batovanja vesna - martin heidegger

8/10/2019 Batovanja Vesna - Martin Heidegger

1/108

Richardu Wisserusa zahvalnou

Wer gro denkt, mu gro irren.(ije je miljenje veliko,

mora biti velika i njegova zabluda)

M. Heidegger


2/108

SADRAJ

Uvod .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Povijesnost tubitka uBitku i vremenui povijest bitka u Vremenui bitku . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Karl Lehmann Kransko iskustvo povijesti i ontologijskopitanje kod mladog Martina Heideggera .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Povijesnost i povijest u Heideggerovom tekstu o Hlderlinovojhimni Ister.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Martin Heidegger Pogled unaprijed. Miljenje koje se vie nerazumije kao metametafizika .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Pojam vremena u miljenju Martina Heideggera .. .. .. .. .. .. .. .

Tehnika kao jedan nain raskrivanja kod Martina Heideggera. .

Heidegger i znanost .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Heideggerova kritika Nietzscheova tumaenja nihilizma.. .. .. .

O bitstvu istine. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Martin Heidegger: Na putu k jeziku . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

Prevoditeljska rjeenja nekih fundamentalnih pojmova Heideg-

gerova miljenja unutar hrvatskog jezinog podruja . .. .. .. .. .6 7

9

17

39

45

57

75

105

119

133

153

159

167


3/108

Dodatak .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .Bibliografija .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .Biljeka o autorici .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .

UVOD

Ovaj je uvod zamiljen kao uvoenje u Heideggerovo miljenjeopenito te stoga prekorauje sadraj same knjige. Pritom valja na-glasiti da je i sam ogranien onim to se od jednog uvoda oekujekako u sadrajnom tako i u opsegovnom smislu.

lanci u knjizi plod su mog dugogodinjeg bavljenja Heide-gerovim miljenjem. Od sredine osamdesetih godina kad zapoinjems izradom svoje disertacije to bavljenje bih mogla oznaiti inten-zivnim. Veina lanaka sabranih u ovoj knjizi objavljeni su prvi putu asopisuFilozofska istraivanja. Teme koje obrauju, bez laneskromnosti, kljune su za razumijevanje Heideggerova miljenja,

najveeg mislioca 20. stoljea i jednog od najveih umova u po-vijesti miljenja.

Zajednitvo povijesti miljenja i povijesti bitka

Imenovano zajednitvo izraava Heideggerovo radikalno novo

tumaenje jednoga i drugoga. Svezu jedne i druge povijesti eksplicit-no potvruje jednostavna reenica: Mislei nastanjuje ek-sistencijakuu bitka.1Pri kraju istog teksta pita izrijekom: Odakle uzimamiljenje svoju mjeru? Koji je zakon njegova djelovanja? odgo-vara Miljenje je u svojoj biti kao miljenje bitka od ovog traeno.

8

SADRAJ

9

1 Die Ek-sistenz bewohnt denkend das Haus des Seins. Martin Heidegger,Der Brief ber den Humanismus, Wegmarken, Vittorio Klostermann, Frankfurt/

M., 1978., str. 358

185206215


4/108


5/108


6/108


7/108

POVIJESNOST TUBITKA UBITKU I VREMENUI POVIJEST BITKA U VREMENU I BITKU

Jasno je da povijesnost tubitka ne predstavlja marginalnu, ve

bitnu temu Bitka i vremena, ako se ima u vidu njezino novo i ucjelokupnu strukturuBitka i vremenautkano odreenje kao povijes-nosti odreenog i osobitog bia. Dok Heidegger stavlja povijesnostu cjelokupnost ustrojstva bitka tubitka, istodobno je otro odvajaod one sfere u koju je tradicionalno smjetana, od unutarsvjetsko-sretajueg, koje odreuje kao sekundarno povijesno, u razlici premaprimarno povijesnom kao dogaanju tubitka samog. On govori oegzistencijalno-ontologijskom ustrojstvu povijesnosti, u suprotnosti

prema vulgarnom izlaganju povijesti tubitka. Povijesnost tubitkatemelji se u vremenskom karakteru njegova bitka koji ne smije bitirazumljen kao jednostavno stajanje u vremenu. Analiza povijes-nosti tubitka tei k objanjenju izvornog razumijevanja vremen-skog kako bi pokazala da ovo bie nije vremensko, jer stoji uvremenu, pa bi prema tome bilo i povijesno, ve obratno, njegovvremenski karakter tek omoguuje njegov povijesni karakter. Kratkoreeno, povijesni karakter njegova bitka izvire iz vremenskog kara-

ktera istog. No time Heidegger ne eli rei da tubitak nije takoervremenski u smislu bitka u vremenu. On je, takoer, unutarvre-meno bie koje se spoznaje kao dogaanje u vremenu i koje kaotakvo treba i rabi sat. Budui da vremenski karakter njegova bitkaini egzistenciju tubitka povijesnom, interpretacija povijesnosti tu-bitka zahtijeva prethodnu analizu vremenitosti(Zeitlichkeit). Unutarvremenitosti mora biti pronaeno dogaanje koje egzistenciju inipovijesnom. Koliko je pojam vremenitosti znaajan za odreenje

povijesnosti (Geschichtlichkeit) najbolje pokazuje Heideggerova16 17


8/108


9/108


10/108


11/108


12/108


13/108


14/108


15/108


16/108


17/108


18/108

ne posjeduje dignitet i doseg ostale fundamentalno-ontologijskeproblematike, suprotno, Pggeler u njoj vidi upravo onu tematikukoja je upuena na temeljno Heideggerovo pitanje, pitanje o bitku.

Budui da Heidegger povijesnost odreuje kao pravi nain ovreme-njivanja vremena, pretresanje vremenitosti i povijesnosti tubitka,kao bitka razumijevajueg bia, po Pggeleru predstavlja prvi ko-rak k rasvjetljavanju bitnog vremena koje pripada smislu bitka. Ovaocjena teme povijesnosti u Bitku i vremenubolje pogaa njezinomjesto i vanost u sklopu Heideggerova miljenja.

KARL LEHMANN KRANSKO ISKUSTVOPOVIJESTI I ONTOLOGIJSKO PITANJE

KOD MLADOG MARTINA HEIDEGGERA

U svom tekstu Kransko iskustvo povijesti i ontologijsko pi-tanje kod mladog Martina Heideggera1istrauje Lehmann, po nje-govu miljenju, od interpreta zapostavljeni odnos Heideggera spramkranske teologije. U funkciji eksplikacije ovog odnosa Lehmannanalizira Heideggerove tekstove nastale u doba pripremeBitka i vre-mena.

Temeljno dogaanje kranskog iskustva ivota Heidegger tumaiu predavanju Uvod u fenomenologiju religije (kojeg najavljuje za

zimski semestar 1920./21.) na osnovi analize poslanica apostola Pav-la, posebice etvrte i pete glave prve poslanice Tesalcima. U ovomnajranijem novozavjetnom tekstu postaje jasnim odluujui trenutakprakranskog shvaanja egzistencije unutar pitanja o dolasku Gos-podina. Radi se o pojmu koji je unutar kranske teologije poznatpod imenom parusije; prevedeno, rije je o ovjekovoj egzistencijiu sjeni u svakom trenutku mogueg dolaska Gospodina, jer apostolPavao ne navodi vrijeme i sat parusije. On kae: Ali o vremenu i

satu, brao, ne trebamo vam pisati. Vi sami znate tono: kao lopovu noi tako dolazi dan Gospodina.2; tjeei ih istodobno da ne stojeu tami jer su preko Isusa Krista predodreeni za spas. Budui dakairos moe biti proputen i proigran, od nas se zahtijeva budnost i

38

Povijesnost tubitka uBitku i vremenu i povijest bitka u Vremenu i bitku

39

1 Karl Lehmann, Christliche Geschichtserfahrung und ontologische Fragebeim jungen Heidegger, In: Otto Pggeler (Herausg.),Heidegger Perspektivenzur Deutung seines Werkes, Athenum 1984.

2Isto, str. 142.


19/108


20/108


21/108


22/108


23/108


24/108


25/108


26/108


27/108

MARTIN HEIDEGGER POGLED UNAPRIJEDMiljenje koje se vie ne razumije kao metafizika

UPismu o humanizmu(1946.) susreemo misao koja na neobino

jednostavan nain izrauje istodobno kako Heideggerovo temeljnonastojanje kao mislioca tako i nerazumijevanje istoga. Ona glasi:Ve dugo, suvie dugo sjedi miljenje na suhom. Moe li se

sada trud, miljenje ponovno dovesti u njegov element, imenovatiiracionalizmom?1

Pritom element odreuje kao ono odakle miljenje moe bitimiljenje, a to je ono to je zadano misliti (zu Denkendes). Toto je zadano misliti naziva Heidegger stvar miljenja. Rije je,

naime, o onome koje miljenje zove misliti i nas u miljenje zove.Jednostavno reeno, to je zadano misliti jest bitak sam. No on seuskrauje ovjeku, taj uskrat(Entzug) imenuje Heideggerzgodom(Ereignis). Meutim upozorava: to se uskrauje moe se ovjekaak bitnije ticati, nego to ga sree i pogaa.2

Predmet naeg promiljanja jest stvar miljenja kako je odreujeHeidegger. U zadai miljenja, kako sadanjeg tako i budueg, vidiHeidegger stvar miljenja. Pritom se pod stvari (Sache) misli na

sporni sluaj (Streitfall), na prijeporno (Strittiges), tj. na ono toje za miljenje prijeporno. Heidegger istie da njemaka rije Streit(izvedeno od strit) ne znai ponajprije razmiricu ve pritjenjenost(Bedrngnis).3Stvar miljenja pritjenjuje miljenje na nain da ga

56 57

1Brief ber den Humanismus, Wegmarken, Vittorio Klostermann, Frankfurt/M.1978., str. 313.

2Was heisst Denken?, Max Niemeyer Verlag, Tbingen, 1984., str. 5.


28/108


29/108


30/108


31/108


32/108


33/108


34/108


35/108


36/108

POJAM VREMENAU MILJENJU MARTINA HEIDEGGERA

Vrijeme kao sredinji problem Heideggerova miljenja izranja ve

u njegovim ranim radovima u svezi s problemom povijesti i smislomhistorijskog tumaenja. Tu mislimo na njegovu habilitacijuNauk okategorijama i nauk o znaenju Dunsa Scota(Die Kategorien- undBedeutungslehre des Duns Scotus, 1915.), na habilitacijsko preda-vanjePojam vremena u povijesnoj znanosti(Der Zeitbegriff in derGeschichtswissenschaft), koje je odrao u srpnju 1915. na Filozofs-kom fakultetu u Freiburgu, u okviru habilitacijskog postupka, a kojeje neto modificirano objavljeno godinu dana kasnije. Predavanje

zrai duhom novokantovaca i njihova izjednaavanja filozofije saspoznajnom teorijom kao logikom znanosti. Buduu zadau filo-zofije Heidegger vidi ovdje u izradi ope teorije znanosti kojabi trebala otkriti logiku strukturu kulture i prirodnih znanosti iujedno obrazloiti originalnost i nesvodivost ovih podruja znanjajedno na drugo. Ve u njemu, deset godina prije dovrenjaBitka ivremena(1927), on tumai pojam vremena kao sredinji pojam. Ali,kako sam kae u zakljuku svoje rasprave, nije mu bilo primarno

razgraniiti ta dva znanstvena podruja, ve da pomou pojma vre-mena povijesne znanosti, tj. funkcije vremena u njoj, pokae origi-nalnost i nesvodivost povijesne znanosti na druge znanosti. U analizikree od pojma vremena prirodne znanosti, tonije fizike, drei segalilejevske tradicije uske povezanosti kretanja i vremena u njoj, tezakljuuje, da jasne pojmove kretanja i vremena u prirodnoj znanostipostiemo samo ako ih promatramo u njihovu matematikom liku uformi kvantiteta. Vrijeme u njoj postaje niz vremenskih toaka koje

74 75


37/108


38/108


39/108


40/108


41/108


42/108


43/108


44/108


45/108


46/108


47/108


48/108


49/108


50/108


51/108

TEHNIKA KAO JEDAN NAIN RASKRIVANJAKOD MARTINA HEIDEGGERA

Uvod

Prvo promiljanje tehnike kod Heideggera nalazimo ve u Bitkui vremenu, radi se o analizi orua u 15. Odreujui svijet kao cje-linu naina kako susreemo bie, istie da bie koje svakodnevnosusreemo nije puko postojee, ve priruno(Zuhandenes), orue(das Zeug). Ono ima karakter prirunosti (die Zuhandenheit) ijeosnovno obiljeje vidi usvrhovitosti(die Bewandtnis). Kod ekiase ona manifestira u zabijanju, privrivanju, zatiti od nevremena,a kod cipela u noenju, stoga govori o njima kao oruu (Schuhzeug).No tek krajem etrdesetih i u pedesetim godinama, Heideggerovanova i osebujna interpretacija tehnike dobiva svoju punu afirmacijuu nizu predavanja od kojih je najpoznatije i najvanije Pitanje otehnici,1a kojem je misaono najblie predavanje to ga je odrao1949. u okviru teme Uvid u ono to jest, pod naslovom Okret.2Za ovu su temu pouna i predavanja: Doba slike svijeta(Die Zeitdes Weltbildes, 1938.), Znanost i promiljanje(Wissenschaft undBesinnung, 1953.) teIstovjetnost i razlika(Identitt und Differenz,

1957.)

104 105

1Die Frage nach der Technik, predavanje koje je odrao 1953. u AuditoriumuMaximumu Visoke tehnike kole u Mnchenu, u okviru vie predavanja pod naslo-vom Umjetnosti u tehnikom razdoblju, to ih je priredila Bavarska akademijalijepih umjetnosti, pod ravnateljstvom Emila Praetoriusa.

2Die Kehre pod naslovom Einblick in das was ist; Heidegger je u Bremenuodrao etiri predavanja: Das Ding, Das Gestell, Die Gefahr i Die Kehre.


52/108


53/108


54/108


55/108


56/108


57/108


58/108

HEIDEGGER I ZNANOST

Uvod

Heidegger nije bio ni filozof znanosti niti filozof prirodneznanosti. Znanost nije za njega bila, kako dobro primjeuje KarlRichard von Weizscker, ni izlazite niti cilj njegova miljenja.1

tovie, prema Weizsckeru, rije je o obostranom nerazumijevanju:Znanost do sada nije razumjela o joj je Heidegger htio rei, dokHeidegger obratno, tako mi se ini, nije mogao temeljito promislitiprirodnu znanost.2Moda bi bilo primjerenije samoj stvari rei, danije rije o pukom nerazumijevanju, ve o naporu Heideggera damiljenje i znanost radikalno novo odredi.

Znanost ne misli

Radikalnost njegova poduhvata pokazuje moda najboljeuvredljiva reenica (kako je sam Heidegger imenuje): Znanostne misli.3Ona ne eli samo rei da postoji jaz izmeu miljenja iznanosti, ve takoer da je on nepremostiv. Pritom nije rije o ni-

kakvom prigovoru, ve o utvrivanju unutarnje strukture znanosti:da je u njezinoj biti, da je s jedne strane upuena na to, to misli

118 119

1C.-F.v. Heidegger und Naturwissenschaft, S. 63 in: H.-G. Gadamer, W.Marx, C.F.v. Weizscker Heidegger, Freiburger Universittsvortrge zu seinemGedenken, Verlag Karl Alber, Freiburg/Mnchen 1979.

2Isto, str. 64.3M. Heidegger, Was heisst denken?,Max Niemeyer Verlag, Tbingen 1984, S. 4.


59/108


60/108


61/108


62/108


63/108


64/108


65/108

HEIDEGGEROVA KRITIKANIETZSCHEOVA TUMAENJA NIHILIZMA

Nietzscheovo nesustavno i najveim dijelom aforistino miljenjeizlae Heidegger sustavno kroz analizu pet temeljnih Nietzsheovih

rijei, a to su: volja za mo, nihilizam, vjeno vraanje jednako-ga, nadovjek i pravednost. Pritom toku najblieg dodira dvo-jice mislilaca ini upravo nihilizam. Budui da je temeljna intencijaovoga teksta Heideggerova kritika Nietzscheova pojma nihilizma,kao i Heideggerovo vlastito shvaanje nihilizma, na prethodne etiririjei kako ih tumai Heidegger osvrnut emo se u najopenitijimcrtama, a u funkciji boljeg razumijevanja samoga pojma nihilizma.

Volja za mo

Izraz Volja za mo (der Wille zur Macht) ima u Nietzscheovumiljenju, prema Heideggeru, dvostruku ulogu: 1. slui kao naslovod Nietzschea godinama planiranog no nikada dovrenog glavnogfilozofijskog djela koji je, za razliku od podnaslova Pokuaj pre-vrednovanja svih dosadanjih vrijednosti(Versuch einer Umwertung

aller bisherigen Werte), trebao biti privremen; i 2. on je imenovanjetoga to ini temeljni karakter svih bia, a to znai da je svebievolja za mo. Ona ne predstavlja htijenje nekog pojedinanog,zbiljskog. Ona se tie bitka i biti bia.1Time, prema Heideggeru,daje odgovor na vodee pitanje(Leitfrage) metafizike:to je bie?

132 133

1M. Heidegger,Nietzsche I, Gnther Neske, Pfullingen 1961., str. 73.


66/108


67/108


68/108


69/108


70/108


71/108


72/108


73/108


74/108


75/108

O BITSTVU ISTINE(Vom Wesen der Wahrheit)

U predavanju O bitstvu istine(1930.) zastupa Heidegger tezu, daek-sistencija povijesnog ovjeka poinje s pitanjem to je bie?

jer se u njemu prvi put spoznaje neskrivenost(die Unverborgen-heit); te tako padaju zajedno poetak zapadne povijesti i pitanje obiu kao takvom.1

Sloboda kao bit istine

Tema predavanja O bitstvu istine(Vom Wesen der Wahrheit) nije

istina kao takva, nego bitstvo (bit) istine. Postavlja pitanje: to seobino razumije pod pojmom istine?2Prema tradicionalnom pojmuznai ona ili slaganje stvari s onim o njoj predmiljenim ili slaganjeu iskazu miljenog sa stvari. Ovo tradicionalno shvaanje istine kaoujednaavanje spoznaje i stvari nalazi svoj izraz u formuli veritasest adaequatio intellectus ad rem3Istina dobiva znaenje tonosti(die Richtigkeit), bilo da se radi o upravljanju stvari od stranespoznaje ili obratno spoznaje od strane stvari.

Propitivanje pojma istine, kao slaganja iskaza i stvari, zapoinjeHeidegger dvojbom u samu mogunost slaganja tako razliitih stvari-

152 153

1M. Heidegger, Vom Wesen der Wahrheit, Frankfurt/M., 2 izdanje 1978., Weg-marken, sadri tekst jednog predavanja, koje je miljeno 1930., pod istim naslovomee odrano, a 1943. prvi put objavljeno.

2Isto, str.1763Isto, str. 178


76/108


77/108


78/108


79/108


80/108


81/108


82/108


83/108


84/108


85/108


86/108


87/108


88/108


89/108


90/108


91/108

DODATAK(Recenzije djela)

M. Hedegger,Metaphysik und NihilismusVittorio Klostermann, Frankfurt/Main 1999.

Prema izvjeu nakladnika ovog 67. sveska Heideggerovih cjelok-upnih djela, Hansa- Joachima Friedricha, dvije rasprave koje ga ine:Die berwindung der Metaphysik (1938 1939) i Das Wesendes Nihilismus (1946 1948) prvi se put pojavljuju iz ostavtinepotpune. Iako vremenski i formalno ne pripadaju zajedno, a i samih je Martin Heidegger vidio kao dva odijeljena sveska cjelokupnihdjela, to se nije ozbiljilo zbog njihova premalena opsega, ujedin-jene su u jednom, jer obje, polazei od razliitih pitanja, obraujuzajedniku tezu, da je bitkovnopovijesna bit metafizike nihilizamte se meusobno nadopunjuju tako da je za obje mogao bti izabrannadnaslov: Metaphysik und Nihilismus.

Die berwindung der Metaphysik 19381939. (Nadvladavanjemetafizike) vremenski i stvarno pripada onom nizu rasprava koje jeHeidegger napisao u prikljuku na Beitrge zur Philosophie (VomEreignis) (Prilozi filozofiji (O zgodi)), tako da se sadrajno i for-malno orijentiraPrilozima(Beitrgen). Tekst ine glavni dio i dva

nastavka; prvi je nastavak ralanjen na pet dijelova (I. Razlika, II. Kpojmu metafizike, III. Umjetnost i metafizika, IV. Metafizika i svje-tonazor, V. Bitak i vrijeme u povijesti bitka ukoliko se spoznaje kaonadvladavanje metafizike); a drugi na tri (I. Dovrenje metafizike.Naputenost bitka i opustoenje, II. Bitkovnopovijesno podrijetlometafizike, III. Metafizika). Sam se tekst sastoji od odsjeaka raz-liitih duina i s vlastitim naslovima. Neki se od njih ponavljaju

184 185


92/108


93/108


94/108


95/108


96/108


97/108


98/108


99/108


100/108


101/108

BIBLIOGRAFIJA

1976. Einfhrung in die Metaphysik (1935), Tbingen 1976.

1978. Brief ber den Humanismus (1946). In Wegmarken, Frankfurt/M. 1978.

1978. Der Satz vom Grund (1956), Fnfte Auflage, Pfullingen 1978.

Bibliografija


102/108

BIBLIOGRAFIJA

1.Heideggerova djela

1961. Nietzsche I, II (Vorlesungen 1936-1940, Abhand-

lungen 1940-1946), Pfullingen 1961.

1971. Erluterungen zu Hlderlins Dichtung, Vierte, erweiterte Auflage, Frankfurt/M. 1971.

1972. Der Spruch des Anaximander (1946). In Holzwege, Fnfte Auflage, Frankfurt/M. 1972.

1972. Der Ursprung des Kunstwerkes (1935). In Holzwege, Fnfte Auflage, Frankfurt/M. 1972. (O podrijetlu

umjetnikog djela, prijevod D. Grli i D. Pejovi, Zagreb 1989)

1972. Der Zeitbegriff in der Geschichtswissenschaft (1915) In Frhe Schriften, Frankfurt/M. 1972, GA 1.

1972. Die Kategorien- und Bedeutungslehre des Duns Scotus (1916. Habil. Schrift). Frankfurt/M. 1972., GA 1.

1972. Die Zeit des Weltbildes (1938.). In Holzwege, Fnfte Auflage, Frankfurt/M. 1972. (Doba slike svijeta, prijevod B. Hudoletnjak, Zagreb 1969).

1972. Nietzsches Wort Gott ist tot (1943) In Holzwege, Fnfte Auflage, Frankfurt/M. 1972. ( Nietzscheova rije Bog je mrtav, prijevod B. Hudoletnjak, Zagreb 1969).

1978. Nachwort zu Was ist Metaphysik? (1943). In Wegmarken, Frankfurt/M. 1978.

1978. Vom Wesen des Grundes. In Wegmarken, Frankfurt /M. 1978.

1978. Vom Wesen der Wahrheit (1930). In Wegmarken, Frankfurt/M. 1978.

1978. Was ist Metaphysik? (1929) In Wegmarken, Frankfurt/M. 1978. (Uvod u Heideggera, Zagreb, 1972, prijevod M. Cipra).

1979. Prolegomena zur Geschichte des Zeitbegriffs, Frankfurt/M. 1979, GA 20.

1979. Sein und Zeit (1927), Tbingen 1979. (Bitak i

vrijeme, Zagreb 1985, prijevod H. arini)

1982. Hlderlins Hymne Andenken, Frankfurt/M., 1982, GA 52.

1982. Identitt und Differenz (1957), Siebte Auflage, Pfullingen 1982.

1983. Die Selbstbehauptung der deutschen Universitt. Das Rektorat 1933./34., Frankfurt/M. 1983.

1984. Hlderlins Hymne Der Ister (1942.), Frankfurt /M. 1984.

1984. Was heisst Denken? (1951-52), Tbingen 1984.

1985. Bauen Wohnen Denken (1951). In Vortrge und Aufstze, Fnfte Auflage, Pfullingen 1985.

206207


103/108


104/108


105/108


106/108

Vesna BatovanjaMARTIN HEIDEGGER

Miljenje koje se vie ne razumije kao metafizika

BibliotekaFj

knjiga13

NakladnikNaklada BRE ZA

Za nakladnika/UrednikBoo DujmoviGrafika priprema


107/108

Naklada BRE ZALikovna opremaeljka TihomiroviTisakKIKA GRAF, Zagreb

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem

ISBN 978-953-7036-38-6

Printed in Croatia2007

2007 Naklada BREZA

RecenzentiBranka Bruji

Milan Galovi


108/108

Vesna Batovanja

MARTIN HEIDEGGERMiljenje koje se vie ne razumije kao metafizika

Naklada BREZAZagreb 2007.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarsva kulture iMinistarstva znanosti, obrazovanja i porta RH

batovanja vesna - martin heidegger

Documents