ARISTOTELARISTOTELOV IVOT I SPISIRodio se 384.pr.n.e. u Stagiri (Trakija) kao sin Nikomaha, ljekara makedonskog kraljaAminita. Sa 17 godina odlazi u Atenu radi obrazovanja, 368.pr.n.e.postaje ano! a"ade!ijeu kojoj ostaje 2 godina ne!rekidno uz "latona do njegove smrti #$%. !r.n.e. kada se iokre&e em!irijskoj nau'i i mogu&e je da je ve& tada u raznim !ostavkama odstu!ao odu(enja svog u(itelja. To se svakako nije dogodilo za "latonova )ivote* me+u njima nije bilo razila)enja."redstava da je Aristotel bio u nekom smislu "latonov !rotivnik u Akademiji te,ko jeodr)ivajer jeAristotel u"latonuna,aovodi(ai !rijatelja!remakojemjegajiointenzivno divljenje i mada su u !otonjim godinama njegovi vlastiti znanstveni interesiizbijali u !rvi !lan,Platonova metafizika i religiozna uvjerenja trajno su na njegautjecalai !redstavljala !rotute)u vlastitoj naklonosti !rema em!irijskimnau(avanjima.Posije Patono#e s!rti Aristote napu$ta Atenujer je S!eusi! naslijedio "latona, aAristotel se s njim nije slagao !a nije htio ostati tamo u !odre+enom !olo)aju !remanjemu pa u Asosu osni#a ograna" a"ade!ije. Tamo se )eni sa ne&akinjom, a zatim i !osvojenom k&erkom -ermije, u!ravlja(a gradaAtaneje. .ade&i u Asosu za!o(inje razvijati vlastita neovisna gledi,ta.Tri godine kasnije odlazi na /ezbos i tamo se vjerojatno susre&e s Teo0rastom, koji &ekasnije !ostati anj!oznatiji Aristotelov u(enik.1asnije-ermijado!adauruke2ili!a3akedonskogkoji je!retendiraoosvojiti to!odru(je !a ovaj mu(i -ermiju, ali od njega ni,ta ne dozna. 4adnje -ermijine rije(i subile da se ka)e njegovim !rijateljima da nije u(inio ni,ta nedostojno 0ilozo0ije !a jeAristotel na!isao jednu !oemu njemu u (ast. 343.pr.n.e. %iip&a"edons"i po'i#aAristoteadapreu'!eo(ra'o#anjenjego#asina Ae"sandra kojem je tada bilo 1# godina. 3akedonska miso nije imala utje'ala na Aristotela jer on nikada nije na!ustio ti!i(nogr(ko shva(anje o gradu*dr)avi kao sredi,tu )ivota. 1ada je Aleksandar stu!io na !rijestolje ##5.!r.n.e. Aristotel se, sa zavr,etkom svoje!edago,ke du)nosti, vra&a u Stagiru (koju je Aleksandar !onovo izgradio kako bi seodu)io svom u(itelju). No s vremenom veza izme+u Aristotela i Aleksandra !ostaje sve slabija jer Aristotelnije odobravao njegovu te)nju da 6rke i barbare tretira jednako. 7tov,e, 1alisten,Aristotelovne&akkojije!o!re!oru'ibiou Aleksandrovojslu)biosumlji(en je za u(estvovanje u zavjeri i !ogubljen.133). pr.n.e. Aristote se #ra*a u Atenu i ta!o osni#a s#oju $"ou. Nova,kolajebilau/i'eju, uokolini vje)bali,ta!osve&enog A!olonu/i'ejskom8,kola je bila je !oznata i !od imenom "eri!atos, a njeni (lanovi kao !eri!ateti'i !remanjihovom obi(aju da ras!ravljaju ,etaju&i gore dolje u !okrivenom trijemu ili zato ,toje velik broj !redavanja odr)avan ,etali,tu. +"oa je (ia pos#e*ena !u'a!a, a imala je vi,e nego Akademija karakter obrazovnezajedni'e ukojoj suzreli mislio'i objavljivali svoja istra)ivanja 9/i'ej je bilosveu(ili,te, o!remljen knji)ni'om i nastavnim kadrom sa redovnim !redavanjima. 3,3.pr.n.e.u!ire Ae"sandar #ei"i, a reak'ija na makedonsku vlast u gr(koj dovelaje do toga daAristote (ude optu-en'a (e'(o-ni$t#oradi njegove bliskosti savojskovo+omunjegovimmladimdanima. Aristotel sesklonioizAtene(kakoseAtenjani ne bi !o drugi !uta ogrije,ili o 0ilozo0iju) i oti,ao na -alkidu gdje je )ivio naimanju svoje !okojne majke.:brzo !otom 3,..pr.n.e. u!ro je od neke bole,tine.ARISTOTELOVI SPISIArijevi s!isi su nastali u tri glavna razdoblja njegovog )ivota;.. period (is"osti sa Patono!( du,i. ,. 0odine djeo#anja u Asosu i &itieni:svomdrugom!erioduAristotel !o(injeodstu!ati od!rethodno!revladavaju&eg!latonizma, te se odnosi znatno kriti(nije !rema u(enju Akademije. Tu s!ada;dijaog O 1io'o1iji, a !okazuje se i da pr#i na/rt &eta1i'i"e !otje(u iz tog !rijelaznograzdoblja Aristotelovog razvitka. Tom !eriodu se !ri!isuju i spisi O ne(u i O nastajanju i propadanju . 3. Period "ada je ru"o#odio Li/ejo!Aristotelse!ojavljujekaoem!irijskiistra)iva(iznanstvenik. :svom!osljednjem!eriodu )ivota on radi istra)ivanja !rirode i !ovijesti koje dosegom!rema,ujuklasi0ika'ijekojesuseradileuAkademiji. Taj duhegzaktnogistra)ivanja!ojava!rirode i !ovijesti !redstavljalo je ne,to novo u anti(kome svijetu, to je dakle uveoAristotel.Ali nijebio!uki !ozitivist nitiimadokazadajezbogem!irijskogstavana!ustio meta0iziku us!rkos tom zanimanju za egzaktno istra)ivanje. Pedago$"a djea"oja sa!o spo!injai potjeu i' tog 3. perioda njego#a -i#ota i to su 'apra#o njego#apreda#anja"ojasu"asnijes"upjenai "ojasupod'ajedni"i!naso#o!do(iejedinst#o. #Ti s!isi iz tre&eg!erioda dijele se na;1. LO0I23E SPISE; 1ategorije, tuma(enju, "rva analitika, ?ruga analitika, To!ika, so0isti(kim !obijanjima2. &ETA%I4I23I SPISI; 3eta0izika (zbirka !redavanja nastala u razli(ito vrijeme, a zajedni(kinaslov dao je neki !eri!ateti(ar jo, !rije Andronika)3. RA5OVI O %ILO4O%I6I PRIRO5E T6. PRIRO57I& 7A83A&A 2izika (ima % knjiga, od kojih se !rve 2 smje,taju u !latonski !eriod) > nebu, > nastajanju i !ro!adanju, "ovijest )ivotinje, > kretanju )ivotinja > ra+anju )ivotinja > du,i 3anji !rirodnja(ki s!isi (zbirka manjih ras!rava koje se bave temamakao ,to su !am&enje i sje&anje, usnulo i budno stanje...) "roblemi4. ETI23I I POLITI23I SPISI; Delika etika Nikomahovaetika(u1knjiga, djelokojeje!oslijeAristotelovesmrti izdao njegov sin Nikomah) "olitika). O ESTETI9I: POVI6ESTI I 376IEV7OSTI; .etorika, zbornik ?idaskalijaSamo navo+enje Aristotelovih radova !okazuje da se njihov duh !rili(no razlikuje od"latonovih jer je Aristotel biovi,e uz iskustvenoi znanstveno i nije bio sklonrazmatrati objekte ovog svijeta kao ne,to nestvarno, ali ta razlika u sklonostima koje jevremenom !ostajala sve nagla,enija dovela je Aristotela do su!rotstavljanja teoriji oidejamai dualisti(koj !sihologiji i dora,irenogshva&anjaokorjenitoj o!re(nostiizme+utedvoji'evelikih0ilozo0a. "ovijesnogovore&i aristotelizamnijesu!rotnost!latonizmuve&njegovrazvitakkoji jeis!raviojednostranosti teorijeoidejamai"latonovedualisti(ke!sihologije !ribavljaju&i im(vr,&eutemeljenje u0izikalnim(injeni'ama. "romatramo ih kao dva kom!lementarna sustava. $Aristotel u razli(itim !rilikama razli(ito dijeli 0ilozo0iju, ali dominira slijede&a !odjela;1. TEORI6S3A %ILO4O%I6A (te)i se ka znanju kao takvom, a ne nekoj !rakti(noj svrsi)a) %i'i"a ii 1io'o1ija prirode (bavi se materijalnim !redmetima !odlo)nima kretanju)b) &ate!ati"a (bavi se onim ne!okretnim ali neodvojenim od materije)') &eta1i'i"a ( bavi se onim odvojenim, trans'endentnim i ne!okretnim)2. PRA3TI27A %ILO4O%I6A (bavi se !rvenstveno !oliti(komnaukom, a za !omo&ne dis'i!line imastrategiju, ekonomiju i retoriku)3. POETI23A %ILO4O%I6A (trebasebaviti !roizvodnjom, anedjelovanjemkaotakvimkojimsebavi!rakti(na 0ilozo0ija, a uklju(uje eti(ko djelovanje u ,irem ili !oliti(kom smislu8!ojeti(na 0ilozo0ija je !o svojoj zamisli i svrsi teorija umjetnosti)ARISTOTELOVA LO0I3AAristotelova logika se (esto naziva 0ormalnom logikom, ukoliko je ona analiza oblika(otudanazivAnalitika)8 ali talogikanijeodvojenaodstvarnosti ve&unjoj imatemelje8 onajeanaliza0ormemi,ljenja, ali onogmi,ljenjakojeshva&astvarnost ire!rodu'ira ju u istinitom sudu. 1ategorije obuhva&aju oblike na,eg !oimanja stvari i istovremeno su na(ini !ostojanjastvari, a !o tome one zahtijevaju i logi(ko i meta0izi(ko razmatranje. Aristotel ne !ostavlja kriti(ki !roblem ve& usvaja realisti(ku e!istemologiju i vjerujeda kategorije mi,ljenja koje iskazujemo jezikom jesu tako+er i objektivne kategorijestvarnosti.:3ategorija!aiTopi"a!anabraja 1kategorija tj.praedicamanata, doku2.analiti'i navodi samo %. 4asniva teoriju !redikabilija na odnosu izme+u subjekta i !redikata, govori ode0ini'ijamai obitnoj de0ini'iji kaostrogoj de0ini'iji !rekorodai razlike. Eiojesvjestanda nismouvijekumogu&nosti !osti&i turealnu de0ini'iju!a do!u,ta inominalne i deskri!tivne makar o njima nema visoko mi,ljenje jer realnu de0ini'ijusmatrao za jedinu koja uistinu zaslu)uje taj naziv. 4nanstvenunaukunajvi,egrangauzimaonuizvo+enja!ojedina(nogizo!&eg, izuzroka uzrokovano i bio !rvi koji je rekao da je temelj znanstvene s!oznaje!oznavanje uzroka. @:stvrdio da osjetno o!a)anje ne mo)e dose&i razinu o!&enitog !a isti(e da mo)emo iza!a)ati sku!inu !ojedina(nih stvari ili uo(avanjem(estog !onavljanja jednogdoga+aja i kori,tenjem !ojmovnog a!arata mi se mo)emo !odi&i do s!oznaje o!&e bitiina(ela. >dre+uje silogizam is!ituju&i 0orme zaklju(ka u "rvoj Analiti'i kao govor u kome,ako se ne,to !ostavi, nu)no !roizlazi ne,to od tog !ostavljenog razli(ito. Didio daje u deduk'iji !otrebno dokazivati !remise,moramo statikodneke (ina(e!roo'essus in in0initum !a ni,ta ne&e biti ni dokazano) stoga on veli da stanemo kodizvjesnih na(ela koja se s!oznaju intuitivno i ne!osredno bez dokazivanja. "rimat imana(elo !roturje(a za koje ne treba nikakav dokaz kao ni za ostala !rva na(ela !a natome bazira e!istemologiju !rave&i razliku izme+u stu!njeva znanja (1 su ta na(ela, 2su izvodi iz na(ela, # su !redmeti mnijenja tj. vjerojatnosti). :temeljitelj logike,izdvojio i analizirao osnovni oblik zaklju(ka 9 silogizam i (akkada bi samotobilonjegovojedino!ostignu&e o!et bi bioutrajnoj us!omeni0ilozo0ije, ali nije izvr,io !ot!unu analizu. Njegovklasi(ni silogizam!ret!ostavlja#terminaFstava9nije!rou(iosveoblikezaklju(ivanja, ali je on i sam sebe smatrao tak !ionirom logi(ke sistematiza'ije.1ategorije; bavi se ,irokim ras!onom !romjena subjekta i !redikata8 u > tuma(enju; osu!rotnostimastavova(modalnihi asertori(kih)8 :1. analiti'i; okonverziji (istihsudova, o nu)nim i vjerojatnim sudovima i !ravilima silogizma, istinitost, induk'ija ideduk'ija, !ogre,kama kodsilogizma8 uTo!i'i; o!redikamentima, de0ini'ijom,dokazom8 > so0isti(kim !obijanjima; klasi0ika'ija !ogre,aka i njihovim rje,enjima.&ETA%I4I3ASvi ljudi !o naravi te)e za znanjem 9 !rvo !redavanje u knjizi i !rva re(eni'a. 32 je zbirka !redavanja saku!ljena !od tim nazivom, te,ka za (itanje, Avi'enaje32!ro(itao$!utai nijejurazumio8 todjeloimanajve&i zna(aj zarazumijevanje Arijeve 0ilozo0ije i ogroman utje'aj na !otonju euro!sku misao. "ostoje razli(iti stu!njevi znanja8 umije&e te)i da !roizvede ne,to, ali to !rema Arijunije mudrost (so0ia) jer najvi,a mudrost ne te)i da ostvari u(inak ili ne,to !roizvede,ve& )eliznati !rva na(elastvarnosti 9 te)iznanju radi njegasamoga,a(ovjek kojitragazaznanjemradinjegasamogajeiznadonogakojitra)iznanjeneke!osebnevrste, ili koristi. 4a Arije je vi,a ona znanost koja je !o)eljna radi sebe same od one kaje !osti)e nekeu(inke. 4nanost koja jest radi sebe same jest ona o najvi,im na(elima i uzro'ima, a!roistekla je iz (u+enja i zato ju me+u svim znanostima traba nazvati slobodnom jer jekao i slobodan (ovjek 9 !ostoji radi sebe same. 32 je zato mudrost u najvi,em smislu, a 0ilozo0 jeonaj koji tra)i znanjei s!oznajuuzroka stvarnosti, a radi samoga znanja. So0ia se unajve&oj mjerio bavi !rvimna(elimastvarnosti tejeonazatoi najo!&enitijeznanje, najudaljenijaodosjetila,naja!straktnijaznanost, !atimeinajte)aznanostbudu&i da!odrazumijevanajve&imisaoni na!or. >sjetnoo!a)anjejezajedni(kosvimljudimai stogajelakoi nijenikakavznakmudrosti. 5=ako je 0ilozo0ija naja!straktnija znanost, ona je !rema ariju najto(nija jer one znanostikoje sadr)e manje na(ela su to(nije od onih koje sadr)e vi,e na(ela. :zro'i kojima se 0ilozo0ija bavi se nabrajaju u 2izi'i i ima ih $; 1. bit stvari, 2. materija, #. djelatan uzrok i $. svrhovit uzrok ili dobro. 6leda jesu li !rethodni'i !romatrali i nabrojili uzroke, a on je kao -egel dr)ao da je!rethodna 0ilozo0ija uvertira koja vodi do njegovog vlastitog stajali,ta, !ostojitenden'ijakodoboji'edaseosobna0ilozo0ijasmatrasintezomnavi,emnivouodmi,ljenja !rethodnika. Ari je (esto bio i ne!ravedan !rema !rethodni'ima, malo uobra)en. : !ravilu su !rethodni'i razvili 2 od $ uzroka (materijalni i uzrok kretanja) ali nisurazradili sustavnu teoriju. Ari kritizira "latona da se slu)i samo s 2 uzroka (,tostvenim i tvarnim), a da nitko nijerazmatrao 0inalni uzrok. Ali je ne!ravedan !rema "latonu jer on u Timeju uvodi !ojamdemijurgakoji!redstavljadjelatanuzrok, ai" zastu!au(enjeosvrhovitostijerje0inalan uzrok !ostojanja ostvarenje. 3eta0izi(ka se nauka zanima za bi&e kao takvo, a !o,to je bi&e sve ,to jest, to za arijezna(i i da je ono jedno. Gednost je bitna oznaka bi&e i kao ,to se bi&e nalazi u svim kategorijama tako se unjima nalazi i jednost. ?obro 9 i ono je !rimjenjivo svim kategorijama i stoga su jednoi dobro trans'endentalni atributi bi&a. ?ijeli bi&a na !romjenjiva i ne!romjenjiva, a razlikuje # vrste bi&a; osjetnoF!ro!adljivo, osjetna i vje(na (nebeska tijela) i neosjetna i vje(na. >bra(unava se sa "*ovom teorijom o idejama i ka)e da je o!&e stvarno, a ne samoduhovno i da nema dokaza da o!&e !ostoji neovisno o !ojedina(nim stvarima. :(enje o idejama je beskorisno jer su ideja samo ne!otrebno !odvostru(enje vidljivihstvari. >ne navodno trebaju objasniti za,to u svijetu !ostoji mno,tvo stvari, ali!roblem se ne rje,ava tako da se !ret!ostavi da !ostoji jo, jedan red stvari kao ,to (ini"laton.Ari veli da je " (ovjek koji misli da ako nije s!osoban !rora(unati mali brojstvari, lak,e ra(unati ako ih je dvostruko vi,e. =deje su bes!redmetne za na,u s!oznaju jer nam ne obja,njavaju stvari jer nisu njihovabivstva, ina(ebi bilaunjima. >nesubeskorisnei kadajerije(oobja,njavanjukretanja stvari 9 ideje su ne!okretne, a ako su osjetni !redmeti odrazi ideja onda b ioni trebali biti ne!okretni. "a otkud njihovo kretanjeH Ali " je htio objasniti kretanje na drugim temeljima (!ojamdemijurga,arinije !ravedan.).teorijao idejama uo!&enije teorije,veliari, jer nijerazja,njen odnos izme+u 0ormi i osjetnih !redmeta. Go, ga vi,e iritira teorija o idejama7kao brojevima, koja mo)da uo!&e i nije bila "*ova, a ari kritizira suvremenika da suzamijenili 0ilozo0iju matematikom. Akosuidejebrojevi kakoonemogubiti uzro'i, kakomogu!ostojati dvijevrstebrojeva, na (emu s temelji razlika izme+u dvije vrste brojeva, ,to je izvor kretanja. Ta je teorija !una jaza ('horismos) i to je o!ravdana kritika. "*ova teorija je odr)ava ukoliko ju kombiniramo sa Arijevom teorijom o imanentnoj0ormi koju razmatramo a!straktno u njenoj o!&osti. Al i sam " daje sebi kritizira u"armenidu. Ari ga je !ak skroz na!adao i nije !rihvatio demijurga i zanemario ga kaosimboli(nu 0iguru, ali ni ! nije odredio njegovu to(nu !rirodu. Arijeva teorija!redstavlja uklju(ivanje tog 0ormalnog elementa u bi&e, a kojeg ! nije objasnio iako gaje !ret!ostavljao u osjetnim stvarima. Ariju sa biolo,kog stajali,ta koji je imao i teolo,kog stava u 32 nisu mu bili !otrebni"*ov matematiza'ija ni demijurg. =ako Arikritizira"*ovuteorijuideja, onsei!aksla)edao!&enijeteksubjektivan!ojamjer o!&osti una,emduhuodgovarati!i(nabit uobjektu, bit ne!ostoji unikakvom stanju odvojenosti izvan duha, ona je odvojena samo djelovanjem uma, uumu. Ari je vjerovao u mogu&nost objektivnog znanja, i da je o!&e !redmet znanosti, a kadao!&e nikako ne bi bilo realno i ne bi imalo nikakve objektivne stvarnosti onda ne bibilo ni znanstvene s!oznaje jer se nauka ne bavi !ojedina(nim kao takvim. >!&e je stvarno, !ostoji u realnosti u konkretnim stvarima, mada ne !ovla(e za sobomonu 0ormalnu o!&ost koju o!&e ima u duhu. "ojedina(na bi&a koja !ri!adaju nekoj vrsti su stvarna bi&a, ali nemaju udjela u jednojobjektivnoj o!&osti koja je numeri(ki ista kod svih (lanova vrste. Ta s!e'i0i(na bit jenumeri(ki razli(ita kod !ojedinog !ri!adnik klase, ali svi su u vrsti isti. " i A su na istom terenu kada govore okarakteru istinske znanosti 9 ona je u!u&ena nao!&i element u stvarima, tj. na s!e'i0i(nu sli(nost (bit). "latonsko shva&anje zametnuo je ve& Sokrat svojim 0ormalnim odre+enjem, ali on nijeodvojio!ojedina(ne stvari odo!&egjer se bez o!&egne mo)e ste&i znanstvenas!oznaja, a razdvajanje o!&eg i !ojedina(nog !rouzro(ilo je te,ko&e vidljive u u(enjuo idejama.. 4a arija ne !ostoji nikakva objektivna o!&ost, ali u stvarima !ostoji objektivna osnovasubjektivne o!&osti u na,em umu. 3i !rvo s!oznajemo !ojedina(na bi&a (1. su!stan'ija), a o!&osti tek a!strahiranjem (2.su!stan'ija * vrsta).To 1. ili 2. nije rezultat vrednovanja ve& u odnosu na nas i s!oznaju( u redu s!oznaja). >!&e !osjeduje vi,u realnost od !ojedina(nog kao takvog. Ariju je !rimarno!ojedina(no konkretno bi&e, ali ne !ori(e !ostojanje o!&ega kao 0ormalnog elementa ubi&u, iako !ori(e odvojeno !ostojanje o!&ega. "ojedina(no je !ravo bi&e, ali ono ,to ga (ini !ri!adnikom vrste, bi&em, a i ono ,to jeujedno i !redmet nauke, to je ono o!&e. %Arije# ko!oglavljaodjelatnom umu se vodile )ustre !olemike jer nije jasno ,to je ari )elio re&i. Tako nekiizjedna(avajutaj njegovdjelatni umsabogom!atuma(edabo)jedjelovanjekaoosvjetljavanje !oten'ijalno znanog je sli(no sun(evoj svjetlosti koja (ini vidljivim ono,to se aktualno gleda, no te us!oredbe sa bogom nisu vjerojatne (kao da bi Ari, !rema.ossu, govoriou>du,i obo)joj imanen'iji, au32onjegovoj trans'enden'iji).3o)da je ari shva&ao djelatan um kao na(elo koje je isto kod svih ljudi, kao jednuumnost koja ima iznad sebe hijerarhiju drugih odvojenih umnosti, a koja djeluje unuta!ojedin'a i !re)ivljava smrt.ETIKANjegova je etika izrazito teleolo,ka, zanima ga djelovanje, a ne djelovanje is!ravno!o sebi, nego djelovanje ukoliko ono vodi ka (ovjekovom dobru. ?obroH Deli da se nato ne mo)e odgovoriti s onom to(no,&u kojom bi odgovarali na matemati(ki !roblem 9ona kre&e od o!&ih na(ela a zatim radi zaklju(ke, a etika za!o(inje zaklju('ima. 4aArijajesre&asmisao)ivota, avidi juudjelovanjuusuglasnosti savrlinom,to!redstavlja idealan )ivot za (ovjeka, koji &e ga u(initi sretnim, a o tome ras!ravlja uNikomahovoj eti'i. 1arakter se mo)e vje)bati da bi se razvio kao dobar, a ta je vje)badjelovanje u skladu sa vrlinom. 4ajedni(ka svrha svih dobrih (ina je to da se oni dr)eodre+enemjere, ai vrlinajezaarijasredinaizme+udvijekrajnosti (krajnosti su!oro'i). 4a arija &e zadovoljan (ovjek biti onaj koji vidi ,to je za njego dobro u bilokojems!letuokolnosti, ,toistinski !ristajeljudskoj !rirodi uodre+enoj okolnosti.Drlina se sastoji obiju krajnosti u mjeri da nijedna ne !ostaje !rekomjerena 9 u!ravo suu sintezi manje o!asnosti od onih koje su latentno sadr)ane u !ojedinoj jer se u svijesti!aralizira njihova tiranija. Ari je u razmatranju vrlina bio !od utje'ajem estati(kogastava6rka!remaljudskoj moralnosti, akojese!okazuje!osebi'eurazmatranju(ovjeka iznimne du,evne veli(ine 9 njemu je vbio ideal !onosan a ne !onizan (ovjek.Ariju bi vjerojatno bio odvratan !ojamo raza!etombogu, on bi za njega bioistovremeno i neestetski i nerazuman. "ret!ostavka moralnog djelovanja je sloboda, a126rksnosiodgovornostsamozadobrovoljnou(injeneradnje9(ovjeksenesmatraodgovornim ako su djela u(injena !od ikakvom !risilomili iz neznanja. :Nikomahovoj eti'i ras!ravljao!ravednosti, a!od!ravdomrazumijevaono,tojezakonito i ono ,to je !o,teno i jednako. >!&a !ravda 9 izjedna(ena je sa !o,tivanjemzakona, ali za Arija se zakon !rote)e na (itav )ivot !a tako tjera na moralne radnje !ajetakoo!&a!ravdaizjedna(enasavrlinomshva&enomuso'ijalnomvidu. Sli(no"latonu i Ari je (vrsto uvjeren u odgojnu 0unk'iju dr)ave kojoj je i !odlo)na!ojedina(nasloboda(svejeuvidu!ros!eritetadr)ave). "ravdajesredinaizme+uvr,enja i tr!ljenja ne!ravde. Gedinstvo uma i znanja daje teorijsku mudrost koja se bavinajvi,im!redmetima(32,mat, 2iz), a!romi,ljanjetihsadr)aja!ri!adaidealnom)ivotu (ovjeka. :zvi,enost s!oznaje !otje(e od njezinog !redmeta, a zato je mudrostumovanje o onome najzna(ajnijim !a je ona najvi,a znanost. Sokrat je tvrdio da su svevrline !rodukt razuma, a Ari to !reina(uje u misao da su sve vrline !rije uz razumnegoiznjegajer razboritost !ret!ostavljamoralnuvrlinu, ali vrlinanemo)ebezrazboritosti. Ari je samo htio !okazati da je Sokrat u krivu jer bi !rema njegovoj teorijiznanje o !ravdi i !ostajanje !ravednim bili simultani doga+aji 9 veli da ako netko zna,to je !ravednost, on nije samim time !ravedan. Ari razmatra tu i !rijateljstvo te ganaziva vrlinom. >sim toga ono je ne,to najnu)nije u )ivotu; odnosi !rema !rijateljujesu jednaki odnosu !rema sebi samome jer je !rijatelj drugo Ga8 !rijateljstvo je vi,e utomedasevolinegodasebudevoljen. Savr,enoje!rijateljstvoonozbogdrugogsamog( a slijedi hijerarhijski red!rijateljstva izu)ivanja i izkoristi koji jenanajni)em stu!nju). Novjekova najvi,a sre&a je u intelektualnom razmatranju jer je umnajvi,a (ovjekova s!osobnost, a kontem!la'ija najvi,a aktivnost uma koja je inajtrajnija (ovjekova aktivnost. 2ilozo0 je najsamodostatniji sebi od svih ljudi. = njemutrebaju zemaljska dobra, no on mo)e i bez njih. =ako je va)no imati !rijatelje, 0ilozo0unije !otrebna suradnja drugih iako mu je ona od velike !omo&i. 2ilozo0ija se voli radinje same, daje is!unjenja. Sre&a ovisi o dokoli'i, ali iako sumo ljudi i smrtni, ne zna(ida se trebamo brinuti samo za zemaljske stvari. Najvi,a mudrost bavi se onim vje(nim.Tako tu s!ada 32, 0izika ukoliko se bavi tra)enjem nu)nog u kontingentnim !ojavamakoje ina(e !rou(ava.POLITIKA"oddr)avomrazumijevagr(ki !oliskoji kaoi svakadrugazajedni'a!ostoji radinekog 'ilja.4adr)avu je taj'iljnajvi,e(ovjekovo dobro9moralan iumski )ivot.>bitelj je !rvobitna zajedni'a koja je nastala s 'iljem odr)anja )ivota, a kad se vi,eobitelj udru)ilo u te)nji za ne(im ,to nadilazi !uko zadovoljavanje )ivotnih !otreba,nastalo je selo koja se udru)uju da !ro,ire teritorij i tada nastaje dr)ava 9 nastaje zbogodr)anjagolog)ivotaanastavlja!ostojati radi odr)anjaboljeg)ivota. = zatoarinagla,ava kvalitativnui s!e'i0i(nurazlikudr)ave i doma&instva.. Samoudr)avi(ovjek vodi dobar )ivot, a !o,to je dobar )ivot (ovjekova !rirodna svrha, dr)ava sesmatra !rirodnom zajedni'om,a u tom smislu onaj koji uo!&ene treba dr)avu ili jezvijer ili jebog. 6ra+anstvosedijeli !o!rirodi 9ljudi imajurazli(iteintereseis!osobnosti uslijed (ega zauzimaju razli(ite !olo)aje u dru,tvu. .o!stvo je razumljivoutoj !ovijesnoj okosni'i. "ravilnajetrgovinarazmjenarobedokjene!rimjerenostje'anjedobaranov(anomrazmjenom. Nijevjerovaodasudr)avi!otrebnetakvekorjenite !romjene kakve je !redlagao "laton. >dba'io je )ustro "latonov !rijedlog zazajedni(ko odgajanje dje'e (uvara dr)ave sa obrazlo)enjem da je dijete svih ustvari1#ni(ijedijete. 6ovoriojedajeboljebiti nekomeobi(anro+aknego"latonovsin.1ritizirao je ideju zajedni(ki dobara jer bi ona izazivala stalnu sva+u, time inedjelotvornost dr)ave jer u sre&i koju izaziva imanje svojine u)iva ili !ojedina' ilinitko. Slobodan (ovjek sudjeluje u sudstvu i !oliti'i, ali ne i klasa zanatlija jer nema zato !otrebnu dokoli'u, a i mukotr!an rad s!utava du,u i (ini je nes!osobnom za istinskuvrlinu. 4astu!aodemokra'ijuinaizmjeni(nuvlastgra+ana. >dmonarhijeje!remanjemu bolja aristokra'ija, no ona je suvi,e visok ideal !a zagovara !oliteju, ure+enjeekvivalentno vladavini srednje klase, a stoji na sredini izme+u oligarhije idemokra'ije. ?r)ava treba biti dovoljno velika da omogu&i !ravilan )ivot gra+ana, aline!revelika, teniti !remaladaunjoj nemadokoli'e, ali niti dabude!reobilna."oljo!rivredni'i i zanatlije su neo!hodni dr)avi ali ne trebaju u)ivati gra+anska !rava.Samosu!ri!adni'i #. klase(ratni'i) biti gra+ani u!unomsmislu, aoni kasnije!reuzimaju 0unk'iju u!ravlja(a, i kona(no sve&enika. Svaki gra+anin treba !osjedovatikomad zemlje blizu grada i drugi blizu grani'a da se osigura da svi budu zainteresiraniza obranu dr)ave. = "laton i Ari su svojim !oti'anjem na istinski o!lemenjen )ivot kojiosigurava dr)ava odba'ivalivizijuoim!erijalisti(koj vojnoj dr)avi 9 jedino u mirugra+ani !osti)u zadovoljstvo i ka o(uvanju tog mira dr)ava te)i.ESTETIKA.azlikuje lije!o od onoga ,to se samo svi+a i razlu(uje istinsku objektivnu lje!otu odonoga ,to je samo !redmet !o)eljnosti. 6lavi obli'i lje!ote su red, sklad i odre+enostte je lje!ota u veli(ini i !oretku. 6lazba je od svim umjetnosti najvi,e !odra)ivala(ka,a dao je i univerzalan !ogled na !oeziju. ?e0inirao tragediju i njenu 0unk'iju!ro(i,&enja kroz sa)aljenje i strah, a koja je 'ilj tragedije. 4a!let je va)niji od likova, adao je i one za!lete koji se moraju izbjegavati da bi se katarza !ostigla. Tragedija mora!rikazivati srednjuli(nost koja je !ogo+ena nekomnesre&om, ali koja nije !lodiskvarenosti ili !oroka !rotagonistaSTARI PERIPATETIARIStara akademija je nastavila sa "latonovimmatemati(kims!ekula'ijama, a stari!eri!ateti(ari Aristotelovo em!irijsko usmjerenje uz neznatna !reina(avanja irazvijanja !osebnona !odru(julogike. Teo0rast dolazi !oslije Aristotela na (elo!eri!ateti(ke ,kole i djeluje na tom !olo)aju do svoje smrti, a on se !osebno isti(e nanastavljanju Aristotelova rada na !odru(ju !rirodnih nauka, !osebno se bave&ibotanikom te je ostavio djela koja su ga (inila bes!ogovornim autoritetom za botanikusve do kraja srednjeg vijeka.Aristoken je donio u !eri!ateti(ku ,kolu neke kasnije !itagorejske teorije n!r. u(enjeda je du,a harmonija tijela !a ga je to navelo da negira besmrtnost du,e, a u svojimem!irijskim !rirodoznanstvenim radovima i istra)ivanjima !ovijesti glazbe, on je i,aoAristotelovim !utem.?emetrije 9Teo0rastovu(eniki !lodan!isa' koji se istakaosvojom!oliti(komdjelatno,&u.PLATON I ARISTOTELSu bili ne samo dvoji'a najve&ih gr(kih 0ilozo0a ve& i jedni od najve&ih 0ilozo0a koje jesvijet ikada vidio. =ako imaju sli(nosti, izme+u njih !ostoji i izrazita razlika !a njihove0ilozo0ije mo)emo karakterizirati kao odnos teze i antiteze 9 !latonizam i1$aristotelizam. >karakterizirati "latonovu 0ilozo0iju idejom bivstvovanja, a Aristotelovuidejom nastajanja zna(i slu)iti se generaliza'ijom koja ne !redstavlja !ot!unu istinu."laton je sli(no Sokratu !olazio od vrijednosti moralnih sudova, kao Sokrat je !oku,aodijalekti(ki do&i do !oimanja moralnih vrijednosti i te vrijednosti obuhvatitide0ini'ijomda razjasni odre+ene eti(ke ideje, uvidio je objektivno utemeljenjemoralnihduovaukolikosuoni o!&eva)e&i i o(iglednost dasumoralnevrijednostiideali, u smislu da nisu ne,to konkretno (!o!ut ov'e) i one imaju udjela u dobru ililje!otitakodasezanjih!ravilnoka)edasudjelujuudobru!osebi, daizlazeizidealnebiti, a!solutnedobroteili idejedobra. Nataj jena(in"latonnatemeljusokratske etike razvio 30, a svoju dijalektiku s vremenom je !o(eo !rimjenjivati nesamo na moralno eti(ke vrijednosti ve& i na sveo!&e !ojmove. Tvrde&i da !ojedina(nestvari sudjeluju na biti ba, kao ,to dobre stvari sudjeluju na dobroti.1@