PRVI DIO

Bankarski plasmani 1. Kreditna analiza 2. Tehnologija kreditiranja 3. Upravljanje vrijednosnim papirima 4. Sekjuritizacija kredita 5. Investicioni fondovi

FINANSIJAKI POTENCIJALI 1. Depozitni potencijal banaka 2. Kapital banaka 3. Cijena bankarskih resursa i zajmova 4. Kamatni mehanizam banke

TEHNOLOŠKO I ORGANIZACIONO UPRAVLJANJE 1. Elektronsko bankarstvo 2. Organizaciono upravljanje

SUPERVIZIZIJA I SANACIJA BANAKA1.Prudenciona supervizija 2. Sanacija banaka

POJAM I VRSTE BANAKAMonetarno stanovište Finansijska institucija koja ima moć stvaranja novca Širi funkcionalni aspekt Finasijska institucija koja obavlja platno pometarne i depozitno kreditne poslove Ovi poslovi predstavljaju razliku u odnosu na srodne nebankarske ustanove Podjela bankarskih organzacija:

Centralna Banka Depozitne ili komercijalne banke Investicione ili razvojne banke Poslovne banke i osiguravajuća društva

CENTRALNA BANKA-Krovna državna ustanova -Ovlaštena da putem svojih mjera /monetarna politika / rguliše količinu novca u opticaju -Nadzire i osigurava stabilnost cjelokupnog fin.sistema -Putem mjera devizne poltike štiti medjunarodnu finansisjku poziciju zemlje Komercijalne banke - Kratkoročnim poslovima / depozoti stanov. i krediti/ - Krediti privredi za finansiranje tekuće likvidnosti Razvojne banke -Finansisjki potencijal emisijom dug. HV -Prikupljena sredstva plasiraju kroz dugoročne kredite

MODERNA PODJELA BANKARSKIH USTANOVAPo veličini i njenom tipu upravljanja bankom - Po jediničnoj /prosječnoj/ vrijednosti bank.transakcije - Po prisustvu inostrane komponente u njenom poslovanju Podjela po veličini i vlasništvu fin. potencijala - Male - Domaće - Srednje - Strane - Velike Bankarsko operativno upravljanje može biti

1

- Usmjeravanje plasmana ili aktive / male i srednje/ - Uskladjivanje obaveza ili pasive / srednje i velike / BANKARSKA ORGANIZACIJAOrganizacija banke je ključna osnova za implementiranje njene strategije Bankarska organizacija se temelji na: - misiji banke - tržišnoj orjentaciji / srednje i velike banke - produktnoj orjentaciji / manje banke

REGULACIJA BANKARSKOG SEKTORAOsnovni noslilac regulacije BS i MFS Društveni značaj finansijskog sektora određen je sa: - Stvaranje novca - Realizacija platnoprometnih operacija - prelivanje novčane akumulacije između transaktora / suficitnih i deficitnih / Uloga CB je: - Banka - Dio državno-pravnog sistema Osnovne funkcije CB - Monetarna - Supervizorska

MONETARNA FUNKCIJA CB Mjere monetarne politike: - indirektni ili direktni uticaji CB na kredite - uticaji na emisione aktivnosti poslovnih banaka Instrumenti monetarne politike: - Eskontna politika / refinansiranje kredita posl.banaka eskontna politika, mjenično pokriće - Politika otvorenog tržišta /kupoprodaja državnih obveznica kupovina – rast got.rezervi PB prodaja - umanjenje - Politika obaveznih rezervi/ regulacija stope OR PB veličina kreditnog potencijala PB regulacija veličine KSt PB

SUPERVIZORSKA FUNKCIJA BANAKAStabilnost finansijskog sektora a posebno banaka / apsolutna Vs optimalna -relativna / Mjere relativne stabilnosti: - Preventivna zaštita banaka - Zadnje utočište banaka - Saniranje šteta iz sanacije ili likvidacije banaka

PREVENTIVNA ZAŠTITA BANAKAObavezno osiguranje depozita - Minimalna stopa kapitala banaka - Limitiranje kamatnih stopa / kreditnh i depozitnih / - Mjere sprečavanja visokokoncentrisane grane - Standardi za djelatnost Zadnje utočište banaka - Rješavanje likvidnosnih problema banaka Saniranje društvenih šteta - Štete nastale nakon likvidacije ili sanacija banaka

2

DRUGI DIO

ANALIZA BANKARSIH BILANSARazlozi analize bankarskih bilansa Poređenje stvarnih vrijednosti sa: - prethodnim vrijednostima - planskim vrijednostima - granskim vrijednostima / bankarsko okruženje Analiza bankarskih bilansa vrši se upotrebom: - bilansa izvora i upotrebe fondova - bilans uporedivih veličina - ključnih finansijskih koeficijenata

BILANS IZORA I UPOTREBE FONDOVA- Pokazuje tokove mobilizacije bankarske gotovine i pravace njenog plasmana u datom periodu - Počinje stanjem gotovinskih rezervi i navodi izvore svih priliva, te pravce odliva - Osnovni oblici priliva novčanih resursa : * tokovi tekućeg poslovanja * povećanje obaveza / depozitni i drugi osnovi * smanjenje aktive u smislu prodaje njenih komponenti

GOTOVINSKE REZERVE ............................Kraj prethodnog perioda Izvori gotovinskih rezervi - tekuće poslovanje - porast obaveza - smanjenje aktive Ukupni izvri gotovinskih rezervi Upotreba gotovinskih rezervi - porast aktive - smanjenje obaveza - isplaćene dividende Ukupna upotreba gotovinskih rezervi GOTOVINSKE REZERVE..............................Kraj analiziranog perioda

UPOREDIVI BILANSSvaka stavka bilansa stanja određuje se kao prcenat ukupne aktive / ili pasive Svaka stavka bilansa uspjeha određuje se kao procenat tekućih prihoda banke / ukupnih prihoda Unutarsektorska analiza Upoređuje vrijednosti banke sa odgovorajućim prosjekom kod srodnih bankarskih okruženja Analiza vremenskih serija Prati promjene indikatora banke u višegodišnjem okviru

KLJUČNI FINANSIJSKI KOEFICIJENTINajznačajniji instrumenti finansisjke analize su: - Pokazatelji likvidnosti - Pokazatelji prihodnosti aktive - Pokazatelji strukture finansiranja - Pokazatelji operativnih troškova - Pokazatelji neto-kamatne margine - Pokazatelji profitabilnosti

3

POKAZATELJI LIKVIDNOSTIIndikatori likvidnosti aktive: a) Državne obveznice / Ukupna aktiva Pokazuje značaj državnih obveznica u amortizovanju likvidnosnih napetosti b) Obveznice + Međubank.rediti / Ukupna aktiva Pokazuje kako se korištenjem obveznica anuliraju likvidnosni deficiti, te uticaj samolikvidirajućih kratkoročnih zajmova c) Tržišna vrijednost Obveznica / normalna vrijednost obveznicaPokazuje odnos tržišne i nominalne vrijednosti dionica d) Kratkor.komerc.zajmovi / Ukupni komerc.zajmovi Pokazatelj kratkoročnih zajmova u odnosu na ukupne komercijalne zajmove kao samolikvidirajućih čija naplata proističe iz tekućeg poslovanja

INDIKATORI LIKVIDNOSTI BANAKA SUa) Depozitni certifikati / Ukupne obaveze b) Međub.krediti+REPO krediti / Ukupne obaveze c) Kratkoročne kred.obaveze / Ukupne obaveze

POKAZATELJI PRIHODNOSTI AKTIVEa) Ukupni zajmovi / Ukupna aktiva b) Ukupni zajmovi + HV / Ukupna aktiva c) Komercijalni i industrijski zajmovi / Ukupna aktiva d) Zajmovi stanovništvu / Ukupna aktiva

POKAZATELJI STRUKTURE FINANSIRANJAa) Ukupna aktiva / Kapital b) Dugoročne obaveze / Kapital c) Kapital / Ukupna aktiva + Likvidna aktiva d) Tekući prihodi / Kamatni rashodi

POKAZATELJI OPERATIVNIH TROŠKOVAa) Tekući rashodi / Tekući prihodi b) Plate i druga davanja / Tekući rashodi c) Ukupni kamatni rashodi / Tekući rashodi d) Troškovi bankarskih prostorija / Tekući rashodi e) Nekam. rashhodi + nekam. prihodi / Prihodna aktiva

POKAZATELJI NETO – KAMATNE MARGINEa) Kamatni prihodi / Prihodna aktiva b) Kamatni rashodi / Prihodna aktiva c) Kamatni prihodi + kamatni rashodi / Prihodna aktiva

POKAZATELJI PROFITABILNOSTIa) Neto dohodak / Tekući prihodi b) Neto dohodak / Ukupna aktiva c) Neto dohodak / Kapital

UPRAVLJANJE BANKARSKIM RESURSIMADepozitni potencijal Depoziti : - transa kcioni i netransakcioni - oročeni i neoročeni - namjenski i nenamjenski - devizni i u domaćoj valuti Tehnika gotovinskog upravljanja: cash management Motivi držanja depozita : likvidnosni i opreznosni

4

UPRAVLJAČKI KONCEPT ŠTEDNIH I OROČENIH DEPOZITA Štedni depoziti: - Plativi po viđenju - Pravo uvođenje roka isplate - Diskreciono pravo ročnosti –oročenje Oročeni depoziti: - Plativi po isteku roka - Imobilsana novčana sredstva - Monetarni,likvidnosni aspekt - Duža ročnost depozita omogućava veću ročnost kredita Netransferibilni depoziti: Štedne obveznice, štedni certifikati, investicioni certifikati UPRAVLJANJE NEDEPOZITNIM IZVORIMAFinansijski potencijal banaka obuhvata: - Depozitne i - Nedepozitne izvore Nedepozitni bankarski izvori : - Bankarskokreditni / krediti od CB ili drugih banaka - Tržišnokreditni / plasmanom sopstvenih dugovnih HV - Kapitalni fondovi banaka / stokovi emitovanih akcija, višak kapitala neraspoređeni profit

TREČI DIO

KAPITAL BANAKAFunkcije bankarskog kaptala - Osiguranje depozita / izvor pokrivanja gubitaka - Ograničavanje rasta aktive i depozita / pokrivanje rizika Indikatori za mjerenje relativne visine kapitala a) kapital / ukupna aktiva b) kapital rizična aktiva c) kapital / depoziti

OBLICI I STRUKTURA BANKARSKOG KAPITALAOsnovna podjela je na : Primarni i sekundarni bankarski kapital Struktura bankarskog kapitala: - redovne akcije banaka - PRIMARNI KAPITAL - viškovi fondova kapitala - netrajne pref. akcije - zadržani profiti - subordinirane obvezn. - AKCIJSKI KAPITAL I - SEKUNDARNI KAPITAL - trajne preferencijalne akcije - UKUPNI KAPITAL - AKCIJSKI KAPITAL II - rezerve za gubitke po zajmovima

PROGRAMI POVEČANJA KAPITALAProces planiranja povećanja kapitala podrazumjeva tri faze: - Na osnovu projektovanih bilansa stanja i tokova utvrđuje potreban kvantum dodatnog kapitala koji treba da podrži projektovani nivo ukupne aktive banke. - Na osnovu projektovane profitabilnosti banke i visine stope isplate dividendi projektuje struktura dodatnog internog i eksternog kapitala koji treba da podrži povećanje aktive banke. - Na osnovu analize troškova i benefita utvrđuje se optimalna struktura eksternog kapitala banke.

5

OSNOVNE STRATEGIJEU operativnom sprovođenju povećanja kapitala postoje tri osnovne strategije: - Težnja da se smanji visina baze na koju se primjenjuje visina kapitala banke, - Težnja smanjenja isplate dividendi, - Adekvatan tajming emisije i plasmana novih serija akcija banke.

SUPERVIZIJA STOPA KAPITALA- Dobro kapitaliziranje institucije - Adekvatno kapitaliziranje institucije - Subkapitaliziranja institucija - Znatno subkapitaliziranje institucije - Kritično subkapitalizirane institucije U tri kategorije banaka sa nedovoljnim kapitalom ulazi svega 2% komercijalnih banaka.

CJENA BANKARSKIH RESURSA I ZAJMOVAPonderisana cjena resursa Ključni značaj za izračunavanje cjene plasmana kao i profitabilnosti Osnovna dva načina izračunavanja - “Istorijski” prosječni troškovi Sabiranje svih rashoda u vezi sa depozitima i drugim zaduženjima - Marrginalna cjena bankarski troškova Izračunavanje minimalne stope prinosa, uključuje i programiranu profitnu stopu.

TRANSFERNA CIJENAProfitni centri banke - profitni centar za zajmove - profitni centar za investicije - profitni cetar za depozite - profitni centar za upravljanje resursima Adekvatna transferna cjena treba da sadrži: - Cjenu uzajmljenih sredstava - Targetiranu stopu prinosa - Kompenzaciju za vjerovatnoću nevraćanja kredita / riziko premiju /

CJENA BANKARSKIH ZAJMOVALoan pricing Određivanje cjene kredita /glavna deteriminanta profitabilnosti banke/ Dva osnovna principa određivanja cjene kredita: - Analiza profitabilnosti banke u poslovima sa svakim komitentom posebno - Dekompozicija bankarskih usluga / cjena za svaku komponentu banke posebno /

ANALIZA PROFITABILNOSTI KOMITENTAFormalna procedura profitabilnosti komitenta Doprinos profitabilnosti banke / formiranju dobiti Stalno prilagođavanje korporativnog poslovanja Komponente rashoda Komponente prihoda - cjena zaduženja banke - dohodak iz depozita - cjena kcion. kapitala - provizije banke - troškovi administr zajma - kamatni dohodak

6

ČEVRTI DIO

KAMATNI MEHANIZAM BANKE- Osnovne strategije kamatnih stopa - Strategija normalizacije kamatnih stopa - Kamatne stope i moralni hazard - Kamatne stope i devizni kurs - Indeksiranje depozita i zajmova

OSNOVNE KATEGORIJE KAMATNIH STOPAKamatne stope u tržišnoj ekonomiji vrše tri osnovne funkcije: - Predstavlja naknadu za odlaganje potrošnje - Kao element cijene kapitala - Alokacija imovine između transaktora / cilj zaštite od inflacije

ARGUMENTACIJA ZA SPROVOĐENJE KAMATNIH STOPA- Niske kamatne stope pozitivno djeluju na formiranje većih kvantuma investicija i ekonomskog rasta - Formiranje niskih kamatnih stopa bilo je korišteno za smanjivanje troškova servisiranja državnog duga - Ukazivano je da su finansijska tržišta u zemljama u razvoju oligopolska tržišta i da su daleko od toga da su perfektna - Politika niskih kamatnih stopa opravdana je time da se putem smanjivanja troškova kapitala za privredu sprovodi dezinflaciona politika

USPOSTAVA RAVNOTEŽNIH KAMATNIH STOPA- Obezbjeđuje relativno višu stopu akumulacije , investicija i ekonomski rast - Cijene aktiva pokazuju veće stope rasta nego što je stopa inflacije / recesione tendencije - Vođenje računa o upotrebi finansijskih resursa - Makroekonomska stabilizacija, smanjenje brzine novčanog opticaja - Smanjenje odliva kapitala iz zemlje i razvoj domaćeg bankarskog sistema

STRATEGIJA NORMALIZACIJE KAMATNIH STOPAPitanje dali normalizaciju kamatnih stopa treba provoditi: Uz potpunu liberalizaciju, Postepeno Kontrolisano uvođenje dali do ili ispod ravnotežnih nivoa Postoji teorije: Brze deregulacije kamatnih stopa Spore-uravnotežene deregulacije

KAMATNE STOPE I MORALNI HAZARDBitna razlika između: Ugovorene kamatne stope i očekivanog prinosa na kredite Preko određenog nivoa kamatnih stpa vjerovatnoća otplate zajmova pada i obrnuto. Optimalnost kamatnih stopa - racioniranje kredita Kamatne stope za čišćenje kreditnog tržišta Prudenciona / opreznosna / kontrola banaka i operativna supervizija

KAMATNE STOPE I DEVIZNI KURSPolitika visokih kamatnih stopa podržava proces dezinflacije.Nefleksibilna inflaciona očekivanja na kraći rok . Distribucija dohotka i imovine na štetu proizvodnog sektora Finansijska imovina privrede i stanovništva = realna količina depozita + iznos deviznih sredstava.

7

MEHANIZAM VEZE KAMATNIH STOPA I DEVIZNOG KURSAEkonomski razvijenije zemlje - valutno stabilnije Uspostava mehanizma slobodnog kretanja kapitala na međunarodnom planu Monetarna politika = politika kamatnih stopa orjentisana na održavanje čvrstog deviznog kursa Formiranje kamatnih stopa potpuno je liberalizovano Relativno stabilna valutna situacija / kamatne stope bez suvišnih oscilacija

INDEKSIRANJE DEPOZITA I ZAJMOVAZbog neizvjesnosti u pogledu stope inflacije postoji indeksiranje dugoročnih zajmova kao i dugoročnih izvora sredstava. Revizija kamatnih stopa vrši se ex post na bazi kretanja indexa cijena u prethodnom periodu Obračun inflacije za prethodni period Indeksirani bankarski krediti i depoziti / u tekućem mjesecu na dnevnoj bazi Zaštićenost indeksiranih depozita i kredita od inflacije Na neindeksirane depozite i zajmove koriste se nominalne kamatne stope koje se formiraju na tržišni način Efekat jačanja depozitnih potencijala banaka Ublažavnje recesionih pritisaka Ubrzavanje promjena cijena

8