BADENSKA KULTURA

UVOD

Badenska kultura je eneoliti ka kultura koja je od 3600. do 2800. g. pr. Kr. bila rasprostranjena u srednjoj i jugoisto noj Europi ( Austrija, Moravska, e ka, ju na Slova ka, dio ju ne Poljske, u cijeloj Ma arskoj, sve do sjeveroisto ne Hrvatske, Vojvodine i sjeverne Srbije).

Badenska kultura je dobila naziv po lokalitetu Baden kod Be a. Ime joj je dao austrijski prapovjesni ar Oswald Menghin. Badenska kultura predstavlja pravi po etak bakrenog doba u isto nim dijelovima Hrvatske, tj. u isto noj i srednjoj Slavoniji, te Baranji. Lokaliteti u Hrvatskoj su : Vu edol, Bapska, Vinkovci, Donja Vrba kod Slavnoskog Broda, Grabrovac kod akova, Sarva , Beli Manastir.

NASELJA

Nositelji badenske kulture smjestili su svoja naselja prete no na ve tradicionalno nasljevanim rije nim terasama ili na bre uljcima. Iako danas poznajemo velik broj naselja, vrlo malo mo emo re i o njihovu izgledu. U ve ini njih konstatirani su nizovi ukopnih jama. Jedino su na podru ju Vojvodine i isto ne Slavonije otkiveni ostaci vrstih nadzemnih objekata. Pod im je bio nabijen, zidne konstrukcije od kolja i pru a oblijepljene ilova om, a krov je bio na dvije vode izra en od slame ili trske.

POKAPANJE

U Karpatskoj je kotlini u vrijeme razvijenog eneolitika, pa tako i u okvirima badenske kulture, uobi ajno pokapanje pokojnika izvan naselja u posebnim grobljima. Me utim, na terotoriju Hrvatske zasad nema groblja iz tog razdoblja, nego se pokojnici jo uvijek pokapaju unutar naselja u pojedina nim, ali katkad i u vi estrukim grobovima. Premda prevladava obi aj skeletnog pokapanja, badenska je kultura u panonsko - podunavski prostor uvela i ritus spaljivanja pokojnika.

Lokalitet u Ma arskojnajve e groblje s 221 kosturnim grobom i s jednim paljevinskim

GOSPODARSTVO

Gospodarstvo je bilo mje ovito. Bila je prisutna razvijena poljoprivreda, kao i sto arstvo. Badenska je kultura jedna od najranijih u srednjoj Europi koja poznaje kola s kota ima. Sama kola jo nisu prona ena, ali postoje ukopi parova goveda za koje se smatra da su vukli kola. Tako er je poznato mnogo kerami kih modela kola na etiri kota a.

KERAMIKA

Iako badenska materijalna ostav tina ne obiluje metalnim, odnosno bakrenim i zlatnim predmetima, kad pogledamo njezinu kerami ku proizvodnju, imamo osje aj da je ve im dijelom nastala opona anjem metalnih uzoraka. Takvom dojmu ponajvi e pridonosi visoki, gotovo metalni sjaj crno polirane povr ine posu a. ak i dominantan oblik vr eva i vr i a loptastog ili lukovi astog trbuha s visokim cilindri nim vratom i jo vi om vrp astom ru kom ima prototip u metalnim vr evima. Ukra avanje kaneliranjem i rebrenjem tako er djeluje kao da je preneseno iz metalne proizvodnje, kao i specifi an na in obrade povr ine finog posu a.

Posu e je bilo vrlo kvalitetno, ali to se ti e oblikovanja i ukra avanja, njegovi stvaraoci nisu bili posebno inovativni. Kerami kim simbolom badenske kulture mogao bi biti progla en trbu asti vr s visokom vrp astom ru kom. Jedini ukras na njemu su okomite kanelure na trbuhu. Vr evi u ranijim fazama imaju jo gotovo kuglast trbuh, koji se u kasnijim fazama sve vi e splo njava i spu ta, da bi na kraju sasvim degenerirao te vr evi izgledaju kao da se sastoje samo od visokog cilindri nog vrata i vrp aste ru ke. Garnituru posu a pretklasi nog razdoblja popunjavaju jo bikoni ne zdjele vrlo razgrnutog oboda, ukra ene plitkim kanelirama, slo enima u razne kri ne, zvjezdaste ili zrakaste motive.

Ti se ukrasi naj e e apliciraju s unutarnje strane zdjele, dok se vanjska povr ina postupno po inje ukra avati motivima izvedenim urezivanjem i ubadanjem, stilom koji e svoju punu primjenu na i u klasi noj fazi kulture. Tada zdjele nisu vi e onako o tro bikoni no prelomljene, nego pokazuju znatno zaobljeniju profilaciju. Bordure od jednog ili vi e nizova uboda zatvaraju urezne motive mre astih ili iscrtkanih trokuta, zvijezda... Jo jedan oblik, nastao u klasi noj fazi, jest izduljena vretenasta amfora ( Fischbutte). U kasnoj klasi noj fazi pojavljuju se novi zanimljivi oblici zdjele s unutarnjom pregradom, zdjela na nozi i zdjela na etvrtastim, esto perforiranim postamentima.

Jedan rje i oblik predstavlja trbu asta amfora s visokim cilindri nim vratom i s dvjema velikim la nim ru kama, koje su vrsto uz tijelo amfore. Na spoju vrata i trbuha ru ke su vodoravno probu ene pa se tuda vjerojatno provla ila uzica o koju se posuda vje ala. Vrat amfore krase dva reda urezanih iscrtkanih trokuta, dok se na trbuhu smjenjuju okomite vrpce naizmjeni no ispunjene mre astim urezima i ubodima. Obi no se isti e da kerami ka figuralna plastika nije imala ve eg zna enja u duhovnom svijetu badenske kulture jer je u odnosu na velik broj lokaliteta i golemu koli inu kerami kog posu a na eno razmjerno malo kerami kih figura. Najvi e ih je otkriveno u Slova koj, te nekoliko u Ma arskoj i Rumunjskoj. Rije je o tipu plosnatih

vrlo stiliziranih idola bez glave, s jasno prikazanim obilje jima enskog spola, ukra enima jednostavnim nizovima urezanih crtica, trokuta ili vrpcama ispunjenima ubodima. Po etkom 80 tih godina u badenskom naselju Vin i otkrivena su tri fragmentirana idola koji tipolo ki potpuno odgovaraju idolima iz Slova ke, Ma arske i Rumunjske. U novije vrijeme krug se pro irio s dva primjerka iz Vu edola. To su dvije plosnate enske figure ve ih dimenzija. Obje pripadaju tipu bezglavih idola. Oni su jedinstveni jer su sa uvani u itavoj svojoj veli ini. Likovi su stilizirani u obliku dva trokuta nasa ena jedan na drugi figure imaju iljato istaknuta ramena i bokove.

Badenska kultura u SI Hrvatskoj nije trajala jednako dugo u S dijelovima Panonske nizine. irenjem po golemom prostoru izgubilo se prvobitno jedinstvo kulture. Uslijedilo je stvaranje nove kulture koja je nazvana kostola kom. Smjena kultura protekla je mirno i postupno, o emu svjedo i i odre eno razdoblje paralelne egzistencije obiju kultura.