DCAF Backgrounder

DCAFGeneva Centre for the

Democratic Control of Armed Forces

Ovaj dokument je dio serije DCAF Backgrounder koja obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme.

Ko su vojni ataei?

Vojni atae je pripadnik oruanih snaga koji slubu obavlja u ambasadi kao predstavnik vojnog establimenta svoje drave u inostranstvu, i koji na ovoj funkciji uiva diplomatski status i imunitet. Vojni atae predstavlja opti pojam koji ukljuuje osoblje iz svih grana oruanih snaga, mada neke vee zemlje mogu imenovati ataea za svaki ogranak slube ponaosob, kao sto su ataei za vazduhoplovstvo ili mornaricu.

Vojni atae je obino odgovoran za sve aspekte bilateralnih vojnih ili odbrambenih odnosa. Neke drave razmjetaju ataee i za rad na drugim sigurnosnim pitanjima, kao to su migracija ili pitanja policije i pravosua.

Pripadnici dravnih oruanih snaga mogu takoe da obavljaju slubu u okviru vojne misije pri nekoj od regionalnih organizacija, kao to su NATO, EU, ECOWAS ili UN. Ove osobe su uglavnom imenovane na funkciju kao vojni savjetnici ili efovi misija. Njihovi zadaci su najee multilateralni po prirodi, dok se sistem vojnih ataea koncentrie na bilateralne odnose vojnih establimenata. Ovaj Backgrounder e se usmjeriti na potonju kategoriju i primijenie poglavito zapadnoevropski pristup poziciji vojnog ataea.

Ko su vojni ataei?

Kako je nastala ova pozicija i na koji nain se razvijala?

Koji su glavni zadaci vojnih ataea u dananje vrijeme?

Kako razliite zemlje pristupaju poziciji vojnog ataea?

Dokle se stiglo u reformi sistema vojnih ataea ?

Gdje se moe nai vie informacija?

Vojni ataei07/2007

Diplomatski status vojnih ataea

Beka konvencija o diplomatskim odnosima, potpisana 18. aprila 1961., daje imunitet funkcionerima na osnovu njihove klasifi kacije u diplomatskoj misiji. Konvencija defi nie pravni status vojnih ataea u lanu 7:

Pod rezervom odredaba l. 5, 8, 9 i 11, drava koja akredituje imenuje po svom izboru lanove osoblja misije. to se tie vojnih, pomorskih ili vazduhoplovnih ataea, drava kod koje se akredituje moe zahtijevati da joj se njihova imena unaprijed saopte radi davanja saglasnosti.

Iz gorenavedenog slijedi da se na osnovu odredbi Konvencije vojni ataei smatraju lanovima diplomatskog osoblja koje uiva puni imunitet.

2Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Kako je nastala ova pozicija i na koji nain se razvijala?

Pozicija vojnog ataea nastala je tokom 17. vijeka u vrijeme Tridesetogodinjeg rata, kada je Vojvoda od Rieljea poslao vojne ofi cire u inostranstvo da odravaju vezu sa saveznicima, prate razvoje na vojnom planu i prikupljaju informacije. U 18. vijeku nastaje praksa rasporeivanja vojnih ataea u ambasade. Do 19. vijeka veina zemalja koristila je vojne ataee, to je predstavljalo trend ubrzan nastankom nacionalnih ustanova za odbranu i stvaranjem kolonijalnih imperija.

Dvadeseti vijek donio je dramatine promjene u broju i obrazovanju vojnih ataea. Tokom ovog perioda, povean broj drava, sve sloenija priroda oruanih sistema i vei znaaj prikupljanja informacija pojaali su potrebu za ataeima. Godine 1961., prava i odgovornosti diplomata ozakonjeni su kroz Beku konvenciju, a ataeima je dat isti status.

Promjene u bezbjednosnom ambijentu nakon zavretka Hladnog rata predstavljaju veliki izazov funkciji vojnog ataea i daju mu ulogu u dravnoj odbrambenoj diplomatiji. Pored tradicionalnih zadataka, vojni ataei danas moraju da se bave irokim spektrom pitanja koja ukljuuju i:

reformu sistema odbrane i bezbjednosnog sektora u zemljama u procesu demokratizacije,

sloene operacije za podrku mirovnim procesima i civilna vanredna stanja,

terorizam.

Ataeov spektar odnosa i zadataka irio se shodno tome, a rasli su i zahtjevi za njegovom tehnikom ekspertizom i strunim politikim znanjem. Brojna deavanja ukazuju na to da e se ovaj trend nastaviti i ubudue.

U skladu s ovim promjenama, mnoge drave su odluile da zaponu proces revizije svog sistema vojnih ataea. Ponovo se razmatraju pitanja kao to je nain na koji se upravlja ovom pozicijom, obuka vojnih ataea za slubu, kao i gdje i na koji nain se vri njihov razmjetaj. Najvei izazov u ovom procesu je da se sistem vojnih ataea prilagodi savremenim potrebama uz istovremeno potovanje budetskih ogranienja koja mogu biti znaajna.

Koji su glavni zadaci vojnih ataea u dananje vrijeme?

Glavne uloge vojnih ataea su sljedee:

zatita vojnih i bezbjednosnih interesa svoje 1. zemlje,

predstavljanje vojne vlasti svoje zemlje i 2. odravanje veze s vojnim vlastima drave u kojoj se nalaze,

odravanje bezbjednosno-politike i vojne 3. mree koje je u stanju da funkcionie ak i u vrijeme problematinih ili smanjenih bilateralnih odnosa,

vrenje uloge vojnog i/ili bezbjednosnog 4. savjetnika ambasadora i osoblja ambasade,

Vojna diplomatija

Glavna karakteristika vojne diplomatije je kombinovana upotreba diplomatskih i vojnih sredstava. Aktivnosti vojne diplomatije ukljuuju:

pruanje vojnih savjeta i pomoi zemljama koje reformiu svoj sektor odbrane,

uspostavljanje mjeovitih civilnih i vojnih misija u podrujima zahvaenim konfl iktom ili u postkonfl iktnoj fazi,

razvoj novih mjera za kontrolu naoruanja, razoruanja i mjera za jaanje bezbjednosti i povjerenja, naroito kao odgovor zahtjevima iz podruja zahvaenih konfl iktom ili u postkonfl iktnoj fazi.

Vojna diplomatija nastala je najveim dijelom kao odgovor zahtjevima zemalja Zapadnog Balkana i Centralne i Istone Evrope, ali je kasnije igrala znaajnu ulogu i u drugim regionima.

Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) bilo je prvi zagovornik vojne diplomatije, prvi put pomenuvi ovaj koncept u svom Pregledu strateke odbrane iz 1998. i oslovivi ulogu ataea u ovom kontekstu. Nakon napada na SAD 11. septembra 2001., UK se vratila svom Pregledu strateke odbrane i razvila neto sto je nazvano Novo poglavlje. Njime se stavlja akcenat na znaaj vojne diplomatije prilikom rjeavanja uzroka sukoba i terorizma, kao i koristi koja proizilazi iz irokog pristupa koji se nalazi u sri Novog poglavlja. Kroz obavljanje funkcije vojnih diplomata, vojni ataei UK daju znaajan doprinos borbi svoje zemlje protiv terorizma.

Vojni ataei

3Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Meu njima nalazi se i predstavnik ministarstva vanjskih poslova, iji komentari imaju veliki uticaj na konanu odluku. U drugim zemljama, kao na primjer u Austriji, Francuskoj i u UK, isto ministarstvo ima mali ili praktino nikakav uticaj jer odluku donosi ministarstvo odbrane. Imenovanje na ovu funkciju moe da zavisi i od dobijanja odobrenja od strateke i/ili vojne obavjetajne slube, zdruenog taba, i/ili ambasadora u zemlji u kojoj vojni atae treba da vri slubu.

Kada preuzme poziciju, vojni atae postaje podreen ambasadoru i po ranku se nalazi na drugoj, treoj ili etvrtoj poziciji u ambasadi. U zemljama kao sto je Austrija ambasador moe direktno da dodjeljuje zadatke vojnom ataeu. Meutim, ovaj pristup nije karakteristian za vei broj zemalja jer veina ataea prima nareenja od ministarstva odbrane. Atae o svom radu u redovnim intervalima izvjetava odjeljenje vojnih ataea i vojne obavjetajne slube. Vojni atae moe biti opozvan sa funkcije u bilo kom trenutku ako se smatra da vie nije pogodan za tu poziciju.

Kakvu obuku prolaze vojni ataei?

Obuku vojnih ataea obino ine tri glavne komponente:

specijalizovani kurs jezika koji moe trajati od nekoliko mjeseci do godinu dana. Potreban nivo poznavanja lokalnog jezika zavisi od uslova u zemlji u koju se vojni atae alje. Odravanje korisnih odnosa s tamonjom vojskom moe zahtijevati samo osnovno poznavanje (u kombinaciji sa naprednim nivoom engleskog) ili teno znanje jezika;

obuka koja se odnosi na konkretne duznosti vojnog ataea, kao to su politika odbrane i bezbjednosti, obavjetajne aktivnosti, protokol, struktura oruanih snaga, kontrola naoruanja, kontrola izvoza oruja i specijalizovan kompjuterski trening;

kulturoloka obuka radi navikavanja vojnog ataea na dravu kod koje se akredituje; u nekim zemljama - Francuskoj, vajcarskoj - ova obuka moze da ukljui i suprunika i ostale lanove porodice.

praenje stanja u zemlji kod koje su akreditovani 5. (s fokusom na bezbjednost) i izvjetavanje vlasti u domovini,

nadgledanje i rukovoenje aktivnostima koje se 6. odnose na dostupnost vojnim informacijama, vojnu diplomatiju i bezbjednosnu saradnju, kako u bilateralnim kontaktima tako i kroz multilateralne programe kao to je NATO-ovo Partnerstvo za mir,

promocija domae industrije ratne opreme u 7. nekim instancama, i

mogunost uestvovanja u rukovoenju 8. operacijama u sluaju vanrednog stanja i mjerama pomoi u sluaju kriza.

Kako razliite zemlje pristupaju poziciji vojnog ataea?

Oblast dejstva i struktura sistema vojnih ataea razlikuje se od zemlje do zemlje u zavisnosti od njenih bezbjednosnih prioriteta i raspoloivih sredstava. Ambasada neke zemlje moze da bude bez ataea, da ima jednog odgovornog za sve vojne odnose, ili da ima nekoliko ataea od kojih svaki predstavlja poseban ogranak oruanih snaga. Posljednji pristup se obino primjenjuje u predstavnitvima SAD, iji je sistem vojnih ataea najvei na svijetu i broji na stotine osoba rasporeenih u 135 ambasada. vajcarska, s druge strane, ima ukupno 17 ataea koji obavljaju bilateralne odnose sa 72 drave.

Kako se vri odabir vojnih ataea i kako se nadgleda i upravlja njihovim radom u razliitim zemljama?

Kada se otvori konkurs za poziciju vojnog ataea, regrutacija se vri ili putem otvorenog konkursa ili na prijedloge pojedinih grana slube. Vojni in kandidata razlikuje se od zemlje do zemlje i kree se od potpukovnika ili pukovnika do general majora. Kvalifi kovani kandidati esto govore jezik i posjeduju znanje o dravi kod koje se akredituju ali to predstavlja obavezan preduslov za dobijanje posla. Visoko se cijene drutvenost, profesionalna strunost i intelektualna znatielja.

Nakon to se izvri selekcija kandidata, zapoinje konana faza izbora vojnog ataea. U vajcarskoj vojnog ataea imenuje komisija za imenovanje koju ine predstavnici osam razliitih odjeljenja vlade.

Vojni ataei

4Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Nakon preuzimanja dunosti, vojni atae obino ima priliku da nastavi kurseve jezika. Dodatne mogunosti za uenje proistiu i iz povremenih sastanaka sa vojnim osobljem u domovini i prisustva na godinjim konferencijama vojnih ataea.

Tradicionalno se obuka za vojnog ataea vri na strogo nacionalnoj osnovi. Meutim, u posljednjih nekoliko godina pojavili su se i multilateralni programi obuke. Primjer takvog programa je godinja Obuka za vojne ataee koju vri enevski centar za bezbjednosnu politiku. Program traje etiri dana i organizuje se za grupu vojnih ataea iz vie od dvadeset zemalja (dodatne informacije mogu se nai na www.gcsp.ch/e/training/Short%20courses/DA%20Module/index.htm

Koliko dugo traje sluba vojnog ataea?

Sluba vojnog ataea obino traje tri godine. Kao u sluaju civilnih diplomata, pokuava se nai ravnotea izmeu potreba za upoznavanjem prilika na terenu i prenoenjem iskustava, i potrebe da vojni atae ne odomai. I dok postoje opcije za produetak mandata, njima se u sluaju vojnih ataea ne pribjegava esto. Posao sam po sebi ne predstavlja profesiju ve jednu od prilika koje se pruaju u vojnoj karijeri.

Dokle se stiglo u reformi sistema vojnih ataea?

Moe da se govori o dva glavna pristupa reformi. Prvo, postoje zemlje iji su sistemi vojnih ataea ostali uglavnom nepromijenjeni nakon zavretka Hladnog rata. Tu spadaju drave koje sistem koriste prvenstveno radi prikupljanja informacija. Drugo, postoje zemlje koje su se fokusirale na preispitivanje i preoblikovanje svojih sistema vojnih ataea. Veina zemalja lanica EU i NATO spada u ovu kategoriju. Neke drave, kao Austrija, primjenjuju princip postepenosti, oslanjajui se na tekui proces preispitivanja; neke, kao vajcarska, nastojale su da reviziraju sistem vojnih ataea u jednom pokuaju.

Glavne karakteristike programa reformi su:

od bilateralnih ataea ka vojnim savjetnicima: neke drave su smanjile broj bilateralnih mjesta i poveale broj multilateralnih pozicija u regionalnim vojnim misijama EU, UN ili NATO, ili u njihovim tabovima, obzirom da se saradnja i razmjena podataka u velikoj mjeri odvijaju u ovim kontekstima. Multilateralni ofi ciri obavljaju mnoge zadatke kao i bilatelarni vojni ataei ali posjeduju vii in i potpadaju pod posebno odjeljenje unutar ministarstva odbrane;

iz razvijenih ka zemljama u razvoju: neke drave su sredite svojih aktivnosti premjestile s tradicionalnog razmjetanja osoblja u susjedne zemlje na razmjetanje u zemlje koje poprimaju novi strateki znaaj. Na primjer, snane veze izmeu vojski EU i NATO zemalja znaajno su umanjile njihovu potrebu za razmjenom vojnih ataea. Zapadnoevropske drave stoga uspostavljaju nove pozicije vojnih ataea na Bliskom Istoku, u Africi i Aziji, i istovremeno ukidaju pozicije u susjednim dravama;

od bilateralne do multilateralne akreditacije: neke drave su prele sa sistema posebnih ataea stacioniranih u dvije ili tri razliite zemlje na sistem u kom jedan atae odrava bilateralne odnose sa dvije ili sve tri te drave. Atae je rasporeen u jednu od drava u regionu i putuje esto u drugu zemlju ili zemlje za koje je akreditovan. Slino tome, dva ili tri ataea mogu biti rasporeeni u istu zemlju u cilju odravanja bilateralnih odnosa sa est ili sedam zemalja regiona. I dok

Uloga vojnog ataea u Libanu za vrijeme izraelskih vojnih operacija 2006. godine

U kriznim podrujima ili u situacijama vanrednog stanja vojni atae moe biti direktno ukljuen u zadatke operativnog rukovoenja, kao to je civilna evakuacija. Za vrijeme izraelske vojne kampanje ljeta 2006., francuski vojni atae u Libanu bio je veza izmeu Francuske ambasade, vlasti zapadnih zemalje, libanske vojske i francuskog vojnog osoblja dok je izvravao bezbjednosne i evakuacione planove za civilno stanovnitvo. U nastojanju da locira izolovane pojedince i dovede ih do sigurnih okupljalita, atae je vrio direktnu komandu nad francuskim vojnicima i upravljao drugim sredstvima. On je bio zaduen i za uspostavljanje logistikih mjesta za snabdjevanje za Privremene snage UN-a u Libanu (UNIFIL) i Francusku ambasadu u Bejrutu u saradnji sa libanskim osobljem.svoje zemlje protiv terorizma.

Vojni ataei

5Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

prilagoavanje uloge vojnog ataea savremenim bezbjednosnim prioritetima

Gdje se moe nai vie informacija?Publikacije koje se bave sistemom vojnih ataea su rijetke. Jedina opsena studija objavljena je 1959. godine, a radi se o doktorskoj disertaciji sa jednog vajcarskog univerziteta pod naslovom: Der Militrattach, seine vlker- und landesrechtliche Stellung mit besonderer Bercksichtigung der Schweizer Verhltnisse.

DCAF trenutno priprema dokument koji e pruiti detaljnije informacije na osnovu poreenja sistema vojnih ataea Austrije, Francuske, vajcarske, Njemake i UK. Ovaj dokument bie dostupan na internet stranici www.dcaf.ch.

ovakav pristup doprinosi efi kasnijoj upotrebi ogranienih sredstava i pomae da se obezbijedi regionalni uvid u situaciju, on moe ograniiti poznavanje prilika u pojedinim sredinama ili umanjiti broj i raznovrsnost kontakata;

od rasporeivanja u druge drave do rada iz domovine: pojedine zemlje su zamijenile ataee kao lokalne zastupnike putujuim ataeima koji odravaju bilateralne odnose sa vie zemalja. I dok su lokalni ataei rasporeeni u pojedinim regijama, putujui ataei obavljaju dunosti iz domovine. Glavna prednost ovog sistema je uteda sredstava. Meutim, sistem ima i puno nedostataka, kao to su nedovoljno poznavanje regiona, nedovoljno produbljene mree kontakata, i smanjena pristupanost i raspoloivost vojnog ataea koji ima obavezu da izvrava i druge zadatke u domovini;

od stalnog ka privremenom: neke drave su prele sa stalnog rasporeivanja vojnih ataea u odreene zemlje na privremeno rasporeivanje koje zavisi od potrebe u odreenoj vanrednoj situaciji. Ovaj pristup takoe smanjuje ataeovo poznavanje lokalnih prilika i linosti, i moe ozbiljno umanjiti njegovu efi kasnost;

od vojnog ataea do bezbjednosnog ataea: parlamenti nekih zemalja zahtijevaju da se pozicija vojnog ataea preimenuje u bezbjednosni atae. Ovaj naziv moe preciznije oslikati iri bezbjednosno-politiki pristup zemlje koja akredituje ataea, ali je s druge strane nemogue da jedna osoba obavlja dunosti koje se tiu irokog spektra pitanja sektora bezbjednosti. Nadalje, obzirom da djelotvornost vojnog ataea zavisi od njegove sposobnosti da uspostavi bilateralne vojne odnose sa zemljom u kojoj radi, bezbjednosni atae koji ne posjeduje potrebnu specijalizaciju moe da se pokae nesposobnim da omogui kvalitetne odnose sa pripadnicima bezbjednosnog establimenta.

Svaka zemlja razvija sopstveni pristup sistemu vojnih ataea. Spajanje ataea iz razliitih zemalja kao i zvaninika koji ih obuavaju i rukovode njihovim zadacima moglo bi pruiti znaajnu korist. Naroito znaajno, takav pristup bi mogao uspostaviti forum za razmjenu iskustava i ispitivanje novih naina za

Vojni ataei

6Austrija Francuska Njemaka vajcarska UKKoja kancelarija imenuje vojnog ataea?

Ministarstvo od-brane i Zdrueni stab

Ministarstvo od-brane i Zdrueni stab

Ministarstvo od-brane uz akredit-aciju Ministarstva vanjskih poslova

Komisija sastav-ljena od pred-stavnika 8 vladinih odjela

Direktor Vojne diplomatije (vojni ofi cir) i direktor Vojno-politikih odnosa (PDR) u Ministarstvu odbrane (civilno lice)

Kome unutar ministarstva odbrane vojni atae podnosi izvjetaje?

ef odbrane, Direkcija za bezbjednosnu politiku i odbranu, Odjeljenje za ataee

Zamjenik efa Zdruenog osoblja za meunarodne odnose i vojnu obavjetajnu slubu (DRM)

Svi izvjetaju prvo idu ambasadoru a zatim drugim slubama

Operativni izvjetaju idu Kancelariji vojnog ataea; Obavjetajni podaci alju se Kancelariji za strateko obavjetavanje

Direkcija PDR za profesionalna pi-tanja; Odjeljenje vojne diplomatije za administrativna pitanja; izvjetaji se alju u Mini-starstvo odbrane

Kakav profi l posjeduje apli-kant prije imeno-vanja na mjesto vojnog ataea?

Od potpukovnika do brigadnog generala iz redova Ministarstva od-brane ili osoblja iz viih komandnih struktura

Od potpukovnika do general majora sa iskustvom u obavjetajnom radu, iz Zdruenog osoblja i/ili iskust-vom u zemlji u koju se alje

Od vieg potpuk-ovnika do brigad-nog generala

Profesionalni ili rezervni ofi cir zaposlen u Mini-starstvu odbrane; rezervni ofi cir iz privatnog sektora

Karakteristian profi l ne pos-toji ali ofi ciri moraju posje-dovati znaajno i raznovrsno iskustvo

Koliko dugo traje misija vojnog ataea?

4 godine sa mogunou produetka za jo dvije ; produetak misije ukoliko se ne moe nai zamjena ili u vanrednoj situaciji

3 godine 3 godine 3 godine sa mogunou produetka za jo jednu

Rasporeivanja sa porodicom traju 3 godine dok individualna (u mali broj zemalja, npr. Irak) traju 1,5 do 2 godine ; mogui produeci misije za jo jednu godinu uz odobrenje

Kakvu obuku pro-laze vojni ataei?

Standardan pro-gram obuke jo ne postoji; novi kurs e obuhvatati jednu godinu uenja jezika kombinovanu sa est mjeseci bezb-jednosne politike

Kurs jezika; kurs od tri mjeseca o bezbjednosnoj politici; kurs od jedne sedmice o drutvenom protokolu za suprunike

Kurs jezika i peto- ili estomjeseni kurs za vojnog ataea

Obuka od 11 mjeseci koja obuhvata sve as-pekte, ukljuujui i obuku za suprunika

Standardna obuka za sve ataee u cilju boljeg upoznavanja sa bezbjednosim pitanjima; kurs jezika obuhvata nivoe od osnovnog do specijalistikog u zavisnosti od zemlje u koju se atae alje

Pristup pojedinih evropskih zemalja poziciji vojnog ataea

Notes

7

SERIJA DCAF BACKGROUNDER o reformi i rukovoenju sektorom bezbjednosti

DCAF Backgrounder obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme. Va komentar je dobrodoao. Molimo da poaljete svoje primjedbe i prijedloge na backgrounders@dcaf.ch David Law je urednik serije DCAF Backgrounder.

enevski centar za demokratsku kontrolu oruanih snaga (DCAF) promovie dobru upravu i reformu sektora bezbjednosti. Centar vri istraivanja o dobrim praksama, ohrabruje razvoj odgovarajuih standarda na dravnom i meunarodnom nivou, daje preporuke za razvoj odgovarajue politike, vri savjetodavnu ulogu i prua dravama programe podrke. Partneri DCAF-a obuhvataju vlade, parlamente, institucije civilnog drutva, meunarodne organizacije i niz aktera u sektoru bezbjednosti, kao to su policija, sudstvo, obavjetajne agencije, slube granine bezbjednosti i vojska.

Posjetite nau Internet stranicu www.dcaf.ch

DCAF

Izazovi za obavjetajnu djelatnost

Obavjetajne slube

Vojni ombudsman

Multietnike oruane snage

Nacionalna politika bezbjednost

Parlamentarni odbori za odbranu i bezbjednost

Parlamentarni nadzor nad obavjetajnim slubama

Privatna vojna preduzea

Vanredna stanja

Djeca vojnici

Sistemi vojne pravde

Pravila ponaanja OSCE-a

Parlamenti i donoenje budeta za odbranu

Parlamenti i nabavka za sektor bezbjednosti

Slanje vojske u inostranstvo

Shvatanje reforme sektora bezbjednosti

Sigurnosna provjera za sektor bezbjednosti

Serija DCAF Backgrounder

www.dcaf.ch/backgrounders