Baka i deda po mjeri svih

Vakcina glavu čuva

Revizija poslovanja Fonda PIO RS

Šta nam donosi reforma PENZIJSKOG

SISTEMA?

BROJ 1 BESPLATNO

| BHPenzioner | 3

UVODNIK

Pred Vama je prvi broj magazina “BH Penzioner”. U pitanju je prvi besplatni magazin u BiH namijenjen prvenstveno penzionerskoj populaciji. Zašto, pitaćete možda!?Pa zato što u BiH nijedne novine ne nude sadržaj koji bi bio zanimljiv Vama. Zato što Vi drugima niste zanimljivi, jer oni smatraju da ne kupujete novine. Zato što Vi drugima niste zanimljivi, jer oglašivači ciljaju na populaciju od 18 do 48 godina. Zato što ste Vi zaboravljeni... i od društva i od medija...do sada!A od sada ćete redovno besplatno dobijati novine koje će prvenstveno pisati o Vama, o svemu onome što Vas interesuje, što Vama treba, što se Vas tiče i gdje se Vas pita.Zato smo u prvom broju proučili sve što je vezano za reformu penzijskog sistema i pokušali pronaći sve odgovore na osnovno pitanje: Šta ona donosi Vama?U prvom broju možete pročitati intervjue sa predsjednicima entitetskih udruženja penzionera. Njima smo omogućili da u Vaše ime postave pitanje entitetskim direktorima Fonda, odnosno Zavoda PIO/MIO. Ali i da dobiju odgovore, za Vas.Takođe, u “BH Penzioner”-u ćete pronaći sve vijesti koje interesuju Vas, brojne savjete o Vašem zdravlju, Vašoj ishrani i o Vašem odnosu sa unucima. Iskreno se nadamo da će ovo biti dovoljno za prvi broj, a Vas molimo da nam pišete, da nas zovete i da nam javite sve što Vas interesuje...jer ovo su Vaše novine!

Redakcija BH Penzionera

Izdavač:Portal Media Group

Izvršni urednik:Radovan Kovačević

(r.kovacevic@portalmedia.ba)

Redakcija:Nađa Omerović, Dario Jungić,

Ivana Lalić, Fadil Bahtić

Email: redakcija@portalmedia.ba

Grafička priprema: Nevena Mirnić

Adresa:Vidovdanaska bb, 78 000 Banja Luka

marketing@portalmedia.ba

Telefon: 063/ 527-277

SADRŽAJ Dragi penzioneri,

SADRŽAJ

Intervju

Zijad Krnjić

Rade Rakulj

AktuelnoRevizija poslovanja Fonda PIO RS

Deficit veći za 104 odsto

16.

U fokusu

Reforma penzijs kog sistema u BiH:

Dva entiteta, dvije reforme, isti scenario

12.

8.

7.

14.

Omer Omerefendić

Garantuju nam postojeće stanje, a ono je katastrofalno

Planirali smo povećanje penzija

Stop pravima za koja nemamo novac

VIJESTI

U jedinom domu penzionera u Istočnoj Hercegovini, u Trebinju, nema više mjesta za nove stanare, a starih i iznemoglih lica sve je više, posebno u seoskim sre di-nama. „Riječ je o problemu ko ji će svakim danom biti sve izraženiji, a starost sve teža. Iz sela odlaze mladi ljudi, a u njima ostaju st a rije i iznemogle osobe ko je o sebi ne mogu same bri nuti. Kod kuća su sami, dje­ca i mladost se razišla po

svijetu. Istočnohercegovačke opštine su pune takvih“, ka že Dragutin Samardžić, pre­dsjednik Odbora Udru ženja penzionera RS iz Berkovića.Za njihov smještaj, smatra on, u tom regionu trebalo bi podići dva staračka do ma. Kapaciteti jedinog po­stojećeg, izgrađenog 1989. godine u Trebinju, ne mogu zadovoljiti sve veće potrebe ljudi trećeg doba. Dom je popunjen do posljednjeg mjesta, a lista čekanja je duga.

Vlada Federacije BiH odobrila je 3.5 miliona KM koliko je bilo potrebno za uvezivanje radnog staža za oko 350 penzionisanih radnika iz stare i nove Krivaje iz Zavidovića. To su sredstva koje je Vlada Federacije Aneksom ugovora prihvatila kao svoju obavezu. Sredstva će se prioritetno koristiti za penzionisanje radnika koji su već otišli u penziju, a koji zbog neuplaćenih doprinosa ne primaju nikakve naknade,

neki već godinama. Radi se o 225 radnika Krivaje 1884 i 125 radnika IP Krivaja.

Devastirani dom pe nzi­onera u sarajevskom naselju Nedžarići uskoro bi mogao prestati biti ruglo glavnog grada BiH. Nadležna ko­mi sija je nedavno izuzela ovaj objekat iz OHR­ovog Zakona o zabrani ra spolaganja državnom im ovinom. To znači da će ova zgrada u vlasništvu Fe deralnog zavoda PIO, od ko je su brojni investitori pro teklih godina odustajali zbog administrativnih ba rij era, uskoro biti na ras polaganju domaćim i stranim ulagačima.U pitanju je objekat po-vršine 16.453 kvadratna

me tra i njegova vrijednost se procjenjuje na oko 20 miliona konvertibilnih maraka. Inače, takvih lokacija u Sarajevu više nema, pa je samim tim ovaj objekat atraktivan mn o-gima. U posljednjih par godina, ponuda je bilo iz Engleske, Švajcarske, Slo­venije i Njemačke, ali su svi odustajali od realizacije kada bi saznali za zabranu raspolaganja imovinom.

TREBINJE:

Tijesno u domu penzionera

Konačno penzije za 350 radnika Krivaje

SARAJEVO: Dom penzionera čeka investitore

Više od 500 penzionera koji čekaju na useljenje u Dom penzionera trebalo bi da postanu stanari tog objekta u avgustu, do kada je planirano da se završi njegova obnova. Prema rije­čima Nemanje Ratkovića, direktora Doma, izvršiće se kompletna sanacija obje-

k ta koja podrazumijeva ob novu krova, mokrih čvo rova, elektroinstalacija i vo doinstalacija. Sve pro­storije biće opremljene po savremenim evropskim sta-n dardima.Kada je riječ o cijenama koje će penzioneri morati da plate za smještaj u

Preduzeće „Mostar bus“ donijelo je odluku o povećanju cijena mjesečnih karata penzionerima za sve tri zone. Iz tog preduzeća su saopštili da je cijena karata za I zonu, umjesto dosadašnjih 10 maraka, sada 17 maraka. Za II zonu cijena mjesečne karte za penzionere, umjesto

dosadašnjih 15 ma raka, koštat će 24 maraka, dok će za III zonu, mjesečna karta umjesto dosadašnjih 20 koštati 32 marke.Iz preduzeća „Mostar bus“ ističu kako je do poskupljenja karata došlo jer oni sami više nisu mogli snositi troškove poslovanja po starim cijenama.

MOSTAR:

4 | BHPenzioner |

BANJA LUKA: Dom pe nzionera od avgusta ove godine

skuplje i do 12 KM Mjesečne ka rte za penzionere

VIJESTI

Fond penzijskog i in­validskog osiguranja Re publike Srpske, po presudi Višeg privrednog suda RS, mora da isplati 3,7 miliona maraka Poštanskoj štedionici, zbog jednostranog raskida ugovora o saradnji.Zbog toga će, tvrde nadležni u Fondu, penzioneri biti stavljeni u još nepovoljniji položaj. Osnovni sud u Banjoj Luci donio je ranije identičnu

presudu, na koju se Fond PIO žalio Okružnom sudu u Banjoj Luci, koji je naložio ponovno vođenje postupka. Osnovni sud je potvrdio prvobitnu presudu, ali se Fond PIO RS opet žalio, ovaj put novoosnovanoj in stanci za drugostepeni po stupak, odnosno Višem pri vrednom sudu RS, koji je krajem oktobra odlučio da Poštanskoj štedionici mora biti namireno 3,7 miliona maraka.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko donio je odluku o privremenom finansiranju Federacije BiH za prva tri mjeseca ove godine.Incko je na pres-konferenciji u Sarajevu saopštio da je donio odluku koju je predložila Vlada Federacije BiH a usvojio Zastupnički dom Federalnog parlamenta 18. januara.Visoki predstavnik je, obrazlažući svoju odluku, kazao da je to učinio kako ne bi došlo prvenstveno do obustave isplate penzija.

FOND PIO mora isplatiti 3,7 miliona KM poštanskoj štedionici

FBiH: Incko onemogućio

obustavu isplate penzija

Predstavnici Sindikata pe ­nzionera Italije su u Sarajevu Sindikatu pe nzionera u BiH donirali mi ni bus, što je rezultat njihove višegodišnje sa ra dnje. Uručivanje mini busa marke “fiat” obavljeno je pred zgradom Doma sin dikata BiH. Predsjednik Si n dikata penzionera u BiH

Nusret Šunje zahvaljujući na donaciji, istakao je da će taj mini bus u mnogo čemu pomoći u realizaciji sindikalnih ak tivnosti, te je naglasio da je Sindikat penzionera u BiH upravo i organiziran na inicijativu Sindikata umi rovljenika Ita lije.

Penzioneri italije donirali mini bus BiH penzionerima

Domu, Ratković je rekao da će one biti prilagođene tržišnim uslovima. To znači da neće postojati socijalni paketi namijenjeni socijalno ugroženim kategorijama ove populacije, već da će svi stanari Doma morati izdvajati oko 650 KM na mjesečnom nivou.

| BHPenzioner | 5

Dom pe nzionera od avgusta ove godine

skuplje i do 12 KM Mjesečne ka rte za penzionere

6 | BHPenzioner |

VIJESTI

Balkan Investment Bank AD je krajem januara uspješno okončala Akciju na oročenu štednju pod nazivom “Štednja za 10!” u okviru koje je osim veoma stimulativnih kamatnih stopa, svojim štedišama omo gućila i učešće u vrijednoj na gradnoj igri, čija je ukupna vrijednost iznosila 13.000,00 KM. U prostorijama Banke, u prisustvu ovlaštenog notara Ljeposave Macanović, 15.

februara organizovano je izvlačenje glavne nagrade ­ 10.000,00 KM koju je dobila Dinka Memić iz Sanskog Mosta.“Velika zainteresovanost i značajno povećanje ukupne oročene štednje građana, za više od 80%, najbolji su pokazatelj povjerenja koje su nam ukazali kako naši postojeći Klijenti, tako i oni novi. Balkan Investment Bank će i ubuduće nastojati da

nudi atraktivne i stimulativne kamatne stope na štednju i uvijek zanimljive i vrijedne nagrade” izjavio je Edvinas Navickas, direktor Balkan Investment Bank.Pravo učešća u nagradnoj igri imala su sva fizička lica koja su u periodu trajanja Akcije, od 4. oktobra 2010. godine do 31. januara 2011. godine oročila minimalni iznos od 1.000,00 KM (500,00 EUR), na period od najmanje 6 mjeseci.

BALKAN INVESTMENT BANK: Štednja porasla za 80%

Trebinjska poslovnica Fonda PIO, koja obuhvata najmanji broj penzionera od svih filijala Fonda u RS, trenutno se nalazi u objektu koji iznajmljuje od opštine Trebinje.Upravni odbor Fonda PIO na prijedlog direktora Zorana Mastila usvojio je krajem prošle godine zaključak kojim je Stručnu službu Fonda zadužio da otpočne pregovore sa opštinom Trebinje da bi dobili parcelu za izgradnju zgrade filijale u tom gradu.Zaključkom Upravnog odbora predviđeno je da u slučaju pozitivnog ishoda pregovora tokom ove godine bude pribavljena dozvola za gradnju.

Zavod za penzijsko osi-g uranje Federacije BiH po tpisao je ugovor s mik rok­reditnim orga niz acijama na osnovu kojeg je penzionerima one mogućeno da budu žiranti u mikrokreditnim orga ni za­cijama.Ugovor se ne odnosi na banke jer one imaju bolji sistem provjere, a i slučajevi prevara su rijetki ili ne postoje, objavio je

”Večernji list” iz danje za BiH, pozivajući se na federalni Zavod za penzijsko osiguranje. ”Pe nzionerima je i dalje do pu šte no da uzimaju kredite na svoje ime, a cilj ugovora je da spriječi haos koji smo imali i slučajeve prevare penzionera od njihovih rođaka, prijatelja, poznanika, kojima su bili žiranti”, poručili su iz Zavoda.

FBiH: Penzioneri zbog prevara ne mogu biti žiranti u mikrokreditnim organizacijama

Država Austrija, jedini vlasnik Hypo Grupe, koja u Bosni i Hercegovini posluje preko Hypo Alpe­Adria­Bank a.d. Banja Luka i Hypo Alpe­Adria­bank d.d. Mostar, u narednim mjesecima uložiće u ove dvije banke dodatnih 200 miliona KM kapitala. „Ovo je odgovor našeg vlasnika na sve spekulacije koje su u proteklih nekoliko dana mogle izazvati strah na

domaće tržištu i uplašiti domaću javnost, klijente Hypo banke, a prije svega štediše, a koje se tiču tvrdnji da Austrija izvlači novac iz Bosne i Hercegovine“, izjavio je Samuel Vlčan, direktor Hypo Alpe­Adria­Bank a.d. Banja Luka.

Raiffeisen banka je i ove godine proglašena naj bo lje ocijenjenom ba n kom u pru-žanju usluga Sk rbništva. Ovo priznanje do dij elj­e no je od strane „Gl o bal Custodian­a“, ren omiranog ča sopisa na podr učju Skr b­ni štva, a u skladu sa re zu ­ltatima anketa pro ve de n-ih među korisnicima ove uslu ge. Banka je, prema izboru klijenata već četvrtu godinu zaredom, proglašena najbolje ocijenjenom. „Na-grada koju nam je dodijelio

časopis „Global Custodian“ predstavlja potvrdu naše us­p ješne poslovne strategije. Raduje nas činjenica da su i klijenti prepoznali naša na stojanja da zadovoljimo nji hove potrebe i očekivanja. Rai ffeisen banka je pre-po znata kao vodeća ba nka skrbnik u Bosni i He-rcegovini“, izjavio je Michael Müller, direktor Raiffeisen banke.

Država Austrija ulaže 200 miliona KM u Hypo BiH

Raiffeisen najbolja banka za poslove skrbništva u BiH

Nova zgrada za trebinjsku poslovnicu fonda PIO

INTERVJU

| BHPenzioner | 7

Zijad Krnjić je cijelu ka ri jeru ekonomiste pro veo u privredi.

Bio je i direktor firme „Bratstvo“ u rodnom Novom Travniku, ali i predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca, što bi sigurno i trebala biti najbolja kvalifikacija za rukovodeću poziciju u Federalnom Zavodu MIO/PIO. Razgovor smo počeli utiscima iz prošle godine.

Održali stabilan sistem

Mislim da smo u 2010.g. uradili dobar posao u okviru funkcije koja je zakonima povjerena Federalnom zavodu MIO/PIO. Osim što smo održali stabilan sistem, uradili smo još mnogo poslova koji su u funkciji srednjoročne i dugoročne sta bilnosti i funkcionalnosti sis tema. Tu svakako valja istaći da smo u prošloj godini uspjeli vratiti u posjed „Dom penzionera Zenica“, zatim smo poduzeli sve pravne korake za vraćanje u posjed ostale krupne imovine kao

što je primjera rad „Dom penzionera Nedžarići“, ali i neki drugi objekti, naravno. Donijeli smo i Pravilnik o dodjeli i prodaji stanova, čime ćemo rješiti pitanje daljnjeg korištenja i vlasništva za oko 600 stanova koji su sada u vlasništvu Federalnog zavoda. Također, moram istaknuti ka ko smo pokrenuli i još vodimo ak tivnosti oko razotkrivanja la žnih penzionera po osnovu invalidnosti na psihijatrijskoj os novi, što je postalo masovna po java. Očekujemo da će veliki broj takvih penzionera, koji su pravo stekli faktički prevarom, izgubiti penziju te da ćemo (a već dobrim dijelom jesmo) sve sti na minimum tu vrstu de vijacije. Na kraju bih htio naglasiti da smo poslije punih 25 godina u okrilje Federalnog zavoda vratili i ERC ZIPO d.o.o. koji radi informatičku obradu i na taj način smo stvorili uvjete za integraciju i modernizaciju informacionog sistema Zavoda, a što će biti posao koji će se raditi u ovoj godini.

Frustrirani radom federalnog zavoda

Kao najveći uspjeh Zavoda naglašavate redovnost isplate penzija i zadržavanje ranije do stignutog nivoa. Ne smatrate li da to vrijeđa penzionere koji smatraju da se to podrazumjeva kao i redovnost iplate plata, npr. budžetskih korisnika? Prije svega ovo pitanje je donekle sugestivno jer nameće proizvoljan zaključak da su penzioneri uvrijeđeni i na neki način frustrirani radom Federalnog zavoda, što mi ne smatramo istinom. Kao drugo moram reći da se u društveno­političkim i ekonomskim prilikama kakve ovdje vladaju ništa ne podrazumjeva. Penzioni sistem je ogroman i noseći je stub društvenog si ste ma. Za ilustraciju, fina nsi j ski plan Federalnog zavoda za 2010. godinu je približno istog iznosa kao budžet Federacije BiH (cca 1,7 milijardi KM). Te pare ne stoje u sefovima iz dana kada su sadašnji penzioneri radili, te pare takođe ne padaju sa neba zato što nam trebaju. Održavanje penzionog sistema stabilnim je, dakle, ogroman posao, a u vrijeme ekonomske krize koja traje

posljednjih godina, i značajan uspjeh.Bivša vlast je najavljivala povećanje penzija za ovu go dinu. Da li očekujete po­većanje penzija i za koliko?Nisam čuo da je bivša vlast najavljivala povećanje penzija u ovoj godini. Ne možemo pojedinačna obećanja političara u tom smislu smatrati obećanjima „aktualne vlasti“, sve dok ne postoji odluka ili zaključak Parlamenta ili Vlade FBiH o povećanju penzija u ovoj godini. S druge strane, povećanje penzija u 2011. godini mi u Federalnom zavodu MIO/PIO očekujemo i planirali smo ga Finansijskim planom za 2011. godinu u visini od 4% u odnosu na sadašnji nivo. U tom smislu bi bilo dobro da aktualna vlast u Federaciji zauzme stav da je nužno potrebno povećati penzije. Povećanje penzija će biti moguće, uz, naravno, povoljne gospodarske prilike, ako se ostvare i povoljne političke prilike u Federaciji, u smislu formiranja vlasti u zakonskim rokovima te njenog aktivnog rada na poboljšanju općih ekonomskih prilika.Jedan od najznačajnijih re formskih procesa u 2010. godini upravo je reforma pe n zijskog sistema. Dokle se sti glo sa reformom i šta će ona donijeti novo?Zadnja verzija dokumenta „Strategija reforme penzionog sistema…“, usaglašena između stručnih skupina Federalnog zavoda, Udruženja penzionera FBiH i ekspertne skupine Vlade FBiH se nalazi u Vladi FBiH i izvjesno je da će čekati novi sastav Vlade FBiH da bi dobila konačan oblik i počela se provoditi. N. O.

Planirali smo povećanje penzija

Pitanje gosp. Omerefendića, predsjednika Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH:

Šta Fedralni zavod i Upravni odbor namjeravaju poduzeti u ovoj godini na poboljšanju materijalnog položaja i zdravstvene zaštite penzionera, ali i šta će se poduzeti u smislu vraćanja imovine penzionera?

Mi ćemo radeći svoj posao učiniti pozitivne korake u poboljšanju materijalnog položaja penzionera tako što ćemo održati sigurnim penzioni sistem i postepe-no povećavati penzije. Po pitanju zdravstvene zaštite možemo veoma malo učiniti jer nemamo zakonskih ovlaštenja u toj oblasti. Kada je u pitanju imovina, treba naglasiti da je ona vlasništvo Federalnog zavoda, a ne pen-zionera ili npr. zaposlenih u Zavodu. Mi ćemo se angažirati da kompletnu imovinu Federalnog zavoda, sukladno za-konskim mogućnostima vratimo u posjed Zavoda, kako bi bila u funkciji stabilnog penzionog sistema.

“Penzioni sistem je odgovoran i noseći je stub društvenog sistema

ZIJAD KRNJIĆ: Direktor federalnog Zavoda MIO/PIO

INTERVJU

8 | BHPenzioner |

Omer Omerefendić, pr e dsjednik Sa­ve za udruženja

pe n zi onera Federacije BiH, poznat je kao najglasniji borac za prava penzionera u Federaciji. U razgovoru za naš magazin govorio je o svemu onome što je obilježilo prošlu, ali i o svemu što pe nzionere očekuje u ovoj godini.Težak je materijalni položaj i neadekvatna zdravstvena zaštita penzionera Federacije več duži niz godina, a

posebno je to kara kter- istično za prošlu 2010. godinu.

“200 hiljada penzioera u zoni ekstremnog siromaštva”

Od ukupno 370 hiljada pe nzionera, koliko ih živi u Federaciji, oko 200 hiljada prima penziju manju od 300 KM i oni se nalaze u zoni ekstremnog siromaštva. U 2010. godini penzije nisu povećane ni za jednu marku, pa je to još više ugrozilo ionako težak život penzionera. Zbog ovako teškog stanja, povećana je smrtnost penzionera sa dva posto, na preko pet posto, a u nekim kantonima i više. Sve su ovo razlozi zbog kojih sve veći broj

penzionera koristi narodne kuhinje kako bi preživjeli.2010. godina je značajna i po otvaranju pitanja reforme PIO sistema. Kakvo je mišljenje Saveza udru ženja penzionera FBiH o predloženoj reformi? Šta su po Vama prednosti reforme, a šta mane?Penzioneri su mnogo očekivali i očekuju od pitanja reforme penzionog sistema. Prijedlog reforme penzionog sistema kojeg je Vlada dostavila u parlamentarnu proceduru, na zahtjev penzionera vraćen je ponovo predlagaču. Razlog ovog vraćanja je to što veliki broj primjedbi koje je na prijedlog ove reforme uputio Savez penzionera FBiH nije prihvaćen, niti je dat odgovor zašto naši prijedlozi nisu prihvaćeni. Prijedlogom ove reforme garantira se postojeće sta nje penzionerima, a ono je katastrofalno. Zatim, u prijedlogu je predviđeno da dosadašnji odnos između prosječne plate i penzije od 42 posto, ostane i u narednih 20 godina. Iz BDP se za penzionere trenutno izdvaja 9.88 posto, pa je u prijedlogu reforme konstatovano da je to preveliko opterećenje za

Federaciju BiH i da ga treba smanjivati. Ovi i drugi razlozi bili su razlog zašto je prijedlog reforme vraćen predlagaču. U dogovoru sa resornim ministrom utvrdili smo da predloženu reformu treba dograditi u zajednici sa svim interesnim grupama i kao takvu zajednički utvrđenu, predložiti Vladi i Parlamentu na usvajanje. Sada je upravo u toku intenzivna aktivnost svih ekspertnih grupa na dogradnji predložene re­fo rme penzionog sistema. Ono što penzioneri oče kuju od reforme penzionog sistema jeste da se pravičnije utvrdi preraspodjela BDP, da se poveća procenat prosječne penzije u odnosu na prosječnu platu u Federaciji sa 42 posto, na oko 55 do 60 posto. Sve socijalne penzije koje nisu pokrivene radnim stažom i uplaćenim doprinosima treba da finansira država – Federacija BiH. Pored još jednog broja značajnih pitanja, mi tražimo da se prije usvajanja reforme izvrši detaljna analiza sprovođenja postojećeg Zakona o PIO.Bivša vlast je u pre thodnom periodu najavljivala da će penzije biti povećane poslije izbora, odnosno

“Penzioneri su mnogo očekivali, a i dalje očekuju od reformepenzionog sistema”

OMER

OM

EREF

ENDI

Ć: p

reds

jedn

ik

Save

za u

druž

enja

pen

zion

era/

umiro

vlje

nika

FBi

H Garantuju nam postojeće stanje, a ono je katastrofalno

Od ukupno 370 hiljada penzionera, koliko ih živi u Federaciji,

oko 200 hiljada prima penziju manju od 300

KM i oni se nalaze u zoni ekstremnog

siromaštva. U 2010. godini penzije nisu

povećane ni za jednu marku,

pa je to još više ugrozilo ionako

težak život penzionera.

U FOKUSU

u ovoj godini. Da li i kada očekujete povećanje penzija?Bivša vlast je u prethodnom periodu najavljivala ne samo da će penzije biti isplaćivane redovno, nego da će biti i povećavane. Međutim, ova očekivanja se nisu ispunila. Penzije nisu povećavane od 01. avgusta 2008. godine do danas.

“Penzioneri ne očekuju povećanje penzija”

Finansijskim planom Fe­deralnog zavoda PIO/MIO za ovu godinu predviđeno je povećanje penzija za če tiri posto, pod uslovom da Vlada Federacije obe­zb i je di sva sredstva po us vojenim uredbama i da vr ati cjelokupno utvrđeni dug iz 2008. i 2009. godine u iznosu od 170 miliona KM. S obzirom na tešku materijalnu situaciju pe nzi oneri ne očekuju da će Vlada obezbijediti planirana sredstva predviđena fina nsijskim planom Federalnog zavoda PIO/MIO u ovoj godini, pa samim tim ne očekuju ni povećanje pe nzija. Ni postojeće penzije ne dobijamo redovno, a potpuno je neizvjesno kada će doći do povećanja penzija. S obzirom da je život penzionera ugrožen do te mjere, treba poduzeti sve mjere kako bi se

iznašla sredstva i došlo do povećanja penzija.Na koji način je po Vašem mišljenju moguće realizovati povećanje penzija i za koliko?Kada je riječ o povećanju penzija, smatramo da je neophodno poduzeti sve mjere na što je moguće većem zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta, kontroli rada na crno i poduzimanju svih mjera nadležnih organa na uplati doprinosa za PIO.Vlada Federacije treba da vrati dug u cijelosti tokom ove godine, ali treba da se izvrši i preraspodjela BDP u korist penzionera. S obzirom da već duže vrijeme penzije nisu povećavane, neophodno je učiniti sve što je moguće kako bi se penzije povećale najmanje između pet i deset posto.Kako biste ocijenili sa ra­dnju Saveza udruženja pe­nzionera Federacije BiH sa Fe deralnim zavodom PIO/MIO, ali i sa Ministarstvom rada i socijalne politike FBiH?Bez obzira na povremene poteškoće i nerazumjevanje, saradnju našeg Saveza sa Fe­deralnim zavodom PIO/MIO i Ministarstvom rada i socijalne politike Fe de­racije, mogli bismo oka­rakterisati kao korektnu. Da li se nadate da će 2011. godina biti bolja za život penzionera?Sve što smo do sada

rekli je dijagnoza postojećeg stanja, a ono je katastrofalno. Takvo stanje nam ne uliva puno nade u mogućnost nekog boljeg života pe nz io nera ni za narednu godinu. Trenutno stanje nas navodi na ocjenu da ne samo da će život penzionera biti na ovogodišnjem nivou, nego da će život penzionera u ovoj godini biti još teži. F. B.

Ono što penzioneri očekuju od

reforme penzionog

sistema jeste da se poveća

procenat prosječne penzije u odnosu na

prosječnu platu u Federaciji sa

42 posto, na oko 55 do 60 posto.

Sve socijalne penzije koje

nisu pokrivene radnim stažom

i uplaćenim doprinosima

treba da finansira država – Federacija BiH.

| BHPenzioner | 9

Garantuju nam postojeće stanje, a ono je katastrofalno

ANKETA

10 | BHPenzioner |

DA LI VJERUJETE DA ĆE U OVOJ GODINI

Franciska Grahovac, Banja Luka:

Prilično vjerujem. Čini mi se da sve ide malo nabolje, a i nadam se da će se novoizabrano rukovodstvo RS ovaj put ozbiljno pobrinuti za nas penzionere.

Anđelko Rađen, Banja Luka:

Ne vjerujem da će doći do po­većanja, a i ako bude redovna isplata biće dobro. Po mom mi šlje nju ne postoji nikakva šansa za povećanje, zato što nemaju sredstava.

Husak Redžo, Bihać:

Ne vjerujem. Neće se ništa promijeniti, niti će se naše penzije povisiti sve dok su ove stranke na vlasti i dok funkcioneri gledaju samo kako da zaštite svoje interese.

Hajrija Smailbegović, Sarajevo:

Ne vjerujem. Odakle bi izmislili sredstva!? Milioni neriješenih pitanja. Nema novih radnih mjesta, nisu 2,5 godine povećali, nemaju odakle isplatiti ni penzije na sadašnjem nivou.

Ramiza Agić, Sarajevo:

Vjerujem i iskreno se nadam da hoće. Uvijek postoje indikacije da će povećati, što bi svakako bilo korisno za nas penzionere, jer su režije visoke.

Milja Kovačević, Banja Luka:

Ne vjerujem ja njima više ništa. Prije dvije godine su mi u oktobru smanjili penziju. Ja im dostavim sve papire koje su tražili i jedan mjesec mi isplate cijeli iznos i onda mi opet smanje, a na žalbe mi više uopšte ne odgovaraju. Tako da od njih mogu očekivati samo neko novo smanjenje.

Stanko Pejičić, Sarajevo:

Vjerujem. Zato što će u suprotnom doći do bunta penzionera i zato moraju po većati penzije.

Misaljević Zlatan, Bihać:

Ne, naravno da ne vjerujem! Ma, kakvo pove­ćanje penzija!? Mu je zinović, Du­daković i Dreković još uvijek nemaju dovoljno svog li č nog kapitala i još im fali para. E zato nema ništa od povećanja penzija.

Telekom Srpske, informacije 1185Kvarovi na telefonima 1275Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401CJB 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124, 230­620Poliklinika 247­333Klinički centar Banja Luka 342­100

Autobuska stanica 090 513­000Željeznička stanica 301­229Vodovod i kanalizacije 212­316Stambeni servisi –Održavanje stanova 228­060“Elektrokrajina” Banja Luka 247­100Centar za obavještavanje 121, 212­500“Čistoća” 304­477Meteorološka stanica 307­943“Gradsko groblje” 214­107, 065/646­312

Banja Luka 051

DOĆI DO POVEĆANJA PENZIJA I ZAŠTO?

ANKETA

| BHPenzioner | 11

DA LI VJERUJETE DA ĆE U OVOJ GODINI

Emina Mašnić, Sarajevo:

Ne vjerujem da će doći do povećanja penzija zato što imamo sposobne predstavnike u penzionom fondu koji rade sve da uzimaju sebi više, a nama daju manje.

Nihad Sejdić, Bihać:

Ne vje­ru jem. Ne maju na osnovu čega povećati i kada bi htjeli. Nigdje u svijetu nema penzija kada nema posla, a kod nas su svi nezaposleni.

Trivun Marković, Banja Luka:

Ne vjerujem. Zato što u ovoj zemlji ništa nije kako treba, pa ne može ni to da bude. Ako treba nešto smanjiti, to može odmah, ali povećanje ne može nikada.

Branko Karpić, Banja Luka:

Ne vjerujem. Slabe su prilike za to. Već tri godine penzija nije povećana, a ne vjerujem ni da će u ovoj godini, s obzirom da je privreda krahirala, ne ma za po slenosti, ni doprinosa.

Dževad Mulabdić, Banja Luka:

Ne vjerujem ja više ništa. Šta god nam kažu, uvijek nas slažu, a tako će biti i sa obe­ćanim povećanjem penzija.

Hasan Ćehajić, Bihać:

Vjerujem, mada sm atram da će u početku povećati penzije samo bivšim rukovodiocima. Naravno, prvo će povećati svoje plate.

Šabanović Rahim, Bihać:

Ne, apsolutno ne vjerujem u tu mogućnost. Sma­tram da ih neće ni biti ove godine, a povećanju penzija nema ni priče.

Monika Pejičić, Sarajevo:

Ne, ne vjerujem. Zato što samo lažu, najlakše je na nama štedjeti. Oni samo gledaju kako da nama daju što manje, kako bi njima ostalo više.

Živičnjak Zlatko, Bihać:

Ne! Kratko i jasno: Zato što vlada lopovluk!

Brane Grahovac, Banja Luka:

Vjerujem. U to sam siguran barem 99 odsto. Manje će se krasti, odnosno sada se ozbiljno bori protiv kriminala i samim tim će biti para i za penzionere.

Autobuska stanica 213­100Željeznička stanica 655­330Aerodrom Sarajevo 289­100BIHAMK informacioni centar 1282 Stanje na putevima 1282Pomoć na putu 1282Policija 122Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124 Tačno vrijeme 125Telegram 1202 Opravka pretplatničke linije 1272Telefonske informacije 1182BH Telecom 232­652BH pošta 252­525Federalni hidrometeorološki zavod 276­700MUP kantona Sarajevo 122

Sarajevo 033

DOĆI DO POVEĆANJA PENZIJA I ZAŠTO?

U FOKUSU

U maju 2010. godine Vlada Republike Sr pske je usvojila

Stra tegiju reforme penzionog sistema. U Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru 2010. godine je usaglašen prijedlog reforme penzionog sistema koji je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje proslijedilo Vladi FBiH na usvajanje. Ovim su zaokružene prošlogodišnje ak tivnosti po pitanju daljih ko raka na sprovođenju reforme, jer su oktobarski izbori u drugi plan stavili planirane aktivnosti.Bilo da je riječ o jednom ili drugom entitetu zahtjevi sindikata i penzionera se ugla­vnom poklapaju. Si n dikalici s obje strane ne do puštaju da se starosna gra nica za odlazak u penziju pomjera, i ističu da je već i ova postojeća sasvim dovoljna. Sa druge strane predstavnici penzionih fondova i vladajućih struktura govore kako će u dogledno vrijeme biti neminovno da se ta granica pomjeri na 65 za žene i na 70 za

muškarce, jer kako navode postoji jedan ukupni trend starenja društva, kako raste negativni odnos rođenih i umrlih. Prema njima, pitanje dana kada će se granica pomjerati je uslovljena prije svega ukupnim privrednim i ekonomskim razvojem i kretanjima. Danas je odnos broja penzionera i radnika u BiH otprilike 1:1,2, a smatra se da je penzioni sistem u kolapsu ako je taj odnos ispod 1:3. Hoćemo li doći do toga zavisi prije svega od brzine kojom se reforme budu sprovodile, a ako je suditi po dosadašnjem napretku, slika ne nudi opti mizam. Već godinama eko nomski stučnjaci, pre­dstavnici međunarodne zaje dnice, Svjetske banke go vore kako se ovi procesi moraju ubrzati. Takođe, slabo (ne)kontrolisano davanje pri vi le govanih prava budžete su opteretili do te mjere da je u našem društvu i dalje vijest da će tog i tog dana biti isplata penzija. U razvijenijim zemljama to je nezamisliva pojava, jer se isplate penzija,

materinskih dodataka i sl. podrazumijevaju kao norma-l na pojava. U prošloj godini smo od nadležnih imali prilike da čujemo kako će isplata penzija do kraja 2010. godine biti redovna, kako će biti u ovoj godini možemo samo nagađati. Ekonomski pokazatelji ne idu na ruku novoizabranim nosicioma vlasti.

Drama u II činaI čin: Republika Srpska

Zajedno sa sindikalcima i predstavnici penzionera su iznoslili svoje zamjerke na planirane promjene u sistemu PIO tražeći prije svega da se odvoji način finansiranja penzija nastalih po osnovu staža i onih koje potpadaju pod grupu “privilegovanih”. I jedni i drugi traže da se iz Fonda PIO isplaćuju penzije ostvarene po osnovu staža, a da se prvilegovane penzije isplaćuju iz budžeta RS. Dosadašnja loša praksa uslovljena čestim izmjenama i dopunama

Zakona iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja uslovila je po većanje broja korisnika prava bez finansijskog pokrića. Paradoksalan je podatak da je samo sedam odsto korisnika penzija proizašlo iz punog radnog staža. Trenutno je Fond PIO treći najveći budžetski potrošač sa oko 860 miliona KM na godišnjem nivou. Samo u prošloj godini iz budžeta RS u Fond PIO je bilo usmjereno oko 200 miliona KM. Usvojenu strategiju vladajuće strukture u RS predstavljaju kao dobru smjernicu za otklanjanje navedenih i još mnogih drugih mana i slabosti trenutnog stanja. No osim pukog teksta još uvijek ništa konkretno nije učinjeno. Nije jasno koje će mjere iz ove strategije biti

Dva entiteta, dvije re forme, isti scenario

12 | BHPenzioner |

Reforma penzijskog sistema u BiH:

Paradoksalan je podatak da je

samo sedam odsto korisnika penzija u RS proizašlo iz

punog radnog staža. Trenutno je Fond PIO treći najveći

budžetski potrošač sa oko 860 miliona KM na godišnjem

nivou. Samo prošle godine iz budžeta RS u Fond PIO će

biti usmjereno oko 200 miliona KM.

Usvojenu strategiju vladajuće strukture u RS predstavljaju

kao dobru smjernicu za otklanj anje navedenih i još

mnogih drugih mana i slabosti trenutnog

stanja.

U FOKUSU

Dva entiteta, dvije re forme, isti scenario

zaista sprovedene ni kada, upitne stavke su i one koje se odnose na godine starosti i staža potrebnih za odlazak u penziju, kao i da li će se i kada formirati dobrovoljni penzijski fondovi. Pre dlo-žena i usvojena strategija reforme u svome tekstu navodi da bi se kroz 40 godina, koliki je period za sprovođenje reforme, trebao povećati radni staž, samim tim i količina uplaćenih do­prinosa, dok bi se procenat za mjene sa sadašnjih 50 odsto trebao promjeniti na 75 odsto. U suštini gotovo sve mj ere podrazumjevaju veće na mjete i strožija pravila za ostvarivanja penzionog pra va, dok o nekim no vim be neficijama za naj ugroženiju kategoriju sta novništva nema ni riječi. Statistika u RS pokazuje da su plate svake godine rasle, ali penzije nisu pratile taj trend. U 2008. godini penzije su usklađene na 2006 godinu, odnosno na 465 KM, što je prosječna plata iz 2005. godine i od tada UO Fonda nije usklađivao

penzije. Da u priču o povećanju pe nzija, penzioneri ne mo gu pretjerano vjerovati go vori i podatak da je Vla­da Republike Srpske dala saglasnost da se Fond za pe nzijsko i invalidsko osigu­ranje RS kratkoročno zaduži za 40 miliona maraka u prošloj godini radi održavanja likvidnosti i redovne isplate penzija.

II čin: Federacija BiH

Do 2014. godine, prema elementima srednjoročne st r a tegije razvoja primj e­nj e nim na sadašnji sistem penzijsko invaldiskog osi­guranja u FBiH, očekuje se permanentan rast broja pe nzionera, zaustavljanje ne gativnog trenda broja osi guranika i njihov zna­čajniji rast od 2011. godine, te blagi rast prosječne penzije i prosječne plate do kraja 2014. godine. Prošle godine prosječna penzija u Federaciji iznosila 342 KM, bilo je 369.629 penzionera, 459.652 osiguranika, a za

penzi je godišnje treba obezbijediti blizu 1,6 milijardi maraka. Najnižu penziju od 296 KM primilo je oko pola od ukupnog broja penzionera u FBiH. Koeficijent za obračun penzi je iznosio je 1,65 i nije promijenjen od 1. avgusta 2008. godine. Službena stopa nezaposlenosti u FBiH iznosi 44,7 posto. Reformom se predlaže uvođenje tri stuba pe n zi­o nog sistema. Jedna od promjena predloženog u odnosu na sadašnji sistem jeste stvaranje uslova za pomjeranje starosne granice odlaska u penziju na više od 65 godina života. Sindikalci i penzioneri se i ovdje oštro protive pomjeranju starosne granice, dok je Ombudsman BiH nedavno istakao za-brinutost po pitanju stanja penzionog sistema u FBiH ističući da pravo na penziju nije socijalno pravo, nego imovinsko pravo i bazira se na međugeneracijskoj so li­da rnosti. Osnovna ze m je -

rka penzionera u Federaciji BiH se odnosi na činjenicu da strategija ne predviđa povećanje penzija i ne vrši nikakve izmjene koje bi za posljedicu imale poboljšanje uslova života za oko 200.000 penzionera koji danas žive u ekstremnom siromaštvu. Oni takođe, kao i penzioneri iz RS insistiraju da se razdvoje načini finansiranja penzija ostvarenih po osnovu radnog staža i uplate doprino sa od onih koje vlast daje na osnovu raznih privilegija. R. K.

Najnižu penziju od 296 KM prima

oko pola od ukupnog broja penzionera u

FBiH. Koeficijent za obračun penzi-

je iznosi 1,65 i nije promijenjen

od 1. avgusta 2008. godine.

Službena stopa nezaposlenosti u FBiH iznosi 44,7 posto. Reformom

se predlaže uvođenje tri stuba penzionog sistema. Jedna od promjena

predloženog u odnosu na sadašnji

sistem jeste stvaranje uslova za pomjeranje

starosne granice odlaska u penziju

na više od 65 godina života.

Sindikalci i penzioneri se i ovdje oštro

protive pomjeranju starosne granice.

| BHPenzioner | 13

Reforma penzijskog sistema u BiH:

INTERVJU

Predsjednik Udruženja pe nzionera Republike Sr pske, Rade Rakulj,

otvo reno je govorio za naš magazin o svemu onome što je obilježilo život penzionera u 2010. godini, ali i o svojim očekivanjima za ovu go dinu.Penzioneri su u prošloj godini živili lošije, nego u prethodnih četiri­pet godina. Već su dvije godine prošle od kako je rast penzija praktično zamrznut, a u tom periodu su cijene artikala, na koje penzioneri troše najviše no vca, porasle za 20 do 32 odsto. Tu mislim prvenstveno na osnovne životne namirnice. Dakle, izdaci su porasli i sa mim tim je životni standard penzionera u padu.

“Smanjen broj uplatilaca penzijskog osiguranja”

Glavni razlog za takvo sta­nje jeste opšteprivredno stanje u Republici Srpskoj. Prije dvije godine u RS je bilo 301.000 uplatilaca doprinosa za penzijsko osiguranje, a trenutno ih ima samo 241.000. Dakle, kao što vidite, broj uplatilaca penzijskog osiguranja umanjen je za 60.000, a u tom periodu broj korisnika prava je porastao za 21.500. 2010. godina je bila zna ča­jna i po otvaranju pitanja reforme PIO sistema. Kakvo je mišljenje Udruženja pe­nzi onera RS o predloženoj reformi?U pitanju je jedna ne do-re čena reforma, koju smo mi ipak dočekali sa jednim priličnim zadovoljstvom

zbog onih inicijativa koje smo mi predložili, a koje su prihvaćene. Prihvaćeno je da mi trebamo imati penzijski sistem zasnovan na međugeneracijskoj soli da­rnosti i to je nešto što želimo razvijati. Dakle, solidarnu stranu radnika koji je radio i otišao u penziju i radnika koji radi. To je nešto što je skoro u cijelom svijetu identično onome što naša reforma predlaže. Prednost ove reforme je, prije svega, to što ćemo se uozbiljiti kao društvo, pa ne davati prava za koja nemamo novaca. Narodna skupština je do sada usvajala pojedinačna prava koja su bila finansirana iz radničkih doprinosa. Toga više neće biti, pošto neće smjeti donositi takve odluke. Druga značajna prednost ove reforme je u tome što upravljanje doprinosima više neće biti „pod kapom“ politike, a što je do sada bio slučaj. Tim doprinosom će od sada upravljati onaj ko daje doprinos, preko komore i udruženja poslodavaca i korisnici tih doprinosa preko svog udruženja. Dakle, upravne odbore Fonda PIO neće više formirati stranka na vlasti i Vlada će sada biti samo jedan od poslodavaca, što ona u stvari i jeste. Sa druge strane, osnovni nedostatak ove reforme je u tome što se nismo dogovorili da duže radimo. U tome nam je sindikat stao na put. Imate primjer Francuske i Njemačke gdje uslove za starosnu penziju ostvarujete tek sa 62, odnosno 60 godina, a punu penziju tek

sa 67, odnosno 65 godina. Dakle, oni rade 45, odnosno 40 godina, a kod nas žena mora ići u penziju poslije 35 godina rada, a da se pritom niko ne pita ko će to plaćati. To ubrzava penzionisanje i mi zbog toga u prosjeku imamo najmlađe penzionere.

Nema političke volje

Vi ste bili najglasniji u za h­tje vima da se odvoji način fi nansiranja penzija nastalih po osnovu staža i onih koje po tpadaju pod grupu „privile­govanih“. Kako riješiti taj pro blem? Gledajte, u zakonu tačno piše šta se finansira iz budžeta, a šta iz doprinosa. Problem je u tome što nema političke volje da se zakon primjeni. Moram priznati da je sada i predsjednik Vlade počeo insistirati na tome da se to razdvoji. U ovoj godini mi očekujemo da ćemo imati 700 miliona iz doprinosa i oko 220 miliona iz budžeta za ta druga prava. Pri tome, naša računica kaže da na ovom nivou standarda i davanja prava, budžet treba da obezbjedi 320 miliona. Tako da će nam ove godine u sistemu nedostajati čitavih 100 miliona. Upravo zbog toga i ne možemo početi isplatu penzija prvog u mjesecu, nego kada počnemo desetog, završimo tek krajem mjeseca. Sve zbog toga što nemamo novaca.Bivša vlast vam je rekla da će penzije biti povećane poslije izbora, odnosno u ovoj godini. Da li i kada očekujete

povećanje penzija?Kod nas se po zakonu penzije usklađuju u tekućoj godini, na bazi rasta plata u prethodnoj godini. Problem je nastao 2007. godine kada nismo uskladili rast penzija sa rastom plata u 2006. godini. Tada smo povećali penzije za samo šest odsto, a plate su u 2006. godini rasle 12 odsto. Naprosto, nije bilo novca u budžetu, upravo za grupu „privilegovanih“ i ta da smo napravili dogovor s Vladom da usklađivanje uradimo u 2009. godini. Nažalost, 2009. je bila godina globalne ekonomske krize i nismo ni tada uspje-li uraditi usklađivanje. Mi se sa da iskreno nadamo, pošto je i ekonomska situacija nešto bo lja, da je došlo vrijeme da se to ko načno uskladi. Dakle, penzije nisu usklađene ni za 2007. godinu i nedostaje tačno tih šest od sto.Na koji način je po vašem mišljenju moguće realizovati povećanje penzija i za koliko? Potrebno je da Vlada, odnosno Narodna skupština RS uradi rebalans budžeta kroz smanjenje javne potrošnje, kako bi mogli ispuniti svoju obavezu prema penzionerima. Da li će oni to uraditi na taj način, ili će novac obezbjediti na neki drugi način, nas se i ne tiče. Oni su usvajali zakone i oni su i dužni da obezbjede novac kako bi se ti zakoni poštovali. Do prije dvije godine je prosječna penzija bila 44 odsto u odnosu na prosječnu platu, a danas je samo 40 odsto. Dakle, mi tražimo da nam se vrati tih četiri odsto, plus da

koja ne mamo novacU prošloj godini mi očekujemo da ćemo imati 700 miliona iz doprinosa i oko 220

miliona iz budžeta za ta druga prava. Pri tome, naša računica kaže da na ovom nivou standarda i davanja prava, budžet treba da obezbjedi 320 miliona

14 | BHPenzioner |

RADE RAKULJ: predsjednik Udruženja penzionera RS

Stop pravima za

INTERVJU

nam se penzije povećaju za još šest odsto kroz nerealizovano usklađivanje iz 2007. godine.

Fond pio obespravljen

Kako biste ocijenili saradnju Udruženja penzionera RS sa Fondom PIO, ali i sa Mi ni sta ­rstvom rada i boračko­inva­lidske zaštite RS?Gledajte, Fond PIO često proziva i politika i sredstva informisanja, a meni se čini da se to veoma često događa neopravdano. Fond PIO je obe spravljen i ne može donijeti

nikakvu odluku. Oni samo izvršavaju stručne poslove i obrađuju podatke. Fond ne ma pravo ni da se miješa u to koliko će radnik uplatiti doprinosa, jer su Zakonom o doprinosima sva prava data Poreskoj upravi. Sve u svemu, mislim da je naša saradnja sa Fondom PIO zadovoljavajuća, jer sa njima nemamo ni blizu problema kao što imamo i sa Ministarstvom rada i sa Mi ni starstvom finansija. Na primjer, Ministarstvo ra da se još nikada nije upustilo u reviziju datih prava po osnovu invalidnosti, što mi već

godinama tražimo. Tek smo sada ovom novom strategijom naložili budućem zakonodavcu da mora prihvatiti kontrolu odlaska u penziju. Postoji tu još problema, ali je suština u tome da nas Ministarstvo rada i boračko­invalidske za štite nedovoljno uvažava i da komunikacija ni je na zadovoljavajućem nivou.Da li se nadate da će 2011. godina biti bolja za život penzionera? Ja to očekujem, a mi ćemo kao udruženje učiniti sve da se to i dogodi. Svi su pokazatelji da

i ekonomska kriza jenjava, a nadam se da ćemo reformom PIO sistema usporiti proces penzionisanja, što je značajna stvar. Radno sposobni ljudi treba da rade, a ne da idu u penziju. Evo, ja ovom prilikom želim poručiti budućem premijeru da kad god nema šta da radi, razmišlja o tome kako zaposliti ljude. D. J.

koja ne mamo novac

Do prije dvije godine je prosječna

penzija bila 44 odsto u odnosu na prosječnu platu, a danas je samo 40 odsto. Dakle, mi tražimo da nam

se vrati tih četiri odsto, plus da nam se penzije povećaju

za još šest odsto kroz nerealizovano

usklađivanje iz 2007. godine.

| BHPenzioner | 15

RADE RAKULJ: predsjednik Udruženja penzionera RS

Stop pravima za

AKTUELNO

16 | BHPenzioner |

Kada smo počeli p rip remati prvi broj magazina “BH

Penzioner”, uradili smo intervju i sa direktorom Fonda PIO RS, Zoranom Mastilom. U međuvremenu, objavljen je Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske za period 1.1.2009 ­ 31.12.2009. godine. Dokument je objavljen 27.12.2010 godine i potpisan od strane glavnog revizora RS Boška Čeke, a u njemu stoji da “postupajući po Zaključku Narodne skupštine RS od 4.11.2008. godine, kojim se obavezuje Vlada RS da obezbijedi isplatu penzija na dostignutom nivou, troškovi penzija za 2009. godinu pro j ektovani su na osnovu koefi cijenta 1,06, a ne na osnovu planiranih raspoloživih sredstava, što po njihovom mišljenju, nije u skladu sa Za k onom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS, čl.

162“. Osim toga, finansijskim planom Fond PIO za 2009. godinu je planirao deficit u iznosu od 47.903.578 KM, a onda je zadnjim rebalansom tog plana njegov iznos povećan na 55.763.246 KM. Kako je onda na kraju godine ostvaren i više nego duplo veći deficit, veći za tačno 58.027.609 KM od projektovanog ili za 104 odsto? Jedan od razloga je svakako narodski rečeno rasipanje para. Tako je npr. za potrebe usluga prevođenja akata sa stranih jezika, zaključen 7.12.2009.

ugovor na iznos od 57.330 KM. Revizija tu dio krivice prenosi na neefikasan rad interne kontrole te konstatuje da su od Fonda RS dobili obećanje da će se pozabaviti ovom problematikom i izvršiti korekcije ugovorenih usluga. Uopšteno rad Interne kontrole u Izvještaju se definiše kao nedovoljno kvalitetan, te poru­čuju da je potrebno izvršiti odr eđene promjene u samom pristupu unapređenja internih kontrola.

Finansijski (ne)uspjeh

Revizija je uvrdila da ukupni prihodi Fonda iskazani u finansijkom uspjehu iznose 803.326.452 KM, čiju strukturu čine poreski prihodi u iznosu 640.549.614 KM, neporeski prihodi 2.776.838 KM i grant iz budžeta RS 160.000.000 KM. Ona je takođe konstatovala da su ukupni rashodi Fonda u 2009. god. evidentirani u iznosu 917.117.307 KM. Od te cifre najveći dio je utrošen na plate i naknade troškova zaposlenih 12.131.665 KM, ostalo na poreze i doprinose na ostala lična primanja 170.856 KM, troškove materijala i usluga 10.450.635 KM i na tekuću pomoć 893.699.690 KM.

Finansiranje planiranog de­fi cita predviđeno je iz sred­stava kratkoročnog kreditnog za du ženja kod banaka 37.000.000 KM (iznos je u okvirima utvrđenim Uredbom o direktnom zaduživanju fondova socijalne sigurnosti i javnih zdravstvenih ustanova) i privremeno korišćenje sreds­tava Sektora za poslovanje kapitalom od privatizacije 18.763.246 KM. Rebalansom finansijskog plana, predviđeno je samo finansiranje deficita za fisk alnu 2009. godinu, a nije defi nisano finansiranje deficita iz prethodnog perioda, odnosno prenesenih obaveza, koje dospi­jevaju u 2009. godini. Zato revi zori zaključuju da planiranje određenih troškova i obaveza bez jasnog definisanja izvora finansiranja nije realno, što ima za posljedicu akumuliranje deficita. Fond PIO redovno koristi revolving kredite, po osnovu kojih je samo u 2009. godini povučeno 169 miliona KM, iako je Finansijskim planom Fonda bilo predviđeno da uzme najviše 55,7 miliona KM kredita. Od tog iznosa, u toku 2009. godine vraćeno je 138 miliona KM, tako da neizmirene obaveze po kratkoročnim kr ed i tima prema bankama sa 31.12.2009. god. iznose 31 milion KM, utvrdila je revizija. “Podatak o akumuliranom defi citu Fonda od 212 miliona maraka ne može se uzeti kao tačan. Pitanja vezana za, tekući i trenutni, deficit rješa vaće se u budućem periodu na vi še načina, a jedan od njih je reforma penzijskog sist e ma.“, ist a kao je ministar rada i boračko­invalidske zaštite RS Pet ar Đokić povodom nedavnih smjena i analize rada Fonda PIO RS. I. L.

Deficit veći za 104 odsto!!!Prostom matematičkom računicom oduzimanja rashoda od prihoda za 2009.

godinu revzija poslovanja fonda PIO RS je utvrdila deficit od 113.790.855 KM. Kao glavni razlozi za akumuliranja gubitaka, odnosno povećanja deficita, revizori

su istakli neusklađenost obračuna i projekcije iznosa penzija, kao i izvršenja finansijskog plana sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS

Pitanje gosp. Rakulja, predsjednika Udruženja penzionera RS:

Gospodine Mastilo, kada ćete početi odvojeno obračunavati penziona prava stečena po osnovu rada i penziona prava stečena po zaslugama?

Da bi se razdvojila penzijska prava po osnovu rada i tzv. privilegovana prava, kao se to kaže u stručnoj terminologiji, moraju biti donesenni propisi za to. Sadašnji Zakon o PIO to pitanje nije precizirao niti razriješio, već su u istom penzijskom osnovu sadržani i prava iz rada i privilegovana prava, ako ih konkretno ima korisnik Strategija reforme penzijskog sistema naznačila je i to pitanje kao važno. Fond podržava takve inicijative jer bi finansiranje prava iz rada od strane Fonda PIO, iz doprinosa, doprinijelo i bržem porastu penzije iz rada, dok bi privilegovana prava bila plaćana na drugi način i za njih bi garantovala Republika. No to je još otvoreno pitanje.

Revizija poslovanja Fonda PIO RS

INTERVJU

Bez žiranata Povoljne kamatne stopeBrza i jednostavna procedura

www.bib.ba

18 | BHPenzioner |

UNSKO SANSKI KANTON

Na području USK­a već godinama jedan broj preduzeća duguje velike iznose za neuplaćene doprinose Zavodu MIO/PIO. Dugovanja deset najvećih već su preko 60 miliona KM. Riječ je većinom o predu zećima koja godinama ne rade i ne uplaćuju doprinose, ali koja nisu odjavljena, niti su odjavili radnike. ­ U prošloj godini evidentirano je 560 novih dužnika, onih koji nisu izmirili šest i više mjesečnih

uplata, izjavio je direktor Filijale Zavoda MIO/PIO u Bihaću, Samir Veladžić. Sa „starim“ dužnicima uglavnom su sklopljeni ugovori o poravnanju, čime im je omogućena otplata

duga sukcesivno i u ratama, koje ne bi opterećivale njihov rad. Međutim, nažalost, ni to nije dalo željene rezultate. Od 1. januara na snagu je stupio Zakon o jedinstvenom sistemu

registracije, kontrole i naplate doprinosa u Federaciji BiH, što bi trebalo rezultirati povećanjem naplate doprinosa, naglasio je Semir Veladžić.

Veliki problem dužnici prema zavodu MIO/PIO

Općinu Vojnić, u susjednoj Republici Hrvatskoj, posj­etila je delegacija općine Cazin, a koju je predvodio načelnik Nermin Ogrešević i predsjedavajući OV Haris Ćoralić. Domaćini ovog susreta su bili načelnik općine Vojnić Branko Eremić i dopredsjednik njihovog OV­a Azim Durmić.Prema riječima načelnika Eremića radi se o općini koja se prostire na 240 km², a prema zadnjem popisu ima oko 6.000 stanovnika iz hrvatskog, srpskog i bošnjačkog nacionalnog korpusa. Kao i mnoge druge lokalne zajednice i općina Vojnić je fokusirana na rješavanje infrastrukturnih projekata od vodosnabdjevanja do puteva i kanalizacije. „Bio je obostrani interes da se sastanemo s obzirom na naš geoplitički položaj. Smatram da imamo puno mogućnosti za saradnju bilo na gospodarskom, kult­urnom, vjerskom pa i drugim područjima. Nadamo se da će ovaj prvi susret kroz kratko vrijeme rezultirati konkretnim aktivnostima“, izjavio je načelnik Eremić.„Mi smo i ranije imali komunikaciju sa susjednim općinama iz Hrvatske i raduje nas da nastavljamo sa Vojnićem. Upućeni smo jedni na druge i mislim da iz ovakve saradnje i komunikacije mogu nastati samo pozitivne akcije i projekti, rekao je načelnik Ogrešević poslije sastanka.Razgovarali su i o privrednom razvoju, potencijalnim ulaganjima i idejama o povezivanju privrednika iz Cazina i Vojnića.

Dan Grada u Bihaću proslavio i Josipović

BIHAĆ ­ Povodom 26. februara, Dana grada u Bihaću je boravio Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. U zgradi općine susreo se sa čelnim ljudima USK­a i općinskog organa uprave, a razgovaralo se o realizaciji tri važna projekta, “plinifikaciji tog kantona, obnavljanju Unske pruge te revitalizaciji aerodroma Željava, kazao je Josipović novinarima nakon sastanka.On je dodao da su sastanku članova njegovog ureda te predstavnika Vlade Kantona i gradske uprave u Bihaću, prisustvovali i eksperti iz velikih državnih poduzeća koja se bave plinifikacijom, željeznicom i obnovom. “Uskoro ćemo imati konzularne dane Republike Hrvatske u ovoj zgradi ovdje”, naglasio je Josipović. “Ovo je primjer kako se između dvije države mogu vrlo efikasno nadograđivati dobri postojeći politički odnosi”, istakao je na kraju predsjednik Josipović. Premijer Lipovača kazao je da je Josipović zadobio povjerenje Krajišnika na izborima za trećeg predsjednika Hrvatske i da se radi o čovjeku koji se u vrlo kratkom vremenu nametnuo kao regionalni lider. Načelnik Muslić kazao je da je počašćen što je predsjednik Josipović došao na rođendan Bihaća i time pokazao da je prijatelj ne samo ovog grada, već i BiH.

Povod za ovaj sastanak bio je težak materijalni, socijalni i zdravstveni položaj penzionera sa kojim se suočavaju članice ovog Udruženja. Na sastanku su Fatma Ahmetašević, predsjednica Upravnog odbora Udruženja penzionera i Fatma Felić upoznale općinskog načelnika sa problemima, kojima se susreće Udruženje. Pored standardnih problema sa kojima se susreću i ostali penzioneri u USK­u, velikokladuški imaju još jedan dodatni, a to je nedostatak odgovarajućeg prostora za penzionere. Prostorije u kojima se trenutno nalaze, odnosno gdje je sjedište Udruženja, su u jako lošem stanju i zbog toga je neophodno što prije naći odgovarajuće rješenje za to. Općinski načelnik Admil Mulalić, nakon što je saslušao gošće, istima obećao da će se za sada pokušati privremeno riješiti problem prostorija Udruženja, dok će u narednom periodu raditi na tome da se ovom Udruženju trajno riješi problem prostorija.

VELIKA KLADUŠA:

Načelnik primio članice udruženja

penzionerki

Saradnja Općina Cazin

i Vojnić

20 | BHPenzioner |

ZDRAVLJE

Vakcinisanje je danas postalo uobičajenim dijelom našeg života.

Prati nas već od porodilišta, da bi zatim slijedila cijela serija vakcina i vakcinisanja kroz djetinjstvo i mladost, koja se zaključuje oko dva­desete godine života i pruža nam snažnu zaštitu kroz život. No, i penzionerima je vakcinisanje važna i korisna preventivna zdravstvena mje ra. Stariji su, slično kao i najmlađi, osjetljiviji na neke zaraze, odnosno njihov imunološki sistem ih teže savladava. Ovome se može pridružiti i smanjena imunost na one bolesti na koje se tokom života imunost stekla. U našoj je praksi već du go vremena uobičajeno va­kcinisanje starijih osoba pro tiv gripe. Ova je mjera usmjerena izbjegavanju te­š kog, pa i pogubnog toka gripe u starijoj životnoj dobi, kada vrlo često postoji jedna ili nekoliko hroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne, dijabetes i dr.

Vakcinisanje protiv gripe

Gripa ili influenca uobičajena je sezonska bolest koja se javlja u zimskim mjesecima, a uzrokovana je virusom influence A, B ili C. Među ljudima, trenutno cirkulišu virus influence B i tri podtipa virusa influence A (H1N1, H1N2 i H3N2), koji se međusobno razlikuju po proteinima na površini virusa, hemaglutininu i ne­uraminidazi. Zbog čestih mu tacija virusa, čovjek ni je u mogućnosti stvoriti tra jni imunitet, što dovodi

do mogućnosti novog obo­lijevanja svake godine iz­nova. Osim malih promjena u građi virusa koje su ra­zlog sezonskih epidemija, svakih 10 do 40 godina dolazi do većih mutacija, što rezultira pojavom novih podtipova virusa gripe koji su potencijalni uzročnici pandemija. Prošli su vijek obilježile tri pandemije koje su odnijele milione života, u velikom broju zdravih i

mladih ljudi, a posljednja je bila 1968. godine. Simptomi gripe su ne sp­ec ifični pa se u početku vrlo lako mogu zamijeniti s običnom prehladom. Iako u većini slučajeva prolazi sasvim bezazleno, ne treba zanemariti da svake godine pola miliona ljudi umire od gripe, a tri do pet miliona ima težak tok bolesti. Komplikacije mogu

varirati: od bronhitisa, upale pluća, mišića ili mo zga, do teškog pogoršanja po stojeće hronične bolesti.Korist od vakcinisanja pro-tiv gripe, posebno ako se pr ovodi redovno, po tv r đena je i nedavno pro ve denim epidemiološkim istra­živanjem među nekoliko hi ljada osoba koje su se do šle vakcinisati protiv gri­pe. Anketa je pokazala da su oni koji su se do tada redovno vakcinisali u vrlo malom postotku, od samo tri posto, bolovali od gripe u prethodnoj godini, za razliku od više od 35% onih koji se ranije nisu vakcinisali te su došli na vakcinisanje prvi put. Neredovno vakcinisanje, prema očekivanju, smjestili su se po učestalosti obo­lije vanja između ove dvije grupe.

Vakcinisanje protiv pneumokokne bolesti

Vakcina protiv pneu mo ko-knih bolesti je uvedena s na d om da će se smanjiti broj oboljelih od upale pluća, one uzrokovane pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), posebno u starijoj dobi ka-da ovakve upale pluća ta­ko đe mogu biti pogubne. Ipak, zasad se učinak ove

vrste vakcinisanja, prema ra spoloživim svjetskim po dacima nije jasno po-kazao - za razliku od jasno uočljivog zaštitnog učinka za tzv. invazivne oblike pne umokokne bolesti (pn -e umokokna sepsa i pne um-okokni meningitis), poznato teške, no srećom rijetke. Razlog slabo uočljivog uči­nka u zaštiti od upale pluća objašnjava se s jedne strane činjenicom da je postojeća vakcina složena, tj. sadrži više od dvadeset različitih antigena, s obzirom na to da infekcije ljudi izaziva nekoliko desetaka antigenski različitih tipova pneumokoka.

Dodatna potencijalno korisna vakcinisanja za starije

Danas se razmišlja i o još nekim vakcinisanjima poten-ci jalno korisnim za starije osobe. Primjera radi, o vakcinisanju protiv varicella (vodenih kozica) sa željom da se izazivanjem imunosti iz djetinjstva izbjegne na­stanak neugodne i teške bol esti pretežno starijih osoba ­ herpesa zostera, no za sada za ovo još nedostaje podataka i iskustva pa ova primjena nije usvojena. Takođe, razmišlja se i o vakcinisanju starijih osoba protiv hripavca (pertussisa), vrstom vakcine koja se može primjenjivati i u starijoj dobi kako bi se eliminisao mogući izvor zaraze djece. Ovo će, međutim, zavisiti i o uspješnosti zaštite djece sistemskim vakcinisanjem u periodu dojenja, ko m­bi niranim s kvalitetnim lije čenjem onih najmanjih ko ji se još nisu vakcinisali, odnosno koji se nisu mogli vakcinisati. N. O.

Redovno vakcinisanje GLAVU ČUVA

Korist od vakcinisanja protiv gripe, posebno ako se provodi redovno,

potvrđena je i nedavno provedenim

epidemiološkim istraživanjem.

Anketa je pokazala da su oni koji su se do tada redovno vakcinisali u vrlo malom postotku,

od samo tri posto, bolovali od gripe u prethodnoj godini, za razliku od više od 35% onih koji

se ranije nisu vakcinisali te su

došli na vakcinisanje prvi put.

| BHPenzioner | 21

ZDRAVLJE

Časopis Cell je obj­a vio rezultate novog te sti ranja koji ukazuju na mogućnost razvoja krvnog testa za Alch­ajmerovu bo lest. Novi pristup se zasniva na korištenju 15.000 vješ­tačko stvo renih molekula peptoida koje u krvotoku tra ga ju za antitijelima kara kterističnim za Alc­ha jmer. Zasad su ide­ntifikovana dva antitijela koja se ja vljaju kod oso ba s Alc hajmerovom bole šću. Ra no otkrivanje Alzhe i me rove bolesti zn atno povećava mogu­ćn ost ub la žavanja simptoma.

Vaša dob, opšte zdravstveno i trenutni nivo aktivnosti će odrediti koliko vam je aktivnosti potrebno. Ako niste vježbali neko vrijeme, tu je dobra vijest. Neaktivne osobe će postići više neposredne koristi od nastavka aktivnosti od onih koji su već u formi. Fizička aktivnost je vrlo široko definisana. Uključuje cijeli niz ljudskih pokreta, od takmičarskih sportova i vježbanja, do hobija, pješačenja, biciklizma ili aktivnosti u svakodnevnom životu, kao što su kućanski poslovi. Penzioneri trebaju najmanje

30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog in te­nziteta, najmanje pet dana u sedmici, a pr ep o ru­čuje se vožnja biciklom ili šetnja.

Koliko aktivnosti je potrebno?

Piramida pravilne prehrane koja je opšteprihvaćeni mo del za uravnoteženu pre hranu daje smjernice o zastupljenosti pojedinih gru pa namirnica u prehrani te osigurava pravilan om jer makronutrijenata. No va piramida sadrži u svojoj bazi osam čaša vode ili drugih bezalkoholnih i bezkofeinskih napitaka koji se preporučuju dnevno. Dru gi nivo piramide na­pominje da osobe starije dobi trebaju unositi šest ili više obroka hljeba, žitarica, ri že ili tjestenine bogatih prehrambenim vlaknima. Prehrambena vlakna su neobično važna u

sv rhu prevencije konstipacije i visokog nivoa holesterola u krvi. Pružaju zaštitu od ra ka debelog cijeva i pomažu u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi. Voće i povrće

treba konzumirati po pravilu 5+, odnosno pet ili više obroka povrća i voća dnevno, i to raznobojnog i raznolikog! Na sljedećem nivou piramide susrećemo se s proteinima. Preporuka je tri ili više obroka iz gr u pe mlijeka i mliječnih pro iz v oda dnevno, te dva ili vi še obroka iz grupe mesa i zamjena za meso. Adekvatan unos proteina važan je kod osoba starije dobi zbog od ržavanja mišićne mase, funkcije imunog sistema i zarastanja rana. Masti, ulja i jednostavni šećeri nalaze se na vrhu piramide i treba ih konzumirati u najmanjoj mogućoj mj eri.

Piramida pravilne prehrane

Dnevna pospanost, iscje p kan i kratak noćni san, pro blemi s odlaskom na sp a vanje: to su poremećaji sna tipični za starije osobe koji zahvataju čak njih 70 odsto u dobi iznad 60 godina, a mo gli bi biti pr o u zrokovani,

prema jednom ist raživanju sprovedenom u Italiji, blagim hroničnim up alnim stanjem mozga koje utiče na unutrašnji biološki sat. Kako se nivoi upalnog cit ochina povećavaju sa sta r e njem organizma i kako

se če sto s godinama mijenja ritam koji reguliše endogeni sat, str u čnjaci su odlučili ut vrditi po stoji li veza između tih dviju fizioloških činjenica starenja, te su ustanovili da ta veza zaista po stoji.

Šta izaziva poremećaj sna?

Novi test za Alchajmerovu

bolest

22 | BHPenzioner |

ISHRANA

Sigurni smo da se i vi radujete vikendima kada vas posjećuju članovi porodice i što je

najbitnije, vaši unuci. To su najdraži dani za sve bake i dede, ali i cijele porodice. Ipak, i takvi dani imaju i svoju tamnu stranu, a ona se najčešće ogleda u pretrpanoj trpezi i prejedanju, koje u konačnici škodi svima, a najviše vama samima.Mi smo se potrudili da za vas odaberemo namirnice koje će vam pomoći da izbjegnete debljanje, mučninu i probavne smetnje tokom tih dana.

Grah

Bilo da dolazi u obliku salate ili kao popularni “prebranac”, grah odlično nadopunjuje trpezu. Grah krije brojne

nutricionističke adute jer predstavlja izvrstan izvor biljnih proteina, neprobavljivih prehrambenih vlakana te vitamina B grupe i minerala.Grah se posebno ističe sadržajem minerala molibdena koji čini sastavni dio važnog detoksikacijskog enzima i samim tim pomaže otklanjanu suvišnih i štetnih tvari koje se najlakše kumuliraju upravo u praznično doba.

Ćuretina

Kod naroda na ovim prostorima trpeza bez crvenog mesa i nije trpeza. Ipak, to je nešto što je konačno i kod nas prevaziđeno, prvenstveno zbog toga što sa medicinskog aspekta i nije baš preporučljivo. S druge strane, meso ćuretine je odličan izvor visokovrijednih proteina odnosno svih esencijalnih aminokiselina uz, u poređenju s crvenim mesom, relativno skroman sadržaj zasićenih masti. Od mikronutrijenata, ćuretina obiluje važnim antioksidantom selenom, cinkom, te niacinom i vitaminom B6.Ćuretina je, poput svog mesa, i dobar

izvor željeza ­ ne toliko zbog samog sadržaja već zbog činjenice da je iskoristivost željeza iz mesa značajno veća od onog biljnog porijekla.Ćuretina, sama po sebi, ne obiluje kalorijama, no njenu će kalorijsku vrijednost povećati razni prilozi, sosovi, ali i nadjevi kojima se ona nerijetko puni. Tako npr. omiljeni mlinci, “okupani” u masnoći u kojoj se ćurka pekla čine ukupni broj unesenih kalorija i masti znatno većim, doprinoseći kumuliranju masnog tkiva i povećanju tjelesne mase.Zbog toga zaboravite na mlince i masne sosove, a s ćuretinom sparite kiseli kupus, grah ili neko omiljeno povrće pripremljeno na lešo.

Jabuka

Šta su porodična okupljanja bez ukusnih kolača? No, umjesto da posežete za kremastim “kalorijskim bombama”, obogatite trpezu pitom ili nekom drugom slasticom od jabuke. Takav izbor je istovremeno slastan, sadrži manje kalorija i masti od čokoladnih i sličnih poslastica, a ujedno predstavlja pravu riznicu blagotvornih sastojaka.Jabuka, naime, obiluje vitaminom C, A, B1, B2, B6 te mineralima, posebno kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i željezom. Jabuka ujedno predstavlja i odličan izvor prehrambenih vlakana, posebno pektina koji pomaže postizanju osjećaja sitosti i tako spriječava “pretrpavanje” hranom.

Recepti

Grah prebranac

Sastojci: 1,5 kg krupnog graha1 kg crvenog luka250 ml uljaBiber, so, biljni začin.

Priprema:Veče prije potopiti grah u hladnu vodu tako da bude potpuno potopljen. Ujutru ga isprati i zaliti ga novom vodom u kojoj će se kuhati. Kuhati 15 minuta od trenutka kada je voda provrila. Tu vodu odliti, ponovo proprati grah i zaliti novom vodom tako da ga prekrije za prst. Kuhati da omekša ali paziti da se ne raspadne. Skinuti sa vatre i ostaviti

da se zajedno sa vodom ohladi.Očistiti luk tako da poslije čišćenja količina bude 1 kg. Luk potopiti u mlaku vodu i isjeckati ga sitno, staviti u šerpu i preliti uljem. Staviti na umjerenu vatru uz stalno miješanje. Kada se masa dobro ugrije i luk počne da pišti, početi sa dolivanjem manjih količina vode uz stalno mješanje. Cilj je da luk izgubi svoj ljuskast oblik i da se dobije masa koja je nalik na džem. Krajnja boja treba da bude svijetlo smeđa. Na kraju se dodaju začini: 1 kašika slatke paprike, veća količina mljevenog bibera po ukusu i so.U pripremljen luk ulije se ohlađeni grah sa vodom. Sve se dobro promješa i prelije u posudu u kojoj će se prebranac peći. Za ovu količinu sastojaka potrebna je posuda od oko 2,5 litra. Posuda se stavi u zagrijanu rernu na 180 stepeni i peče oko 1,5 sat.

Ćureći file u bijelom sosu

Sastojci:500 g ćurećeg filea1 manja glavica crvenog luka1 čen bijelog luka½ svježe paprikeList lovora1 kašičica bijelog vinaSo i vegeta1 supena kašika pavlake2 supene kašike vrhnja za kuhanjeMalo peršuna (suhog mljevenog)

Priprema:Povrće narezati na veće komade i skupa s mesom izrezanim na kriške, staviti u tavu, dodati lovor, malo posoliti, kapnuti malo ulja i kuhati na srednjoj temperaturi oko 20 minuta. Staviti vino, vegetu, pavlaku i vrhnje, podliti vodom do željene gustoće i kuhati još oko 10­15 minuta na laganoj vatri. Poslužiti uz prilog po želji (naša preporuka je grah prebranac).

MOGUĆE JE! Zdrava trpeza

NAŠI UNUCI

| BHPenzioner | 23

Majke i očevi svoje odrasle djece jedva čekaju da postanu

bake i dede, ispitujući i namećući kada će doći un­učići, a kada dođu, sreća i po nos su neopisivi. Uloga bake i dede je jako važna, kako u pomoći neiskusnim roditeljima tako i u budućem odgoju novopridošlog člana porodice. Usprkos tome, ja vljaju se ujedno i osjećaji tuge i nesigurnosti jer bake i dede istovremeno osjećaju da stare i da dobijaju jednu novu ulogu, koja, iako dugo očekivana, može mnoge naći nespremne, a takođe može i dovesti do nekih poteškoća u odnosu s mladim roditeljima. Bez obzira koliko mladi roditelji smatraju da su se dobro pripremili za dolazak bebe, pomoć je uvijek dobrodošla. Ali kakva? Nakon prve sedmice, kada se mama vrati s bebom iz bolnice i kada završe posjete rodbine i prijatelja, a otac se vraća na posao, majka ostaje sama u kući s bebom. Tada je itekako dobrodošla pomoć i to prvenstveno u kuhanju i pospremanju stana. Takođe, u tim prvim mjesecima,

bake i dede mogu pomoći na način da pričuvaju stariju braću/sestre male bebe, ali i da pričuvaju bebu dok se roditelji prošetaju, odmore, izađu na večeru i sl. Ukoliko roditelji ne žele ostaviti bebu s bakom i dedom (ponekad roditelji u prvo vrijeme ne žele ostavljati bebu ni sa kim), baka i deda mogu za

početak pričuvati bebu dok roditelji večeraju ili odmaraju u drugoj sobi.Kasnije se uloga bake i dede mijenja i postaje više vezana uz dijete, a manje uz njegove roditelje jer roditeljima više nije toliko potrebna direktna pomoć.

“Baka i deda su bitni”

Istraživanja su pokazala da je emocionalna privrženost djece prema bakama i dedama druga po redu najsnažnija i najintenzivnija emocionalna veza koju djeca razvijaju nakon one prema roditeljima. Djeca će se vrlo rado družiti s dedama i bakama

jer su im oni zanimljivi, pričaju zanimljive priče i dogodovštine iz života, pokazuju im slike iz prošlosti i opisuju događanja, ali i uče djecu mnogim korisnim stvarima, upoznavajući unuke sa njihovim porijeklom, obi­čajima i njihovim ro diteljima na jedan drugačiji način.Bake i dede su tu da uz

roditelje odgajaju dijete. No, pritom je važno zadržati autonomiju roditelja te im ne nametati vlastite odgojne ciljeve. Najveća je pomoć roditelju ukoliko bake i dede podržavaju roditeljske odgojne ciljeve i metode te ih i sami koriste. Naravno da su ipak dede i bake tu da pomalo „razmaze“ unučiće i da je i to dio njihove uloge, ali kad govorimo o odgojnim ciljevima, trebali bi biti usklađeni s onim roditelja.Ponekad se dede i bake znaju osjećati pomalo iz ostavljeno, a kako bi se što više približili unucima, postaju prepopustljivi, smatrajući od goj roditelja prestrogim. U takvim situ acijama često

dolazi do ne suglasica i svađa među generacijama. Međutim u ovim situacijama “stariji ni su pametniji“. Dede i bake trebaju slušati želje roditelja i pokušati ih slijediti. Naprosto, veoma je bitno da se svi članovi porodice dogovore o odgojnim metodama, ali i da bake i dede prihvate da su roditelji ti koji imaju glavnu riječ ­ isto onako kao što su oni imali dok su odgajali svoju djecu.

Baka i deda do treće godine, poslije vrtić

Idealno riješenje za sve roditelje koji se dvoume između vrtića i bake i dede, ponudili su stručnjaci nakon brojnih istraživanja. Kako bi dijete izraslo u zdravu, socijalnu i inteligentnu os obu rješenje je u prve tri godine provedene sa bakom i dedom, a potom je vrtić djetetu neophodan.Nekoliko istraživanja je pokazalo kako djeca koja su imala savršene uslove, što znači da su ih čuvali bake i dede do treće godine, a da su tek poslije krenuli u vrtić, posjeduju najbolje vještine, samouvjerena su i znaju odgovoriti na pitanja koja se konkretno odnose na njih. S druge strane, djeca koja nisu bila u vrtiću dje luju nesigurno, traže po moć i nisu samostalna prilikom izvršavanja zadanih problema.Stoga je jasno kako su prve tri godine najvažnije, okruženje puno ljubavi i sigurnosti temelji su za cijeli život. D. J.

BAKA I DEDA

Po mjeri svih

Istraživanja su pokazala da je emocionalna

privrženost djece prema bakama i dedama druga po redu najsnažnija i najintenzivnija

emocionalna veza koju djeca

razvijaju nakon one prema roditeljima.