke: “Svo-jim opredjeljenjem, Vlada pokazuje da je prirodni gas sa biometanom najčišće i najekonomičnije raspoloživo gorivo i biće ključna komponenta u gorivnoj mješavini budućnosti.”

Vladino strateško opredjeljenje za prirodni gas/bio-metan daje dugoročnu plansku sigurnost i gasnim dis-tributerima i proizvođačima vozila, te će pomoći tržištu da se još dinamičnije razvije, kako tvrde u industrijskom udruženju. To također daje jasan signal operatorima

pumpnih stanica da nastave investirati u alternativna goriva.

Pristrasnost vlade prema obnovljivom biometanu je očigledno u skladu s aktualnim trendom: obnovljivo gorivo se već sada miješa s prirodnim gasom u oko 14 procenata njemačkih punionica, a ovaj trend je u poras-tu. Namjera Vlade da nastavi sa poreskim koncesijama potvrđuje da je prirodni gas/biometan važan elemenat u zauzdavanju emisija CO2 u sektoru transporta.

Prema nedavnoj studiji koju je provela Njemačka agen-cija za energiju ('dena'), vozila na prirodni gas proizvode oko 25 procenata manje CO2 nego odgovaraći usporedni modeli na benzin. Ako smjesa goriva sadrži 20 procenata biometana, emisije CO2 u ukupnom bilansu mogu biti smanjene čak i do 40 procenata. Ako se koristi čisti biometan, vozila na prirodni gas ispuštaju do 97 procenata manje ugljen-dioksida “od izvora do točka” nego konvencionalna goriva, pokazuje studija koju je provela 'dena'. Sva vozila na prirodni gas se mogu puniti biometanom u bilo kom omjeru, što ovo u potpunosti razvijeno alternativno gorivo čini naročito fleksibilnim i dokazanim za budućnost.

Dugoročno strateško opredjeljenje prikazano u novom energetskom konceptu Njemačka vlada planira da pojača podršku vozilima na prirodni gas

Cristina MARCONI Dopisnik GVR-a iz Brisela


Vozila na gas (NGV)

Mnoge zemlje imaju pouzdanu i redovitu službenu statistiku koja pokriva ukupan broj cestovnih vozila, često podijeljenu prema tipu vozila, a ponekad i prema tipu goriva. Kada su NGV-i u pitanju, teže je pronaći službene podatke, pa se stoga moramo u velikoj mjeri oslanjati na podatke koje nam dostavljaju nacionalna NGV udruženja, distributeri CNG-a, konverteri vozila, ili OEM-ovi koji opskrbljuju NGV-e.

U pravilu je kvalitet dostavljenih podataka veći u zem-ljama s relativno visokim udjelom NGV-a. Općenito je takođe prilično teško pristupiti pouzdanim statistikama iz različitih zemalja koje su nekad bile dio Sovjetskog Saveza.

Da bismo mogli pokazati razvoj tokom vremena u grafičkoj formi, bilo bi poželjno da dobijamo aktualne informacije o tržištu barem dva puta godišnje (krajem juna i krajem decembra), ali ova ambicija se ne može uvijek ostvariti. Međutim, mi smo kompletirali ažurirane podatke za sredinu 2010. godine koji pokazuju da u svi-jetu danas postoji preko 12 miliona NGV-a (+12% tokom posljednjih 12 mjeseci) od čega je 1,34 miliona u Evropi (+18%). Stopa tržišnog rasta se značajno razlikuje od zemlje do zemlje – evo nekoliko primjera:

Švedska sa 18.600 na 28.100 (+51%)Tajland sa 147.000 na 193.000 (+31%)Iran sa 1,53 na 1,95 miliona (+27%)Koreja sa 20.200 na 25.700 (+27%)Italija sa 588.000 na 699.000 (+19%)Pakistan sa 2,19 na 2,59 miliona (+18%)Egipat sa 110.000 na 130.000 (+18%)Kolumbija sa 291.000 na 340.000 (+17%)Njemačka sa 83.800 na 88.500 (+6%)

Vrijedi zapaziti da je stopa rasta veća kod teških vozila, nego kod lakih vozila. Na svjetskoj osnovi broj autobusa teškog opterećenja je porastao sa 307.000 na 401.000 (+31%) a broj kamiona srednjeg/teškog opterećenja je porastao sa 161.000 na 218.000 (+35%).Također je jasno izražen trend ka povećanom udjelu OEM vozila. Iran, na primjer, trenutno proizvodi OEM NGV-e po veoma impresivnoj godišnjoj stopi od ne manje od 550.000 vozila.Razvoj mreže punionica prati sličan obrazac širom cijelog svijeta. U Evropi je broj CNG punionica porastao sa 3.160 na 3.570 (+13%) a u svijetu sa 15.900 na 17.900 (također +13%).

Također je interesantno primijetiti da se LNG punion-ice koje opslužuju NGV-e teškog opterećenja, te L-CNG punionice koje opslužuju sve vrste NGV-a, sada grade u velikom broju zemalja - Australiji, Kini, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Rusiji, Španiji, Švedskoj, Turskoj, Ve-likoj Britaniji i SAD-u.

Male jedinice za punjenje vozila pogodne za privatnu upotrebu su također u upotrebi. Zemlje sa više od 10 takvih jedinica uključuju Argentinu, Australiju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Boliviju, Kanadu, Češku Republiku, Finsku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Japan, Koreju, Latviju, Maleziju, Meksiko, Nizozemsku, Poljsku, Španiju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju i SAD. VRA-i se, međutim, većinom koriste u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Nizozemskoj i Italiji.

Dilema koja se javlja tokom faze izgradnje tržišta je ta da proboj u privatnoj upotrebi putničkih CNG automobila zahtijeva pristojnu mrežu punionica, ali da relativno vi-soki troškovi za svaku punionicu otežavaju ostvarivanje potrebne isplativosti prije nego na svakoj punionici bude dovoljan broj korisnika. Stoga je interesantno prostudi-rati prosječan broj NGV-a po punionici za svaku zemlju pojedinačno.

Zemlje sa preko 900 vozila po punionici su Indija, Iran, Egipat, Argentina, Bolivija, Brazil i Italija. Sa tako velikim iznosima, moguće je da dođe do određenih problema sa zagušenjem na punionicama.

Razvoj evropskog tržišta NGV-a u periodu 2003.-2010.

Mjesečna kolumna

Peter BOISEN

NGV statistika

1600000

1400000

1200000

1000000

800000

600000

400000

200000

0kraj 2003 sr. 2004 kraj 2004 sr. 2005 kraj 2005 sr. 2006 kraj 2006 sr. 2007 kraj 2007 sr. 2008 kraj 2008 sr. 2009 kraj 2000 sr. 2010


Vozila na gas (NGV)

Za tržišta gdje stvarni iznosi prevazilaze teoretske iznose, objašnjenje može biti visok udio taksi vozila sa velikom godišnjom kilometražom. Za tržišta gdje su stvarni izno-si niži od teoretskih iznosa, vjerovatno objašnjenje u ne-kim slučajevima je da su vozila koja su prijavljena kao ka-mioni srednjeg/teškog opterećenja u stvari komercijalna vozila lakog opterećenja. U nekoliko slučajeva podaci o brojevima vozila, te podaci o stvarnoj potrošnji goriva nisu iz istog vremenskog perioda. Podaci iz Ukrajine po-kazuju očigledno neslaganje između prijavljenog broja vozila i prijavljene potrošnje goriva.

Sve u svemu, teoretske cifre pokazane iznad se čine ra-zumnim i odgovarale bi slijedećoj svjetskoj godišnjoj potrošnji:

Punionice koje opslužuju između 400 i 900 vozila bi inače imale zadovoljavajuću bazu za dobru rentabilnost i još uvijek pružale svojim korisnicima dobru uslugu. Zem-lje koje imaju ovaj prosjek uključuju Pakistan, Peru, Uz-bekistan, Bugarsku, Ukrajinu, Mijanmar, Kolumbiju,Čile, Tajland i Bangladeš.Punionice koje opslužuju 150-400 korisnika bi imale određene probleme sa otplatom investicija, ali još uvi-jek nisu zaista problematične. Zemlje u ovoj kategoriji su Armenija, Rusija, Kina, Malezija, Bjelorusija, Tadžikistan, Švedska i Koreja.

Većina tržišta koja nisu ranije spomenuta imaju mnogo niži broj vozila po punionici i očigledno će se pomučiti da postignu zadovoljavajuću profitabilnost punionica. Tipično rješenje tokom faze izgradnje tržišta, međutim, je da se započne sa punioničkim ispostavama za komu-nalne autobuse i kamione za odvoz smeća (koji se svake noći vraćaju u bazu), zatim da se tome dodaju taksi vozi-la, te vozila za lokalnu distribuciju, i na kraju, kako tržište bude raslo, da se pridobiju i prvi adaptirani primjerci iz široke javnosti.

Vlade u različitim zemljama će ponekad finansijski podržati distributere koji uspostavljaju mrežu CNG punionica. Faktori koji stoje iza takvih politika bi mogli biti ambicija da se poboljša gradski kvalitet zraka, da se ograniče emisije stakleničkih gasova, te da se smanji uvoz skupe sirove nafte ili rafiniranih naftnih derivata.Autobusi ili kamioni teškog opterećenja i zbog svo-je veličine i zbog svoje kilometraže mogu godišnje potrošiti 20-30 puta više goriva nego privatni putnički automobil. Posmatranje potrošnje goriva NGV-a nam daje drugi pogled na rangiranje veličine različitih tržišta NGV-a. Nažalost, informacije o stvarnoj potrošnji goriva nisu dostupne za sva tržišta. Međutim, ako napravimo neke razumne pretpostavke o prosječnoj potrošnji gori-va za različite tipove NGV-a, a zatim iskoristimo te pret-postavke za sva tržišta, pojavljuje se novi poredak:

Posmatrajući samo Evropu, odgovarajući iznosi su:

Mlrd. Nm3 TWh PJ Mtoe %Ukupno 40,8 408 1469 35,1 100,0Automobili 24,2 242 870 20,8 59,2Autobusi 14,4 144 519 12,4 35,4Kamioni 2,1 21 75 1,8 5,1Ostali 0,1 1 4 0,1 0,3

Mlrd. Nm3 TWh PJ Mtoe %Ukupno 8,7 87 313 7,5 100,0Automobili 2,3 23 83 2,0 26,5Autobusi 5,2 52 187 4,5 59,8Kamioni 1,2 12 43 1,0 13,7Ostali 0,0 0 0 0,0 0,0

Svijet bez Evrope:

Vrijedi napomenuti da autobusi i kamioni u Evropi čine 73,5 % ukupnog metana koji se troši u vozilima, ali samo 40,5 % na svjetskoj osnovi.Drugo interesantno opažanje je da metanom pogonjeni kamioni i autobusi često imaju udio u ukupnom broju NGV-a veći od onoga koji svi kamioni i autobusi imaju u ukupnom voznom parku. U Švedskoj npr. metanom pogonjeni kamioni i autobusi čine 5,70 % svih NGV-a, dok svi kamioni i autobusi čine tek 1,95 % ukupne flote vozila. Posljedica toga je da NGV-i u Švedskoj čine 0,6 % svih vozila, ali nekih 1,2 % ukupne potrošnje goriva.Udio NGV-a teškog opterećenja u Evropi je veći od sv-jetskog prosjeka.

Tako Evropa čini 21,3 % ukupnog metana potrošenog u vozilima širom svijeta, ali samo 11,1 % svih NGV-a u svi-jetu.Kao konačni komentar, stvarne cifre sredinom 2010. godine bi bile nešto veće nego što je to pokazano u ovom izvještaju kao posljedica kašnjenja u dostavljanju izvještaja. Još uvijek postoji veliki broj tržišta koja još uvijek nisu izvijestila o novim iznosima koji su važeći sredinom 2010. godine. To takođe barem djelimično objašnjava očigledno opadanje rasta pokazano na grafikonu rasta evropskog tržišta. (GVR 105/2010)

Mlrd.Nm3 TWh PJ Mtoe %Ukupno 32,1 321 1156 27,6 100,0Automobili 21,9 219 787 18,8 68,1Autobusi 9,2 92 332 7,9 28,8Kamioni 0,9 9 32 0,8 2,8Ostali 0,1 1 4 0,1 0,3

Država Milion Nm3/mjesec Teoretski Najnoviji izvještaj

1 Kina 531.60 nepoznat 2 Pakistan 448.60 nepoznat 3 Ukrajina 417.80 83.00 4 Iran 370.75 nepoznat 5 Argentina 331.58 213.52 64% 6 Brazil 295.15 168.59 57% 7 Indija 160.79 52.00 8 Italija 132.96 69.30 52% 9 Kolumbija 106.79 45.00 10 Tajland 79.99 95.60 120% 11 Koreja 71.33 nepoznat 12 Armenija 57.88 28.50 49% 13 Mijanmar 55.69 nepoznat 14 SAD 50.57 55.00 109% 15 Bangladeš 47.70 91.55 192% 16 Rusija 37.95 27.71 73% 17 Egipat 26.95 38.00 141% 18 Japan 23.99 nepoznat 19 Njemačka 22.70 14.60 64% 20 Bolivija 22.12 26.28 119% 21 Peru 16.15 27.30 169% 22 Bugarska 11.47 13.00 113% 23 Francuska 9.50 nepoznat 24 Malezija 8.99 14.80 165% 25 Švedska 8.51 7.80 92%


NGV2011 Berlin, Druga međunarodna izložba i radion-ice NGVA Europe, održat će se od 7. do 9. Juna 2011. go-dine u Berlinu u Njemačkoj. To je globalna manifestacija NGVA Europe, čiji je domaćin Erdgas mobil – njemačko Udruženje za vozila na prirodni gas – a koju organizuje NGV Communications Group, sa izložbom i pet radionica koje će se baviti temama od najveće važnosti za indus-triju NGV-a. Messe Berlin je najveći i najvažniji sajamski prostor u glavnom gradu Njemačke. Zbog toga je on odabran za domaćina manifestacije NGV2011.

NGVA Europe zajedno sa Erdgas Mobil-om i NGV Communications Group-om predstavlja:

II Međunarodnu izložbu i radionice NGVA Europe

7.-9. juni - Berlin, Njemačkawww.ngv2011berlin.com

Istraživači napravili proboj u skladištenju obnovljive zelene električne energije.

Energija vjetra u rezervoaru:Prirodni gas od zelene električne energije

Prema njemačkim i austrijskim istraživačima, vozila na prirodni gas bi mogla uskoro voziti sa vjetrenom i solarnom energijom u svom rezervoaru. Oni su us-pjeli uskladištiti višak zelene električne energije kao klimatski neutralni metan.

Vozila na prirodni gas bi mogla postati još više ekološka. Pored upotrebe obnovljivog biometana, sada postoji i drugi način za upotrebu obnovljivih izvora energije za vozila na prirodni gas. Tim istraživača je uspio da pret-vori električnu energiju dobijenu iz energije vjetra i so-larne energije u sintetički metan – glavnu komponentu prirodnog gasa. Postupak je razvijen od strane Centra za istraživanje solarne energije i hidrogena Baden-Würt-temberg (ZSW) u saradnji sa Fraunhofer Institutom za energiju vjetra i tehnologiju energetskih sistema (IWES). Industrijsku implementaciju priprema kompanija Solar Fuel Technology u Salcburgu koja je već izgradila postro-jenje za demonstraciju u Štuttgartu.Veće postrojenje sa kapacitetom od oko 10 megawata je planirano već 2012. godinu.

450 kilometara na prirodni gas iz energije vjetra

Prvo putovanje uz upotrebu biogasa iz zelene električne energije je uspješno završeno ovog proljeća. VW Passat sa punim rezervoarom je prešao udaljenost od 450 ki-lometara. “Naš demonstracijski sistem u Štutgartu izd-vaja vodu iz viška obnovljive električne energije putem elektrolize. Time se proizvode hidrogen i oksigen” objašnjava dr. Michael Specht iz Centra za istraživanje solarne energije i hidrogena u Baden-Württembergu (ZSW). “Hemijska reakcija hidrogena sa karbon-dioksi-dom proizvodi metan – koji nije ništa drugo do prirodni gas, sintetički proizveden”. On se onda lako može ubaciti u mrežu prirodnog gasa ili raspoloživa skladišna postro-jenja.Proces je razvijen da bi se omogućilo da višak zelene električne energije, npr. proizvedene tokom veoma vjetrovitih i sunčanih dana, bude efikasnije upotrije-bljen. Bum u električnoj energiji iz vjetrene i solarne en-ergije je prirodno doveo do pitanja skladištenja energije. “Do sada smo pretvarali gas u električnu energiju. Sada također razmišljamo u suprotnom smjeru i pretvaramo električnu energiju u sintetički prirodni gas,” objašnjava dr. Michael Sterner iz Fraunhofer IWES-a, gdje se is-pituju inžinjerski aspekti procesa. Prema istraživačima, efikasnost procesa je veća od 60 procenata. “Po našem mišljenju, to je definitivno bolje od potpunog gubitka” rekao je Michael Specht iz ZWS-a.

Vozila na gas (NGV)

Priloge "Vozila na gas" odabrao:mr.sc. Semin Petrović,dipl.ing.maš. IGT Sarajevo

Najava


NOVOSTI VEZANO ZA PROIZVODNJU www.fagas.ba DOMAĆIH PROIZVODA [email protected]

I OVE GODINE UNIS FAGAS IDE KORAK DALJE

Razvojni tim UNIS FAGAS-a ponosno predstavlja uvođenje CE–znaka za filtere i sve tipove gasnih stanica (Glavne Mjerno Regulacione Stanice, Rejonske Redukcione Stanice, Prijemno Regulacione Stanice, Mjerno Regulacione Stanice, Mjerno Regulacione Linije, Mjerne Linije). Uz već od ranije postojeća CE odobrenja za regulatore F–BH serije, uvođenjem CE–znaka za gore navedene proizvode zaokružiće se paleta skoro kompletnog proizvodnog programa firme UNIS FAGAS.

Uvođenjem CE – znaka omogućiće se lakši plasman proizvoda na domaće i ino tržište, pogotovo na tržište Evropske Unije, a kupcu se obezbjeđuje dodatna sigurnost i garancija za naše proizvode. Samim uvođenjem CE–znaka za navedene proizvode kupac će dobiti dodatna pojašnjenja i uputstva za postavljenje, montažu, puštanje u rad, rukovanje i održavanje, te se kupcu garantuje dodatna sigurnost i kvalitet naših proizvoda. UNIS FAGAS posjeduje već dugo godina sistem kvaliteta ISO 9001:2008, a odnedavno i ISO 14001 sistem za zaštitu okoliša, kao i ISO 18001 za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

NOVOSTI VEZANE ZA PROIZVODNJU www.fagas.baDOMAĆIH PROIZVODA [email protected]


Sistemi za grijanje i pripremu PTV mogu biti različite konfiguracije ovisno o potrebama krajnjeg korisnika, ali niti jedan nije potpun bez adekvatnog upravljanja. Dan-as je ponuda regulacija izuzetno široka i potrebno je do-bro poznavati zahtjeve sistema, odnosno želje korisnika, kako bi se moglo odabrati optimalno ili najbolje rješenje.

U prvom koraku potrebno se odlučiti između sobnog termostata i atmosferskog regulatora. Atmosferski regu-latori imaju „vanjski osjetnik“ i upravljaju temperaturom polaznoga voda sistema grijanja ovisno o atmosferskoj temperaturi, namještenoj „krivulji grijanja“ i korekciji određenih parametara. Rezultat je „klizna“ temperatura koja se distribuira u grijanje, a osnovna značajka je uvi-jek optimalna potrošnja energije ovisno o potrebama objekta. Činjenica da tokom sezone grijanja postoji cijeli niz različitih uvjeta (toplinskih gubitaka), nameće se zaključak da i sistem mora biti prilagodljiv kako bi mogao biti energetski učinkovit. Sobni termostati ubrajaju se u nižu klasu regulacija, ali i među njima ima velikih razlika te ovisno o odabiru korisnik dobiva odgovarajuće kara-kteristike.

Sobni termostati mogu se podijeliti na manualne ili digi-talne iako se danas najčešće dijele prema obliku komu-nikacije na:- termostate ON/OFF (230 V)- modulacijske termostate (24 V)- termostate eBUS (24 V).

Termostati on/off su najjednostavniji, ali i najlošiji odabir jer ne omogućuju povratnu informaciju uređaju o tome koliko se brzo podiže temperatura u prostoru, što je važan podatak ako se uzme u obzir tromost sistema gri-janja. Modulacijski termostati su kvalitetniji odabir jer uređaj ima povratnu informaciju i samim time sistem ima dvostruku modulaciju, jednu putem osjetnika uređaja, a drugu putem termostata, što za posljedicu ima pre-ciznije upravljanje grijanjem. Nedostatak je relativno spora komunikacija i mogućnost minimalne pogreške u tačnosti podataka. Regulacije koje se odlikuju preciznošću izmjene velike količine podataka kao i brzina su tzv. termostati eBUS.

Regulacije

VRT 30 je manualni termostat on/off s mogućnošću podešavanja sobne temperature od 5 °C do 30 °C i nema mogućnost programiranja.

VRT 40 je manualni modulacijski termostat s mogućnošću podešavanja sobne temperature od 5 °C do 30 °C i nema mogućnost programiranja.

VRT 50 je digitalni termostat eBUS s malim zaslonom na kojem je vidljiv prikaz trenutačne temperature, ali nema mogućnost programiranja. Moguća je aktivacija funk-cije „toplog starta“ kod uređaja koji posjeduju navedenu funkciju.

calorMATIC 230/240 su digitalni termostati on/off koji imaju mogućnost programiranja do tri vremenska pro-grama za svaki dan u sedmici. Posjeduju posebne funk-cije poput funkcije „party“ (produžavanje razdoblja povišene temperature do prvog sljedećeg vremenskog programa ili do ručnog isključivanja), funkcije godišnjeg odmora, ručno podešavanje željene temperature u pro-storu i funkcije zaštite od smrzavanja. Razlika između

navedenih je u povezivanju jer se model 230 spaja s tri žice, a 240 s dvije žice i ima baterijsko napajanje.

calorMATIC 240 f je bežična varijanta modela 240. Sastoji se od dva dijela, prijemnika koji se montira na zid pokraj uređaja te povezuje s elektronskom pločom uređaja i termostata koji se montira na zid. Komunikacija između kom-ponenata odvija se putem radijskoga signala. Funkcije su jednake kao i kod termostata calo-rMATIC 230.

calorMATIC 330 je digitalni modulacijski termo-stat. Funkcije su jednake kao i kod termostata calorMAT-IC 230.

calorMATIC 340 f je bežična varijanta modela 330. Sas-toji se od dva dijela, prijemnika koji se montira u uređaj i termostata koji se montira na zid. Komunikacija između komponenata odvija se putem radijskoga signala. Ovaj model moguće je upotrijebiti samo s Vaillantovim uređajima za grijanje koji nemaju elektronsku ploču eBUS (aquaBLOCK, atmoVIT, iroVIT). Funkcije su jednake kao i kod termostata calorMATIC 230.

VRT 390 je digitalni modulacijski termostat koji vremen-ski može upravljati s grijanjem, pripremom PTV i cirkula-cionom pumpom za PTV.

Ako postoji cirkulaciona pumpa potreban je dodat-ni modul „1 od 5“ ili „2 od 6“ putem kojeg se obavlja električno napajanje pumpe. Ostale funkcije jednake su kao i kod termostata calorMATIC 230. Moguća je upotre-ba s uređajima aquaBLOCK, atmoVIT, iroVIT.

calorMATIC 430f: regulator s osnovnim i vanjskim osjetnikom



VRC 410/420 su atmosferski regulatori. Model 410 upotrebljava se za jedan direktni krug grijanja, a 420 za dva kruga grijanja (jedan direktni i jedan miješajući). Kod modela 410 potrebni su jednaki moduli za cirkulacionu pumpu PTV kao i kod VRT 390. Mogu se integrisati u uređaj ili montirati na zid.

calorMATIC 430/430 f su atmosferski regulatori eBUS koji mogu upravljati s jednim ili dva kruga grijanja. Za dva kruga potreban je modul za proširenje VR 61. Ove regu-lacije mogu upravljati i solarnim sistemom za pripremu PTV, za što je potrebna nadogradnja modulom VR 68. Ako je za drugi krug potreban sobni termostat, tada se upotrebljava VR 81. 430f je bežična varijanta koja ima i bežični vanjski osjetnik s vlastitim napajanjem putem foto ćelije.

calorMATIC 630 je atmosferski regulator koji u osnovnoj izvedbi upravlja s tri kruga grijanja, pripremom PTV i cirkulacinom pumpom PTV. Moguće je proširenje do 15 krugova grijanja te je moguće spajanje do 8 sobnih kore-ktora/termostata. Regulacija upravlja s najviše 8 uređaja u kaskadi.

auroMATIC 560 je solarna regulacija koja upravlja isključivo solarnom pripremom PTV ili bazenske vode. Može upravljati s dva solarna kruga.

auroMATIC 620 je solarna regulacija koja u osnovnoj iz-vedbi upravlja s dva solarna kruga, dva kruga grijanja, pripremom PTV i cirkulacionom pumpom PTV. Moguće je proširenje do 14 krugova grijanja te je moguće spajanje do 8 sobnih korektora/termostata. Regulacija upravlja s najviše 8 uređaja u kaskadi.

Pribor za proširenje regulacija auroMATIC 620 i calor-MATIC 630 je sljedeći:

- VR 30/31/32 - moduli za upravljanje kaskadno postav-ljenih uređaja- VR 55 - zidno postolje za dislociranje zaslona od au-tomatike- VR 60 - proširenje za dva miješajuća kruga grijanja- VR 80 - sobni termostat- VR 90 - sobni korektor

teleSWITCH - upravljačka jedinica za telefonsko uključivanje I isključivanje sistema grijanja.

Pravilnim odabirom regulacije nećete samo pametno upravljati sistemom grijanja i pripremom PTV, već i svo-jim troškovima. U Vaillantove regulacije ugrađeno je iskustvo duže od 136 godina.

calorMATIC 392/392 f je digitalni termostat eBUS i moguće je povezivanje isključivo s uređajima koji imaju elektronsku ploču eBUS. Upravlja s tri vremenska peri-oda za grijanje (za svaki period moguć je odabir različite temperature), pripremu PTV i cirkulacionu pumpu. Ako postoji cirkulaciona pumpa, potreban je dodatni modul

„2 od 7“ (VR 40) putem kojeg se obavlja električno napa-janje pumpe. calorMATIC 392 f sastoji se od dva dijela, prijemnika koji se montira u uređaj i termostata koji se montira na zid. Komunikacija između komponenata od-vija se putem radijskoga signala.

Pregled regulatora

auroMATIC 620 calorMATIC 430 calorMATIC 392 calorMATIC 230 VRT 50calorMATIC 630 calorMATIC 430 f calorMATIC 392 f calorMATIC 240



Sanacija dotrajalih dimnjaka

Zbog sve češćih pritužbi korisnika na loše funkcionisanje dimnjaka na starijim stambenim objektima u kojima se nalaze plinski uređaji s atmosferskim ložištem odlučili smo ponuditi rješenje za tu vrstu problematike. Takvi ob-jekti imaju nekoliko ključnih problema poput postojećih dimnjaka koji prema današnjim zakonima i pravilnicima ne zadovoljavaju tehničke i sigurnosne standarde te sa-mim time ne mogu dobiti certifikat o ispravnosti. Do-datna problematika vezana je uz dovod zraka potreb-nog za izgaranje, odnosno u većem broju slučajeva plinski uređaji montirani su u prostorijama čiji kvalitet dovedenog zraka ne zadovoljava (najčešće kupaonice) ili pak ne zadovoljava količina dovedenog zraka (ne-postojanje dozraka, prozori i vrata koji kvalitetno brtve i nema protoka zraka). U navedenim slučajevima uvijek je najkvalitetnije rješenje sanacija dimnjaka s fleksibilnim cijevima od teško zapaljivoga polipropilena i zamjena postojećih s kondenzacijskim uređajima.

Prva faza obuhvata utvrđivanje postojećeg stanja kom-pletnog sistema grijanja i odvoda dimnih plinova. Na-kon toga pristupa se izradi projekta s odgovarajućim nacrtima i proračunima kako bi se i matematički pot-vrdilo da će idejno rješenje zaista funkcionisati. Nakon izrade proračuna i nacrta izrađuje se troškovnik sa svim stavkama kako bi stanari dobili uvid u investiciju po st-ambenoj jedinici te kako bi se dala garancija na radove i ugrađenu opremu s naglaskom da ponuda obuhvaća sve radove i nema dodatnih troškova. Nažalost u ne-kim su slučajevima stanare „izigrale“ pojedine firme jer

su ponude u početku bile najniže, ali dodatni radovi za posljedicu su imali ukupnu investiciju koja je bila daleko viša od ostalih u fazi odabira ponuđača.Kada se sve stavke između stanara i ponuđača usklade pristupa se realizaciji projekta. Prvi dio posla je sanaci-ja dimovodnih kanala. Kanali se koriste za dovod zraka potrebnog za izgaranje dok se sanacijska cijev od polip-ropilena, promjera 110 mm, predviđa za odvod dimnih plinova. Sanacijska vertikala ujedno se postavlja na način da sadrži elemente koji dozvoljavaju istezanje materijala u dužinu, a važan je dio i odvod kondenzata, odnosno završni element dimovoda sa zaštitnom rešetkom. Dalje se pristupa montaži kondenzacijskih uređaja Vaillant ecoTEC plus koji se spajaju na sanirani dimnjak, potom se ugrađuju dimovodne zaklopke, izvodi odvođenje kon-denzata iz uređaja te provodi priključenje na postojeću instalaciju grijanja s izmjenom servisnih ventila.

Prilikom montaže uređaja najzahtjevniji (najosjetljivi-ji) dio posla je odvod kondenzata koji se standardno rješava priključkom na sanacijsku cijev dimovoda, ali u pojedinim slučajevima to nije moguće (najčešće estetski razlozi) te je tada potrebno tražiti druga rješenja. Završni dio, naravno, obuhvata sva neophodna ispitivanja te se potom pristupa podešavanju uređaja i puštanju u pogon. Iako veliki broj stanara posjeduje Vaillantove uređaje s kojima su izuzetno zadovoljni, nova generacija kondenzacijskih uređaja ecoTEC plus pružit će im vrhun-ske performanse uz minimalnu potrošnju.

Priprema cijevi za sanacijuKonačni izgled saniranih dimovoda


Završni element dimovoda Revizijski element dimovoda


S domaćinima u obilasku grada

I ove godine u organizaciji Plinare Istočne Slavonije u Vinkovcima su upriličeni susreti gasnih kompanija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S toplim riječima dobrodošlice i velikom srdačnošću sve prisutne je poz-dravila direktorica PIS-a gđa. Marija Ratkić sa svojim suradnicima. Razgovori i druženja započeli su u posli-jepodnevnim satima u prostorijama poslovnog kom-pleksa PIS-a. Iz BiH ovom susretu prisustvovali su pred-stavnici sarajevskih gasnih kompanija: IGT, Sarajevogas i Fagas. Razmijenjena su mišljenja i iskustva, stečena nova poznantva, ugovoreni novi susreti. Kao što je već poznato ovaj susret gasnih kompanija se uvijek organizira u vrijeme održavanja Vinkovačkih je-seni, kada se susreću folklor i narodna tradicija Slavonije i njezinih ljudi. Vinkovačke jeseni pokazuju svu ljepotu narodne nošnje, pjesme i zvuka tambura. Ipak, ono što se najbitnije zadržalo u svemu ovome je puno veselja, šale, igre i pjesama, tako da se i naše druženje nastavilo tokom večernjih sati.

Susret gasnih kompanija u Vinkovcima

17. septembar 2010, Vinkovci, Hrvatska

MARCOGAZ – Tehnička Asocijacija evropske indus-trije prirodnog gasa i GERG – evropska gasna Grupa za istraživanje su od 06. do 07. oktobra 2010.g. u Lough-boroughu (Velika Britanija) organizirali tradicionalnu godišnju tehničku konferenciju – Europa Forum Gas 2010 (EFG2010).

Forum je organiziran zajedno sa IGEM (Gasna institucija inženjera i menadžera) i SBGI.

Ključne teme su date kroz četiri sesije:- Politika i regulatorna pitanja- Sigurnost snabdijevanja – činjenica ili fantastika? - Prerađivačke i na strani tražnje- Tehnologije, inovacija i najbolje prakse.

Prezentacije su predstavljene od vodećih stručnjaka u svojim oblastima. Ova konferencija je također bila odlična prilika za razmjenu mišljenja i iskustava. Detaljne informacije o temama možete vidjeti na web stranici Marcogaz-a: www.marcogaz.org.Na ovoj web stranici uskoro će biti objavljen termin i mjesto održavanja narednog Europa Forum Gas-a.

Veoma uspješno održan Europa Forum Gas 2010

06. - 07. oktobar 2010, Loughborough, UK

Održani skupovi

Održani "Energetski dani" - Kako racionalno trošiti energiju

BANJA LUKA - Konferencija „Energetski dani" se održala 23.11.2010. g. u Banja Luci. Ovu manifestaciju u Banskom dvoru otvorio je gradonačelnik Banja Luke Dragoljub Davidović. U svom uvodnom govoru rekao je da je cilj kon-ferencije da promoviše napredne evropske vrijednosti u oblastima energetske efikasnosti, obnovljivim izvorima en-ergije i smanjenju emisije gasova. Naglasio je da klimatske promjene, koje su uzrokovane ljudskom djelatnošću post-aju sve intenzivnije i učestalije. Postizanje cilja da se do 2020.g. smanji koncentracija ugljen-dioksida za 20% traži angažman u svim oblastima života i to je zadatak svih nas", istakao je gradonačelnik. Pozvao je i druge lokalne zajednice u RS i BiH da slijede primjer Banje Luke i da se aktivno uključe u borbu protiv klimatskih promjena. On se zahvalio evropskim i svjetskim institucijama koje djeluju u Banjoj Luci na pomoći koje su pružile u organizaciji ove konferencije.

U ime Vlade Republike Srpske, učesnike konferencije poz-dravio je ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Slo-bodan Puhalac. On je ocijenio da ova konferencija predstav-lja veoma značajan skup i pozitivan primjer koji će Banju Luku približiti Evropi. Gosp. Puhalac je ukazao na činjenicu "da smo energetski neefikasni i da trošimo 2,5 puta više en-ergije nego što je to slučaj u Evropi", ističući da je potrebno razvijati javnu svijest o racionalnom korištenju energije.

U uvodnom dijelu konferencije predstavljeni su Strategija energetskog razvoja Republike Srpske do 2020. godine i Akcioni plan energetski održivog razvoja za grad Banju Luku. U popodnevnom dijelu konferencije, između ostalih, predstavljena su dostignuća Hrvatske, Norveške i Izraela u oblasti održivog energetskog razvoja.


08. - 09. oktobar 2010, Skoplje, Makedonija

Održan INGAS

Održani skupovi

Simpozij zemalja Balkana o prirodnom gasu (INGAS THE BALKANS 2010) održan je 08. i 09. oktobra 2010. u Skopju.

Ovaj simpozij je okupio zajedno lidere gasnih kompanija, predstavnike ministarstava, regu-latornih tijela i akademske zajednice širom Evrope da bi razmijenili iskustva i diskutovali najbitnija pitanja s kojima se suočava gasna priovreda regiona Balkana. Oko 350 delegata je bilo prisutno na konferenciji, uz učešće pred-stavnika nacionalnih i međunarodnih medija.

Glavne sesije konferencije su obrađivale široko područje pitanja. Prije svega predstavljeni su trendovi razvoja tržišta prirodnog gasa u zemlja-ma regiona i dinamika obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom. Zajedničko za sve zemlje regiona koje koriste prirodni gas je da imaju slične izazove u pogledu obezbjeđenja sigurn-osti snabdijevanja, tj. obezbjeđivanja dodatnih pravaca snadbijevanja i međusobne konekcije gasnih sistema zemalja regiona. Ne manje važno za primjenu gasa su i pitanja ekoloških i ekonomskih efekata na koje pozitiv-no utiče primjena prirodnog gasa, te poboljšanja opšteg kvaliteta življenja u gradovima gdje se u značajnijoj mjeri primjenjuje prirodni gas.

Posebnu pažnju simpozija je izazvao okrugli stol na temu statusa razvoja gasnih mreža zemalja Balkana i budućih planova za razvoj sektora gasne privrede, uključujući i legislativu i tehničku regulativu potrebnu za gradnju, pogon i održavanje gasnih sistema. Moderator ovog okruglog stola je bio Prof. Konstantin Dimitrov, a uvodničari su bili predstavnici zemalja re-giona i to: iz Makedonije, Srbije, Turske i Bosne i Herce-govine.

Puna dvorana tokom predavanja

mr.sc. Semin Petrović, predavanje na temu upravljanja tehničkom sigurnošću kod operatera prirodnog gasa


Veysel Türkel, IGDAŞ: 'Vidimo sebe kao buduću internacionalnu gasnu kompaniju'

15. novembar 2010. Autor: Marija Jankovska, Skoplje Preuzeto sa www.Energetika.NET

Tokom INGAS-a, međunarodnog simpozija o prirodnom gasu, održanog 8. i 9. oktobra 2010. godine u Skoplju, portal Energetika.NET je razgovarao sa Veyselom Türke-lom, zamjenikom generalnog direktora komunalne kompanije za prirodni gas Istanbula - IGDAŞ-a, glavnog organizatora ove manifestacije. On je govorio o djelat-nosti IGDAŞ-a, njegovom prisustvu u regionu Balkana i budućim planovima.

Možete li, molim Vas, ukratko objasniti djelatnost IGDAŞ-a?

Kompanija je osnovana 1986. godine. Danas se njena mreža sastoji od 14000 kilometara polietilenskih i čeličnih cjevovoda sa 4,5 milijardi m3 gasa koje se godišnje pre-nose kroz sistem. 28% Istanbula je pokriveno gasnom infrastrukturom. Turska godišnje prima ukupno 35 mili-jardi kubnih metara prirodnog gasa koji dolazi iz Rusije preko Trans-balkanske trase, ispod Crnog mora kroz Blue Stream (gasovod) i također iz Irana. LNG (potrebni) se transportuje uglavnom iz Alžira i Nigerije u turske LNG terminale. 55% gasa se upotrebljava za proizvodnju električne energije.

Uprkos određenom padu, ovo je visok procenat proiz-vodnje energije iz gasa u usporedbi s Evropom koja stoji na 24 %. Preostalih 45 % potrošnje gasa u Turskoj otpada na industriju i domaćinstva. Industrija troši 22 %, dok domaćinstva troše 23 %, a Istanbul je najveći korisnik s potrošnjom jednakom onoj u Norveškoj, Švicarskoj i Grčkoj. Mi imamo 4 414 833 korisnika, a naš cilj je obez-bijediti 6 milijardi m3 gasa za Istanbul.

Kakvo je dosadašnje operativno iskustvo IGDAŞ-a u balkanskim zemljama?

Mi sebe vidimo kao buduću internacionalnu gasnu kom-paniju. U 2006. godini smo napravili studiju predizvodlji-vosti za distributivnu mrežu prirodnog gasa Skoplja u saradnji sa gradom Skopljem. To je bila zaista ozbiljna studija koja se sastojala od tehničkih, ekonomskih i fi-nansijskih studija i mnogih scenarija. Izvještaj je, uz iz-vjesno ažuriranje (koje se provodi), još uvijek aktuelan.

U 2007. godini smo realizirali pilot projekt u južnoj Ru-muniji za Distrigaz Sud. Nakon toga smo pružili tehničku obuku za tehničko osoblje Distrigaz Sud-a.

U Bosni i Hercegovini je izašlo 1. izdanje Rječnika/Lek-sikona gasne struke, odnosno kataloga terminologije prirodnog gasa koji uz engleski, njemački, bosanski, sadrži i turski jezik, a u toku je izrada verzije i na arapskom jeziku. Izdavač Leksikona je Istraživačko-razvojni cen-tar za gasnu tehniku iz Sarajeva, zajedno s Njemačkim stručnim udruženjem za gas i vodu (DVGW-om).

Ovo je bio četvrti INGAS i prvi koji je održan van Turske. Kakva su bila vaša iskustva u Makedoniji u smislu stvaranja poslovnih veza između turskih firmi i firmi iz ostalih dijelova Balkana? Koliko njih je bilo prisutno na simpozijumu?

INGAS 2010 - “Balkanski simpozijum o prirodnom gasu’’ - je rezultat cilja IGDAŞ-a da u inostranstvo prenese svoje iskustvo stečeno u uspješnoj organizaciji INGAS-a održanih u Istanbulu uz podršku Ministarstva energetike i prirodnih resursa Turske. Kao i u Istanbulu prethodnih godina, INGAS 2010 - “Balkan” - je okupio bitne instituci-je i osobe iz industrije iz cijelog svijeta, tako stvarajući platformu na kojoj se razmjena informacija odvijala na vrhunskom nivou.

Od 2006. godine između Makedonije i Turske postoje srdačni odnosi. GAZBİR, turska Unija kompanija za dis-tribuciju prirodnog gasa, koja ujedinjuje više od 60 gas-nih distributivnih kompanija, je na simpozijumu bila predstavljena na najvišem nivou. Mnogi predstavnici važnih kompanija i institucija su imali priliku da se pridruže mreži. Simpozijum je postao važna platforma međunarodnog nivoa za mišljenja vezana za energetske strategije i strategije za prirodni gas, te mogućnosti inve-stiranja u balkanskim zemljama, naročito u Makedoniji.

Takođe možete vidjeti da je tema četvrte sesije sim-pozijuma bila “Finansiranje investicija u prirodni gas (Kako formiranje partnerstva, zajednička ulaganja i udruživanja pružaju konkurentnu prednost)”. Mislim da ta tema objašnjava puno toga.

Imate li daljih planova za projekte i saradnju u zeml-jama regiona?

Tokom simpozijuma smo imali priliku da se susretnemo sa g. (Koce) Trajanovskim, gradonačelnikom grada Skoplja i imali smo jedan uspješan sastanak. Nadam se da ćemo našu saradnju prenijeti na slijedeći nivo.

Također smo tokom simpozijuma imali priliku ostvariti kontakte sa predstavnicima Ministarstva energetike i ru-darstva Srbije. Oni su nas pozvali u Srbiju i nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti imati priliku za veću razmjenu informacija sa njima.

Intervju

Održani skupovi


gat 2010 stručna gasna konferencija DVGW-a

Budući potencijali gasa i uloga energenata u kontek-stu ambicioznih ciljeva zaštite klime Savezne vlade Njemačke bili su u fokusu 49. gat-a, održanog od 30. no-vembra do 1. decembra u Štutgartu . Oko 3.000 eksperata iz gasne sruke i 200 izlagača okupili su se u Štutgartu gdje su razgovarali o budućnosti gasa kao energenta. DVGW-ova inovativna kampanja je bila u središtu stručnog programa i dala je branši ključni impuls za pozicioniranje gasa kao energenta i u budućnosti. Dr. Jürgen Lenz, potpredsjednik DVGW-a za gas je u svom uvodnom govoru naglasio „Meni je potpuno jasno da se samo kroz korištenje postojeće gasne infrastruk-ture i novih tehnologija za gas mogu na održiv način integrisati obnovljive izvore energije u cjelokupni ener-getski isistem Njemačke»

Na ovu temu su u brojnim predavanjima i panel dis-kusijma izložene i prodiskutirane obečavajuće opcije rješenja. S informacijama o novim energetsko-političkim i tehnološkim razvojima gat 2010 je ponovo bio odlična prilika za efikasan dijalog između politike, privrede i tehnike. Učesnici su se složili da rješenja za prestruktu-iranje energetskih sistema moraju doći prije svega iz tehnike.

Najveći njemački stručni sajam za gas

Na sajmu je preko 200 izlagača prezentiralo tehničke inovacije vezane za prirodni gas, biogas, kao i najnovije proizvode i usluge u vrlo funkcionalnom ambijentu saj-ma na površini od 5.000 kvadratnih metara. Veoma pozi-tivan odziv je rezultirao produženju gat-a na dva puna dana s dužim pauzama za obilazak izložbe, zajedničkom večerom uoči konferencije, kao i svečanom večerom za sve učesnike konferencije i sajma. Svi referati na kon-ferenciji su simultano prevođeni na engleski jezik, što je rezultiralo i većim brojem posjetilaca i izvan njemačkog govornog područja. Tako je i ove godine gat-u prisust-vovao i značajan broj gasnih stručnjaka iz regiona. Prije svega se radilo o članovima Koordinacionog odbora

projekta „Harmonizacija tehničke regulative za gasnu struku u zemljama jugoistočne Evrope”, gosp. Salihu Selmanoviću, Dr. Džemalu Peljti, Dr. Malobabiću, g-đi Georgini Krstajić, g-dinu Rajku Siminu, g-dinu Slavi Krajišniku, g-dinu Ignu Dimeskom i g-đi Aidi Bučo-Smajić. Kongresu je prisustvovao i ministar prostornog uređenja Kantona Sarajevo, gospodin Abid Jusić, koji je ovu priliku iskoristio i za razgovore s direktorom DVGW-a dr. Walterom Thielenom. Učesnici kongresa iz regiona su uz posjetu kongresu, odvojili vrijeme i za bilateralne razgovore i susrete, kako s rukovodstvom DVGW-a, tako i drugih gasnih udruženja, kao i kompanija koje su izlagale na sajmu. Naredne godine će se održati 50. po redu jubilarni gat. Temin i mjesto održavanja su već poznati tako da se nad-amo da će stručnjaci za gas iz regiona iskoristiti priliku i posjetiti kongers kao i prateću izložbu i sljedeće godine. gat 2011, Hamburg od 25. do 26. oktobra 2011.

Pripremila: dipl.ing. Aida Bučo-Smajiić, DVGW projekt menadžer za jugoistočnu Evropu

...i prilikom obilaska stručne izložbe gasne tehnike

Učesnici kongresa su uživali u izuzetnom kulturnom i gastronomskom programu svečane večere

Članovi Koordinacionog odbora s Ministrom Jusićem na štandu DVGW-a.....

30. novembar - 01. decembar 2010, Štuttgart, SR Njemačka

Održan gat 2010

Održani skupovi


U organizaciji HEP-Plin-a d.o.o. Osijek, članice HEP grupe; Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku; Pollack Mihály tehničkog fakulte-ta, Sveučilišta u Pečuhu; HEP-Toplinarstva Osijek, članice HEP grupe i Vodovoda-Osijek d.o.o. održan je 8. Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi koji je po svom značaju označen kao 1. Međunarodni skup o prirodnom plinu, toplini i vodi. Voditelji konferencije su i ove godine, kao i prethodnih bili docent dr.sc. Zlatko Tonković i prof.dr.sc. Pero Raos. Na dvodnevnoj konferenciji prezentirano je cca 30 radova u pet tematskih oblasti: Zakonodavstvo i tehnička regula-tiva, Energetika, Zdravlje i ekologija, Plinska tehnika i Opća sekcija, voda i goriva.

Program konferencije u dva dana održavanja obuhvatio je mnoga zanimljiva predavanja iz kojih se moglo vidjeti da područja gasne tehnike, energetike, toplotne energi-je i vodoopskrbe uvijek pobuđuju velika interesovanja, te su se u pauzama između sesija postavljala mnoga do-datna pitanja.

Iz Bosne i Hercegovine održane su dvije prezentacije:

Harmonizacija tehničke regulative u zemljama jugoistočne Evrope, grupe autora iz Sarajeva: Aida Bučo-Smajić (predstavništvo DVGW-a, Sarajevo); Semin Petrović (IGT, Sarajevo) i Michael Buckler (DVGW, Bonn).

U okviru ovog rada su se prezentirali najznačajniji rezul-tati osmogodišnjeg rada na projektu "Harmonizacija za-konske i tehničke regulative za gasni sektor u zemljama jugoistočne Evrope" s posebnim osvrtom na buduće ak-tivnosti u projektu. Zahvaljujući angažmanu i istrajnosti svih učesnika u projektu urađena je savremena tehnička regulativa za područje gasa harmonizirana s evropskim direktivama i standardima. Ostvaren je značajan transfer znanja domaćim stručnjacima, urađen leksikon i rječnik gasne struke, a za naredni period se planiraju aktivnosti prije svega na ažuriranju već urađene tehničke regulative,

uvođenju ekspertskog i TSM sistema u gasne kompanije koje aktivno učestvuju u projektu. Višegodišnja uspješna i djelotvorna saradnja sa DVGW-om i predstavništvo DVGW-a u regionu jugoistočne Evrope, pokazuju da je stručna podrška ovog uglednog Udruženja uvijek prisut-na i neće izostati u daljem radu.

Veoma zanimljivo predavanje s naslovom "Donošenje odluke o rehabilitaciji plinske distributivne mreže" imao je g. Ibrahim Karahodžić iz KJKP "Sarajevogas"-a.

U prezentaciji su detaljno obrađeni kriteriji za donošenje odluka o rehabilitaciji plinske distributivne mreže prema tehničkom pravilu G 401. Kako je rekao g. Karahodžić, kriteriji se dijele na tehničke, ekonomske i kriterije za određeno preduzeće i vanjske utjecaje o čemu je po-drobno pojasnio u svom izlaganju.

Skupu su pored DVGW-a, IGT-a, KJKP Sarajevogas-a prisustvovali i predstavnici kompanije FAGAS iz Saraje-va. Čestitamo organizatorima na još jednom uspješnom skupu i vidimo se opet sljedeće godine. (I.H.)

8. Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi

1. Međunarodni skup o prirodnom plinu, toplini i vodi29. septembar - 01. oktobar 2010, Osijek, Hrvatska

Održani skupovi

Zajednička fotografija učesnika iz BiH

Prezentacija gđe. Aide Bučo-Smajić na temu harmonizacija tehničke regulative privukla je veliku pažnju slušalaca

Ibrahim Karahodžić, dipl.ing. iz kompanije KJKP Sarajevogas, redovan gost i predavač sa uvijek zanimljivim temama


Nakon održanih prezentacija uslijedili su razgovori za okruglim stolom

SARAJEVO - Predstavnici javnog preduzeća 'Energe-tika Ljubljana' iz Slovenije su dana 23.11.2010. pos-jetili Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku i predstavništvo DVGW-a u Sarajevu. Ispred Energet-ike Ljubljana ovom susretu prisustvovali su gosp. Jurij JUREN, direktor područja i gosp. Zoran KIBAROVSKI, tehnički direktor. Direktor IGT-a dr. Džemal PELJTO je u uvodnom dijelu ukratko predstavio kompaniju IGT i dugogodišnju suradnju s njemačkim institutom za gas i vodu DVGW-om iz Njemačke.

Ovom prilikom održano je i niz predavanja na teme: Tehnička regulativa bazirana na DVGW tehničkim pravil-ima (koncept, struktura i pretpostavke za primjenu), predavač mr.sc. Semin PETROVIĆ; Obaveze edukacije kadrova koje proističu iz tehničke regulative, predavač Hajdina ŠKUFCA,dipl.ing.; Harmonizacija tehničkih pravi-la za područje FBiH, predavač Ela BRKIĆ,dipl.ing.; TSM-menadžment tehničke sigurnosti (značaj, sadržaj i pro-cedura dobivanja TSM certifikata), predavač Elvir ZLATIĆ iz kompanije KJKP „Sarajevogas“.

Projekt menadžer za jugoistočnu Evropu gđa. Aida BUČO-SMAJIĆ je u svom izlaganju predstavila njemačko-stručno udruženje za gas i vodu (DVGW) i aktivnosti DVGW-a u regionu jugoistočne Evrope.

Ugledni gosti su iskoristili ovu prigodu da posjete i dis-tributivnu kompaniju KJKP Sarajevogas i u sklopu nje internu punionicu za punjenje vozila s pogonom na prirodni gas koja se nalazi u okviru Poslovno-tehničkog centra „Butile“.

"Svrha naše posjete je proširenje suradnje na druge distributere plina u vašoj regiji, kao i nove informacije o usvajanju DVGW regulative, implementacije tehničkih propisa u praksi i mogućnost izvođenja školovanja s konačnim ciljem certificiranja osoblja dobivanjem cer-tifikata DVGW-a. Naši utisci su vrlo pozitivni, primili smo puno novih informacija koje su nam bile predočene vrlo otvoreno i na profesionalnom nivou. Zahvaljujem

se u svoje ime i u ime g. Jurena svima na novim informacijama koje smo primili na predavanjima i pogotovo gostoprimstvu koje ste nam pružili", uputio je riječi zahvale g. Zoran Kibarovski.

O kompaniji

ENERGETIKA Ljubljana je danas grad sa cca 300000 stanovnika i 70000 objekata. Počeci korištenja prirodnog plina datiraju još od 1861. kada je za potrebe rasvjete zasvjetila prva plinska lampa u gradu. 1990. godine Ljubljana prelazi od gradskog plina na prirodni plin. Javno preduzeće Energetika Ljubljana d.o.o. op-skrbljuje grad Ljubljanu s prirodnim plinom i daljinskom toplinom. 'Energetika' Ljubljana je

100% u vlasništvu grada.Područje distribicije plina ima pet sektora s ukupno 80 zaposlenih:Sektor distribucije plina (planiranje i izgradnja plinovo-da i kućnih plinskih priključaka);Sektor za unutrašnje instalacije (konačno preuzimanje novih instalacija i montaža plinomjera i regulatora);Sektor za kontrolu plinske mreže (sistemska kontrola plinske mreže i održavanje regulacijskih stanica);Sektor za sistemsko merenje (katodna zaštita, dispatch-ing, prijenos podataka-telemetrija);Sistem za kontrolu plinomjera i korektora (akredtitiran laboratorij, periodična zamjena mjerne opreme).

Ukupna dužina plinovoda u Ljubljani iznosi cca 940 km u koju pripada i cca 15000 kućnih priključaka. Na tu mrežu prikjučeno je 54300 kućnih domačinstava i 4640 poslovnih i industrijskih potrošača. Ukupna instalirana snaga iznosi oko 1550 MW s godišnjom potrošnjom u 2009. godini od 73 Mio Sm3 plina.

Plinska mreža u Ljubljani podijeljena je u tri nivoa:• Vanjski prsten sa 12 bar• Unutrašnji prsten sa 1-4 bar• Distribucijska mreža od 100 mbar

Za pouzdano snabdijevanje grada služi 25 mjerno regu-lacijskih i regulacijskih stanica.

Plinska mreža izrađena je od željeza , PVC i PE (83%). Na srednjem i niskom tlaku PVC se upotrebljavao od 1980 godine, a sa PE se počelo u 1985. godini, iz toga proizilazi da je plinska mreža relativno mlada.U narednim godinama planira se obnova oko 60 km stare plinske mreže, ali i izgradnja nove plinske mreže pa se uglavnom izvodi na rubne predjele Ljubljane, gdje se planira izgradnja cca 400 kućnih plinskih priključaka godišnje.U slijedećoj 2011. godini firma obilježava 150 godina plinske opskrbe grada Ljubljane. www.jh-lj.si/energetika

Predstavnici 'Energetika Ljubljana' u posjeti IGT-u i predstavništvu DVGW-a


Energo je tvrtka koja se bavi plinom od 1852. godine, kao jedna od prvih plinara u široj regiji. Danas se osim plinom, Energo bavi toplinskom energijom, javnom rasvjetom i energetskom efikasnošću općenito. Od 2007. godine dis-tributivni sistem plina spojen je na magistralni plinovod prirodnog plina Pula – Karlovac čime počinje novo po-glavlje u životu Energa.

Danas Energo ima koncesiju na svim područjima Primor-sko-goranske županije nad kojima je koncesija raspisana (područje Rijeke, priobalja i Krka). Iste 2007. g. Energo je kupio tvrtku Amga Adria, koja je po starim propisima dobila koncesiju za područje grada Kraljevice i općina Čavle i Kostrena. Krajem prošle godine Amga Adria je pri-pojena Energu i nestala je kao pravni subjekt.Značajnu pomoć i podršku u procesu prognoziranja buduće potrošnje plina i određivanja nominacija plina predstavlja sistem za daljinski nadzor i upravljanje (SCA-DA) nabavljen 2006. godine od tvrtke IDS iz Njemačke.

Integralni dio sistema predstavlja modul za optimizaciju plina koji, koristeći arhivu podataka, vanjsku temperaturu i ugrađene matematičke algoritme, za traženi period u budućnosti s velikom točnošću predviđa utrošak plina. Sistem je izuzetno robustan, sve funkcije su redundantne, a točnost izračuna godinama je usavršavana na njemačkom tržištu, budući da se tamo nominacije izrađuju godinama. Otkad je uveden, njime se neprestano koristi cijela no-voosnovana Služba u Energu. Uvođenje nominacija En-ergo je zahvaljujući tom sistemu dočekao spreman, što najbolje potkrepljuje činjenica da je točnost nominacija u januaru iznosila približno 1% u odnosu na stvarno real-izirane vrijednosti.Kako mogućnosti sistema i Službe nadmašuju potrebe same tvrtke, ovu uslugu prognoziranja i nominiranja plina, opet po uzoru na njemački model, Energo nudi i svim os-talim distributerima na području Hrvatske, te BiH.

Predstavnici tvrtke Energo, g. Marko Križanec, g. Veljko Đirlić i g-đica Ana Bajek su 01. decembra 2010.g. posjetili distributivnu gasnu kompaniju "Sarajevogas" u Sarajevu i u poslovnom kompleksu te kompanije prezentirali sistem za predviđanje potrošnje i optimizaciju plinske mreže. Pored osnovnih karakteristika i prikazivanja sistema uživo povezivanjem na mrežni sistem u Rijeci, u ponudi su izni-jeta tri modela (vlastiti sistem - modeli 1 i 2 i rentanje siste-ma -model 3). Prezentaciji je prisustvovao i dugogodišnji saradnik kompanije Energo iz Rijeke, g. Milorad Blanuša predstavnik kompanije PET-PROM iz Zagreba.

Energo danas – Sistem za predviđanje potrošnje prirodnog plinaPredstavnici tvrtke Energo iz Rijeke u Sarajevu prezentirali Sistem za predviđanje potrošnje prirodnog plina

Prezentaciju su pozorno slušali rukovodioci i direktori sektora i šefovi službi kompanije Sarajevogas, zatim generalni direktor distribu-tivne kompanije Visokogas, te predstavnici Instituta za gas. Veliku zainteresiranost pokazali su postavljanjem brojnih dodatnih pi-tanja, ali i prijedlozima za buduće dogovore i nastavak suradnje.


Savjetovanja, Skupovi u 2011. godini

Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije 3. stručno-znanstveni skup 17. februar 2011. Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr

International air-conditioning, heating, ventilation and refrigeration exhibitionMeđunarodni stručni sajam klimatizacije, grijanja, ventilacije, i hlađenja01. - 04. mart 2011. Madrid, Španjolska www.tradefairdates.com

ISH Međunarodni stručni sajam graditeljskih i energetskih tehnologija, kupaoničke opreme, klimatizacije i ventilacije15. - 19. mart 2011. Frankfurt am Main, Njemačka www. ish.messefrankfurt.com

XV Međunarodni LPG & CNG Gas Forum 2011

16. - 17. mart 2011. Varšava, Poljska www.forumgazowe.pl

GASTECH Međunarodni sajam industrije LNG-a, LPG-a i prirodnog gasa 21. - 24. mart 2011. Amsterdam, Nizozemska www.gastech.co.uk

Svjetski dani održive energije

02. – 04. mart 2011. Wels, Austrija www.wsed.at

4th LPG, CNG, LNG / GAS TURKEY

17. - 20. mart 2011. Istanbul, Turska www. www.ngvglobal.org

10. Plinarski forum

31. mart - 01. april 2011. Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr

21. Međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji i 10. konferencija o termografiji07. - 08. april 2011. Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr

Konferencija "Poticajima do realizacije" 1. Konferencija o mogućnostima korištenja fondova, povoljnih financijskih sredstava i kredita u proizvodnji, energetici, primjeni OIE i dr.06. maj 2011. Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr

XXVI. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin

04. - 06. maj 2011. Opatija, Hrvatska www.hsup.hr

Naredni skupovi


Osnivač Biltena: Udruženje za gas u Bosni i Hercegovini (GAS BiH)Izdavač: Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku - IGT Gradačačka 142, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel. ++387 (33) 61 06 00; Fax: ++387 33 65 05 93; e-mail: [email protected] Urednica: Ismeta Hasanbegović; Odobrava: dr.sc.Džemal Peljto; Zamjenik urednice: Vojko RadovanovićRedakcija u sastavu: Adis Salkić (Sarajevogas), Hajdina Škufca (IGT), Semin Petrović (IGT), Emir Lagumdžija

(IGT), Nadžida Ninković (BH-GAS), Aida Bučo-Smajić (Predstavništvo DVGW-a u Sarajevu)Prijevodi s engleskog: Maja Gribajčević

Evropska konferencija o gasnoj tehnologiji 2011 (EGATEC 2011)Tema Konferencije: "Gasne inovacije za zeleniju Evropu"12. - 13. maj 2011. Kopenhagen, Danska www.egatec2011.dk

8. Hrvatski seminar o tlačnoj opremi

19. maj 2011. Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr

Naučno-stručni skup o gasu i gasnoj tehnici GAS2011.

17. - 20. maj 2011. Kladovo, Srbija www.gasas.org.rs

3. Klima forum

13. - 14. oktobar 2011. Zadar, Hrvatska www.em.com.hr

GAT 2011 Godišnji stručni skup o prirodnom gasu

25. - 26. oktobar 2011. Hamburg, Njemačka www.gat-dvgw.de

3. Plinska energetska konferencija

10. - 11. novembar 2011. Podstrana kod Splita, Hrvatska www.em.com.hr

NGV2011 Berlin, the 2nd NGVA Europe International Show & Workshops

07. - 09. juni 2011. Berlin, Njemačka www.ngv2011berlin.com

PLIN 2011

28.09. - 01.10.2011. Osijek, Hrvatska www.sfsb.hr

III Savjetovanje o energetici - Energetska efikasnost

25. - 27. maj 2011. Neum, BiH www.ceteor.ba

Naredni skupovi


GASBiH

Udruženje za gas u Bosni i Hercegovini Удружење за гас у Босни и Херцеговини Udruga za plin u Bosni i Hercegovini Gas association in Bosnia and Herzegovina

10 godina

bilten - hkis.hr · pravde bih. udruženje trenutno ima dvadeset i jednog ... woc 4 igu-a...

Documents