aquasan mreŽa u bosni i...
TRANSCRIPT
AQUASAN MREŽA U BOSNI I HERCEGOVINI
- 11. redovni sastanak -
„Preventivno djelovanje i smanjenje rizika od katastrofa“
Izvještaj
Zenica, 14. 10. 2014. godine
Sadržaj
1. Pozadina i kontekst .................................................................................................................... 3
2. Ciljevi i očekivani rezultati ........................................................................................................ 3
3. Učesnici sastanka ....................................................................................................................... 4
4. Sažetak sastanka ........................................................................................................................ 5
4.1. Uvodna sesija ...................................................................................................................... 5
4.2. Metodologija ....................................................................................................................... 6
4.3. Tematski pregled prikazanih prezentacija .................................................................. 6
4.4. Diskusija ............................................................................................................................... 10
5. Rad u grupama ........................................................................................................................ 11
5.1. Zaključci rada u radnim grupama .............................................................................. 12
6. Naučene lekcije i rezultati sastanka ................................................................................... 13
7. Evaluacija sastanka ................................................................................................................. 13
8. Zaključci sastanka i naredni koraci ..................................................................................... 14
Prilozi
1. Dnevni red
2. Prezentacije
3. Evaluacija sastanka
4. Rad u radnim grupama
1. Pozadina i kontekst
U toku 2010. godine, kroz Projekat „GOV-WADE“ pokrenute su aktivnosti na pripremi i uspostavi
neformalne mreže stručnjaka iz sektora voda i zaštite okoliša u Bosni Hercegovini (BiH) pod
nazivom Aquasan mreža u BiH. Ciljevi uspostavljanja Aquasan mreže u BiH su prikupljanje znanja
i iskustva članova Aquasan mreže u BiH, učenje kroz razmjenu iskustava, saznanja, informacija
i najboljih praksi, doprinos izgradnji ljudskih kapaciteta u sektoru voda i zaštite okoliša, te
intenziviranje saradnje između predstavnika svih zainteresiranih strana, posebno stručnjaka u
sektoru voda i zaštite okoliša. Zbog velikog uspjeha u radu, zainteresiranosti članova, domaćih
i međunarodnih institucija u sektoru voda i zaštite okoliša, kao i uz njihovu pomoć pronađene
su mogućnosti za nastavak rada Aquasan mreže BiH i nakon prestanka implementacija
projekta „GOV-WADE“.
U periodu od decembra 2010. do oktobra 2014. godine održano je deset sastanaka i tri
radionice Aquasan mreže u BiH na kojima su prezentirane aktuelne informacije i projekti iz
sektora voda i zaštite okoliša iz cijele BiH, a koje su izazvale veliki interes okupljenih stručnjaka
sa lokalnog, kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa. Na osnovu zaključaka sa nekoliko
posljednjih sastanaka predložen je da naredni sastanak Aquasan mreže u BiH bude na temu
„Preventivno djelovanje i smanjenje rizika od katastrofa“.
2. Ciljevi i očekivani rezultati
Ciljevi 11. redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su bili:
Razmatranje trenutnog statusa upravljanja poplavnim rizikom u BiH u kontekstu
smanjenja rizika od katastrofa kroz primjenu novih pristupa i metodologija u radu
nadležnih upravnih organizacija, te ostalih zainteresiranih strana,
Razmijeniti informacije i stečena iskustva Aquasan mreže BiH vezana za katastrofalne
poplave koje su se u nekoliko navrata u 2014. godini dogodile u Bosni i Hercegovini,
Informirati učesnike sastanka o najnovijim pristupima i metodologijama smanjenja rizika
od katastrofa, uključujući i poplave, te postići dogovor oko narednih koraka (sastanka
i radionica) i prijedloga ključnih mjera preventivnog djelovanja u slučaju katastrofa,
uključujući i mjere unapređenja postojećeg stanja upravljanja poplavnim rizikom u BiH,
Intenzivirati saradnju između svih članova Aquasan mreže BiH, posebno stručnjaka u
sektoru voda i zaštite okoliša, kroz lobiranje za zajedničke interese i promoviranje
prepoznatljivosti sektora na svim nivoima.
Očekivani rezultati 11. redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su bili:
Povećano razumijevanje učesnika u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, te
aktualizirana potreba za dodatnim unapređenjima postojećeg upravljanja poplavnim
rizikom u Bosni i Hercegovini,
Unaprijeđena znanja učesnika o novim pristupima i metodologijama smanjenja rizika
od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u rad nadležnih upravnih
organizacija,
Unaprijeđena saradnja, komunikacija i koordinacija učesnika u sektoru voda i zaštite
okoliša.
3. Učesnici sastanka
Sastanak su organizirali i koordinirali predstavnici Udruženja Aquasan mreža BiH, a sastanku je
prisustvovalo i na njemu aktivno učestvovalo 65 učesnika, predstavnika:
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH,
- Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH,
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske,
- Fonda za zaštitu okoliša,
- Republičke uprave civilne zaštite-odjeljenje Doboj,
- AVP Jadranskog mora, ured Mostar,
- AVP Sava, ured Zenica,
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK,
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZE-DO kantona,
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona,
- Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ/K,
- Ministarstva građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK,
- Grada Prijedora,
- Grada Bihać,
- Općine Travnik,
- Općine Kakanj,
- Općine Tuzla,
- Općine Visoko,
- Općine Cazin,
- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Gračanica,
- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Srebrenik,
- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Bijeljina,
- JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Zenica,
- JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Velika Kladuša,
- JP „Vodovod“d.o.o. Bihać,
- JP „Vodovod“ a.d. Banjaluka,
- Ambasade Švicarske u BiH,
- UNDP,
- USAID,
- MDP Inicijative Doboj,
- Udruženja„Aquasan mreža u BiH“,
- Centra za ekologiju i energiju,
- Udruženja Aarhus centra u BiH,
- „Arcoing“ d.o.o. Sarajevo,
- Resursnog centra za vode i okoliš Una Consulting d.o.o. Bihać,
- Univerziteta u Travniku.
4. Sažetak sastanka
4.1. Uvodna sesija
Pozdravnu riječ učesnicima sastanka uputio je moderator sastanka, gosp. Sandi Zulić, a
dobrodošlicu ispred predstavnika Općine Zenica poželio je gosp. Edin Bijedić.
Potom je uslijedilo obraćanje predstavnika Ambasade Švicarske u BiH gosp. Joseph-a Guntern-
a, direktora ureda za saradnju, koji je pohvalio rad Aquasan mreže u BiH i istakao da je Aquasan
mreža BiH postala platforma za podršku svim ljudima koji se bave pitanjem voda i okoliša u BiH
uz želju da se ovakav rad nastavi i u budućnosti. Osvrnuo se na tematiku sastanka govoreći da
problem sa poplavnim događajem s kojim se suočila BiH treba da bude opomena da su se
posljedice mogle ublažiti da se preventivno djelovalo. Također je pomenuo način rješavanja
istih problema u Švicarskoj, gdje je razvijen sistematičan pristup smanjenju rizika od katastrofa,
te ponudio pomoć Švicarske da se u BiH razvije koncept za smanjenje rizika od katastrofa.
Gosp. Zulić se zahvalio gosp. Guntern-u i naglasio da je cilj Aquasan mreže BiH umrežavanje
stručnjaka iz oblasti voda u BiH, razmjena znanja i proširenje kapaciteta, te da je ovaj sastanak
samo uvod za planiranu trodnevnu radionicu. Pozvao je na saradnju sve učesnike i orijentaciju
da probleme rješavamo gledajući šta možemo uraditi u budućnosti i kako da mijenjamo loše
postojeće stanje. Potom je uslijedilo predstavljanje ciljeva, očekivanih rezultata sastanka,
dnevnog reda od strane moderatora.
Slika 1: Obraćanje gosp. Josepha Gunterna
4.2. Metodologija
U uvodnom dijelu sastanka utvrđena je metodologija rada. Sastanak je organiziran kroz dvije
osnovne cjeline:
- Uvodne prezentacije na kojima se naglasak stavljen na posljedice poplavnog
događaja u BiH, te prezentacije g-đe Narraye Carrasco (međunarodne ekspertice za
smanjenje rizika od katastrofa) u kojima je predstavljen osnovni koncept smanjenja rizika
od katastrofa i prezentiran CEDRIG alat koji je razvila Švicarska agencija za razvoj i
saradnju, SDC.
- Radne grupe u kojima je obrađena aktualna tema poplavnog događaja putem SWOT
analize.
Učesnici su tokom prezentacija u vremenu predviđenom za diskusiju imali priliku da iznesu svoja
mišljenja te upute pitanjima prezentatorima.
4.3. Tematski pregled prikazanih prezentacija
Prezentacija 1: „Stanje u Republici Srpskoj prije, u toku i nakon poplava 2014. godine – uzroci i
posljedice, naučene lekcije i potrebe za preventivnim djelovanjem“- prezentator gosp. Nenad
Đukić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS
Gosp. Đukić je u svom izlaganju dao osvrt na poplave koje su se u maju, augustu i septembru
desile na području Republike Srpske. Pobrojani su sistemi zaštite od poplava u vidu
odbrambenih nasipa, pomoćnih kanala i pumpnih stanica, te dat prikaz količina padavina u
periodu poplava koje su bile enormne i usljed kojih je porastao vodostaj rijeka, navodeći primjer
rijeke Vrbasa gdje je vodostaj porastao za 7m i rijeke Bosne, na hidrološkoj stanici Doboj, gdje
je zabilježen porast vodostaja za 6m. Istaknuta su mjesta u RS-u, Doboj, Bosanski Šamac,
Bijeljina, Modriča, koja su najviše stradala tokom poplava i koja zahtijevaju donošenje
određenih strategija za upravljanje poplavnim rizikom. Prezentacija je završena zaključkom
kojim je dat popis potreba u RS-u kao što su uspostavljanje sistema ranog upozoravanja,
definiranje nadležnosti, donošenje aktivnih mjera zaštite od poplava, metodološka procjena i
analiza šteta, edukacija javnosti, te rješavanje problematike nedostatka hidroloških i
hidrauličkih mjerenja.
Slika 2: Prezentacija gosp. Nenada Đukića
Prezentacija 2: „Stanje u općinama Tuzlanskog kantona pogođenim poplavama 2014. godine,
uključujući pojavu klizišta – uzroci i posljedice, naučene lekcije i potrebe za preventivnim
djelovanjem“- prezentatorica gđa. Mirela Uljić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede Tuzlanskog kantona
Gđa. Uljić je na početku izlaganja iznijela osnovne podatke o Tuzlanskom kantonu i
hidrografskoj mreži Tuzlanskog kantona, a potom se osvrnula na enormne količine padavina
koje su zabilježene na tom prostoru u periodu maj - august 2014. godine. Kao uzroke velike štete
koja je nastala nakon prirodnih nepogoda (poplave, klizišta, grad) na području Tuzlanskog
kantona ona je navela malu propusnu moć prirodnih korita vodotoka, neizgrađene zaštitne
objekte, veliki broj nelegalno izgrađenih objekata, problem smanjenog kapaciteta
akumulacije Modrac, nepravilno izvedenih mostovskih prelaza i djelimično lošeg izvođenja
uređenja manjih vodotoka. Problemi s kojima se suočavaju u Tuzlanskom kantonu, prema
riječima g-đe Uljić, jesu (ne)funkcionalan pravni i institucionalni okvir i nedovoljno održavanje
zaštitnih vodnih objekata. Iz naučenih lekcija se jasno uočavaju potrebe koje je nužno
realizovati u što skorijem periodu, kao što su dorada operativnih planova odbrane od poplava
sa ciljem funkcionalnije primjene na terenu, dovršenje sanacije brane Modrac, provođenje
detaljne analize nestabilnih padina na kojima su izgrađeni objekti, te dosljedna zabrana
gradnje objekata u plavnom području.
Slika 3: Prezentacija gđe. Mirele Uljić
Prezentacija 3: „Primjeri dobre prakse Općine Zenica u definiranju stanja nakon katastrofalnih
poplava i pojave velikog broja klizišta, te planiranju i izvršenju prioritenih mjera sanacije“-
prezentator gosp. Edin Bijedić, Općina Zenica – odsjek za vodoprivredu
Gosp. Bijedić je istakao da su majske poplave koje su zadesile veći dio teritorija BiH rezultirale
velikim štetama na području općine Zenica s naglaskom na najugroženija područja. Velika
količina padavina je uzrokovala pojavu klizišta i po prvi put na teritoriju općine Zenica pojavu
bujičnog karaktera vodotoka. Kao uzroke majskih poplava gosp. Bijedić navodi izuzetno velike
padavine ranga 1/500 godina, neuređenost korita vodotoka, problem podjele nadležnosti oko
održavanja obaloutvrda, neredovno čišćenje i održavanje vodotoka, te nelegalnu izgradnju
mostova, potpornih zidova i drugih objekata. Kao rješenja za unapređenja stanja na prostoru
općine Zenica predlaže redovno održavanje i čišćenje korita vodotoka i izgradnju poprečnih
pregrada u bujičnim tokovima, izgradnju obaloutvrda u naseljenim mjestima, izgradnju zaštitnih
objekata, pošumljavanje goleti i zaustavljanje divlje sječe šuma.
Prezentacija 4: „Smanjenje rizika od katastrofa – osnovni koncept“ - prezentatorica gđa.
Naraya Carrasco, međunarodni stručnjak za smanjenje rizika od katastrofa
Gđa. Carrasco je na početku definirala osnovne pojmove kao što su katastrofa, opasnost,
ranjivost i rizik od katastrofa gdje navodi da se obično rizik od katastrofa ogleda u ljudskim
životima ili novcu. Ovi pojmovi su bitni da bi se shvatio koncept metodologije smanjenja rizika
od katastrofa koji zahtijeva odgovor na tri osnovna pitanja:
1. Šta se može dogoditi? ( odgovorom na ovo pitanje vršimo analizu rizika),
2. Šta je prihvatljivo? (u ovom koraku se vrši evaluacija rizika-donosimo odluku na osnovu
procjene šta to dobijamo, a šta gubimo),
3. Šta je potrebno poduzeti? (kad dobijemo odgovor na prethodna dva pitanja, vrši se
integralno planiranje mjera, ovisno o ciklusu rizika).
Potom je gđa. Carrasco pojasnila na koji način se donosi odluka o mjerama za smanjenje rizika
i naglasila da je bitno tokom donošenja odluka o mjerama za smanjenje rizika voditi računa da
sve mjere moraju biti u skladu sa principima održivosti. Ovakva metodologija zahtijeva
participativan pristup i u nju je uključeno više interesnih strana, a na samom kraju gđa. Carrasco
je istaknula da je smanjenje rizika odgovornost svakog od nas.
Slika 4: Prezentacija gđe Carrasco
Prezentacija 5: „Smanjenje rizika od katastrofa – uvod u alat CEDRIG i primjeri primjene“ -
prezentatorica gđa. Naraya Carrasco, međunarodni stručnjak za smanjenje rizika od
katastrofa
Gđa. Carrasco je izložila sistematičan pristup smanjenju rizika od katastrofa koji je razvijen u
Švicarskoj. Alat koji su eksperti Švicarske agencije za razvoj i saradnju razvili naziva se CEDRIG,
a nastao je kao objedinjenje SDC-ovog vodiča za smanjenje rizika od katastrofa i OECD-ovog
integralnog pristupa adaptaciji klimatskim promjenama.
Kao osnovni ciljevi CEDRIG alata se ističu:
- Povećanje otpornosti i smanjenje negativnog uticaja aktivnosti,
- Poboljšanje kapaciteta otpornosti prirodnih sistema i zajednica,
- Integrisanje klimatskih promjena, okoliša i smanjenja rizika od katastrofa u razvojnu
saradnju i humanitarnu pomoć,
- Prepoznavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, degradacijom okoliša i/ili
tektonskom aktivnošću.
Gđa. Carrasco je pojasnila koncept CEDRIG alata koji se sastoji od 3 osnovna modula i to:
1. Modul I – koji podrazumijeva snimanje rizika i utjecaja da bi se odredilo da li postoji
značajan rizik i da li zahtijeva detaljniju procjenu,
2. Modul II - koji podrazumijeva detaljniju procjenu na strateškom i programskom nivou i
koji stavlja fokus na samu procjenu rizika,
3. Modul III - koji podrazumijeva detaljnu procjenu na nivou projekta i unutar kojeg se vrši
detaljna evaulacija rizika i utjecaja.
Na kraju je gđa. Carrasco navela i primjere zemalja u svijetu gdje je CEDRIG našao svoju
primjenu uz naravno prilagodbu datoj državi, i kao pozitivan primjer istaknula integraciju
CEDRIG-a u državne smjernice u Boliviji.
Prezentacija 6: „Primjer novog pristupa i metodologije za upravljanje poplavnim rizikom na
opštinskom nivou - pilot projekat Bihać“- prezentator gosp. Kemal Hadžić, Una Consulting
Gosp. Hadžić je prisutnima predstavio dva projekta koja su implementirana od strane Una
Consultinga:
1. Kartiranje poplava, istraživanje potencijalnih rizika i koncept mjera - pilot projekat u
okviru projekta GOV-WADE,
2. Tehnički prilozi Kantonalnog operativnog plana odbrane od poplava – izrada
elaborata za 8 vodotoka II kategorije.
U svojoj prezentaciji, gosp. Hadžić je objasnio metodologiju kojom su projekti rađeni, a koja je
preuzeta iz švicarskog iskustva i prakse, s naglaskom da je prvi projekat imao više edukativni
karakter. Također je pojašnjeno na koji način su prikupljani podaci za potrebe projekata s
obzirom da su podloge za projektovanje koje su bila na raspolaganju zastarjele i neupotrebljive.
Prikazan je i način određivanja karata fenomena, karata opasnosti od rizika te mjere koje su
date za poboljšanje stanja kao što su izrada regulacija i nasipa, obezbjeđenje inundacionih
prostora, te prirodnih i vještačkih retenzija, izvođenje zaštite pojedinačnih objekata, redovno
čišćenje i održavanje vodotoka i unapređenje upravljanja prostorom uz napomenu da se kod
primjene svake od ovih mjera mora voditi računa o posljedicama koje iste izazivaju na
nizvodnom dijelu vodotoka.
Slika 5: Prezentacija gosp.Hadžića
4.4. Diskusija
Nakon prezentacije gđe. Carrasco razvila se dinamična diskusija, gdje su učesnici davali svoja
mišljenja, komentare, te postavljali pitanja u svrhu pojašnjenja prezentacija.
Na pitanje koliko uvođenje koncepta smanjenja rizika od katastrofa u projekat poskupljuje sam
projekat, gđa Carrasco je pojasnila da uvođenjem metodologije smanjenja rizika od katastrofa
na samom početku projekta definitivno poskupljuje sam projekat, ali dugoročno gledajući je
jako isplativo, jer je pokazano da ulaganjem 1$ u preventivno djelovanje rezultira uštedom 4-
7$ potreba za sanacijom nakon katastrofe.
Upitana da li CEDRIG alat može da posluži za procjenu rizika od poplava za postojeću situaciju
u gradovima, objasnila je da CEDRIG alat služi za potrebe planiranja, a probleme ne sagledava
samo sa tehničkog aspekta. Za veće gradove se koristi II modul CEDRIG alata koji
podrazumijeva strateško planiranje.
U vezi primjene CEDRIG alata na prostoru Europe, potvrdila je da alat još uvijek nije primijenjen
na nivou Europe, zasad je primjenu našao u zemljama u razvoju kao što su to zemlje Južne
Amerike i Centralne Afrike.
Na kraju diskusije gđa Carrasco je potvrdila da je metoda primjene CEDRIG alata kompatibilna
sa metodama određivanja rizika od strane investitora, odnosno da CEDRIG alat u potpunosti
prati sve internacionalne vodiče i smjernice.
Učesnici su iznijeli svoja mišljenja i prijedloge u vezi sa CEDRIG alatom:
- nužnost primjene ovog alata i kod nas, ali uz političku podršku da se nađe veza između
ovih alata i naših propisa,
- važno je da se utvrdi pravac i da se sagleda kako da se dorade i unaprijede postojeće
strategije i poveća spremnost na ovakve događaje,
- staviti naglasak na preventivno djelovanje, pravovremeno uočiti sve elemente
upravljanja i uzroke katastrofa,
- mogućnost primjene CEDRIG alata na veći broj korisnika, da se osim poplavnih rizika
tretiraju i problemi kao što su prostorno planiranje, poljoprivredna zemljišta i drugi.
5. Rad u grupama
Nakon prvog dijela sastanka u kojem su učesnicima predstavljene prezentacije kojima se dao
pregled stanja u toku i nakon poplavnog događaja u periodu maj, august i septembar 2014.
godine, te prezentacija gđe. Naraye Carrasco o konceptu smanjenja rizika od katastrofa i
uvođenju CEDRIG alata, učesnicima sastanka je pojašnjen koncept radnog zadatka od strane
gđe. Snežane Mišić Mihajlović i izvršena je podjela učesnika u radne grupe. Zadatak radnih
grupa je bio da izvrše analizu stanja – preventivno djelovanje, poplavni događaj i mjere
poboljšanja nakon poplava u BiH kroz SWOT metodu sa posebnim naglaskom na definiranje
mogućnosti za unaprjeđenje stanja. Učesnici sastanka su podijeljeni u četiri radne grupe na
slijedećim nivoima:
Svaka grupa je imala zadatak da SWOT metodu primijeni kroz dole navedene aspekte aspekte
i definira do 5 zajedničkih mjera unapređenja u vlastitom radnom okruženju.
1. Postojeći pravni (zakoni i podzakonski propisi) i institucionalni okvir (nadležni državni
organi i subjekti kojima je povjereno upravljanje i održavanje vodnih objekata i
dobara) za upravljanje poplavnim rizikom u BiH,
2. Preventivne mjere – redovno održavanje vodnih objekata i dobara, prikupljanje
podataka, jačanje tehničkih i ljudskih kapaciteta nadležnih organa,
3. Koordinacija/komunikacija između:
- nadležnih organa u toku i nakon poplavnog događaja,
- nadležnih organa/tijela sa ugroženim stanovništvom i obavještavanje šire javnosti,
4. Procjena šteta i potreba za oporavkom, procjena uticaja na okoliš i interventne
kratkoročne mjere,
5. Analiza cjelokupnog događaja i prijedlog dugoročnih mjera.
Grupa
1.
Državni nivo/ Entitetski nivo – FBiH/RS – entitetska ministarstva vodoprivrede, okoliša, prostornog
uređenja i građenja, agencije za vode i fond za zaštitu okoliša/životne sredine, entitetske službe civilne
zaštite
2. Kantonalna ministarstva vodoprivrede, okoliša, prostornog uređenja i građenja
3. Općine/opštine
4. Javna komunalna i vodovodna preduzeća, donatori, razvojne banke, konsultanti, izvođači radova,
NVO, osiguravajuće kuće, privatni sektor, građani
5.1. Zaključci rada u radnim grupama
Nakon intenzivnog grupnog rada, predstavnik svake grupe je prezentirao rad grupe i naveo
mjere unaprjeđenja koje su kao grupa predložili. U Prilogu 4 Izvještaja se nalaze rezultati radnih
grupa prema zadanoj temi. Bitno je istaknuti da su se sve radne grupe složile da u BiH postoji
dobar zakonski okvir, ali da problemi nastaju usljed neprovođenja istog. Također je dat
naglasak na nepostojanje pravilne koordinacije između nadležnih institucija na svim nivoima te
da je potrebno uložiti napore u doradu operativnih planova odbrane od poplava u cilju
funkcionalnije primjene na terenu. Sve radne grupe su istaknule da je veoma bitno raditi na
povećanju svijesti građana o problemu poplava, te na taj način pokušati djelovati protiv
ilegalne izgradnje i nekontrolirane sječe šuma, ali isto tako je veoma bitno da se stiču nova
znanja i da se vrši njihova razmjena. U BiH postoji određen broj zaštitnih vodnih objekata koji se
ne održavaju pa je stoga veoma bitno da se donesu odluke u čijoj nadležnosti je održavanje
takvih objekata i da se isto redovno provodi, te da je potrebno raditi i na unaprijeđenju tih
objekata i izgradnji novih da bi se zadovoljile sve potrebe.
Slike 6.7.8.9. : Rad u radnim grupama
6. Naučene lekcije i rezultati sastanka
Ciljevi i očekivani rezultati jedanaestog redovnog sastanka Aquasan mreže BiH su na osnovu
procjene učesnika u cijelosti postignuti:
- učesnici su dobili pregled situacije i iskustava pojedinaca tokom katastrofalnih poplava
koje su se u nekoliko navrata dogodile u BiH,
- učesnici sastanka su informirani i unaprijeđena su znanja učesnika o novim pristupima i
metodologijama smanjenja rizika od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u
rad nadležnih upravnih organizacija,
- dat je prijedlog o održavanju trodnevne radionice na istu temu koja bi rezultirala
prijedlogom ključnih mjera preventivnog djelovanja u slučaju katastrofa, ali uključujući
i mjere unapređenja postojećeg stanja upravljanja poplavnim rizikom u BiH,
- povećano je razumijevanje učesnika u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, te
aktualizirana potreba za dodatnim unapređenjima postojećeg upravljanja poplavnim
rizikom u Bosni i Hercegovini,
- unaprjeđena su znanja učesnika o novim pristupima i metodologijama smanjenja rizika
od katastrofa i mogućnostima njihovog uvođenja u rad nadležnih upravnih
organizacija,
- unaprjeđena saradnja, komunikacija i koordinacija učesnika u sektoru voda i zaštite
okoliša.
7. Evaluacija sastanka
Na kraju sastanka, učesnicima je podijeljen evaluacijski upitnik sa 9 pitanja vezanih za samu
organizaciju sastanka, kao i kvalitet prezentiranih informacija. Iz komentara učesnika izdvojene
su neke od sugestija i zapažanja:
- Prikazane prezentacije je potrebno dostaviti svim načelnicima i gradonačelnicima RS,
jer su oni predsjednici kriznih štabova,
- Potrebno je kroz Aquasan mrežu u BiH naći način da se uvede CEDRIG alat u BiH,
- Najviše diskusije se razvilo u toku rada u radnim grupama, što je veoma pozitivno, jer su
se na taj način razmijenila iskustva,
- Potrebno je raditi na poboljšanju saradnje vodoprivrednog i šumarskog sektora u cilju
primjene zakonske regulative,
- Postoje mogućnosti da se prevaziđu ili ublaže katastrofe kojima je čovjek uzrok – o
problemu poplava je potrebno pričati i u školama, te na taj način podizati svijest i
educirati građanstvo,
- Zbog ogromnih štetnih posljedica izazvanih posljednjim poplavama u BiH nužno je
adaptirati nove tehnike i alate kod analiza kratkoročnih i posebno dugoročnih planova
i mjera,
- Potrebna nam je pomoć internacionalnih eksperata za definisanje mjera za oporavkom
i upravljanjem rizika.
Dijagram 1: Rezultati evaluacijskog upitnika
8. Zaključci sastanka i naredni koraci
Nakon što je prezentiran rad svake radne grupe sa prijedlozima i mjerama za unaprjeđenje
izvedeni su zaključci sastanka:
1. Potrebna je primjena sistematskog i sveobuhvatnog pristupa upravljanja rizikom i
preventivnim mjerama (primjer CEDRIG alata),
2. Nužno je raditi na izgradnji institucionalnih i kadrovskih kapaciteta sa naglaskom na
razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi,
3. Uključivanje građana i javnosti, podizanje svijesti i educiranje o njihovim uticajima i
mogućnostima u toku poplavnih događaja je od izuzetne važnosti,
4. Potrebne su izmjene i dopune postojećih zakona u cilju njihove funkcionalnije primjene,
5. Procese planiranja je potrebno unaprijediti,
6. Neophodno je raditi na unapređenju komunikacije svih aktera i koordinacije svih
aktivnosti na svim nivoima u BiH,
7. Vodni zaštitni objekti se moraju redovno održavati i unaprijediti, te moraju biti održivi, što
znači da je potreban proaktivan pristup tom problemu.
Kao prijedloge tema za razmatranje na narednim sastancima Aquasan mreže u BiH, učesnici
su predložili slijedeće:
1. Upravljanje poplavnim rizikom,
2. Detaljnije upoznavanje sa CEDRIG alatom,
3. Integrisani pristup problemu poplava i učešće svih sektora, naročito sektora šumarstva
4. Detaljniji i konkretniji sadržaji za upravljanje rizikom, prilagođen općinama, civilnoj zaštiti,
vatrogasnim jedinicama i drugima,
5. Intergalno upravljanje zaštitom od poplava,
6. Razvoj koordinacija sektora šumarstva, voda, prostornog uređenja i zaštite okoliša.