ars longa vita brevis. 19/bilten-5 fedra 19.pdf · da ne trebaju igrati sami za sebe, da po svaku...

14 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 5

ARS LONGA VITA BREVIS.

Umjetnost je duga, život kratak.

2 4 7 . T E A T A R S K I F E S T I V A L F E D R A 2 0 1 9 . B I L T E N B R . 5

SELINA I HENA

Četvrti festivalski dan ostade iza nas.

Travničani su odigrali svoju predstavu.

Leševa kao kod Šekspira.

Danas je lijep dan.

Došla voda. 😃

Došla voda. 😃😃

Istinski me raduje posjeta naše publike.

Sa ovakvom posjetom, aplauzima, Festival je podignut na još viši nivo.

Moje poštovanje.

Čovjek je zadovoljan i ništa mu nije problem uraditi, niti mu je nešto teško, kada sve teče onako lijepo kako je i zamišljeno.

Moram napomenuti i super rad uposlenika KSC-a.

Svi su tu, susretljivi, domaćinski raspoloženi prema svima. Svaka čast!

Danas u prijepodnevnim satima, Dječija scena Teatra FEDRA je odigrala predstavu “Jezik je najjače oružje” u režiji Ajle Kurtović.

Razigrana djeca, vrlo jasna poruka.

Večeras Livnjaci. Predstava “Neboder”. Sretno!

Idemo dalje.

P.S. Uz našu Selinu, svaku noć na Festivalu je još jedna prelijepa djevojčica, mala Omerovićka, imenom Hena kojoj smo nešto obećali dati. Obećanje je dug! :)


MEDIJI O NAMA

OKRUGLI STOPOZORIŠTE TRAVNIK"F.K.P."

Senad Milanović, moderator okruglog stola, pozdravio je prisutne i poželio dobrodošlicu na četvrti okrugli sto 47. Teatarskog festivala BiH FEDRA. Zahvalio je selektoru jer smo do sada pogledali četiri predstave, četiri različita žanra, što je pohvalno.

Ovaj tekst je rađen davne 1989. godine. Moderator je upitao reditelja šta ga je insprisalo da opet uzme ovaj tekst i postavi ga na sceni.

Roberto Zahirović Rifi, reditelj i glumac predstave, otkrio je da je počeo raditi u okviru omladinske scene, i tada je radio tu predstavu, ali ne kao glumac, već kao tehničar. S tom predstavom obišli su cijelu bivšu Jugoslaviju, a dolazili su čak i u Bugojno na ovaj Festival. Tekst predstave sam tada naučio napamet. Prošlo ljeto smo se dogovorili da opet postave tu predstavu. Kada su je postavili, pogledao je kasetu nekadašnje predstave i tada je znao da su napravili nešto dobro. Večeras je baš uživao.

Senad Milanović je upitao reditelja koji glumci su prvi put glumili u ovoj predstavi, budući da je navedeno u biltenu da je reditelj doveo po prvi put neke ljude na scenu i pomogao im da povjeruju da oni to mogu.

Roberto Zahirović Rifi je rekao da su se prvi put okušali kao glumci: Rašid Zukić, Almir Mulaimović, Nedžla Kadić i Đena Arifović. U ansamblu imaju i Mateja Baškarada koji je profesionalni glumac, a ostali su amaterski glumci. Nebojša je od 1954. godine u Pozorištu. Maja Kulenović je bila dio ansambla, ali je odustala, tako da je večeras četiri lika igrala glumica Hajiša Halilović.

Senad Milanović je upitao Rašida Zukića kakvi su njegovi utisci, s obzirom da se prvi put našao na daskama koje život znače.

Rasim Zukić je rekao da mu je na početku bilo neobično, a poslije sam se navikao uz ostale glumce predstave.

Nebojša Filipović je rekao da mu je bilo divno igrati u Bugojnu jer je divna publika, publika koja je naučila na pozorište, a to je najbitnije, jer je i glumcima odmah lakše igrati.

Dženita Imamović Omerović, članica Stručnog žirija, potvrdila je konstataciju moderatora da na ovom Festivalu imamo potpuno žanrovski različite predstave, različite generacije ljudi. Rekla je da će pamtiti njihovo igranje po zaigranosti. Zanimljivo je slušati na okruglim stolovima historijat nastanka jedne predstave. Te priče su joj zanimljivije za čuti, da sazna njihov motiv bavljenja pozorištem, i više nego rezultat same predstave. Pohvalila je glumca Almira Mulaimovića koji je igrao Bibana, budući da je prema njenom mišljenju svoj lik je tako konsekventno nosio. Vrlo minimalistički je odabrao jedan motiv koji je vodio od početka do kraja, gradirao ga, spuštao ljestvicu, vraćao, jednostavno je tražio različite forme kada je njegov karakter u pitanju. Sugerisala je da ne gube snagu koju imaju na početku. Primijetila je da se pred kraj predstave dinamika izgubila i kao da su se umorili. Smatra da trebaju do kraja voditi, da idu u krešendo do posljednje scene. Jako bitno za svakog glumca je pravilo da podanik čini kralja i obratno. Smatra da ne trebaju igrati sami za sebe, da po svaku cijenu grade karakter, već da jedni drugima grade karakter. Autoritet se gradi tako što svi strahuju od njega ili opet ga ruše, tako što ga potpuno ne uvažavaju. Trebaju voditi računa da igraju jedni sa drugima, jedni u odnosu na druge i da vide kako promjena situacije nužno mijenja odnos. Na kraju je čestitala ansamblu na odigranoj predstavi.

Slađana Zrnić, članica Stručnog žirija, rekla je da je shvatila odakle odnos prema publici po pitanju režije jer, očigledno, reditelj vuče nešto iz 1989. godine, pa se prepoznaje starinski metod da se govori na publiku, i u mizanscenu su okrenuti ka publici. To u ovoj predstavi ne može da stoji zato što je kompozicija teksta takva da su glumci u odnosima i da trebaju biti okrenuti jedni prema drugima, jer su u odnosu jedni na druge. Rekla da se više trebaju bojati kralja kako bi publika vidjela da je on autoritet. Kada njega nema, ostali glumci postaju miševi koji „kolo vode“. Smatra da je lik Bibana najviše igrao u radnji, najviše sprovodio svoj zadatak. Savjetovala im je da predstavu okrenu sebi. Pohvalila je nijanse kod glumice Renate Ignjić, koja je igrala mušku ulogu, a nije izabrala da ima muški glas. Savjetovala je glumici Đeni Arifović da ne bude sve vrijeme „u pozi“, već da iskoči iz uloge prostitutke, da bude žena koja hoće da, u saradnji sa majkom, "skine" vlast. Tako će se dobiti na dinamici scena i predstava će biti brža i urnebesnija. Budući da je ova predstava groteska, ona mora da pršti od zla, emocije, straha i sreće da bi se dobila kulminacija. Ćaća treba da bude na tragu Radovana III ili Bukare iz „Hamleta u selu Mrduša Donja“. Bilo bi dobro da ga vidimo kada se plaši, kad je pravi miš jer smo ga vidjeli kada poludi.


Kod uloge Hirohita, kojeg je glumio Matej Baškarad, rekla je da bi, također, voljela da vidi kad se on boji ostalih likova u predstavi. Poželjela im je da se predstava u narednim igranjima razvije i da bude urnebesna.

Emir Sejfić, član Stručnog žirija, smatra da je rješenje da se predstava okrene ka sebi, da igraju jedni sa drugima, a ne da budu okrenuti ka publici. Misli da će na taj način riješiti probleme u predstavi, jer će početi slušati jedni druge, a ne prebacivati lopticu na publiku. Predložio je da ulasci glumaca na scenu trebaju biti naglašeni i primijećeni, pogotovo kada je pitanju prvo pojavljivanje, kada ih publika tek upoznaje. Posebno je pohvalio glumca Almira Mulaimovića koji je igrao lik Bibana.

Aldin Omerović, glumac Narodnog pozorišta Sarajevo, prisjetio se prethodnog okruglog stola kada je Vahid Duraković započeo jednu teoretsku raspravu o biti i postanku pozorišta, o tome da je Aristotel, žargonski rečeno, zeznuo stvar kada je uveo priču u pozorište, da je ono moguće i samo na nivou jednog spektakla koji zabavlja publiku. On preferira Aristotelovu priču. Sinoć smo imali priliku da vidimo jedan, nazovimo, spektakl koji je u svim svojim elementima bio dosljedan i imali smo osnove priče o Guliveru i njegovim putovanjima koje smo mogli da pratimo. Njegov najveći problem je tekst predstave. Kao profesionalac se nikad ne bi uhvatio u koštac sa ovakvim tekstom. Smatra da je dosta nekonsekventno, pomalo razvučeno, dosadno i ne vodi nikakvom cilju. Iz ovoga proizilazi da su oni kao ljudi koji vole pozorište, zapravo napravili ogromnu stvar, jer dramske situacije unutar teksta ne postoje. Nema toka radnje koji vodi ka konzervi koja se pojavi na kraju. Smatra da smo, nažalost, večeras vidjeli razigrane maštovite ljude koji su sami sebi svrha. Publika se zabavljala kad je čula psovke, narodne, arhaične izraze, ali to je ostalo samo sebi svrha. Njegov utisak je da je to zbog lošeg dramskog predloška. Uprkos tome, čestitao im je što su večeras bili zanimljivi i razigrani, ali, nažalost, samo sa svrhom da zabave publiku. Otkrio je da njega u pozorištu zanima suštinski razlog zašto se nešto radi, šta se tim komadom želi poručiti publici.

Roberto Rifi Zahirović, reditelj, naglasio je da su oni, u odnosu na Aldina Omerovića koji je profesionalac, amateri i da se pozorištem bave iz ljubavi. Upitao ga je da li baš nijednu poruku nije izvukao iz predstave. Smatra da je ipak mogao neku poruku pronaći, budući da ih, prema njegovom mišljenju, predstava krije mnogo više.

Senad Milanović se na kraju zahvalio na prisustvu i učešću na okruglom stolu.


ČETVRTI DAN DRUŽENJA

Predstava mi se nije dopala, bez obzira što volim dolaziti na predstave. N.N.

Predstava mi je u početku bila veoma interesantna. Kasnije su postali iritantni. Kraj fenomenalan. Malo su pretjerivali.Amila

Predstava u principu zanimljiva. Najzanimljiviji su bili majka i mladić.Emina

Dosadna predstava. Ništa mi se nije svidjelo. Ne preporučujem nikome. Ovo je Rus samo za sebe pisao. F.L.

GLAS PUBLIKEPOZORIŠTE TRAVNIK"F.K.P."

Putuj planeto, super smo se družili… Bibon

No comment. Unknown user

Odlična predstava, posebno bih izdvojila pjesmu na kraju. Sve pohvale selektoru festivala. S.R.

KNJIGA UTISAKAPOZORIŠTE TRAVNIK"F.K.P."

Večeras smo na našem Festivalu imali priliku da gledamo Pozorište Travnik koje nam je izvelo predstavu “F.K.P.” autora Rusmira Agačevića Rusa. Interesantno je da je ova predstava, kada je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka prvi put postavljena, bila vrlo popularna i gledana na prostorima bivše Jugoslavije. Da li je bio izazov ponovo postavljati predstavu i kako je tekao čitav proces priprema i rada na predstavi?

Bilo je jako teško sve ovo pripremiti i uraditi. Mi radimo u teškim materijalnim i tehničkim uslovima. Mi smo organizovani kao udruženje građana pri Centru za kulturu Travnik. Oni nam iznajmljuju svoju scenu i tehniku. Što se tiče kostimografije i scenografije mi se snalazimo kako znamo i umijemo. Što se tiče same predstave u njoj igra deset glumaca i sama ta činjenica je vjerujte mi problem. Svi smo mi profesionalno zauzeti nekim svojim poslovima i obavezama tako da je bilo jako teško uskladiti sve te ljude i njihove profesionalne obaveze. Znalo se događati da probe nismo mogli zakazati i po dvadesetak dana, pa je rad na predstavi trajao sedam mjeseci. Jedno vrijeme nismo imali ni prostora za probe zbog nekih drugih manifestacija, ali uz veliki entuzijazam volju uspjel smo da uradimo ovu predstavu.

Kakvi su planovi Pozorišta Travnik?Poslije ove predstave čitava ekipa je dobila elana za daljnji rad i svi su me pitali šta ćemo novo da radimo. Plan nam je da se sastanemo vrlo brzo, pronašao sam dva teksta za po dvoje glumaca, a tražimo tekst i za deset glumaca, znači za čitavu ekipu tako da nam je plan da uradimo na jesen tri predstave.

Iznesite nam neke svoje utiske o večerašnjem igranju i o našem Festivalu.

Meni je u Bugojno uvijek drago doći. Dolazio sam i ranije. Bio sam na ovoj sceni tačno prije deset godina, moja supruga Maja i ja smo igrali “Lov na žohare”. Ljudi u Bugojnu su dobri domaćini, dobra je organizacija Festivala. Fin mi je zrak u ovoj dvorani, nekako kad stanem na scenu baš se osjećam opušteno i uživam.

RAZGOVOR SARobertom Rifijem Zahirovićem

Predstavljamo vam...

Ime i prezime?Đena Arifović

Kada i gdje ste rođeni?15.06.1982. godine u Travniku.

Kako Vam je bilo raditi na predstavi, pošto ste prvi put u ulozi glumice?S obzirom da je prva predstava, bilo je jako zanimljivo, izazovno, ali i teško. Na našoj prvoj probi sam mislila da ću ja to lako odraditi, da će to sve ići svojim tokom, jer sam na sceni kao plesač već dvadeset godina, možda čak i više. Ples i gluma imaju nekih zajedničkih tačaka. Međutim, nakon šest mjeseci sam htjela odustati, jer sam mislila da ja to neću moći iznijeti, da to nije ono što režiser traži od mene i da to nije za mene. Ipak, kada imate grupu ljudi koji vjeruju u vas, savjetuju vas, podržavaju, onda se isplati ostati do samog kraja i ne odustati. Drago mi je što su mi otvorena nova vrata u mom životu, a to je gluma.

Da li se planirate nastaviti baviti glumom?Ukoliko mi budu nudili uloge, planiram. Osoba sam koja ne voli statiku i ne voli jednoličnost. Gluma je ušla u moj život u periodu monotonije. Spremamo predstavu od juna mjeseca i imali smo nekih problema, ali smo se trudili da to prevaziđemo i da dobijemo jednu kvalitetnu predstavu. Što se tiče nastavka glume, nadam se da ću se nastaviti baviti glumom. Biti nešto drugo je jako lijepo, a to nešto drugo je ustvari jedan dio nas.

Koji je Vaš životni moto?Živi svaki dan kao da je posljednji!

Slađana Zrnić je članica Stručnog žirija ovogodišnjeg Festivala. Prvakinja je Narodnog pozorišta Republike Srpske. Uvijek je rado viđena gošća na našem Festivalu. Porazgovarali smo s njom o Festivalu, radionicama i njenim planovima.

Šta za Vas znači ovaj Festival, budući da već nekoliko godina dolazite u Bugojno?

Sa ovim Festivalom sam se upoznala 2007. godine kada sam prijavila Amatersku trupu „Milenijum“ i predstavu „Ženski razgovori“. To je bilo naše prvo gostovanje i od tada nosim lijepu emociju i za Bugojno i za Fedru. Tada sam već bila oduševljena organizovanošću Festivala. Svi su bili jako susretljivi. Zaljubljena sam u Fedru od 2007. godine, a na moju radost pozivana sam često na Festival. Mislim da mi je peti ili šesti put da gostujem u Bugojnu. Kada se umorim od svog profesionalnog posla i raznih snimanja, rada na projektima, Festival Fedra mi dođe kao odmor i taj poziv nikad ne odbijam. U Bugojnu se osjećam kao domaća. 😊

Osim što ste članica Stručnog žirija, ove godine vodite i radionice, čiju ćemo prezentaciju imati priliku vidjeti u subotu, koliko imate učesnika, i da li ste zadovoljni odzivom mladih ljudi na radionicama?

Kad god sam vodila radionicu, uvijek je bilo oko 15 učesnika. Drago mi je da na svakoj radionici bude neko od prošle godine, pa onda mogu da ostvarim kontinuitet i vidim napredak, koliko su ta djeca radila na sebi, koliko su zapamtila od prošle godine. Kad vidim napredak i kad vidim da se neko odlučio profesionalno baviti glumom, onda znam da je radionica bila uspješna. Radionica je značajna za djecu jer se oslobode nekih svojih frustracija, treme, a sigurna sam i da poprave uspjeh u školama. To je suština radionice, a ne da pravimo od njih glumce. Ne trebaju biti opterećeni glumom, već da nauče kako se na sceni sprovodi zadatak, šta znači lik, kako se pomaže glavnoj ulozi. Ako nije dobra glavna uloga, ne može biti dobra ni predstava. Poznati glumac, moj idol, Đuza Stojiljković, s kojim sam imala priliku da radim u predstavi „Gospođa ministarka“, rekao mi je da je najbitnija stvar u pozorištu da je partner uvijek u pravu. To mi je jako pomoglo. Ukoliko je vaš partner dobar na sceni, onda ste i vi dobri. Ako nije dobar partner, onda nema predstave. To želim i prenijeti na ovoj radionici. Kada mlada osoba upiše akademiju, na prvoj godini profesor ponavlja da ne mora značiti da će biti glumac. Četiri godine mora da se radi tokom studija, nakon toga četiri godine još, pa tek onda se može reći s pravom: “Ja sam glumac, ja to znam, ja hoću da budem još bolji.“ Mi srednjaci za sebe ne kažemo da smo glumci, već da se bavimo glumom. Velika je odgovornost reći: „Ja sam glumica/glumac.“ Mira Banjac, poznata glumica, kaže da je u njenoj karijeri svaka peta uloga bila dobra.

Koliko radionice mogu pomoći kod upisa na akademiju?

Pomažu samo u jednoj stvari, a to je da se oni testiraju, jer radim po sistemu prve i druge godine glume. Ne može im pomoći da upišu akademiju, niti treba, ja to i ne želim. Ja ne spremam kandidate za akademiju. Ja iz prijateljskih pobuda mogu da pogledam i kažem da li mi je dobro nešto ili šta bi se moglo promijeniti. Na radionici je dobra stavka da vide da li mogu podnijeti tu vrstu pritiska jer ja ih u sedam dana radionica stavim u jednu vrstu pritiska. Tako mogu da vide mogu li izdržati to ili podlegnu.

Intervju s članicom Stručnog žirija Slađanom Zrnić

Vi ste prvakinja Narodnog pozorišta Republike Srpske, šta to znači? Na čemu trenutno radite koji su vaši planovi za budućnost?

Ja sam prvi put stala na scenu 1999. godine. Tada smo igrali kod reditelja Dušana Kovačevića i bili smo druga godina glume. Dao nam je da igramo grčke bogove. Od tog trenutka sam na sceni Narodnog pozorišta, a zvanično sam primljena u ansambl 2004. godine. Danas se mladi ljudi mnogo brže primaju u ansambl, ali i to je uredu. Treba da se radi, da se uloge ne odbijaju, da se dobijaju nagrade i da imate sreće, pogotovo jer su uslovi da bi neko postao prvak jako teški, to ne može svako. Prvak u pozorištu je najveća stavka. Jača je i od upravnika pozorišta. Prvaci su lice pozorišta. Čast mi je što sam konačno to postala i zaradila. Ja odgovorno stojim iza toga. Odustala sam od toga da želim neke uloge da igram. Shvatila sam da me drugi ljudi bolje vide nego što sama sebe vidim. Nešto što bih voljela, najčešće i nije dobro za mene. Nekad neku sezonu ne igram, ali ja uvijek imam posla, jer ja sama sebi uvijek nađem nešto da radim. Imam strah za mlade glumce da neće imati prostora i mogućnosti. Mi kao srednjaci smo daleko ambiciozniji nego mladi ljudi. Teško je danas mladom čovjeku, a ne samo mladom glumcu. Ja ću se potruditi da mladim ljudima utabam neke staze, jer su to i za mene radili moji profesori.


Teatar FEDRADječija scena"JEZIK JE NAJJAČE ORUŽJE"

VEČERAS...Pozorišna dvorana 20, 30 sati

HKUD „Dinara“ LivnoKazališna scena „CLEUNA“

NEBODERAutor: Lana Šarić

Režija, izbor glazbe, glas: Dinko Periša

Igraju:Nikola Periša (Andi)

Marko Gotovac (Dino)Nikola Babić (Toni)

Dajana Karaula (Monika)Tadija Hrga (Čistač)Petar Džaja (Statist)

Scenografija i izrada scenografije: Tadija HrgaTehničari svjetla i glazbe: Dragan Keškić i Dinko Periša


O pozorištu

Hrvatsko kulturno- umjetničko društvo „Dinara“ Livno iz Livna, jedno je od starijih, kulturno- umjetničkih društava na prostoru BiH, a ujedno i najstarije na prostoru HB Županije, osnovano davne 1895. godine. Društvo danas okuplja oko stotinjak članova od kojih je najviše mladih ljudi, najrazličitijih interesa, područja obrazovanja, ali sa zajedničkim nazivnikom ljubavi prema pjesmi, svirci i glumi organizovanih u sljedeće sekcije: Gradska limena glazba, Ženska vokalna skupina, Gradski harmonikaški orkestar i Kazališna scena „CLEUNA“. Sve naše sekcije su nezaobilazan dio programa održavanja važnijih svečanosti i obljetnica koje se održavanju u našem gradu i okolini. Kazališna scena „CLEUNA“ djeluje od proljeća 2015. godine. Rad s ljubavlju glumaca amatera do sada nam je priuštio uspješne izvedbe Hadžićeve "Neobične komedije", Mihanovićeve "Žabe", Gotovčevog "Ere s onoga svijeta", Ćopićeve "Ježeve kućice", Nušićevog "Sumnjivog lica", "Nebodera“ Lane Šarić i najnoviju „Dnevnik Anne Frank“.

O predstavi

„Neboder“ je drama o ljudima stiješnjenim granicama, možda fizičkim, a možda samo mentalnim. U visokom neboderu, u kojem je život potpuno nalik na život u bilo kojoj zemlji koju poznajemo, živi skupina prijatelja, susjeda sa zadnjeg kata, koji na krovu nebodera igraju košarku, druže se, zaljubljuju. Taj neboder je potpuno isti kao svaki drugi neboder, ali po nečemu sasvim poseban- nema vrata za van. Mladi stanari različito reagiraju na tu zarobljenost, a jedan od njih Andi, postane opsjednut idejom da izađe van. Kada mu mlađi brat Dino umre od srčane mane, odvažuje se da to i učini.


O režiseruDinko Periša

Dinko Periša, rođen je 1976. godine u Livnu. Ljiljanin suprug, Pijin i Jonin tata. Po zvanju vjeroučitelj. Po zanimanju knjižničar u Gimnaziji Livno.Susret s „daskama“ dogodio se već u osnovnoj školi, nastavio kroz srednju, pauzirao gotovo u potpunosti tijekom studija pa je nastavio po povratku sa studija iz Zagreba u Livno. Radi s mladima u dramskoj sekciji Franjevačke mladeži župe Livno, mjesto je početka redateljskog života. Kao voditelj dramske sekcije od 2001. godine pa do danas režira i postavlja predstave, performanse, recitale religiozne tematike. Sudjeluje u organizaciji Festivala duhovne glazbe Framafest od 2010. godine i to kao redatelj, scenograf, scenarist, ponekad i voditelj. Od 2015. godine povjereno mu je vođenje Kazališne scene „CLEUNA“ najmlađe sekcije HKUD „Dinara“ Livno.

SUTRA...Mala sala 19,00 sati


DP Eko ArtKUT I JA

Voditeljica procesa: Sanja Krnjajić

Igraju:

Danijela IvošTajra Tiro

Ljubica IštukAjla Pandžo

Lejla JusufbegovićLora Mikulić

Faruk ŠeremetArmin FukaAzra HuskićBarbara Ivoš

Predložak predstave „KUT I JA” nastaje kroz nekoliko mjeseci intenzivnog rada u dramskim radionicama 2018/ 2019.

U procesu propitujemo sebe. Ko smo? Kakvi smo: teški, lagani, obojeni, zatvoreni, ispunjeni ili pak sasvim prazni...

Otvaramo li se nekome, koje su naše priče?

I, iznad svega, koje su MOJE vrijednosti. Snaga mojih uvjerenja naspram distopične stvarnosti i svakodnevni izbor: kako ostati dosljedni sebi naspram amoralnosti i besmislene društvene zbilje.

Neminovnost nesklada. I izbora.

Iz ugla Obrada KisićaBugojno je već dugi niz godina poznato po teatru Fedra kao jednom od simbola grada i uspješnom organizatoru Festivala amaterskih pozorišta, koji se, kao i ovog puta, održavaju tokom ljeta.

Pozorišni amateri u Bugojnu sa zvaničnim radom počeli su 23. novembra 1963. godine kada je tadašnja općinska vlast potpisala akt o osnivanju. Naravno, još mnogo prije osnivanja u Bugojnu su se izvodile pozorišne predstave koje su bile i preteča osnivanju amaterskog teatra koji u kontinuitetu radi već šestu deceniju.

Vraćajući se u daleku prošlost, mogu se pronaći podaci kako su kulturna društva, koja su bila formirana na konfesionalnim osnovama, još početkom 20. stoljeća, u djelokrugu svoga rada imala i organizovanje pozorišnih predstava. U tome su, kako se može pročitati sa nekih požutjelih zabilješki, bili veoma uspješni.

Među fotografijama iz tog vremena, koje je sve teže pronaći, posebnu pažnju privlači snimak iz 1929. godine, koji, iako su podaci nepotpuni, mnogo toga govori o istinskom suživotu na ovim prostorima u tom vremenu.

Na fotografiji su članovi Muslimanskog kulturnog društva „Gajret“ i Srpskog prosvjetnog društva „Prosvjeta“. Poznato je kako je snimak nastao prilikom obilježavanja nekog od vjerskih praznika, ali na poleđini fotografije nije precizirano kojeg, što i nije toliko važno.

Mnogo značajnije je da su se ljudi međusobno družili i zajedniči obilježavali vjerske praznike, ali i u drugim prigodama su se okupljali. Sve ovo provlačilo je veliku pažnju tadašnjih stanovnika Bugojna.

Pored već spomenutih udruženja „Gajret“ i „Prosvjeta“, redovni učesnici u organizovanju ovakvih kulturno- umjetničkih programa bili su i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ i Jevrejska zajednica.

Pošto živimo u drugačijem vremenu, danas se na ovakav način ne obilježavaju vjerski praznici, jer su se neka društva ugasila. Ipak, Bugojanci sa svojim komšijama i prijateljima drugih vjeroispovijesti imaju tradiciju zajedničke proslave ovakvih praznika, što je pravo bogatstvo ovog grada, ali i Bosne i Hercegovine.


KLOŠARENILO


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

KADA NASMIJANE ŽENE NA PROZORIMA ZALIJEVAJU CVIJEĆE

Kiša ćeneće kiša

NA PUTU DO KUĆE PO ZALEĐENOM

JEZERU

Ako tvoja riječodrži obećanjei led na jezeru

će ispuniti svoje

SVAĐA DVIJE LAĐE

Svađale se dvije lađekoja će prije

do druge obaleda doplovikladila se

dva olujna vjetra pijanakoju će lađu

prije zoredo obale

da potope

NOVČIĆ KOJI SE OKREĆE U ZRAKU

Dva vjetra nose nasna dvije strane svijeta

kao novčićsa dva lica

u zrak bačeniako padne

na sretnu stranunećemo biti spašeni

bez druge straneostat ćemo uvijek

nesretni

SAD GLEDAM SAMO SEBE

Gledao sam zvijezde na nebu

i dugo mislioda i one vide mene

poslije tebe na zemljigledam sunčane obale

i vidim samo sebe

KLJUČ DUŠE

Ne nosim nikad sa sobom ne od straha da

ga ne izgubim

uvijek ga dajems povjerenjem

drugima na čuvanjetako stvaram iluziju

s kojom mogu bez težine straha

da letim do tebedaleko

i ne osvrčući seda me netko prati

NE BRIŠI LJUDE IZ SVOG ŽIVOTA KOJE

SI VOLIO

Možda ih ponovosretneštužnije

od sebei sažališ se

i daš im svoja krilazarad starih vremena

STARI DVORCI

Moja ljubav kao mnogi

visoki dvorcibila je sazidana

za vječnosti zazidana

za život

KAKO SU TUŽNE KAMENE KUĆE NA

OBALI MORA

Ispred njihmirte i palme

u njimavjetar zaključan


FEDRA

Opet plovi madam FedraOpet puna vjetra jedraRaširila topla njedra

Razotkrila bijela bedra.

Smrknuta je nekad FedraAli većinom čila, vedra

Orošena kao sedraPonosita poput cedra.

Kritici je sklona FedraAl ne vješa svoga PedraVeć s Talijom toči vedraPozorišnog tetraedra.

Senad Jusić Čupo


VIC DANAStavio nastavnik glistu u teglu, zapalio cigaru i puhnuo dim u nju.Glista uginu. 😢U drugu teglu sa glistom nasu alkohol.Glista uginu. 😞😭Pita učenike:- Šta zaključujete iz ovih eksperimenata?Kaže jedan:- Ko puši i pije, nema gliste sigurno.

UPUTSTVO ZA (NE)PRAVILNO RAZUMIJEVANJE VICA DANA

Pošto su bili smješteni na rijeci, živjeli su od ribolova. Poreda se njih tridesetak, usijeku trklje, na njih stave neku špagu, zakače glistu i love. Samo onaj jedan nije lovio. Uzme trklju, uzjaši je i povazdan leta kroz selo. Samo prestane kad jede. Dodijalo ovima da ga hrane, sjeli jedan dan i kaže starješina: - Ja mu više ne bih dao da jede, ako ne pođe sa nama u ribe.- Treba mu neko reći, ali oprezno. Starješina to preuze na sebe, zaustavi ga i kaže mu šta su se dogovorili. Kaže ovaj:- Pa, ko će jašiti trklju po selu?Kaže starješina:- Niko!Ovaj se naljuti, sjaše sa trklje, slomi je preko koljena i uspuza se u vrh jednog jablana. Kaže starješina:- Silazi! Ovaj šuti.- Silazi kad ti fino kažem!Ovaj šuti. Starješina odmahnu rukom i ode. Ovaj sjedio dugi dan do podne. Niko mu ne prilazi. Spusti se sa drveta, pljunu u stranu, strpa ruke u džepove i ode tamo.


OBAZIRANJA

FEDRO: Gdje su one naše zastave?FEDRINICA: Što će ti?

FEDRO: Sad ti ideš pitanjem na pitanje. FEDRINICA: Naučila od tebe.

FEDRO: Ponovo praviš belajnu situaciju.FEDRINICA: Moje namjere su mnogo plemenitije.

FEDRO: Obrazloženje novonastale situacije zahtijevam.FEDRINICA: Pitaš za zastave bez obrazloženja.

FEDRO: Tražim najveću da je dam onom Blebanu.FEDRINICA: On se zove Biban, a ne Bleban.

FEDRO: Zašto me imenski ispravljaš?FEDRINICA: Ja samo popravljajuće nastupam u odnosu na tvoj izričaj.

FEDRO: Jesi li ti sinoć bila sa mnom na predstavi?FEDRINICA: Pitanje ti nije na mjestu, očima svojim si me vidio u sjedećem položaju. FEDRO: Onda znaš da postoji i tavan kod nas. FEDRINICA: Dovodiš me u položaj neshvatanja.

FEDRO: A imam i sjekiru, imam i kimono i noževa garnituru cijelu.FEDRINICA: Zašto si tako ubilački ustremljen ka ženi svoga života?

FEDRO: Žena mog života, nekadašnja, nije bila svađalački raspoložena prema meni.FEDRINICA: Ljudi se mijenjaju. S godinama postaju samo svjesniji, odbrambeno- oslobodilački raspoloženiji prema sebi.

FEDRO: Ostavit ću te u mislima sumornim, u mislima crnim, u mislima o smislu ovakvih nastupajućih razgovora. Odoh počistit tavan.FEDRINICA: Ne osjećam se krivom, samo… Ah, kad prije izađe…


DIREKTOR FESTIVALA:Mirza IdrizovićORGANIZATOR KUL-TURNIH AKTIVNOSTI: Vahid Duraković

IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA:Senada Milanović

PR FESTIVALA:Edna Supur

REDAKCIJA BILTENA:Nedžad Milanović, urednikAnes Telbiz, tehnički urednikVedrana Kisić-AlagićSuad Velagić

FOTOGRAF FESTIVALA:Edin Ćatić Bato

SARADNICI:Almir MujagićErmina MusićEmina SijamijaAjla KurtovićMelisa MekićHamira Sultanović Karadža Amina Terzić Amar Velagić Sajra Talargić Ajna KaltakAdna RizvanImran FerizovićNeira Mušić

TEHNIČKA EKIPA:Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Mahmut Ždralović

Jusuf Hozić Caci

ŽIRI PUBLIKE:Tidža Čaušević

Senad Jusić

Sead Karadža

Edin Korjenić

Lamija Mlaćo

Selma Rustempašić

Sanja Krnjajić

Eneida Alibegović

Ermina Musić

Samira Merdžanić

Saliha Hajrić

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

SELEKTOR:Sead Đulić

STRUČNI ŽIRI:Slađana Zrnić

Emir SejfićDženita Imamović Omerović

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senad Milanović

ORGANIZACIONI ODBOR:Hasan Ajkunić

Senada MilanovićNedžad Milanović

Suad VelagićEdin Ćatić Bato

Ermina MusićDženana Abdalajbegović

Antonio DžolanVahid Duraković

Vedrana Kisić-AlagićHamira Sultanović Karadža

Tidža ČauševićSaliha Hajrić

Elma Idrizović

UREDNIK I INTERNET STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:Maida May

Edo KorjenićObrad Kisić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA

030/251-789-HOTEL VILLA GRANDE 062/500-577-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)

ars longa vita brevis. 19/bilten-5 fedra 19.pdf · da ne trebaju igrati sami za sebe, da po svaku...

Documents