bh student [broj 3, oktobar 2011.]

8/3/2019 BH Student [broj 3, oktobar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-3-oktobar-2011 1/32

SVJETSKO A NAŠE - BHSTUDENTI U INOSTRANSTVU

STIPENDIJENA DOHVAT RUKE

KAKO POLOŽITIISPIT(E)?

Strana 8 Strana 18 Strana 20

Volontiranje u Bosni i Hercegovini

Vodič kroz

zakonski okvirKako i gdje pronaćiodgovarajući privatni smještaj?

BROJ 3 / OKTOBAR 2011.

S početkom akademske godine, osimobaveza oko akulteta, veliku brigu

predstavlja pronalazak smještaja.

Pravo na jednake mogućnostiStudenti sa posebnim potrebama



Izdavač:Portal Media Group

Adresa:

Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:

Senka rivić

Pomoćnik urednika:Aleksandra Kuljanin

Redakcija:Erna SaljevićBojana Sekulić

Grafčka priprema:

Mirela Pejičić

Marketing:Banjaluka: +387 65/538 668Sarajevo: +387 61/514 626

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

sadržaj

01

U ovombroju takođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:03

U potraziza doktorom

Pokažite

svojukreativnostu izradi PRstrategija

Svjetsko a naše - bh.studenti u inostranstvu

14 28

08

Pravo na jednake

mogućnosti

Poseban dodatak:BH Potrošač

Stipendije na dohvat ruke

Kako i gdje pronaćiodgovarajućiprivatni smještaj?

Volontiranje uBosni i Hercegovini

Predstavljamo studente

Ucenje nije mucenje

Generalna skupštinaONA BiH

Plus minus

Kolumna: 30.000 razloga

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 3

Pozivamo sve studentskeorganizacije i centre, nevladina iudruženja mladih, kao i pojedinceda nam šalju svoje prijedloge,sugestije, mišljenja. Na mail:

[email protected] pišitenam o problemima sa kojima sesusrećete, pohvalite dobre primjerei kritikujte loše...



vijesti

Ambasada ŠvajcarskeKonederacije objavljujekonkurs za stipendije uokviru Posebnog programaza zemlje centralne i istočneEvrope za akademsku2012/2013. godinu. Radi se odevetomjesečnim stipendijamanamijenjenim osobamasa stečenom akultetskomdiplomom. Prednost imajustipendije za istraživačke

projekte. Ovaj program neobuhvata stipendije iz oblastiumjetnosti. Na konkurs semogu prijaviti kandidati do 35godina koji imaju prihvatnopismo za naučno usavršavanjeu Švajcarskoj. Detaljnijeinormacije mogu se dobitiputem e-mail-a: [email protected] rok za dostavu aplikacija je 05. decembar 2011.

Povodom Evropskog danadonacije i transplantacije organaDonorska mreža KantonaSarajevo i Udruženje hroničnihbubrežnih bolesnika KS

organizovali su javnu tribinupod nazivom “Etički i religijskiaspekti doniranja organa”. Cilj javne tribine bio je inormisati javnost i srušiti predrasude

naročito kada je riječ o vjerskimaspektima. Pored javne tribine, u

cilju podizanja svijesti građana,ispred Katedrale u Sarajevuorganizovali su potpisivanjedonorskih kartica i podjeluletaka.

Seminar „Move on“ realizujeSHL BiH - „Schüler HelenLeben“, njemačka omladinskaorganizacija koja je u Bosni iHercegovini prisutna od 1993.

godine i čiji je osnovni cilj dapomogne mladima u BiH. SHLsvoje aktivnosti realizuje kroz

dva glavna područja: omladinskapolitika obrazovanja mladih iond za omladinske projekteFOP. Ukoliko želiš da upoznaš15 novih prijatelja iz različitih

dijelova BiH, a sve to besplatnopopuni aplikaciju i pošalji [email protected].

U Rektoratu Univerzitetau Sarajevu studentima suprezentovane stipendije kojedodjeljuje Njemački parlamentu saradnji sa univerzitetima iz Berlina (Slobodni univerzitet uBerlinu, Univerzitet Humboldtu Berlinu i ehnički univerzitetu Berlinu). Internacionalnaparlamentarna stipendija(IPS) je namijenjena

visokokvalikovanim i političkizainteresovanim mladimosobama koje imaju volju dazajedno sa ostalim činiocimaaktivno i odgovorno oblikuju

demokratsku budućnost svojezemlje. Stipendije se dodjeljujuza 120 studenata iz 28 zemalja.Od tog broja su izabrana dvabh. studenata koji će dobitistipendiju za 2012. godinu.Stipendistima će biti osiguransmještaj te besplatna predavanja,uz pomoć od 450 eura mjesečno.

Stipendiste će izabrati nezavisnaizborna komisija Njemačkog

parlamenta.Studenti se mogu prijavitido 30. juna 2012. godine zastipendiranje u 2013. godini.

Univerzitetski preduzetničkicentar Univerziteta u BanjaLuci objavljuje Javni poziv za učešće u takmičenju zanajbolju studentsku poslovnu

ideju. akmičenje za najboljuposlovnu ideju se provodi uokviru projekta Studentskiposlovni vrt i Programa podrškeomladinskom preduzetništvu.Projekat nansira Univerzitetskipreduzetnički centar i Norveška vlada.

Pravo učešća na konkursu imajustudenti Univerziteta u BanjaLuci mlađi od 30 godina samjestom boravka na teritorijiRepublike Srpske. Prijave mogu

podnijeti samo osobe koje utrenutku podnošenja prijavenemaju registrovanu poslovnudjelatnost.

Za učešće na konkursu potrebno je dostaviti popunjen obrazacprijave u elektronskoj ormi nae-mail adresu: [email protected]. Rok za dostavljanjeprijava je 31. oktobar 2011.

godine. Obrazac za prijavumožete preuzeti na web straniciUPC-a: www.upcbl.com.

4 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

Stipendije za postdiplomskestudije i istraživačke projekte

Etički i religijski aspekti doniranjaorgana

Otvoren poziv za seminar „Move on“

Prezentacija stipendijanjemačkog parlamenta

Takmičenje za najbolji studentskiposlovni plan


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-3-oktobar-2011 5/32OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 5

www.bhstudent.com

Počela predaja projekata za programCjeloživotno učenjeU okviru programa Evropske unijeCjeloživotno učenje (Lielong LearningProgramme) objavljen je Javni poziv za podnošenje projektnih prijedlogaza 2012. godinu. Aplikanti iz Bosne i Hercegovine mogu učestvovatiu Javnom pozivu za neke od programskih aktivnosti. U programuCjeloživotno učenje mogu učestvovati svi učesnici obrazovnog procesana svim nivoima, kao što su učenici, studenti, nastavno i nenastavnoosoblje, organi vlasti nadležni za oblast obrazovanja, obrazovneinstitucije, ustanove za stručno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkicentri, neprotne i nevladine organizacije, udruženja učenika, roditelja inastavnika, preduzeća, organizacije i pojedinci uključeni u obrazovanje.Aplikanti iz Bosne i Hercegovine mogu učestvovati u potprogramu

Jean Monnet, te u ograničenoj mjeri, u svojstvu pridruženog partnera,u centralizovanim aktivnostima (multilateralni projekti i mreže) unutarpotprograma Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i ransverzalnog potprograma.

Francuska vlada svake godinedodjeljuje studijske stipendije nivoaMaster 2 (postdiplomski studij)studentima Bosne i Hercegovine.Stipendijski program uključujetroškove smještaja i boravka, kaoi zdravstveno osiguranje studentatokom školske godine.

Stipendije mogu biti dodijeljeneu svim disciplinama, međutimkao i ranijih godina, AmbasadaFrancuske prije svega istićetri tematike : rancuski jezik,

medicina i arhitektura. Kandidature(CV + Detaljno pismo motivacije)se trebaju poslati najkasnije dosrijede, 30. novembra 2011. na g.Pascal Fourneaux, pomoćnik zamobilnost, putem mejl adrese :[email protected] (kopija na mejl adresu [email protected]).

Stipendije rancuske vlade za studijMaster 2

Sporazum o saradnji sa UniverzitetomĆirilo i Metodije iz SkopljaSenat Univerziteta u Zenici je na redovnoj sjednici održanojpočetkom oktobra ratikovao Protokol o saradnji koji su tokom jula mjeseca potpisali rektori pro. dr Velimir Stojanovski i pro. drSabahudin Ekinović. Protokolom su predviđeni elementi saradnjedve institucije iz oblasti realizacije nastavnih sadržaja na I, II iIII ciklusu studija, zajedničkim nastupima na I&R projektima,razmjenama studenata i nastavnog osoblja i drugi elementi odinteresa za saradnju.

U Sarajevu, uzli, Banja Luci i Mostaruobilježen je Evropski dan borbe protiv trgovineljudima, koju su pokrenuli Ministarstvobezbjednosti BiH, Ministarstvo za ljudska pravai izbjeglice BiH i Caritas BK BiH u saradnjisa predstavnicima nevladinih organizacija u ova četiri grada. “Bosna iHercegovina, kao i sve druge evropske zemlje zahvaćena je problemomtrgovine ljudima, posebno ženama i djecom. Statistike o otkrivenimslučajevima i spašenim žrtvama trgovine ljudima ukazuju na to da su djecaiz Bosne i Hercegovine najrizičnija grupa koju trgovci ljudima regrutiraju iiskorištavaju. rgovina ljudima je vid kriminala, često organizovanog kroz koji trgovci ljudima stiču ogromne zarade“, rekao je Samir Rizvo, Državnikoordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH. Vođeni porukom „Janisam rob(a)“, velik broj mladih ljudi obučenih u vreće su privlačili pažnjumnogobrojnih prolaznika kojima su dijelili inormativne letke. Uličneakcije dio su promotivne kampanje ”rgovina ljudima je naša stvarnost –SPRIJEČIMO JE” koja ima za cilj edukovanje i podizanje svijesti javnostio problemu koji se itekako tiče naše zemlje.

Obilježen Evropski dan borbe protivtrgovine ljudima

Na Ekonomskom akultetuUniverziteta u uzli održana je

promocija brošure “Studentski vodič kroz Bolonjski proces”.Projekat je realizovan od stranestudenata Ekonomskog akultetau saradnji sa Uredom za nastavui studentska pitanja Univerzitetau uzli, odnosno prorektoricomza nastavu i studentska pitanja,pro. dr Rejhanom Dervišević.Bolonjski proces predstavljanajvažniji i najrasprostranjeniji

reormski proces visokogobrazovanja u Evropi koja

se opredijelila za stvaranje jedinstvenog akademskogprostora kao odgovor nasveukupan proces globalizacijei tehnološkog razvoja, u kojemće biti omogućena akademskai studentska mobilnost kaoi prepoznavanje diploma.Univerzitet u uzli je Bolonjskiproces denisao kao svojstrateški cilj najvišeg prioriteta.

Studentski vodič kroz bolonjski proces



relax


Šta? MOtus est 2011

Gdje? OKC Abrašević, Mostar

Kad? 28.10.

Zašto otići? Pred tmurnu

mostarsku jesen, kao ispraćaj

dugog i vrelog ljeta u gradu na

Neretvi, održaće se prvi događaj

iz serijala pod nazivom MOTUS!.

Cijena ulaznice 5 KM

Šta? 15. Jazz

Fest sarajevo

Gdje?

Bosanskikulturni

centar i

Pozorište

mladih,

Sarajevo

Kad? 01. - 6. 11.

Zašto otići? Program Festivala

predstavlja presjek aktuelne

muzičke scene kroz koncerte

vrhunskih jazz umjetnika, koji će

prezentovati svoje nove projekte.

Šta? Neoest Halloween Party

Gdje? Dom omladine, Banjaluka

Kad? 29.10.

Zašto otići? Ukoliko volite da se

kostimirate ili budete otkačeni

i drugačiji onda je Neoest

Halloween Party pravi izbor za

vas. Zapamtite i unesite u svoj

planer 29. oktobar sa početkom

u 21 čas.

Šta? Student Party

Gdje? The Basement Bar,

Sarajevo

Kad? 27.10.

Zašto otići? Ako ste bili na

Brucošijadi u The Basement Bar-u,

onda znate šta vas očekuje. Ovaj

put je Basement još pomjerio

granice i od sada je ulaz na

Studentsko veče besplatan.

Šta? Nastup

Azad

Gdje? Klub

Sloga,

Sarajevo

Kad? 28.10.

Zašto otići?

Nakon

višegodišnje

uspješne karijere Azad će prvi

put nastupati u našem regionu.

Publici će se predstaviti uz

pratnju DJ-a i kolege Jeyz-a, te

prirediti istinski rap spektakl.

Šta? Izložba slika Viktor

Majdandžić

Gdje? Muzej savremene

umjetnosti RS, Banjaluka

Kad? Do 6.11.

Zašto otići? Ako i niste baš

ljubitelj likovne umjetnosti, vrijedi

ponekad se pohvaliti društvu da

ste svestrani, a ko zna kad već

budete

tamo

možda

vam se

ponešto i

dopadne.

Šta? Video

projekcijaPink Floyd

Gdje? Dom

omladine,

Banjaluka

Kad? 27.10.

Zašto otići?

Jer ćete se

upoznati

sa istorijom jednog od kultnih

rock bendova svih vremena, PinkFloyd-om. Scenarij lma The Wall

je napisao pjevač i gitarist Roger

Waters.

Šta? Koncert: Shaderwan Code

Gdje? Bosanski kulturni centar,

Sarajevo

Kad? 11.11.

Zašto otići? Idealna uzija olk

tradicije Zapadnog Balkana,

islamske poetike, rock and rolla,

klasičnog jazz zvuka i raskošnih

vokala Arabeski.

Šta? Koncert: Bend 357

Gdje? Demoest klub, Banjaluka

Kad? 29.10.

Zašto otići? Bend „357“ je

beogradski crossover/rok/rep/

ska bend koji uvijek napravidobru atmoseru, pa nema

razloga da tako ne bude i ovog

puta.



www.bhstudent.com


Šta? Koncert: Aleksandra

Radović

Gdje? BKC, Tuzla

Kad? 26.11.

Zašto otići? Jer njen glas i

pjesme vole i mladi i stari, a

Aleksandra

se uvijek

potrudi da

svaki njen

koncert

bude kako

vizuelno tako

i zvučno

savršen.

Šta? Projekcija lma „Ubio sam

svoju majku“

Gdje? OKC Abrašević, Mostar

Kad? 31. 10.

Zašto otići? Ako izumemo

činjenicu da je ulaz besplatan,

ima još dosta razloga da se

pogleda ovaj neobični lm

kanadskog režisera Xavier

Dolana. Jedan od njih jerazbijanje društvenih tabua...

Šta? Književno veče sa Dieterom

M. Graeom

Gdje? Goethe-Institut, Sarajevo

Kad? 24.10.

Zašto otići? Upoznajte se

sa djelima ovog poznatog i

priznatog njemačkog pisca.

Šta? Dr. House

Gdje? Club Palma - Dom mladih,

Tuzla

Kad? 20.11.

Zašto otići? Vesela družina kluba

Palma uz već dokazanu ekipu

doktora za 2 mix pulta teritorije

“kliničkog centra” doma, obećava

još jednu nezaboravnu subotu

uz denitivno najbolji klubski

provod u Tuzli!

Šta? Vanja

TheFROG -

Tribute to Amy

Winehouse

Gdje? Club

Palma - Dom

mladih, Tuzla

Kad? 29.10.

Zašto otići?

Main foor u Domu mladih u Tuzli

u subotu se posvećuje umjetnici

koja je ovaj svijet napustila

prerano, ali je iza sebe ostavila

bogat opus kao dokaz svog

talenta.

Šta? Koncert: Stian Westerhus

Gdje? Pozorište mladih, Sarajevo

Kad? 04.11.

Zašto otići? Da čujete melodiju

ovog mladog i popularnog

norveškog

muzičara.

Šta? Premijera predstave „Gazi

Husrev-beže“

Gdje? Bosansko narodno

pozorište, Zenica

Kad? 3.11.

Zašto otići? Dati podršku

domaćim kulturnim snagama

koje nastoje da na najbolji

mogući način obogate pozorišnu

scenu u našoj zemlji.

Šta? Izložba „Žuta minuta”

Gdje? “Java” Galerija savremene

umjetnosti, Sarajevo

Kad? Do 6.11.

Zašto otići? Pitanje kojim se

ovaj ulično/galerijski perormans

bavi je evolucijom do revolucije

ili pak revolucijom do evolucije,

kao i da li smo dovoljno evoluirali

da pokrenemo revoluciju ili

pak moramo

provestirevoluciju kako

bi uopšte mogli

evoluirati.

Šta? Koncert:

Richard Bona

Gdje?

Bosanski

kulturni

centar,

Sarajevo

Kad? 1.11.

Zašto otići? Muzika Richarda

Bone otkriva čudesnog

pripovjedača, vanrednog

muzičara, očaravajućeg vokalistu,a u isto vrijeme i jednog od

najcjenjenijih basista našeg

vremena.



Studiranje uSjedinjenim

AmeričkimDržavamaAko se opredijelite za studiju Sjedinjenim AmeričkimDržavama, potrebno je da uložitemnogo truda i nešto novcatokom prikupljanja potrebnedokumentacije. Apliciranje naameričke univerzitete na prvipogled čini se komplicirano,prvenstveno jer je potrebno

elektronski popuniti prijave,

odvojeno za prijem na akultet iza dobijanje stipendije. CazinjaninSelmir Kličić, nakon završene

srednje škole, studij je odlučionastaviti na Lake Forest College-uu Čikagu. „Način na koji samdobio stipendiju na Lake Forest

College je pomalo komplikovan.Naime, razlikuje se od regularneaplikacije za univerzitet po tome

što se prilaže u pisanoj ormi, ne uelektronskoj kao sto je slučaj kodsamog prijavljivanja na akultet.Veliki dio aplikacije za nansijsku

pomoć se bazirao na godišnjemizvještaju porodičnog budžeta,prvenstveno kako bi se potvrdilanemogućnost pokrivanja troškovauniverziteta, što ukazuje i naekonomsku razliku naše državei SAD – a, čineći aplikaciju upotpunosti razumljivom. Nakonšto sam primljen kao redovan

student, dobio sam i obavijest da sumoje nasijske potrebe pokrivene,dijelom od samog koledža iameričke vlade, te američkogbiznismena Shelby Davis-a“, kaže

Selmir.

Studiranje u SAD-u znatno jedrugačije od studiranja u Bosnii Hercegovini, prvenstveno jer

osnovni (bachelor) studij traječetiri godine. Osim toga, studentameričkog sistema može seopredijeliti za dva usmjerenja,glavni i sporedni, koji uopštene moraju biti slični. Selmir seopredijelio za Globalnu politikui međunarodne odnose kaoprimarni smjer, a za sekundarni je odabrao eatar. Kaže kako je to za njega jako zanimljiva

kombinacija, te dodaje: “Sistemškolovanja daje učeniku potpunuslobodu volje prilikom odabirasvojih smjerova. Smjerovi se mogumijenjati kroz cijelu prvu godinu,dok se učenik ne opredijeli, što je olakšavajuća okolnost jer takomožete spoznati šta zaista želitestudirati.” Iako su američka kulturai sistem školovanja drugačiji odbosanskohercegovačkog, Selmir

tvrdi da našim učenicima nije teškoprilagoditi se kako akademskom,tako i aspektima socijalnogživota. Prema njegovim riječima,posebnu prednost bh. učenicima

tema


Svjetsko a naše - bh.studenti u inostranstvuU prethodnim brojevima „BH Studenta“pisali smo o mogućnostima mobilnosti zabosanskohercegovačke studente. Pregledavajućirazličite internet stranice u potrazi zastipendijama, kako u našoj zemlji, tako i vannje, zapitali smo se kako se bh. studenti kojistudiranje odluče nastaviti u inostranstvu snalazei koliko su svjetski univerziteti drugačiji odbosanskohercegovačkih.

Selmir Kličić

Veoma mali broj mladih iz BiH seodluči za studij u Velikoj Britaniji.Osnovni razlozi su neiormisanost,slaba motivisanost, ali i velikifnansijski zahtjevi koje iziskuje studij.



daje jaka podloga iz osnovnih isrednjih škola, što im omogućavaprednost u razumijevanju bilo

kojeg predmeta, ukoliko dobroorganizuju svoje vrijeme.

Dobra, staraEvropaEvropski sistem obrazovanjageneralno se smatra kvalitetnim,a mnogi bh. studenti svojestudije žele nastaviti na nekomod evropskih univerziteta, kakobi unaprijedili svoje znanje i

istražili zemlje koje su nam blizu,a ipak - daleko. Sarajlija EmirŠabić, nakon stečene bachelordiplome, svoje studije je ove jeseninastavio u Londonu. „okomprvog semestra završne godinestudija putem interneta samprikupio dosta inormacija oakultetima u Engleskoj, sveo izborna nekoliko akulteta i prijaviose putem interneta. Sam proces

prijavljivanja putem interneta je vrlo jednostavan, ali zahtijevadosta dokumentacije koja se moraprikupiti na vrijeme, pa se zbog

toga studenti prijavljuju godinudana unaprijed. Nakon što sambio primljen na nekoliko akulteta,

odlučio sam se da nastavim svojstudij na City University London,zbog ugleda koji ovaj univerzitetima u cijelom svijetu, kao i zbogizuzetnih veza sa industrijom i velikim brojem poslodavaca iz cijelog svijeta.”

Emir je trenutno studentpostdiplomskog ciklusa iz oblastiInormacijski menadžment. Studijtraje tri semestra, od čega se tokomdva semestra pohađa nastava, a utrećem se piše disertacija ili se radišestomjesečna praksa u industriji,u zavisnosti od slobodnog izbora.Obrazovanje u Engleskoj nudi velike mogućnosti onima koji tožele. „ Fokus je stavljen na studentei njihovo aktivno učestvovanjeu diskusijama. Velika Britanijadosta ulaže u sistem obrazovanja,pa se studentima nudi praćenjenastave u najmodernijim uslovima. akođe, uspješnim studentimase nudi mogućnost istraživačkograda, kao i prakse u nekim odnajvećih svjetskih kompanija, što jeneprocjenjivo iskustvo.“

Ipak, veoma mali broj mladih iz BiH se odluči za studij u VelikojBritaniji. Osnovni razlozi suneiormisanost, slaba motivisanost,

ali i veliki nansijski zahtjevikoje iziskuje studij. Na svusreću, postoje brojne stipendijei nansijske olakšice za studij uinostranstvu koje se nude i našim

studentima, kao i stipendijekoje nude sami univerziteti zauspješne studente. “Preporučio bih

studentima iz BiH da na vrijemepočnu aktivno tražiti stipendijeza studije u inostranstvu, jer jemoguće uspjeti ukoliko se zaistaposvete tome. Pored nezaboravnogiskustva, studij u Evropi donosii mnoge druge prednosti zastudente koji ga uspješno završe”,savjetuje Emir.

Pored Velike Britanije,bh. studenti imaju

mogućnost studiranjau Holandiji, Švedskoj,Austriji, Njemačkoj,Češkoj Republici ili nekojdrugoj evropskoj državiuz ostvarivanje stipendijakoje vlada države iliuniverzitet nude mladimaiz Bosne i Hercegovine.

Studentski

avanturizamOsim Evrope i SAD-a, dali ste ikada pomišljali na studiranjena nekom udaljenijem kontinetupoput Australije, Arike ili Azije?Erasmus Mundus programi nudestipendije za studiranje u aričkimzemljama, a nerijetko se možepronaći i konkurs za neku odistočnjačkih zemalja, naprimjerKinu ili Japan. Nedavno je na

web portalu www.stipendije.baobjavljeno iskustvo jedne našestudentice koja je otišla u Japan. Jasmina Gavrankapetanović-Redžić odlučila se da nastavak studija umjetnosti nastavi u zemljiizlazećeg sunca. „U Japan samotišla u aprilu 2003. godine. Nakonšestomjesečnog intenzivnogtreninga iz japanskog jezika naRyukyu Univerzitetu, preselila

sam se bliže svojoj matičnojinstituciji. Okinawa preekturalniuniverzitet za umjetnost se nalazitik uz dvorac Shuri koji je replikastarog dvorca Ryukyu dinastije.

Osim idealnih uslova studiranja,malog ali prisnog univerzitetskogkolektiva, stekla sam prijatelje

sa kojima i danas kontaktiram,uprkos činjenici da sam se u BiH vratila u martu 2006. godine.Širok spektar inormacija, galerija,muzeja, izložbi te bijenala itrijenala koji se organiziraju na veoma bogatoj umjetničkoj sceni Japana svakako da za studenta

likovnih umjetnosti predstavljajuneisrcpan izvor inspiracije. Poredtoga, bilo je antastično uvidjeti sverazlike koje postoje u ovoj velikojzemlji koja broji 130.000.000stanovnika, neuporedivo više odBosne i Hercegovine.“

Jasmina kaže i da je proces

pripreme aplikacije i razmišljanja o

prolu eventualnog mentora i temiistraživanja dugotrajan, ali da se

isplati ukoliko je program na koji

aplicirate od krucijalne važnosti za

vaše buduće zanimanje.

Iskustva naših studenata uinostranstvu su različita i

prilagođena njihovim anitetima,

ali ipak pozitivna. Za sve je

potrebno uložiti malo truda koji će

se na kraju isplatiti, pa ukoliko vasstudiranje u nekoj zemlji van BiH

zanima, predlažemo da istražite sve

detalje i upustite se u nezaboravnu

avanturu.

www.bhstudent.com


Emir Šabić



Davor Stjepanović je student druge godinePravnog akulteta u Banja Luci. Jedan je od malobrojnih osoba sa posebnimpotrebama koji se odlučio da nastavi svojeobrazovanje, a kako kaže najveću podrškuu tome mu pružaju porodica, prijatelji, alii proesori i kolege sa akulteta. “Najvećiproblem mi predstavlja plaćanje školarinekoju moram da plaćam u punoj cijeni kao isvi ostali studenti. Imao sam dva razgovorasa dekanom akulteta i šeom Studentske

službe koji su mi u osnovi isto rekli, dane postoji zakonska regulativa u okvirunjihovog akulteta koja reguliše to pitanjei da je taj proces na čelu Univerzitetskogrektorata. Stipendiju sam primao od gradaBanjaluke i već dvije godine je ne primam jer obnavljam drugu godinu. Do prije pargodina svi studenti sa invaliditetom imali supravo da i nakon obnovljene godine ponovoprimaju stipendiju kada upišu slijedećugodinu. I tu dobru mogućnost i podstrek su nam eliminisali. Mislim da Ministarstvo

prosvjete i kulture i Ministarstvo nansijatreba mnogo da rade po pitanju osoba sainvaliditetom koje studiraju i da državatreba bar omogućiti volonterski rad takvimosobama kako bi se mogle izraziti u

određenom domenu. ” Davorova koleginicatakođe sa Pravnog akulteta u Banjaluci,apsolventica Jelena Ćerketa kao jedan odnajvećih problema, takođe, ističe plaćanješkolarine. Ona dodaje da na akultetu imarazumijevanja zbog svoga stanja. “Sve ispitepolažem usmenim putem, a za pismeni diosam oslobođena za šta sam vrlo zahvalna

svojim proesorima. Nedostatak neštomanji vidim u tome što sve ispite polažemodjedanput, a mnogo bi mi bilo lakše da ihpolažem parcijalno, ali nije mi u osnovi toprevelika teškoća. Ne razmišljam trenutno

o zaposlenju, jer mi je trenutno primarnicilj da završim studije.” Njih dvoje su, nažalost, rijetki primjeri da i mladi sa posebnimpotrebama mogu i trebaju da budu diodomaćeg visokoobrazovnog sistema.

Ocjene trenutnogstanjaFondacija za Visoko Obrazovanje – Svjetski

Univerzitetski Servis Bosne iHercegovine(SUS BiH), u saradnji s univerzitetom u uzli, tačnije Edukacijsko-rehabilitacijskimakultetom, R&D centrom univerzitetau Sarajevu provodi projekt pod nazivom

tema

Studenti saposebnim potrebama

Pravo na jednakemogućnosti

Pravo na obrazovanje je jedan od osnovnih elemenata za socijalnouključenje i povećanje životnog standarda. Zbog toga je obrazovanjeključni aktor za osobe sa posebnim potrebama, koje su zbogsvakodnevnih životnih izazova i problema, mnogo više isključene izsistema obrazovanja od ostalih. U cilju adekvatnog obrazovanja za oveosobe, potrebno je obezbijediti jednaka prava pristupa obrazovanju i

jednake prilike za studente sa posebnim potrebama.




www.bhstudent.com

„Jednake mogućnosti za studente s posebnimpotrebama u visokom obrazovanju “ nasvih osam javnih univerziteta u Bosnii Hercegovini. „Uvidjeli smo da naBiH univerzitetima postoji visok nivozainteresovanosti za razvoj strategije i pravogpristupa osobama sa posebnim potrebama,koje su izazov za mnoge univerzitete širomEvrope. Čvrsto vjerujemo da projekat nakojem radimo, može ispuniti naš glavnicilj, a to je da je univerzitetsko obrazovanjedostupno svim studentima, uključujućii one sa posebnim potrebama”, ističu uorganizaciji SUS BiH. Oni su u svojoj analizipostojećeg stanja zaključili da “Iako osnovnaBH dokumentacija garantuje jednaka pravapristupa obrazovanju osobama saposebnim potrebama, kao i ostalimgrađanima, oni su ipak često lišeniosnovnih prava koja su trenutnookus u Evropskoj uniji.”

“Kako bi na na zadovoljavajućinačin govorili o položaju

studenata s invaliditetom usistemu visokog obrazovanja uBosni i Hercegovini i donosili generalneocjene potreban je prije svega okvir raspraveu kojem se treba analizirati dosadašnjasituacija u Bosni i Hercegovini u odnosuna osobe s invaliditetom, razvoja inkluzivnekulture, politike ljudskih prava i obrazovnepolitike”, stav je doc. dr Edine Šarić saEdukacijsko-rehabilitacijskog akulteta uzla.Ona dodaje da „nezavidan položaj studenatas invaliditetom i teškoće na koje nailaze

(arhitektonsko-urbanističke i inormacijskebarijere, predrasude, neprilagođene udžbenicii literatura...) u našem visokoobrazovnomsistemu trenutno je vrlo korjenit problem koji je reeksija dugogodišnjeg nesistematskog

i neekasnog rješavanja složenih problemau oblasti rehabilitacije i nepostojanja samepolitke u oblasti invalidnosti u Bosni iHercegovini.”

Sa pitanjima o problemima i unapređenjupoložaja studenata sa posebnim potrebamaobratili smo se i Instituciji ombudsmena zaljudska prava u BiH. Oni su istakli da „supozvali sve organe vlasti u Bosni i Hercegovinida ne samo sa aspekta pomoći i empatije,nego konkretnih aktivnosti, prepoznajumogućnosti osoba sa invaliditetom i potrebunjihove aktivne uloge u ekonomskomrazvoju društva što do danas nije zaživjelo.“U Ombudsmenu dodaju i da najveći broj

osoba s invaliditetom nije svjestan da kršenjanjihovih prava kao osoba s invaliditetom,npr. nemogućnost pristupa inormacijama,obrazovanju, zapošljavanju ili zdravstvenimuslugama predstavlja ujedno i kršenje njihovihosnovnih ljudskih prava. Međutim, kakonam je rečeno „Institucija ombudsmena zaljudska prava BiH u proteklom periodu nijeimala dovoljno kapaciteta da se posebno bavipoložajem studenata sa invaliditetom u Bosnii Hercegovini, niti je zaprimila pojedinačnežalbe koje bi se odnosile na problematiku

pripadnika ove populacije.“Potrebne promjeneIza doc. dr Edine Šarić stoji višegodišnjeiskustvo rada i edukacije o osobama sa

posebnim potrebama. Prema njenom mišljenjuu našoj zemlji je premala zastupljenoststudenata s invaliditetom na tercijarnomnivou obrazovanja. „Da bi se rješavalaključna pitanja u visokoobrazovnom sistemupotrebna je partnerska saradnja izmeđuUniverziteta i samih studenata s invaliditetom.Visokoškolske institucije trebaju aktivnosarađivati s roditeljima, školama, studentima,socio-ekonomskim grupama i zajednicamakako bi ohrabrivale i dale podršku svimgrupama potencijalnih studenata, počevši oddjece rane dobi pa sve do učenika sekundarnogobrazovanja. Da bi smo riješili arhitektonsko-

urbanističke probleme na Univerzitetu u uzli, koje predstavljaju najveći problemza potencijalne studente sa motoričkimporemećajima potrebna su znatna nansijska

sredstva, način na koji ovo možemo prevazići jeste što hitnije uvođenje e-obrazovanja kojeznatno manje zahtjeva nasijskih ulaganja.“

U SUS BiH se nadaju da će upravoprovođenjem projekta „Jednake mogućnostiza studente s posebnim potrebama u visokomobrazovanju” uspjeti učiniti vidljivu razlikuu unapređenju i povećanju broja studenatasa invaliditetom. Kao jedan od važnih ciljevaističe se uspostavljanje kancelarije za podrškupri svakom univerzitetu gdje će se studenti

sa posebnim potrebama moći inormisati omogućnostima obrazovanja za njih.

“Osobe sa invaliditetom u BiH se još uvijek nalaze u izuzetno teškom položaju, bez obzira što su do sada organi vlasti na svimnivoima poduzimali brojne aktivnosti sa ciljempoboljšanja kvalitete života ove kategorijegrađana”, jedan je od zaključaka koji je iznesenu Specijalnom izvještaju o pravima osobasa invaliditetom, koji je uradila Institucijaombudsmena za ljudska prava u BiH uz podršku Norveške ambasade. Uz takvo stanje

ne čudi da je i broj studenata sa posebnimpotrebama izuzetno mali. Ono što BiH jošnedostaje jeste i Zakon o registru osoba sinvaliditetom, čije nepostojanje onemogućava

i spoznaju broja studenata sinvaliditetom. Samo u domenunagađanja moguće je govoriti onjihovoj brojnosti, i to za svakiakultet pojedinačno, mada sesmatra da je stvarni broj veći odprikazanog, jer je do studenta da liće javno istaći svoj invaliditet ili ne.

U Okvirnom zakonu o visokomobrazovanju u BiH, između ostalog, propisano je “pristup visokom obrazovanju neće bitiograničen, direktno ili indirektno, premabilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi,kao što su: spol, rasa, seksualna orijentacija,zički ili drugi nedostatak, bračno stanje,boja kože, jezik, vjeroispovijest, političkoili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ilisocijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnomzajednicom, imovina, rođenje, starosna dob ili

neki drugi status.“ renutna politika u BiHne isključuje studente sa posebnim potrebamau visokom obrazovanju, međutim sistem visokog obrazovanja nije prilagođen njihovimspecičnim potrebama.


Da bi se rješavala ključna pitanja uvisokoobrazovnom sistemu potrebna

je partnerska saradnja izmeđuUniverziteta i samih studenata sinvaliditetom.



istraživanje

Banja LukaStudenti koji su odabrali i našli mjesto

u nekom od domova, svoje izdatke će

zaokružiti na ciru od 350 KM, dok oni

koji su izabrali privatni smještaj, moraju

odvojiti sumu od 700 KM. Nimaloohrabrujući podatak na samom početku.

Studenti tokom akademske godine plaćaju

85 maraka mjesečno za krevet i tri obroka

dnevno u jednom od domova u Republici

Srpskoj, dok student koji ne spada u one

dvije hiljade studenata koliko sva tri domaprimaju, prinuđen je da u privatnomsmještaju za krevet izdvaja čak 150 KM.

Za dvosoban stan u centru Banja Luke

treba se odvojiti od 400 do 600 KM neračunajući u to režije. Najčešće studentizajedno sa jednim ili više cimera iznajmljuju jednosobne ili dvosobne stanove, zajedno

dijele troškove kirije i režija koji se kreću od150 do 200 KM.

U oglasima se nalaze ponude zapolunamještene ili nenamještene stanove

koji se izdaju po cijeni od 150 do 200 KM.Što se tiče ostalih ponuda u užem centrugrada, a koji pružaju bolje uslove, ponuđene

su cijene i od preko 400 KM. Agencijenude oglasne ponude za mogućnoststanovanja uz cijene od 200 do 500 KM.

Darija Šarčević, studentkinja novinarstva

na Fakultetu političkih nauka, trenutno

putnik iz Prnjavora, smještaje je nalazila

putem oglasa. “Prve dvije godine sam

stanovala u jednoj kući u naselju Starčevica,

a posljednja dva mjeseca prije kraja druge

godine putujem iz Prnjavora. Razlog tome je skup smještaj koji uz hranu postaje

mnogo skuplji. Pošto se sprema zima i

hladniji dani moraću se preseliti ponovo u

Banjaluku da bih redovno i bez kašnjenja

mogla prisustvovati predavanjima”.

U Banjaluku je zbog studiranja iz Mrkonjić

Grada došla anja Kozomara, studentkinja

Ekonomskog akulteta, a smještaj je našla

u naselju Borik. “Stan dijelim sa još pet

cimerki koje plaćaju cijenu od 150 KM,dok ja izdvajam 170 KM. Ovaj smještaj

sam pronašla preko oglasa, a cijena je nešto

skuplja jer jednu sobu ja sama koristim.

roškovi su nešto skuplji kada im se dodaju

režije i hrana.”

Nešto skupljom ponudom je zadovoljan

naš sljedeći student. “Stanujem u naselju

Petrićevac. Stan sam pronašao uz pomoć

brata sa kojim i stanujem i sa njegovom

suprugom. Za stan izdvajam 400 KM,

što nije veliki trošak jer je stan trosoban i

odlično opremljen”, rekao nam je Branislav

Branković, student socijalnog rada na

Fakultetu političkih nauka.

SarajevoKada smo na našoj ocijelnoj ejsbuk

stranici BH Student postavili pitanje kakve

su ponude privatnog smještaja u Sarajevu,

studenti su najčešće odgovarali da su

ponude najlakše pronalazili putem internetai novinskih oglasa. Iznajmljivanje stanova

je jetinije ako se odmičete od centra grada

a preporučuju se naselja Grbavica, Dolac

Malta, Otoka, Čengić Vila. akođe su

preporuke upućene za naselja Dobrinja,

Nedžarići, Ilidža gdje je iznajmljivanje

stana i najjetinije, ali i mnogo udaljenije od

akulteta.

Studenti su svoja iskustva prenosila

kolegama, rekavši da je moguće pronaćii iznajmiti stan u relaciji od Dobrinje do

Marijin Dvora u iznosu do 200 KM plus

režije, a ukoliko budu dva cimera, troškovi

spadaju na 150 KM po osobi.

Emila Kvrgić, studentica žurnalistike na

Fakultetu političkih nauka, otkrila nam je

da je promijenila više privatnih smještaja

za vrijeme školovanja i istakla da joj je

najbitnije da ima slobodu od stanodavca da

samo ona ima ključ svojih prostorija koje je

iznajmila.”Prve dvije godine sam stanovala

u Širokači, naselju iznad Skenderije. Za

nas tri, kirija je iznosila 300 KM. Svaka od

nas je plaćala po 100 KM, bila je to kuća.

Kako i gdje pronaći odgovarajući

privatni smještajS početkom akademske godine, osimobaveza oko akulteta, veliku brigupredstavlja pronalazak smještaja. Akoniste od onih koji su našli mjesto u domu,ili ne volite ono što domovi nude, imate

veliki izbor ponuda privatnog smještaja.Naravno, postoje razne opcije, a mi smoza vas istražili kako se kreću cijene ponajvećim studentskim gradovima BiH.




Gazda je plaćao grijanje i odvoz smeća, ami samo struju i vodu. o je bilo povoljno,125 KM mjesečno. Ali naravno, bitnije nam je bilo s kim živimo, od toga koliko plaćaš,pa i to kakve su gazde i gdje su, mogu liulaziti u stan kad požele ili ne. Sada živimna Alipašinom Polju, A aza. Stan ima veliki dnevni boravak, dvije spavaće sobe,kuhinju, trpezariju, kupatilo i balkon. Živimsa još jednom cimericom i svaka plaća po

100 KM plus režije.”Slično iskustvo je imala i Adnana P.,studentica Fakulteta političkih nauka, koja je dugo tragala za stanom gdje je sada:“okom traganja sam prošla kroz višestanova koji nisu bili naročito komornini namješteni, i koji su nudili jako malo iliništa za cijenu od 250 do 300 KM. Dok sam živjela sa cimericom, imale smo stanna Grbavici, tačnije u blizini centra zaodvikavanje od narkomanije otvorenog

tipa i koštao je 350 KM + režije. Stan jeimao hodnik, dnevnu sobu, spavaću sobu,trpezariju sa kuhinjom i veliko kupatilo.Bio je u suterenu što nama nije odgovaralo jer i nije bilo bezbjedno. Ubrzo sam počelatražiti drugi smještaj. renutno plaćam 300KM + režije. Stan se sastoji od dnevne sobei kuhinje, malog hodnika i kupatila, odlično je namješten, ali se nalazi u Švrakinom selu,što je ipak malo dalje.”

MostarI u Mostaru je slična ponuda domova,

i isti problemi kapaciteta, pa su i ovdje

studenti prinuđeni tražiti privatni smještaj.

S obzirom na potražnju iz godine u

godinu, i cijene za iznajmljivanje stanova

su počele da rastu, a i stanodavci se vode

subjektivnim kriterijima i nije im na umu

da svoje cijene spuste. Najskuplji su oni

u strogom centru grada, u krugu SPC-a,

potom u blizini kampusa Sveučilišta. Cijene

soba kreću se od 150 do 250 maraka, advosoban stan u Splitskoj ulici može se

iznajmiti po cijeni od 500 KM plus režije.

Ista situacija je i u Franjevačkoj ulici za

dvosoban stan. Dvosoban, namješten stan

u blizini kampusa Sveučilišta, predviđen za

četiri studenta, košta čak 600 maraka, plus

režije. Isto košta i stan koji je klimatizovan,

a nalazi se u blizini SPC-a Rondo.

Poskupjeli su i stanovi na Balinovcu.Dvosoban stan, predviđen za 4 osobe,iznajmljuje se po cijeni od 150 KM plusrežije, što je ukupno čak 600 KM. Nešto jetiniji smještaj se može naći izvan središta

grada. ako kuća u Ilićima košta 250 KMpo osobi plus režije, a ukoliko se troškovistanovanja izvan grada dijele sa cimerima,smještaj se može pronaći i za 150 KMmjesečno. .

Cijene su povoljnije i na Rudniku, gdje sedvosoban stan može pronaći za 400 maraka.

Što se tiče istočnog dijela grada, cijene suslične. Za 450 maraka se može pronaćitrosoban stan kod Starog mosta, plus režije,

a cijene pansionase kreću oko 200maraka.

Pitali smo i studentei dobili smo sličneupute. Sobe nalazei za 150 KM,dvosobne stanove za300 KM.

Oglasa ima i previše,ali napravivši selekciju

nekih prioriteta kojihse držite, olakšaćetesebi potragu iimaćete veće šanseda pronađete upravoono što vam po svimosnovama odgovara.Ukoliko se odlučitei da pronađete sebicimera, BH Student vam daje savjet

plus: pronađitenekog kolegu/

icu sa akulteta.

Prepolovićete

troškove, a i u mogućnosti ste da zajedno

učite i time poboljšate društveni život.

akođe, svaki student pri traženju smještaja

treba se voditi zahtjevom za osnovno što

stan može ponuditi. u spadaju uredani očuvan namještaj, ukoliko ga ima,

mašina za pranje veša, televizor, a po

mogućnosti i internet. Posebna pažnja bi

se trebala posvetiti tome da li je smještaj ubezbjednom okruženju, kao i kakva pravila

stanodavac poštuje. Na kraju, svima nam je

najbitnija privatnost i komor kako bismo

mogli na najbolji način obavljati svoje

studentske obaveze.

Svima je najbitnija privatnost i komor kakobismo mogli na najbolji način obavljati svojestudentske obaveze.

www.bhstudent.com




zdravlje


Zdravstvena zaštitastudenata

U potraziza doktorom

Zdravlje rangiramo na prvo mjesto i to je najčešće prva želja kojuupućujemo našim bližnjima i poznanicima. A kako ga očuvati ipronaći adekvatne doktore za njegovo zbrinjavanje, pitanje je sa ko-

jim muku muče studenti koji su zbog potreba studija napustili rodnigrad. Istražili smo bh. gradove u potrazi za zdravstvenom zaštitomprilagođenoj studentima.

Banja LukaVeći broj studenata kojima je Banja Lukapostala prebivalište tokom studentskih danasmatra da im nije potreban lični doktordok su u Banja Luci, neki iz razloga štosmatraju da su dobrog zdravlja, a drugi daposjedovanje još jednog doktora pored onogkojeg već imaju u gradu iz kojeg dolaze je samo gubitak vremena i nepotrebnaprocedura. „Nisam registrovana ni u jednojambulanti porodične medicine u Banja Luci,smatram da mi nije potreban, a ukolikoimam neki zdravstveni problem obraćamse svom porodičnom doktoru u Prnjavoru,odakle i dolazim”, kaže ijana Španić.„Odličnog sam zdravlja, a kada zadobijemneku virozu prednost dajem prirodnimmedikamentima koje stavljam na prvomjesto. Do zdravlja prirodnom medicinomi domaćom kuhinjom recept je broj jedan”,naglašava student iz Ljubinja, VladimirĆorović.

I studenti izvan BiH su skeptični uzdravstvene usluge koje pružaju Domovizdravlja. Jedna od njih je Suzana rbić

iz Hrvatske koja ističe, takođe, da nemasvog doktora u Banja Luci i da se za njenoočuvanje zdravlja brine doktor iz KozarskeDubice, jer joj je rodbina trenutno tamonastanjena. „Majka mi je doktorica tako

da mi nije potreban doktor dok studentskedane provodim u Banja Luci. Ona se brineo mome zdravlju, dok sam ovdje, a i uPrijedoru”, ističe Vedran Đaković.

U Banja Luci djeluje i Mediccare, privatnaspecijalistička ambulanta opšte medicinekoja je prošle godine u oktobru mjesecu

pozvala sve studente na korištenje njihovihusluga uz plaćanje participacije na ovjerenuknjižicu, bez dodatnih troškova. „Ovajprojekat smo izveli uz pomoć našeg stručnogtima, sa kojim smo obišli studentske

domove u Banja Luci i održali predavanje uamteatrima ovih ustanova, gdje smo svimprisutnima predstavili svoje usluge i načinnašeg rada. Pored navedenog predavanjadijelili smo i brošure kao dodatni načininormisanja. renutno u našoj ambulanti je registrovano oko 300 studenata. Pošto su

studenti zdrava populacija našeg društva,tako da nije velik broj njihovog odazivanja.Uglavnom kada dolaze u pitanju su nekestomačne viroze i prehlada. Glavni razlogzbog čega smo se mi odlučili na ovaj korak,



www.bhstudent.com


tačnije da ponudimo svoje usluge, naručitostudentima koji dolaze iz drugih gradova je jer posjedujemo inormacije da su Domovizdravlja prebukirani i da studenti imajuproblema kada se obrate Hitnoj pomoći zbogtoga što nemaju zdravstveno osiguranje. Odpočetka oktobra tekuće godine vršimo drugikrug registracije u našoj ambulanti, gdjeočekujemo još veći odziv studenata”, rekla jeSandra Alavanja, doktor medicine.

Za registrovanje u nekom od banjalučkihDomova zdravlja potrebno je popuniti

ormular o mjestu prebivališta, zatim ovjeritiga u CIPS-u i imati zdravstvenu knjižicu.Uz prikupljene navedene podatke student seobraća ambulanti koju bira po svom izboru.

SarajevoStudenti u Sarajevu za svazdravstvena pitanja mogu seobratiti u JU Zavod za zaštituzdravlja studenata Univerzitetau Sarajevu. Ova ustanova nalazise na adresi Patriotske lige br.

36, a tu se mogu obaviti sve vrstepregleda od onih sistematskihkoji su potrebni za ljekarska uvjerenja dospecijalističkih poput stomatoloških iliginekoloških pregleda. „U protekloj godinizabilježen je porast studentskih posjetapoliklinici, što je ohrabrujući podatak jernam pokazuje da se svijest o zdravlju kodstudenata razvija. Najčešće nam dolazestudenti koji žele obaviti određeni pregled,bilo da je riječ o primarnoj zdravstvenojzaštiti ili specijalističkom pregledu. Pored

toga, studenti često dolaze da bi dobilisavjet stručnjaka. Pri ginekološkoj ordinaciji,naprimjer, djeluju Savjetovalište za planiranjeporodice i Savjetovalište za trudnice, gdjese mladi mogu obratiti za sve odgovore na

pitanja koja ih muče“ poručuju iz Zavoda.

Pravo na liječenje imaju svi studentiUniverziteta u Sarajevu koji otvore karton u

ovoj poliklinici. Studenti zamjeraju lokacijupoliklinike jer se nalazi na Koševskombrdu, što je prilično naporno za pješačenje,međutim i to pitanje je jednim dijelomriješeno početkom tekuće godine: „Kakobismo studentima olakšali dolazak napregled, sa radom je počeo i punkt uStudentskom domu Nedžarići. Ovo jeprije svega korisno studentima koji žive uudaljenijim dijelovima grada poput Ilidže,Hrasnice i slično. Zavod za zaštitu zdravljatrenutno u svom sastavu ima pet radnih

jedinica i pet ambulanti, čime se trudimostudentima omogućiti najbolju mogućunjegu.“ Osim Zavoda za zaštitu zdravljastudenata, sarajevski studenti mogu seliječiti i u JU Dom zdravlja. Ova ustanovaima podružnice u svakoj sarajevskoj opštini,te studentima udaljenost ne predstavljaproblem. Za besplatno zdravstvenoosiguranje u navedenim javnim ustanovamapotrebno je imati ovjerenu zdravstvenuknjižicu i potvrdu o studiranju u Sarajevuili index. Pored javnih, u Sarajevu djeluju imnoge respektabilne privatne poliklinike, čijisu troškovi skuplji, ali je usluga brža.

MostarU okviru Doma zdravlja Mostar otvorena

je Studentska ambulanta koja studentimaosigurava besplatnu primarnu zdravstvenuzaštitu. Ambulanta se nalazi u kampusuSveučilišta u Mostaru, u zgradi bivše Visokezdravstvene škole, na drugom spratu.Posebna pažnja posvećena je studentimakoji nemaju trajno prebivalište u Mostaru.Naime, uz zdravstvenu knjižicu i indexsvakom studentu Sveučilišta u Mostaruomogućene su osnovne usluge poput

previjanja, primanja injekcija i slične hitneintervencije, te osnovni pregledi. Studentiu ambulanti mogu dobiti i recept za lijek,ali ukoliko nisu stanovnici Hercegovačko-neretvanskog kantona, moraju platiti punu

cijenu lijeka. „Broj studenata koji dolaze napreglede je značajan, a mi se trudimo pružitiim najbolje uslove i zaštitu. Ambulanta

trenutno radi u prvoj smjeni, od 07:00hdo 14:30h. Studenti se najčešće žale narespiratorne inekcije i viroze, te dolaze radirendgenskih snimanja i različitih uputnica.Uskoro će sa radom početi i stomatološkaordinacija, a u planu je i angažovanjeginekologa“, kazala nam je Nada Marinović,medicinska sestra zaposlena u ambulanti.Ambulanta je nedavno pokrenuta i služida zadovolji osnovne zdravstvene potrebestudenata, ali je slabo opremljena te sestudenti za sve ozbiljnije intervencije ipak

trebaju obratiti u Dom zdravlja Mostar.ZenicaStudenti Univerziteta u Zenici imajuosiguranu zdravstvenu zaštitu u Domuzdravlja i ostalim medicinskim ustanovamau ovom gradu. Svaki student Univerzitetau Zenici upisom na Univerzitet regulišei svoje zdravstveno osiguranje. Studentikoji su strani državljani uz uplatumeđunarodnog zdravstvenog osiguranjau svojim zemljama porijekla stičupravo na potpunu zdravstvenu zaštitukao i studenti iz Bosne i Hercegovine.Iako u sklopu zeničkog Doma zdravljane postoji specijalizirana ambulantanamijenjena studentima, ambulante

porodične medicine rade udvije smjene od 07:00h do19:30h, a njihove uslugedostupne su i studentima.Zdravstvene ustanove sustacionirane po cijelomgradu, a osim javnih djeluju

i privatne institucije kojenude zdravstvenu zaštitu.Iako su mnogi studenti zbog

promjene životne sredine skloni da se samiliječe bez konsultovanja ljekara, ipak bise trebali raspitati o zdravstvu u gradu ukojem trenutno borave. U svakom većemuniverzitetskom gradu zdravstvena zaštitaza studente je u nekoj mjeri osigurana,bilo da je to pri Domovima zdravlja ilida djeluje zasebno kao specijalističkamedicinska ustanova namijenjena

studentskoj populaciji. Lični doktor iambulanta koju posjećujete treba biti vaš izbor, a preglede obavljajte redovno iuredno kako biste očuvali zdravlje jer jeono ipak temelj uspješnog i srećnog žiota.

Iako su mnogi studenti zbog promjene

životne sredine skloni da se sami liječe

bez konsultovanja ljekara, ipak bi se trebali

raspitati o zdravstvu u gradu u kojem

trenutno borave.


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-3-oktobar-2011 16/3216 | BHSTUDENT | JUN 2011.16 | BHPotrošač

Cijena sirove nae dostigla je najnižu cijenu u posljednjih godinudana, ali se to nije osjetilo na domaćim benzinskim pumpama sobzirom da se cijene nisu smanjile. Razna udruženja potrošača kao ivećinski dio građana iz BiH ogorčeni su ovakvim ponašanjem naaša.Cijene bezolovnog goriva u BiH u prosjeku su iznosile 2,29 KM kada je barel nae na londonskoj burzi iznosio 147 dolara a kada je bareliznosio oko 110 dolara prosječna cijena bezolovnog goriva je bila 2,24KM. Cijena benzina je manja za 2,18 odsto što znači da je za 23 odstoskuplji nego što bi trebao biti. Naaši navode kako imaju zalihe gorivadovoljne za sedam dana, to znači da im je veliki koecijent obrtaja ion iznosi 52, što znači da na svaku uloženu marku zarade 3 KM. UBiH porez na cijenu je 40,04 odsto i sve zemlje okruženja imaju većaporezna davanja (Hrvatska 48,43 odsto, Crna Gora 48,67 odsto, Bugar-ska 49,49 odsto, Mađarska 50,67 odsto, Slovenija 50,75 odsto te Srbija50,09 odsto). Vozači su iz dana u dan žrtve naaša koji pune svoje

kase na račun svakodnevnih potrošača.

Nafaši iz BiH ne rade po tržišnim osnovama

Međunarodni centar za trop-sku poljoprivredu predviđa daće čokolada gotovo nestati uko-liko temperature u ZapadnojArici porastu zbog klimatskihpromjena. Vijesti su unijelenemir među proizvođačimakonditorskih proizvoda. Za

sada je jedno sigurno: očekujese značajno poskupljenje.Proizvođači konditorskih proizvoda u Bosnii Hercegovini upozoravaju da će ako dođedo nestašice ili daljnjeg poskupljenja ovesirovine na svjetskom tržištu, posljedicabiti značajnije poskupljenje i na prostorimaBiH. Problem ne predstavlja samo rastućacijena kakaa, već i znatni porast cijenadrugih sirovina koje se koriste u proizvodnjičokolade, pa su se proizvođači našli u prob-lemima. U BiH tokom prošle godine uvezeno

je blizu 20 miliona kilograma čokolade i

prehrambenih proiz-voda koji sadrže kakaovrijednosti od 110 milionaKM, podaci su Uprave zaneizravno oporezivanje inavedeno je da je najvišečokolade stiglo iz Srbije,Hrvatske, Austrije, Turske i

Poljske. Svjetska indus-trija čokolade vrijedna je 9

milijardi dolara a gotovo polovica kakaovcau svijetu, raste upravo u Zapadnoj Arici,tačnije Gani i Obali Bjelokosti. Međunarodnicentar za tropsku poljoprivredu smatra daako prosječna temperatura u Gani i ObaliBjelokosti do 2050. godine poraste za 2,3stepena, kakaovac više neće moći rasti u tompodručju, prenosi Hufngton Post. Cijena ka-kaovca, osnovnog sastojka raznih čokoladnihbombona i čokolada, udvostručila se u

proteklih pet godina.

Loša vijest za sladokusce- Institucija ombudsmena za zaštitupotrošača BiH pokrenula je inicijativu zasuzbijanje upotrebe žirantstva kod odo-bravanja kredita, kao isključivo sredstvoosiguranja kredita.

- Pored redovne redukcije vode u Bra-tuncu koja traje već tri mjeseca od ponoćido 6.00 časova ujutro građani se žale na

slab pritisak tokom cijelog dana.

- Pokrenuta je incijativa od straneElektroprivrede RS da se zbog neunk-cionisanja Elektroprenosa BiH izmijenidržavni Zakon o prenosu, regulatoru ioperatoru sistema na način da se 110 kVmreža i određene 400 i 220 kV stanicekoje su u unkciji proizvodnje vrate un-utar tri elektroprivrede.

- BiH i Albanija zainteresovane su za razvoj

i unapređenje odnosa i saradnje na bilater-alnom i multilateralnom nivou, saopćeno jeiz Parlamentarne skupštine BiH.

- Neto gubitak 1.600 najvećih preduzećau Republici Srpskoj u prvih šest mjeseciove godine iznosio je 212 miliona marakai manji je za 52,5 miliona u odnosu naisti period prošle godine, dok je njihovaneto zarada istovremeno iznosila 302,5miliona i smanjena je za 33,8 milionamaraka.

Potražite nas na: Portalmedia.ba,

BiH je u prvih osam mjeseci ove godineostvarila izvoz od 5,437 milijardi, dok je uvezla10,14 milijardi KM, što znači da je ostva-ren decit u iznosu od 4,577 milijardi KM.Pokrivenost uvoza izvozom i dalje je manja iiznosi 54,3 odsto, što su veoma zabrinjavajućipodaci jer je očekivan rast izvoza s obzirom naizlazak iz recesijskog perioda. Uvoz je i dalje

dominantan ali vlasti ne poduzimaju ništa da

obustave uvoz robe koja se može proizvesti uBosni i Hercegovini. Ovakvom stanju najviše jedoprinijela poljoprivreda u kojoj je ove godineostvaren minus od milijardu i po KM. Bosnai Hercegovina ima potpisane sve potrebnemeđunarodne ugovore o vanjskoj trgovinikoji mogu zaštititi zemlju od prekomjernoguvoza, ali je problem što se svjesno ide na

nepoštivanje tih zakona i odredbi.

BiH uvozi krompir, šljive i jabuke!?


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-3-oktobar-2011 17/32JUN 2011. | BHSTUDENT | 17

BHPotrošač | 17

Zdravstvena inspekcija RS u saradnji saAgencijom za nadzor nad tržištem BiH, u pro-teklom periodu naredila je uništavanje 164igračke, koje su sadržavale više od 0,1 odstoalata. Rezultati kontrole inspekcijskih orga-na upućuju na drastične negativne posljediceuvoza neprovjerene robe, nakon što su ulutkama, plišanim medvjedićima i robotimasa etiketom „Made in China“ pronašli štetnesastojke. Zdravstvena inspekcija RS u saradnjisa Agencijom za nadzor nad tržištem BiH uproteklom periodu naredila je uništavanje

164 igračke, koje su sadržavale više od 0,1odsto alata. Prema odluci o ograničavanjustavljanja na tržište igračaka i proizvoda zadjecu koji sadrže late u iznosu većem od 0,1

odsto, uzeto je deset uzoraka i samo u jednom

slučaju utvrđeno je da je uzrok ispravan. Uprometu je zatečena 181 igračka, odnosnoproizvod za djecu. Od ovog broja 164 su većuništene, šest komada je vraćeno dobavljaču

u FBiH, a 11 lutki, za koje se radi super-analiza, stavljene su van prometa do konačnihrezultata. Sve igračke su porijeklom iz Kinea u sedam slučajeva uvoznici su iz FBiH.Inspektori su uradili 40 pregleda u kojima je zatečeno 129 komada igračaka, od čegasu 37 imale adekvatno upozorenje a 87 nijeimalo nikakvo upozorenje za roditelje. Za 92igračke naloženo je postavljanje upozorenjao magnetima. Roditelji pri kupovini morajuvoditi računa o tome gdje kupuju i šta kupuju.Najveći broj neispravnih igračaka porijeklom

je iz Kine, jer ih ima najviše na tržištu. Ovakveigračke su najjeinije a s obzirom na kupovnumoć stanovništva, najčešće su predmetkupovine.

Tržište Republike Srpske preplavilekineske igračke pune štetnih sastojaka

- Ambasador Slovačke u BiH MiroslavMojžita posjetio je bijeljinsku Prehram-benu industriju “Sava – Semberija”, gdje jesa rukovodstvom ove abrike razgovaraoo mogućnostima plasmana proizvoda uovu zemlju.

- Novim Nacrtom zakona o zaštitipotrošača RS na precizan načinobuhvaćeno osam osnovnih pravapotrošača.

- Program unapređenja proizvodnjemerkantilne pšenice u Republici Srpskojza period od 2011. do 2016. godinepredviđa povećanje sjetvenih površinasa dosadašnjih 25.000 na 75.000 hektara,saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva RS.

- Najveći prerađivači voća i povrća u RSizlaze iz uspješne prerađivačke sezone, agotovo kompletnom sirovinskom bazomove godine snabdjeli su se od domaćihproizvođača.

- Uprava KJP ZOI’84 OCS d.o.o. donijela je Odluku o akcijskoj prodaji sezonskihski karata za sezonu 2011./12., koja je večpočela i trajat će do 14. novembra ovegodine.

I ntermezzo.ba i na Facebook.com

Svaka sedma kontrola cijenau trgovinama RS ukazala jena neki prekršaj, pokazujupodaci Republičke uprave zainspekcijske poslove RS zaprvih devet mjeseci ove godine.U Inspektoratu navode da senepravilnosti u najvećem brojuslučajeva odnose na nepravilnoisticanje cijene, zadržavanjecijene iako je marža na proizvode snižena,te neregularnosti prilikom evidentiranjacijena u poslovnim knjigama. Inspektorisu u zavisnosti od stepena povrede propisarješenjem nalagali otklanjanje nedostataka

ili izdavali prekršajne naloge.Svakodnevno intenzivnokontroliranje zakonskihaspekata u svezi sa cijenamau prodavnicama u RS ne dajevelike učinke te potrošačkaudruženja smatraju da je naterenu isuviše malo inspe-ktora. Zakonom o cijenamaRS je predvišeno da rme

mogu biti kažnjene od 5.000 do 15.000 KMukoliko vidno ne istaknu cijenu robe, uko-liko ona nije ormirana putem kalkulacije,te kada na proizvodu nije istaknuta samo jedna cijena i to u domaćoj valuti.

Svaka sedma kontrola uoči prekršaj

Iako niko ne spominje povećanje plata i penzija,dugo se priča o mogućim poskupljenjimavoća, povrća, mesa i mesnih proizvoda. SeadJelač, sekretar Udruženja poljoprivrednika uBiH naglašava kako bi moguća poskupljenja,izuzev mesa, bila neopravdana. S obzirom da jena domaćem tržištu 35 do 40 odsto domaćihproizvoda jer se ostalo uvozi. Sa druge strane,suša koja je zahvatila pojedinačne slučajeve anikako tržišne proizvođače jer su oni trebaliriješiti pitanje navodnjavanja. Činjenica je da sunastradale proljetne kulture kao što su kukuruz

i soja koje ipak u našim krajevima malo ima, ali

jesenje kulture, pšenica, raž i zob nisu stradale.Za većinu stanovništva u BiH nema prihvatljivihcijena, sve je skupo jer su primanja niska. Zbognemogućnosti ispaše, odnosno prikupljanjadovoljno hrane za stoku koja je uništena sušama,moguće je poskupljenje mesa i mesnih proiz-

voda.

Skuplje povrće i meso



studije

Da li vas možda interesujestudiranje u Švajcarskoj,

Švedskoj, Velikoj Britaniji ilimožda u S.A.D.u? Nemojtemisliti da nije moguće iz Bosnei Hercegovine otići i nastavitiškolovanje u nekoj od ovih i još umnogim drugim zemljama širomEvrope i svijeta. Na vama jekoliko ćete strastveno istraživatine biste li pronašli ono što jepravo za vas, ali imajte na pameti- moguće je!

Već smo na samom početkurekli da je i studiranje u samojBiH jako teško i u novčanomsmislu zahtjevno, zato i tupostoji olakšica u vidu opštinskihstipendija: ako ste student uBanja Luci, evo nečeg za vas:Konkurs za dodjelu stipendijaGrada Banja Luka studentimaprvog ciklusa na visokoškolskim

ustanovama u ak. 2011/12.,konkurs otvoren do 3. novembra;ako ste pak student u Sarajevu i vi imate brojne mogućnosti štose tiče kantonalnih stipendija,zato požurite; ili za vas koji biste

do Velike Britanije http://www.

stipendije.ba/stipendija/609

- Te Weideneld Scholarships

and Leadership Programme orthe internationals students atUniversity o Oxord, 2012 UK-obavezno provjerite o čemu seovdje radi, nećete zažaliti.

Uputstvaza pravilnoapliciranjeDanas se nude razni programistipendiranja i mnoge

inormacije o istim i prema

tome, potrebno je znati kako

pravilno aplicirati. Upravo

zbog nepravilnog apliciranja ilistudentske nepažnje, desi se da

stipendija isklizne iz ruku. Slijede

neki od bitnih savjeta kako

aplicirati:

• Pažljivo istražite, a onda

aplicirajte samo na one programekoji se tiču vas i koji će vamzaista odgovarati u potpunosti;

Stipendije nadohvat ruke


Da li vas možda interesuje studiranje u

Švajcarskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji ili

možda u S.A.D.u? Moguće je otići tamo!

Studentima stipendije uvijek privlačno zazvuče, ali rijetki su onikoji se zaista pozabave dokumentacijom i istraživanjem koje svestipendije se nude. Poznato je da je ekonomska kriza, i da je sve manjenovca koji se može odvojiti za kvalitetno školovanje, kako u Bosni iHercegovini, tako i u inostranstvu, zato su tu brojne stipendije koje ćeolakšati učenje onim najupornijima.



www.bhstudent.com

• Prilikom popunjavanja, sve

pažljivo pročitajte i još pažljivijeobrazložite sve što se od vastraži, budite temeljiti;

• Obavezno priložite sve

dokumente jer onda ostavljatedojam da ste krajnje ozbiljnoshvatili stipendiranje;

• Kada se predstavljate i pišete

molbe ili motivaciona pisma,budite koncizni i prije svegaiskreni;

• Vodite računa oko dead line-

ova, istek roka je posljednje što

sebi trebate dozvoliti;

• Vaše aplikacije naslovite

na prave adrese sa tačnim ipotpunim podacima;

• Napravite ovjerenu kopiju

kompletne dokumentacije daimate ukoliko se nešto izgubi;

• Prije same predaje sve još

jednom detaljno pregledajte,možda vam je nešto promaklo;

• Posavjetujte se sa osobama

koje su već aplicirale prije vas,iskustava nikad na odmet;

• Vodite računa da sva

dokumentacija koju predajetebude tačna i izdata odnadležnih institucija;

• Ukoliko dostavljate kopije

dokumenata, obaveznoih ovjerite kod nadležnihinstitucija;

• Za sve što navedete prilikom

apliciranja potvrdite validnomdokumentacijom izdatom odnadležnih organa;

• Pripremite više primjeraka

kompletne dokumentacije

vaših aplikacija da u slučaju

odbijenice možete u štokraćem roku aplicirati na drugiprogram stipendiranja, budite u

pripravnosti.

akođe kod pisanja CV-a/

biograje-morate se voditi

sljedećim uputama: urednost ipreglednost na prvom mjestu,

bez pretjeranog natrpavanjabiograje i naravno, bez neispravnih podataka, iskrenost je najbitnija; svoju biograjunapišite sažeto i jasno; koristitestručne termine koji će vašem

stilu pisanja dati prizvuk krajnjeproesionalnosti; otograjanekada nije prijeko potrebna,ali ako se odlučite i njupriključiti, onda je stavite tik pored osnovnih inormacija o vama.

Savjeti plus: svoje kvalikacije, vještine i sposobnostirasporedite hronološki, jasno ilogično; nemojte sebi dozvolitigramatičke greške; najbitnijestavke istaknite a detaljekoji su nebitni izostavite,ili napišite na samom kraju,

ali prvenstveno prilagodite

biograju onom programu

na koji se prijav ljujete; kada

sve završite, potražite da vam

neko još jednom pregleda sav

materijal a posebno biograju,

možda vaša pomoć primjeti ono

što ste izostavili.

Evo i nekih stranica na kojima

ćete pronaći jako korisne stvarikao i stipendije i programe

koji vam se nude: http://www.

stipendije.ba/; http://www.

studiraj.eu/ba/; http://www.

mladiino.com/category/

scholarships/; http://www.s4wb.

eu/; http://studirajvani.ba/;

Svaka od stranica nosi i poruku

poput: ”um caruje, snaga klade

valja”, i “znanje ne poznaje

granice” - zato izvucite pouku,

uzmite svoj život u svoje ruke i

krenite u istraživanje stipendija

koje će vam olakšati budućnost.


Upravo zbog nepravilnog apliciranja

ili studentske nepažnje, desi se da

stipendija isklizne iz ruku.

Udruženje StudID je jedinstvena organizacija

u BiH koja radi na poboljšanju studentskogstandarda i promociji svega što je studentimazanimljivo, kao i studentskih aktivnosti. StudID je prava adresa za svakog studenta jer dobijainormacije o stipendijama, studentskimposlovima, praktičnoj nastavi kao i raznimedukativnim i zabavnim putovanjima kojenude razne organizacije. Član može postatisvaka osoba koja je upisana na bilo koju od visokoškolskih ustanova u tekućoj akademskojgodini i koja uz pristupni ormular dostavi

dokumente koji su potrebni za dobijanje kartice.Ukoliko se neko odluči da izvadi svoju karticupotrebno je da osoba odabere da li će karticuizvaditi putem interneta, preko nekog od

animatora na terenu ili u prostorijama StudID.

Budući nosilac kartice treba da pripremikopiju indeksa, lične karte i CIPS, dođe uprostorije StudID-a na adresu Pehlivanuša 5 ipodmiri članarinu koja zavisi od vrste karticeza koju je aplicirao. Kartica je gotova na licumjesta.

StudID je uspio da potpiše ekskluzivniugovor sa ISIC organizacijom za BiH kojanudi preko 150 različitih popusta u skorosvim većim bh. gradovima. Od decembra ovegodine u prodaji će biti kombinovane karticeStudID-ISIC i biće dostupne svima u BiH.Studenti će pored domaćih popusta imatipriliku i da sa istom karticom dobiju stranepopuste kao i popuste koji su dostupni preko

interneta .

Studenti pored samih popusta i uštede između500 – 1000 KM, u periodu od jedne godinekoliko važi kartica, imaju besplatno učešće naraznim seminarima, putovanjima kao i party-ijima. U protekloj godini preko Udruženja sezaposlilo preko 60 studenata koji su radili naraznim poslovima i koju su imali mjesečna

primanja od 100 do 600 KM sve u zavisnostiod samih poslova i dužine trajanja istog.

Sve detaljnije inormacije zainteresirani mogudobiti na web stranici www.studid.ba.

Udruženje StudID


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-3-oktobar-2011 20/3220 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

savjeti

Kao prvo - bez truda nema ni uspjeha.Znamo da ćete odmah reći: “Pa da, to smoznali i sami“, ali zaista, ako želite da uspijetei sami svojim snagama riješite ispite, onda se

morate i potruditi. Kako se kaže, „nemojtesamo proći kroz akultet, neka i akultetprođe kroz vas“.

Ne postoji neka drevna tajna o polaganjuispita, a da vi pri tome ni prstom ne mrdnete.Knjiga pod jastukom i slične metode moguda dovedu do lošeg sna ili ukočenosti, ali ne ido položenog ispita. Posvećenost je riječ kojetreba da se držite. Fakultet ste, u krajnjoj liniji,upisali da biste nešto naučili, napredovali uživotu i stekli neophodne vještine, da radite

ono što volite i u čemu treba da budete dobri.Zagrijte stolicu! Sve knjige se neće samepročitati, ni dobre skripte napraviti.Samosvjesnost, posvećenost i dobraorganizovanost je ono čime se morate voditi.

Kada se pripremate za ispit, uvijek pitajte sebe „Koliko znam?“, kada toutvrdite, biće lakše odrediti koliko još trebate učiti za taj predmet. Netrebaju se propuštati ni predavanjani vježbe, jer oni znatno olakšavajui štede vrijeme učenja kod kuće.Sljedeće pitanje je „koliko trebam da znam?“.Naš savjet je da postavljate uvijek više ciljeve- tako ćete sigurno položiti ispit, a i u životumnogo bolje proći. Naravoučenije - nikadane učite samo da biste položili ispit, ondase to zasigurno neće ni dogoditi, sigurno će vam aliti onaj jedan bod. E sad ono glavnopitanje: “Kako postići željeno znanje?“.Počnite sa savladavanjem osnova! Svakipredmet ima neke osnovne koncepte od kojihsve polazi. Savladavši njih, savladali ste pola

gradiva. Savjet - pročitajte knjigu od koricado korica i uporedo zapisujte sebi sa straneglavne stvari. Savjet plus - koristite markereu bojama kako bi vam se što bolje rečeniceurezale u pamćenje.

Ali prije svega - bez panike. Počnite učiti

već dvije nedjelje prije ispita, ako to učinite,bićete sigurni da ćete naučiti sve osnovekao i komplikovanije stvari, ma čak ćeteimati vremena i za usnote. Krenite polako inemojte odugovlačiti sa početkom učenja.

A kada se dan D („Donji“) približi, evo kakoda se ponašate:

•Organizacija je sve! Samo to učinite na vrijeme. Saznajte kada je ispit, u kojoj sali,

koliko traje, koji vam je pribor potreban idokumenti i NE ZABORAVIE INDEKS!

•Ustanite na vrijeme da biste došli sebi,doručkovali i smogli snage za zadatak koji

je pred vama;

•Preletite preko vaših bilješki još jednom da

biste osvježili pamćenje;

•Prije samog ispita, ne diskutujte previšesa ostalim studentima već posložite ono

naučeno što će vam unutra koristiti;

• reme će biti sigurno, ali pokušajte je staviti

pod kontrolu računavši na to da ovo raditesamo da bi vama u budućnosti bilo lakše, akoste učili-to će biti pozitivna trema-potruditese unaprijed da bude pozitivna!

•Krenite sa pitanjima kojaznate, vratite se na ona kasnije i

potrudite se nešto logično i napisati,nikad se ne zna...

Na ispitu:nNikada ne mijenjajte odgovor,

ako niste potpuno sigurni u novi.

nObratite posebnu pažnju na teža pitanja(ona koja nose više poena) i njima posvetiti više vremena. Bolje je da prvo mozgate opitanju koji će vam donijeti više poena.

nNe poklanjajte suviše pažnje na odgovorekojih u ovom momentu ne možete dase sjetite. Uradite što znate pa se kasnije vraćajte na pitanja na koje isprva niste znaliodgovor.

Kada napokon završite - pravac uprodavnicu po neku čokoladicu kako se nebiste onesvijestili, a onda, onda udahniteduboko i viknite iz sveg glasa „napokongotovo“! Držimo vam ge, srećno!

Kako položiti ispit(e)?Ah, ti ispiti, midtermi, kolokviji - kako je kome slađe, ako vam oniuopšte mogu biti slatki. Pred svima nama su silni ispiti koji se trebajupoložiti, i to najbolje kada bi to bilo u roku, pa evo nekoliko savjetakako to i uspjeti.

Knjiga pod jastukom i slične metode

mogu da dovedu do lošeg sna ili

ukočenosti, ali ne i do položenog ispita.



www.bhstudent.com

Predstavljmo vam teoriju koja ćepreokrenuti vaše učenje iz knjige JorgaKnoublacha “Učenje ne mora bitimučenje”. Istraživanja su pokazala dasu za smislenu obradu teksta potrebnedruge metode. Samo čitanje nije dovoljno.Predstavljamo vam jedan od mogućihnačina racionalnog proučavanja gradiva:

Č = Čitati letimično prije usredotočenogčitanja.

P = Pitati se koji je dio štiva bitan.Č = Čitati svjesno koristeći vid ipamćenje.

P = Pamtiti pročitano vlastitim riječima.

P = Ponavljanje zapamćenog nakonnekoliko sati ili nekoliko dana.

Početniku ovaj postupak može izgledatinaporan i dugotrajan. Činjenica je datreba proći neko vrijeme da se čovjek preusmjeri i odbaci stare navike čitanja.Ova se metoda uvijek ponovno istraživala.Studenti koji su učili po ČPČPP –metodi postizali su mnogo bolji uspjehod studenata koji su učili po svojimnavikama.

1. KORAK - Č = Čitatiletimično:Cilj letimičnog čitanja je dobiti najboljimogući pregled prije prelaska na detalje.Vjerovatno znate priču o čovjeku kojiposjećuje nepoznati grad i prvo se penje natoranj kako bi ga mogao odozgo pogledati

i upoznati. Pri tom prvo zapaža uočljivegrađevine, kao što su crkve, šire ulice, idruge karakteristike. Kada siđe na uliculako može odrediti gdje se sada nalazi.Kako dobiti pregled?

Letimično čitanje daje nam predstavu otome kako je knjiga sastavljena.

Pročitajte predgovor i saznajte zašto jeknjiga napisana, šta želi reći.

Na kraju svakog poglavlja često je datsažetak. aj sažetak je mudro pročitati napočetku.

Ako vas ovo ne zadovoljava, “preletite”štivo. Čitajte naslove i negdje nekurečenicu. Ako su prisutne tablice i slike

dobro ih pogledajte. U većini slučajevaone su brze i sažete inormacije.

2. KORAK – P = Pitatise:Dobra su tzv. policijska pitanja: Ko?,Kako?, Gdje?, Šta? , Kada?, Zašto?. Šta sedobija ovim korakom:

lakša koncentracija: Većina se ljudi mnogobolje sjeća činjenica koje su naučili kako biodgovorili na neko pitanje, nego ono što sunaučili napamet.

lakša motivacija: Postavljanjem pitanjaotkrivamo vlastito neznanje ili slabost, inestrpljivo očekujemo odgovore autora.

3. KORAK – Č = Čitanje:Imajte na umu da čitanje nije prvi negotreći korak. Onaj ko želi postići boljerezultate mora se držati sljedećih pravila:

koncentracija: Obe noge trebaju biti napodu, tvrda stolica je dobra pomoć zakoncentraciju, čitajte što brže možete.

pronaći glavnu misao: o je prvi nivo pričitanju. Ako ne pronađete glavnu misao,drugi nivoi nemaju bitan značaj.

podcrtavanje i označavanje:

Preporučujemo korištenje markera s kojimse tekst jednostavno ističe.

aktivno čitati – biti budan: Samog sebeuvijek ponovno podsjećati na to da želiterazumijeti i zapamtiti pročitano

pazite na tabele i ostale prikaze: Čestoslika prikazuje mnogo više od onog što seriječima može iskazati.

4. KORAK – P =

Pamćenje:Pamćenje vlastitim riječima: Kada stegotovi sa čitanjem podignite pogled sknjige i kažite svojim riječima što je pisacželio reći. Ponavljanje vlastitim riječimapoboljšava stepen zapamćenosti. Nemojteučiti napamet!

Pamtiti pisanjem bilješki sa strane:

Pribilježiti vlastite primjedbe o glavnimmislima uz ivicu stranice. Glasnoizgovarajte misli. Više od polovineukupnog vremena učenja trebalo bi se

pozabaviti sa 2. KORAKOM (Pitanjem) i4. KORAKOM (Pamćenjem).

5. KORAK – P =Ponavljanje:Svaki put kad nešto naučite trebali bistepročitano odmah provjeriti. ako ćetespriječiti da isto zaboravite već istog dana.Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.

Mnogi ljudi su se korištenjem ČPČPPmetode osvjedočili da je mnogo jednostavnija, nego što su mislili. Pokušajtena osnovu toga. Vrijeme koje će bitipotrebno za uvježbavanje ove metode,poslije će vam mnogo pridonositi u uštedi vremena, a s tim u vezi i boljim ocjenama.


Učenje ne mora biti mučenje



predstavljamo

U bosanskohercegovačkomdruštvu volontiranje je slaboprihvaćeno, jednim dijelom zbogtoga što je neplaćena aktivnost,a drugim jer nije zakonskiregulisano na nivou države, kaošto je to slučaj u Evropskoj uniji.Proučavajući Zakon o mladima

Federacije Bosne i Hercegovine,Zakon o omladinskomorganizovanju Republike Srpske,Zakon o volontiranju RepublikeSrpske i neke od dokumenataEvropske unije, za vas smonapravili kratak vodič kroz oblast volontiranja uređenu ovimzakonskim aktima.

Volontiranje

u evropskomkontekstuU svojoj Preporuci 2008/C319 Vijeće Evrope pozivana otklanjanje barijera zaprekograničnu mobilnostmladim volonterima/kama.Naime, mobilnost, društvenakohezija i međugeneracijskasolidaranost aspekti su kojimaEvropska unija i Vijeće Evropepridaju veliku pažnju i njegujuih u cilju ostvarivanja jačeevropske kulturne zajednice ipovećanja tolerancije. Upravozato ciljevi dokumenatapoput navedene Preporuke supodržati volonterstvo mladihljudi stvaranjem više prilika za volontiranje, podizati svjesnost

o vrijednostima volonterstva,priznati volonterstvo kao važanoblik neormalnog obrazovanja iosnažiti prekograničnu mobilnostmladih volontera/ki. Na ovajnačin Evropska unija pokušavaolakšati uklanjanje prepreka

među mladim ljudima. Osimtoga, EU se brine o pravima volontera i priznanju doprinosaorganizacija mladih razvijajućirazličite nacionalne projekte uovoj oblasti.

Dakle, Evropska unija na volontiranje gleda iz više uglova.

Prvenstveno, angažman mladihu volonterskim aktivnostimaizuzetno se cijeni kroz doprinoslokalnoj zajednici, a zatim iaktivnostima razmjena na bazi

volontiranja u inostranstvu.Volonterske aktivnosti se tako

i ormalno priznaju dodjelompredviđenih certikata i slično.

Stanje u BiHIako aktivnosti volontiranja nisu

zakonski određene na nivou

države Bosne i Hercegovine,

one su pojedinim zakonima

riješene na nivou entiteta. U

Republici Srpskoj to su Zakon

o volontiranju i Zakon o

omladinskom organizovanju,dok je u Federaciji Bosne i

Hercegovine na snazi Zakon

o mladima, u kojem je jednim

dijelom pokriveno i ovo pitanje.

Naime, jedan od ciljeva Zakona

o mladima Federacije Bosne

i Hercegovine jeste jačanje

volonterizma među mladima,

kao i njihov dobrovoljni

angažman u aktivnostima u vezi

sa pitanjima mladih. Preciznije,

Zakon o mladima FBiH ne

deniše volonterizam u smislu

neplaćenog pripravničkog

Volontiranje uBosni i Hercegovini

Vodič krozzakonski okvir

Volontiranje se u najširem smislu defniše kaoneproftna i neplaćena aktivnost kojom pojedincidoprinose zajednici i društvu u kojem žive.Ova aktivnost se javlja u raznim oblicima, odtradicionalnih običaja uzajamne samopomoćido organizovanog djelovanja zajednice ukriznim periodima, kao i do pokušaja pomoći usprečavanju i zaustavljanju sukoba i suzbijanjasiromaštva.


EU se brine o pravima volontera ipriznanju doprinosa organizacijamladih razvijajući različitenacionalne projekte u ovoj oblasti.



www.bhstudent.com


Pratite nas na Facebook stranici BH Student i na Twitteru @BHstudent

staža, već u smislu pomaganjaširoj zajednici. U nedostatkuzakonskog akta o volonterizmuna nivou Federacije ili državeBiH, ovo je jedina zakonskaodredba koja tretira volonterizamu pravom smislu te riječi.

Zakon o omladinskom

organizovanju Republike Srpskedodatno armiše dobrovoljni radi doprinos društvu, uz poticanjepromotivnih aktivnosti označaju volonterizma. Zakonskiokvir Republike Srpske koji volonterizam postavlja u samosredište priče o mladima jesteZakon o volontiranju donesenna nivou ovog entiteta. Naime,Zakonom se denišu osnovni

pojmovi u vezi sa volontiranjem,uslovi volontiranja, osnovniprincipi volontiranja, prava idužnosti volontera, organizatora volontiranja, uslovi zaključivanjaugovora o volontiranju,donošenje, izdavanje potvrde

o volontiranju, nagrada za volontiranje, te nadzor nadprimjenom ovog zakona. Usmislu ovog zakona je ulaganjeličnog vremena, truda, znanjai vještina kojima se obavljajuusluge ili aktivnosti za dobrobitdrugog lica ili za opštu dobrobit. akođe, Zakon deniše idugoročno volontiranje,koje predstavlja duže od 20sati sedmično aktivnog radanajmanje tri mjeseca bez prekida. Zakonom je zabranjeno volontiranje u trajanju dužemod 40 sati sedmično u periodudužem od šest mjeseci bez prekida. Osim toga, osiguranasu i prava maloljetnika koji volontirati smiju samo uz saglasnost staratelja i uz nadzorstarije nadležne osobe.

Što se tiče novčane naknade, volonter ne smije organizatorauslovljavati isplatom iste iliispunjenjem neke usluge,

ali organizator je dužan dapokrije troškove projekta nakojem se volontiralo. Dakle,smještaj, putne troškove, hranui slične izdatke, ukoliko je takopredviđeno, pokriva organizator.Ministarstvo RepublikeSrpske, prema ovom Zakonu,

volonterima može dodijelitinagradu za obavljeni posao.

Gdje volontirati?Nakon što smo prošli kroz zakonsku osnovu volontiranja,postavlja se pitanje gdje volontirati. Kako u navedenimzakonima volontiranjenije jednako neplaćenompripravničkom radu, za vas smo istražili koje su tonevladine i srodne organizacijenajprivlačnije za obavljanjedobrovoljnih društvenihaktivnosti. Na web stranici www.volontiranje.ba možetepronaći mnogo inormacija osamom volontiranju u Bosnii Hercegovini, kao i konkurseza međunarodne, nacionalnei lokalne maniestacije nakojima možete dati svoj

doprinos. Najvažnija je želja za volontiranjem, volja i vrijeme, teupućenost u prava garantovanaentiteskim zakonima.

A vi kažete:Pitali smo vas na Facebook

stranici „BH Studenta“ da li biste

volontirali tokom studiranja, a

odgovori koje ste nam dali su

sljedeći:

1. Naravno da bih, to će dobro

izgledati u mom CV- u nakon

što diplomiram- 38 glasova

2. Već volontiram nakon studija-

21 glas

3. Ne, to je gubljenje vremena

i ne vidim nikakvu korist od

volontiranja- 4 glasa4. Samo ako je Sarajevo Film

Festival- 1 glas

5. U konkursu traže radno

iskustvo po sticanju diplome

tako da, osim ubijanja vremena,

nema neke koristi- 1glas

6. Rado, ali mi studij i učenje

oduzimaju previše vremena-

1glas

Najvažnija je želja za volontiranjem,volja i vrijeme, te upućenost u pravagarantovana entiteskim zakonima.



predstavljamo studente


Edina Đelilović,studentica je Univerziteta“Džemal Bijedić”u Mostaru.Uprkos problemima u kojima jetrenutno ovaj Univerzitet, Edinakaže da voli akultet i smjer koji jeodabrala, a naročito je posvećenaaktivnostima izvan akulteta.

Šta studiraš i kako siodabrala akultet?

Studiram Komunikologiju naUniverzitetu “Džemal Bijedić” uMostaru. Komunikologija je jedino što me privuklo od svih akulteta jer

sam dosta komunikativna i društvena osoba.

Pored studiranja gdje si još angažovana?

Angažovana sam u Udruženju protiv okrutnosti nad životinjama,iradim kao promoter za marketinšku agenciju već duži period.

Zašto si izabrala baš Udruženje građana protivokrutnosti nad životinjama “Prijatelji” Mostar?

Udruženju sam se priključila iz velike ljubavi prema životinjama iželjom da dignem glas protiv okrutnosti.

Da li je teško uskladiti akultet, angažman u NVOsektoru i privatni život? Koliko vremena imaš za sebe?

Vrlo teško je uskladiti sve to, ali smatram da se sve može kad se hoće patako i ovo.

Džanan Gvozden, je student engleskog jezika iknjiževnosti u Mostaru, a kadanije zauzet studiranjem bavise - diplomatijom. Studentimaporučuje da treba tražiti prilike,krenuti sa malim stvarima da bi sepružila prilika za promjenu.

Šta te najviše privlači usmjeru koji si odabrao?

Apsolvent sam na odsjeku za Engleski jezik i književnost, Fakulteta

humanističkih nauka pri Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru. Jezik se konstantno razvija, nikad ne možeš reći da znaš sve, čak nikad je u pitanju maternji jezik. Sa stranim je još teže pokušati naučitišto više, tako da je to jak motivator. Valjda me to najviše privlači.

Možeš li nam reći malo više o konerenciji Model

ujedinjenih nacija u Mostaru i tvojoj ulozi na njoj?

o je simulacija zasjedanja Ujedinjenih naroda koja već tradicionalnookuplja oko 100 mladih ljudi sa svih strana svijeta, koji se stavljaju upoziciju jedne od država UN-a i brane stavove te države ili pomažuriješiti goruće pitanje u svijetu davajući uvid države koju predstavljaju. Ja sam na konerenciji učestvovao kao delegat, te kao predsjedavajući

Vijeća sigurnosti, a kasnije i Generalne skupštine. Nažalost zbognedostatka razumijevanja od strane sponzora, sve su prilike da seMOSIMUN 2012 neće održati.

Odakle interesovanje za debatu i diplomatiju?

Uvijek sam bio više okrenut društvenim naukama u odnosu naprirodne, tako da je moj interes za debatu i diplomatiju samo logičanprodukt aniteta ka društvenim naukama. Kad se tome pridodapomalo arogantna i egoistična ličnost kakva jesam, dobije se savršenprimjer osobe koja uživa u raspravama, svađama, te neizostavnopobjedama u svakom argumentovanom raspravljanju.

Da li si tokom studiranja bio angažovan još negdje?

Bio sam angažovan u Kancelariji za međunarodnu saradnjuUniverziteta kao asistent reerenta za međunarodnu saradnju. akođe sam bio član Unije studenata i predstavnik Unije u SavjetuUniverziteta, koji je vrhovno tijelo Univerziteta “Džemal Bijedić” uMostaru.

Anja Šolak,buduća ekonomistica, otkrivanam svoje iskustvo u NVOsektoru i navodi razloge zašto bimladi ljudi trebali više vremenaposvetiti volontiranju.

Šta studiraš i kako si

odabrala akultet?

Studiram Ekonomski akultetu Banja Luci. o mi je bila jedna od najtežih odluka. Znalasam da moje buduće zanimanje mora biti dinamično i damora podrazumijevati rad sa ljudima, a da to nikako ne mogubiti prirodne nauke ili medicina, pa su u uži izbor odmah ušlipravo, političke nauke i ekonomija. Odluka je, naravno, pala naekonomiju i sad sa ovog gledišta, slobodno kažem da je to biopravi izbor.

Pored studiranja angažovana si u Omladinskoj

inormativnoj agenciji. Možeš li nam reći malo više o

tom angažmanu?

Moj angažman u NVO sektoru je počeo nekad u drugom srednje,tad sam i upratila konkurs Omladinske inormativne agencijeza ormiranje regionalnih timova mladih u nekoliko gradova

Bosne i Hercegovine. Od toga je prošlo pet godina, još uvijek samangažovana u OIA-i, s tom razlikom što sad radim kao projektnakoordinatorica za Banja Luku. Volim to što radim, još uvijek imamšta da naučim, posao je dinamičan, putujem, imam odličan timljudi oko sebe i, možda najvažnije, imam mogućnost da drugimmladim ljudima skrenem pažnju i ponudim neke dobre, kvalitetnei korisne stvari.

Da li je teško uskladiti sve te obaveze?

Da, moguće je, te tri stvari mogu jako lijepo da unkcionišuzajedno. A sad, kad je Anja u pitanju... Pa kod mene je uvijek nešto naopako. Ja sam, možda, otišla u neku drugu krajnost, pa

sam aktivna u četiri organizacije, a to je već problematično da seuskladi i samo, a ne sa akultetom i privatnim životom. Uvijek nešto od tog ima prioritet, a nešto je „na čekanju“, odnosno nečemsam više posvećena, nečem manje, zavisno od trenutka i rokova, ali još uvijek sve stižem i još uvijek se ničeg ne odričem.



www.bhstudent.com


Denis Hadžić,doći iz Cazina u Sarajevo, upisatiFakultet političkih nauka, vjerovatiu sebe i imati cilj da se samostalnonansiraš nije lako. Na dobromputu za ostvarenje svog cilja DenisHadžić, predsjednik Omladinskenovinske asocijacije BiH, otkrivanam koliko voli novinarstvo i štaga motiviše u životu.

Iz Cazina si, a studirašžurnalistiku na FPNu uSarajevu. Zašto baš ovaj akultet?

Oduvijek me zanimalo novinarstvo. Od srednjoškolskih dana iuredništva na prvom gimnazijskom časopisu “Ad Notam” u Cazinu, do volontiranja na lokalnom radiju nepunih 8 mjeseci.

Osim što studiraš, predsjednik si Omladinske novinske

asocijacije. Koje su djelatnosti asocijacije?

Omladinska novinska asocijacija u BiH je nevladina organizacija, kojaza cilj ima promovirati novinarstvo. Za razliku od naših akulteta ovdjestudenti pored teorije mogu i praktično izgraditi svoje novinarske vještine. Mnogi projekti su iza ali i ispred nas, a više o svemu pronađitena www.onabih.ba

Da li se, pored ONA-e i studiranja, baviš još nečim?

Donedavno sam radio na jednom respektabilnom sarajevskom radiju. renutno volontiram i na jednom portalu naše partnerske organizacije.Nemam neki stalan posao iz struke koju studiram, ali se nadam da će ito vremenom doći.

Nažalost, statistike pokazuju da sve veći broj mladih u

BiH odustane od studija. Šta bi im ti poručio, imajući uvidu tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji?

Realno, dosta mladih ljudi i sa akultetom i diplomom pod rukom čekasvoje radno mjesto na birou. Koliko god diploma bila samo papir, nažalost, ponekad se bez nje ne može.

Haris Dacić,momak je koji zna šta hoće,zaključili smo iz razgovora saovim 17- godišnjim studentomdruge godine Grith College-a uSarajevu. Za „BH Student“ Harisotkriva u čemu je njegova tajnai gdje još osim akulteta možetečuti njegovo ime.

Iako si rođen 1994.

godine, već si završio

prvu godinu akulteta, što

te vjerovatno čini najmlađim studentom ekonomije

u Sarajevu. Reci nam svoju tajnu - kako si uspio

„preskočiti“ dvije godine srednje škole?Iskoristio sam mogućnost koju nudi Cambridge obrazovni sistem,eksibilnost polaganja ispita i za dvije godine stekao diplomusrednje škole.

Studiraš na Grifth Collegu. Zašto baš ovaj akultet?

Međunarodni studij iz Business-a je organizovan između dvaakulteta, Ekonomski akultet u Sarajevu i Grifth College Dublin.Oduvijek sam želio studirati Business, a ovaj studij nudi mogućnoststudiranja u Dublinu, međunarodni nastavni plan i program, testicanje međunarodno akreditovane diplome.

Imaš tek 17 godina, a, osim što studiraš, aktivan

si član organizacije AIESEC. Koja je tvoja uloga u

AIESECu?

okom predhodne godine, bio sam član tima za korporativneodnose, član organizacionog komiteta za projekat Career Days, tečlan organizacionog komiteta za Ljetnu nacionalnu konerenciju. renutno sam predsjednik tima za korporativne odnose. Budućida AIESEC svake godine radi projekte bazirane na razmjenistudenata, nadam se da ću u toku godine preuzeti još jednu unkciju– predsjednik organizacionog komiteta za neki od projekata.

Almira Hasanović,studentica žurnalistike na Univerzitetu u uzli, prijeko potrebnu praksu potražila je

na seminarima, konerencijama i raznimtakmičenjima van akulteta. Kako uspijeva ikoliko joj sve to znači, otkriće vam sama.

Gdje si još pored akultetaangažovana?

Pored akulteta, angažovana sam još u nekim oblastima koje su vezaneza moju struku. Učestvovala sam na seminarima koje organizuje Vijećeza štampu Bosne i Hercegovine. Pohađala sam Ljetnu školu novinarstvau Sarajevu koju organizuje organizacije Schuler Helen Leben. Rezultattog rada je bio kratki dokumentarni lm na temu „Kako mladi vide svojubudućnost u BiH“. Na prvom održanom studentskom takmičenje uPR-u u Bosni i Hercegovini, PR Challenge, koje je organizovala agencijaPrime Communications, moja ekipa osvojila je prvo mjesto. Nakontoga sam pohađala i aktivno učestvovala na 6. edukativnoj konerenciji oodnosima s javnošću PROACIVE 2010.

Da li je problem uskladiti privatni život, akultet i sveobaveze koje imaš? Ima li dana kada pomisliš “dosta mi je svega”?

Mnogi studenti su mišljenja da ukoliko žele biti uspješni na akultetuda moraju da se odreknu mnogih drugih stvari. Međutim, meni nepredstavlja nikakav problem uskladiti svoj privatni život s akultetomi još dodatnim vanškolskim aktivnostima. o je sve stvar dobreorganizacije, tako da jednostavno nemam vremena da pomislim „dosta

mi je svega“.Kakvi su tuzlanski studenti što se tiče školskih ivanškolskih aktivnosti i šta bi im ti preporučila?

Generalno gledajući, naši studenti nisu nešto posebno angažovaništo se tiče vanškolskih aktivnosti, ali to nije njihova krivica, već krivicanadležnih institucija koje im ne pružaju dovoljnu šansu da pokažu svojeznanje i kreativnosti, koje bi sigurno doprinijele razvoju naše zemljeu svim segmentima. Neophodno je kazati da je obrazovanje jedna odnajboljih investicija, ali investicija koju treba dodatno armisati i bodritirazličitim oblicima motivacije.



Od 30.09. do 02.10. održana je šesta Generalna skupštinaOmladinske novinske asocijacije u

Bosni i Hercegovini na Jahorini uhotelu „Rajska dolina“.

Omladinska novinska asocijacija(ONAuBiH) nevladina jeorganizacija koja se trudi mladimaomogućiti ne samo druženje, već i jedan vid praktičnog savladavanjamedija i novinarstva. Nastala je2007. godine na poticaj nekolicinemladih ljudi. Njihova težnja jebila da omladinski mediji postanupristupačniji - kako njima, takoi njihovim vršnjacima. Nakonmnogo rada i truda, danas“ONA” slovi kao multinacionalnai multietična organizacija,osposobljena pružiti mladimapriliku da se pobliže upoznajusa medijima, nauče više o njima,te sami učestvuju u stvaranjumedijskog prostora.

Ovogodišnja Skupština okupila

je oko sedamdeset aktivista iz cijele Bosne i Hercegovine, tegoste iz nevladinih organizacijabliskih programu Omladinskenovinske asocijacije. Međuostalim gostima, Skupštinisu prisustvovale nevladineorganizacije: Mladi ino – CG,

Omladinska inormativna agencija

i Asocijacija srednjoškolaca uBosni i Hercegovini. akođe,djeca iz doma za nezbrinutu djecu„Egipat“, sa kojima je ONAuBiHradila na projektu „Mali novinari“,obratila su se prisutnima.

Specijalni gost Skupštine bio jeAleksandar Hršum, voditelj emisije

„Zabranjeni orum“ na televiziji

Pink BH, koji je odgovarao napitanja učesnika Skupštine oemisiji koju vodi i poslu kojim sebavi.

Uz radnu i opuštenu atmoseru,Upravni odbor je podnionansijski izvještaj za prethodnugodinu, te predstavio odrađene

projekte, dok su svi učesniciSkupštine razmatrali novestrategije rada za narednu godinui izglasali promjene u StatutuAsocijacije.

Osam kandidata za nove članoveUpravnog odbora imali su dvadana da se upoznaju i predstavesvim učesnicima. Najviše glasovadobili su: Zvijezdana Marković iz Banjaluke, Antonija Ivanković iz

Ljubuškog, Boris Čović iz Mostarai Neira Baručija iz Zenice, kojiće naredne dvije godine obavljatiunkciju članova Upravnog odbora.

reportaže


Održana generalna

skupština Omladinske novinske

asocijacije u Bosni i Hercegovini

Novi Upravni odbor



www.bhstudent.com


eraka.net je internet portal koji su pokrenulistudenti Novinarstva na Fakultetu Političkihnauka (FPN) u Banja Luci. Osam apsolvenata je samo snosilo troškove izrade portala.

Portal će najviše zavisiti od uloženog trudanjenih osnivača, ali vjeruju da će im velikupodršku pružiti i njihovi proesori i ostalistudenti, jer ovaj portal po njihovim riječima je otvoren za sve, a ne samo za studente FPN.“Da stvorimo nešto svoje i da ne zavisimood ćudi urednika”, riječi su realizatora ovogportala. „Kako su u vrijeme kada smo počelisa izradom svi bili studenti kao i ja, bilo mi je posebno zadovoljstvo da radim na ovom

projektu, specičnom po tome što je zasnovanprvenstveno na entuzijazmu, a ograničennansijski”, kaže programer Novak Kijac.

Glavne rubrike koje će studenti u okviru ovogportala obrađivati su muzika, otoreportaže,istraživački radovi, vijesti, sport. „Svi imamoiste uloge: pišemo autorske članke na temekoje sami izaberemo, a u saglasnosti sa ostalimčlanovima. akođe, pratimo i sva dnevnadešavanja i aktuelnosti, pa ono što smatramo važnim i zanimljivim za naše čitaoceobjavljujemo i na našem portalu. S tim u vezi,imamo podijeljenje smjene, do dvije dnevno,tako da uvijek neko od nas prati onlajn izdanjanovina i druge portale”, riječi su Sonje erzić, jedne od članova redakcije portala eraka.

Studenti osnovali portal„Proft nam nije primarni cilj, i nastojaćemo danam to ni kasnije ne padne pod sijenku nekihdrugih prioriteta”

Sonja Terzić

Autor: Bojana Sekulić



Šta je PR Challenge i kako

se rodila ideja za jednim

ovakvim takmičenjem?

PR Challenge je prvo studentskotakmičenje u BiH koje jenamijenjeno svim studentima kojina svojim studijskim oblastimaizučavaju odnose s javnošćuili marketing. Agencija PrimeCommunications kao lider uoblasti edukacije u odnosimas javnošću u BiH odlučila jeda pruži svim zainteresovanimstudentima priliku da svojateorijska znanja sa akultetaprimjene u praksi i rade na pravimslučajevima i sa pravim klijentima.Svaka ekipa radi PR strategijeza jednu od dvije postojećestudije slučaja (case study) odkojih je jedna studija slučaja zaprotabilnu organizaciju i jednaza neprotabilnu organizaciju.

Ko se može prijaviti na PR

Challenge?

Učesnici takmičenja mogu dabudu svi studenti dodiplomskih ipostdiplomskih studija akultetana kojima se izučavaju odnosis javnošću i marketing. Veomanam je drago što iz godine ugodinu studenti sami prepoznajuznačaj ovog takmičenja i žele dase okušaju u novom izazovu kojiim pored kvalitetne prakse, možedonijeti i nova poznanstva, alinaravno i nagrade.

Ove godine takmičenje

je poprimilo i regionalni

karakter. Recite nam malo

više kako je došlo do

uspostavljanja regionalne

saradnje?

PR Challenge za vrlo kratak vremenski period poprimio jeregionalni karaktar na što smo veoma ponosni jer su studentisa akulteta iz zemalja regijeprepoznali značaj ovakvogtakmičenja i željeli su da seokušaju učešćem u ovom projektu.Za naredni PR Challenge, koji je planiran u aprilu 2012. godineimamo najavljene ekipe iz Srbije,

Crne Gore i Hrvatske.Takmičenje je ekipno.

Koliko članova bi trebalo

da ima jedna ekipa?

akmičarske ekipe se sastoje odtri člana. Broj prijavljenih ekipa jeograničen i, u zavisnosti od brojastudenata na akultetima, mogu seprijaviti od 1 do 3 ekipe sa istogakulteta.

Kako se vrši odabir ekipa?

Nakon što prođe rok zaprijavu takmičarskih ekipa, svetakmičarske ekipe koje pošaljuprijave sa svim traženim podacimaulaze u nale takmičenja.Nakon

žrijebanja stručnog žirija, usupernalu takmičenja desettakmičarskih ekipa prezentujesvoje PR strategije.

Šta je zadatak

takmičarskih ekipa?Svaka takmičarska ekipa kreiraPR strategiju za neku od BHkompanija koju će kasnije takompanija moći primijeniti upraksi i svom radu. U perioduod mjesec dana takmičarskeekipe imaju dovoljno vremena daprimjene svoje teorijsko znanje ikreativnost, te možda zaintrigirajupredstavnike kompanija kojisu u žiriju. Do sada pojedine

takmičarske ekipe koje su ostavileutisak na pojedine članove žirijasu nakon supernala dobile imale projekte koje su radili zakompanije.

Najboljima dodjeljujete i

nagrade. Koje su nagrade

u pitanju?

Pobjednici PR Challenge-a porednovčane nagrade nagrađeni sui kotizacijama za višednevnu

edukativnu konerencijuo odnosima s javnošćuProactive, kao i kotizacijamaza jednodnevnu edukativnukonerenciju o odnosima s

javnošću Sarajevo PR Open. Objekonerencije su u organizacijiagencije Prime Communications.Pobjedničke ekipe očekuju istručne knjige o odnosima s javnošću.

Cilj ovog takmičenja je

promocija značaja PRstruke među studentima.

Koliko je interesovanjeza takmičenja poput PRChallenga?

Nakon već dva održana PR Challenge takmičenja veomanam je drago što je sve veći brojstudenata zainteresovan za učešće.Pokazatelji su učesnici ne samo sa

akulteta iz Bosne i Hercegovine, već i susjednih država.Vjerujemoda će i naredni PR Challengeokupiti veliki broj mladih,ambicioznih studenata koji će iu narednoj godini imati prilikuda pokažu koliko su naučili naakultetima i da pokažu svojukreativnost u izradi PR strategija.

Više o takmičenju možete saznatina društvenim mrežama twitteruhttp://twitter.com/#!/PR_C i

acebooku https://www.acebook.com/PRChallenge, te web stranicihttp://www.pr-challenge.com/.Za sva dodatna pitanja, obratite sena mail [email protected].

intervjuwww.bhstudent.com


Pokažite svoju kreativnostu izradi PR strategija

Faruk Kovač, projektmenažer PR Challenge

PR Challenge je jedino studentsko takmičenje izoblasti odnosa s javnošću koje omogućava praktičnuprimjenu znanja stečenog na akultetima, a koji

organizuje agencija Prime Communications. Prijaveza treći PR Challenge počinju 01.11.2011., te smo timpovodom razgovarali sa Farukom Kovačem, projektmenadžerom ovog takmičenja.



+/-www.bhstudent.com


Tri akulteta bezučionicaU Banjoj Luci, nekoliko akulteta nemasvoje prostorije. 3.400 studenata Šumarskog,

Arhitektonsko-građevinskog i Fakulteta

političkih nauka čeka bolje uslove za

održavanje nastave, jer se ona sada izvodi u

prostorijama koje nezadovoljavaju osnovnepotrebe visokoškolske ustanove. Studenti se

žale da je u vrijeme kada počinju predavanja

teško naći prostoriju gdje se može održati

ispit. I dva sata se čeka oslobađanje neke odprostorija. Pomoć su obećali i Minstarstvoprosvjete, rektorat Univerziteta i preduzeće “

Srpske šume”. Projekat je urađen i smatra se

da bi on sa svojih 3.000 kvadrata zadovoljio

potrebe. Stručni tim AGF –a izradio jeidejno rješenje obnove i dogradnje buduće

zgrade koji je proslijedio Ministarstvu za

prosvjetu i kulturu i Rektoratu na daljnju

proceduru.

Studentima literaturadostupna-ali skupaSvaki početak nove akademske godine nosii stari problem - kako nabaviti literaturu.Na većini akulteta kruže razne skripte,

popisi ispitnih pitanja, prepričavaju se

“ore” za lakše polaganje ispita. Ali, ipak je najbolje rješenje prihvatiti se praveliterature koju proesori odrede kaoobaveznu. Svejedno, nabavka te literaturetežak je poduhvat. Nije problem nabavitiistu, već iz skromnog studentskog budžetaodvojiti novac za nju jer neke od knjigakoštaju čak 50 KM. Sami proesori, svjesniproblema, studentima izlaze u susret dajućiim sažete hrestomatije što je jetinija varijanta za studenta. Oni najbrži ugrabe

knjigu iz akultetskih biblioteka, ali pošto je broj tih knjiga ograničen, mnogi ostajuuskraćeni već na početku semestra. Iostaje nova akademska godina, a i isti stariproblem oko nabavke literature.

Položiti ispit naprevaruSvakim danom se povećava broj oglasakoji bh.studentima nude naprave kakobi položili ispite koristeći prevaru, pa je

tako moguće kupiti takozvane studentskebubice za 20 KM. Ovim vidom prevarese studenti već odavno služe i potražnjaza bubicama je velika, a akulteti i daljenemaju razvijenu tehniku suzbijanja

ovog vida prevare. Koliko je napredovalanauka koja ide na ruku studentima koji varaju, govori činjenica da su izumljenebubice koje se drže u ručnom satu,naočarama, ili pak olovci. “prodajemo iiznajmljujeno student-bubice u hemijskojolovci, satu, dugmetu…”, stoji u oglasune jednom bh.portalu. “Čemu smisao

visokog obrazovanja, ako ćemo na tajnačin ispunjavati svoje ispitne obaveze? o je i prije nekoliko godina bio pravihit. Fakulteti su se dosjetili da nabavetakozvane ometače i presretače, ali kolikoznam nisu svi”, navodi Gordan Balaban,predsjednik Unije studenata RS, kojipodržava rigorozno kažnjavanje ovakvihprekršaja.

Problem studenata izSKB - riješen!Zbog zaduženja od 2.000.000 KM, koliko

je vlada Srednjobosanskog kantona dužnaStudentskom centru u Sarajevu, 250 studenata je zamalo ostalo bez smještaja u domovimana Bjelavama i u Nedžarićima. Došlo je dopreokreta kada je Ministarstvo obrazovanjai nauke Kantona Sarajevo, naložilo UpraviCentra da poštede studente jer nije njihovakrivica neormiranja vlasti u SKB, tako da onine smiju snositi posljedice neodgovorne politike.“Postignut je dogovor sa vladom SKB. Studentitrebaju biti srećni što neće morati napustiti

studije i vratiti se kući zato što ne mogu platitismještaj. Studenti iz SKB koriste usluge domovaprema već propisanim uslovima, po cijenama ukoje je uračunata subvencija”, rekao je direktorStudentskog centra Emir Kadrić.

Saradnja Rijeka –MostarNa Medicinskom akultetu Sveučilišta u

Mostaru 12. oktobra je potpisan ugovoro saradnji između Kliničkog bolničkogcentra Rijeka i Kliničke bolnice Mostar, kaoi ugovor o saradnji između Medicinskog

akulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskogakulteta Sveučilšta u Mostaru. Riječ je oormalnom ugovoru o potpuno ravnopravnojrazmjeni studenata medicinskih akultetakoji omogućuje da određen broj studenatapotpuno ekvivalentno odluči u kojem vremenskom periodu će studirati na nekomod ova dva akulteta . “Ona je dobra i ukontekstu mogućnosti zajedničkih aplikacijana određene EU ondove gdje su našaiskustva jako pozitivna”, istakao je dekan

Šustić naglasivši obostranu korist ovogugovora. Što se tiče ugovora o saradnjiizmeđu bolnica, ona se ogleda u sprovođenjudijagnostičkih i terapijskih postupaka,saradnji u realizaciji zajedničkih projekata,poticanju naučnog rada i usavršavanje ljekaraobiju ustanova.

JobFair ’11EESEC, Udruženje studenataElektrotehnike Evrope, Lokalni odborSarajevo, po treći put organizuje Sajamzapošljavanja za studente i diplomcetehničko-tehnoloških akulteta JobFair’11-Iskoristi svoju šansu! Sajam će se održati5. i 6. decembra 2011. u prostorijamaElektrotehničkog akulteta u Sarajevu.Ovaj Sajam predstavlja šansu studentima idiplomcima tehničko-tehnoloških usmjerenjada stupe u direktan kontakt sa kompanijama,koje će takođe tokom Sajma imatimogućnost doći do najkvalitetnijeg kadra kojinaša zemlja može ponuditi. Studenti će imatipriliku doći do željenog posla ili stručnogusavršavanja u kompanijama koje posluju naprostoru BiH i šire.

Studenti,šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže,

kolumne, eseje i druge radove.

Njabolje od njih objavljujemo u narednombroju BHStudenta.Email: [email protected]

minus▲

plus▲



Cijeli svijet je moj dom

Nikad me nije držalo jedno mjesto. ako je bilo i sa studiranjem.Željela sam nakon Crne Gore i završetka srednje škole otići negdje,i bi to Sarajevo. Jeste, glavni mi je problem bio šta ću sa društvomiliti rajom kako ga ovdje od milošte zovu.

Ostavljam sve uspomene i odlazim u grad gdje ne poznajem nikoga,a i ona stara „daleko od očiju, daleko od srca“ mi je teško padala.Ali kažem, ne drži me mjesto. opli septembar, potom oktobar...hladniji novembar, ledeni decembar. Hladna sarajevska zima minije dozvoljavala da zavolim svoje novo mjesto. Nedostajala mi jetoplija klima, more, društvo, sve. Ali vrijeme teče, ne čeka dugo patako i promjene brzo prisvojite kao da su tu od samog početka. Više

se i ne sjećate u potpunosti kako je bilo prije. A ljudi...ljudi će vasprihvatiti, a i vi njih. ražićete u njima one koje ste ostavili daleko.U nekima ćete ih pronaći, u drugima pak nećete, ali će se i ti noviisto onako no ušuškati negdje u vašoj duši.

Nego, drugo mjesto nije nužno i novo. Uspomene koje čuvate usrcu su te koje svako mjesto čine poznatim toplim domom. Mladismo, zašto bi nas držalo jedno mjesto kad je svijet ovoliki? A poslijeSarajeva idem...ko zna gdje, samo neka je toplo i nek’ miriše nadom.

kolumnewww.bhstudent.com


Upravo toliko, 30.000 ljudi u ovoj zemlji drži u ruci diplomu i njime

maše, ali malo ko to vidi.Oni su prikovani za biro za nezaposlene. I njihov broj se stalnopovećava. U ovom trenutku dok jedan od prosječnih studenata ispijasvoju treću uobičajenu dnevnu kau na bh. univerzitetima studira čak 120.000 studenata. Mnogi od njih su sutrašnji mahači diplomom nabirou. Surova sudbina ili ne, danas diploma više ne jamči i posao.

Ona je ulazna karta za bolju poziciju na tržištu rada, ali... Ali,poslodavci žele i nešto drugo vidjeti. Cijeli niz vještina i kompetencijakoje nisu nužno dokazive tom amoznom diplomom. Status, titula,neka BA, MA, MR slova, nisu više stopostotni epiteti sexy osobe natržištu.

Biti atraktivan znači puno više. Biti poželjan za zapošljavanje je ustvarionaj/ona koji zna šta hoće, koji ulaže u sebe, koji za vrijeme studijatraga za novim znanjima i praktičnim iskustvima kroz studentske idruge organizacije, koji zna jezike, kompjutere, vještine prezentiranja,komuniciranja i koji posjeduje analitičke sposobnosti... ne da analizirakoliko je kaa ko popio i s kim ko hoda, već onaj koji može prepoznatisvoju poziciju u društvu i biti dovoljno hrabar, smion i proaktivan da jepoboljša. Radi sebe, svojih živaca i da bude sexy na tržištu rada.

Diploma je samo papir. Kojim 30.000 ljudi bez posla maše.

Piše: Erna Saljević

Vaš poslovni portal

e mail: [email protected]

Biznis, Ekonomija, Tržište kapitala,Komentari i analize

30.000 razloga!

Piše: Jan Z. Kulenović, direktor OIA-ewww.mladi.ino



izdvajamowww.bhstudent.com


Pitajte, tu smo radi VasPišite nam o svojim zapažanjima, problemima,

nedoumicama...Budite dio našeg tima, kako bismo zajedno visoko obrazovanje podigli za jednu stepenicu više. Šaljitepitanja, a mi ćemo se potruditi da nađemo odgovoreza Vas. Naša kontakt email adresa je: [email protected]

Neka se čuje o VamaIznajmljujete stan, imate oglas, tražite volontere ili

povremene radnike…Mi smo Vaš najbrži put do studenata širom BiH.Kontaktirajte nas na: [email protected] ili na tel:+387 51 214 828

Deja VuNa akultetu počinje ispit i proesorpita studenta:

Jesmo li se mi već vidjeli?Da, u prošlom ispitnom roku.Dobro, sada će, nadam se, biti bolje.Koje sam vam pitanje prvo postavioprošlog puta?“Jesmo li se mi već vidjeli?”.

ŠtreberVoze se 2 studenta DIF-a

autobusom i vide trećeg napoljukako trči, pa kažu jedan drugom:Vidi onog štrebera!

KolokvijumZnate li vi, kolega, uopšte šta je to

kolokvijum?Da, proesore. o je kada 2 razumnačovjeka razgovaraju.

ačno. A šta ako je jedan od njihbudala, kao sada?!Onda ovaj drugi pada na ispitu.

VjerovatnoćaIdu dva studenta ulicom, i pita jedandugog:“Je li, hoćemo li ići na predavanjedanas?”

“Ajde da bacamo novčić. Ako ostaneu vazduhu, idemo na predavanje!”

UpornostDolazi sin kod oca da mu saopštida poslije 17 godina neuspješnog

studiranja odustaje.Kaže mu otac: “Kako hoćeš sine, ali ja i deda nastavljamo!”

HaosRazgovaraju student medicine,arhitekture i lozoje čija je naukanajstarija.Medicinar: “Medicina je najstarijanauka na svijetu, čim se pojavilo prvoživo biće, neko je morao da ga liječi.”

Arhitekta: “Arhitektura je najstarijanauka, čim je nastao haos uKosmosu, neko je morao da oblikujesva ta tijela.”Filozo: Pa dobro ljudi, šta mislite,ko je izazvao sav taj haos!!!”

LogikaMladić polaže ispit za mašinovođuparne lokomotive, predsjednik komisije ga pita:Dobro kolega, kako ćete pokrenuti voz?Staviću ugalj.A, šta ćete uraditi da bi voz išao brže?Staviću više uglja.Dobro. Recite mi, kako ćetelokomotivu pokrenuti unazad?Pa, izvadiću ugalj.

F U N BOX

bh student [broj 3, oktobar 2011.]

Documents