0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

IN FONDACIJA

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

BH Telecom

“Možda ja griješim,

možda ste vi u pravu ali

samo zajedničkim

nastojanjem možemo

riješiti problem

1

Riječ urednice *

Nova adresa *

Pisali ste nam o *

Kutak za studente *

U posjeti Debatologiji *

U posjeti debatewise-u *

Riječi velikana *

Preuzeli smo od/Upoznajmo EU

vršnjačkog nasilja, već se u potpunosti zanemaruju njegove posljedice. Šta su to

posljedice vršnjačkog nasilja, koliko dugo traju i kako se manifestuju?

Kada se govori o posljedicama vršnjačkog nasilja, u bh. javnosti se najčešće misli samo

na posljedice fizičkog nasilja. Gotovo da ne postoji ozbiljna sociološka i psihološka

analiza ove teme, a da dolazi sa našeg govornog područja, što doprinosi nedovoljnom

broju dostupnih informacija, koje vode ka neznanju i predrasudama. Fizičke posljedice

su, najčešće, kratkotrajne prirode, a one sa kojima živimo cijelog života i koje u velikoj

mjeri oblikuju sve naše odluke i stavove i misli – u našem društvu ne predstavljaju temu

o kojoj se govori i počivaju na alteranativnoj medicini ćutanja o problemu koja je

univerzalno primjenjiv lijek. Vršnjačko nasilje je mnogo više od fizičkog nasilja, a njegove

posljedice ne pogađaju samo jednu osobu, već se transgeneracijski prenose na nove

naraštaje. Posljedice vršnjačkog nasilja ne pogađaju samo mladu osobu i vršnjačko

A POSLJEDICE?

Ne znam da li ste gledali seriju Everybody Loves Raymond i epizodu u

kojoj se Raymond suočava sa dvije obaveze: čuvanje sina koji ne želi

da ide u školu i završavanje radniih obveza. Ako niste, obavezno

pogledajte na koji način se u mnoštvu humorističnih situacija razvija

zanimljiva priča o posljedicama vršnjačkog nasilja sa kojima se

susreće Raymondov sin, ali i Raymond. Dok dječak odbija da ode u

školu zbog ismijavanja izazvanog činjenicom da je učiteljicu nazvao –

„mama“, Raymond se prisjeća ismijavanja koje je preživio tridesetak

godina ranije. Ne samo da se u javnosti rijetko govori o problemu

nasilje nije kratkotrajan čin, jer se manifestuju

tokom cijelog života. Nedostatak

samopouzdanja, potreba za

samookrivljivanjem, asocijalnost, socijalna

isključenost, strahovi... – samo su neke od

mogućih posljedica nasilja o kojima se ne

govori. Tamo gdje je opšteprihvaćeno da se na

nasilje odgovara nasiljem i da se o ovom

problemu ne govori javno, teško je govoriti o

ulozi škole i porodice za prevazilaženje ovog

problema, jer da bi se uopšte moglo govoriti o

rješavanju problema – najprije ga je potrebno

spoznati, uvidjeti njegov uzrok, a zatim i

posljedice. Stoga u ovom broju Debatnih

novosti problem vršnjačkog nasilja

sagledavamo kroz različite aspekte, sa

namjerom da ukažemo na važnost kulture

komunikacije i argumentovane rasprave za

2

svaki od njih. U ovom broju Debatnih novosti nastojimo da vas

potaknemo da prepoznate problem i da sami sagledate njegove

posljedice, kako bi mogli ponuditi najbolja moguća rješenja za

njegovo prevazilaženje. Kao što nas KPP debatni format uči,

dobar plan je samo onaj koji predstavlja uzajamno poveznu

cjelinu između problema i posljedice.

Tragajući za najboljim rješenjem za prevazilaženje problema

vršnjačkog nasilja, i najavljujemo seminar u Mostaru i prvi

Festival protiv nasilja, koji će biti održan u aprilu, kroz

predstavljanje okvirnih tema ovog događaja. Nadamo se da smo

vam ponudili dovoljno razloga da i vi budete dio borbe za

promovisanje pozitivnog vršnjačkog uticaja, naspram vršnjačko

nasilja i da ćete nam o svom viđenju ove teme pisati za naredno

izdanje Debatnih novosti

JOŠ MALO O

SELIDBI:

Vjerovatno ste čuli za

brojne taktike

izgradnje tima (team

building), od

druženja, večera i

igara do zajedničkih

putovanja. CKD-u

ovo nije potrebno jer

se u timu svi tako

dobro poznajemo da

smo počeli

komunicirati i bez

riječi. Tako smo

28.02.2014. za jedno

poslijepodne uspjeli

preseliti cijelu

kancelariju, i

spremno dočaketi

prvi martovski

ponedjeljak u novim

prostorijama. A u

selidbi su

učestvovali:

Sanja Vlaisavljević,

Jasmin Čečo, Zoran

Marčeta, Amela

Ibrahimagić, Anesa

Vilić, Anja Gengo,

Ardanela Ridžalović i

Nadina Balagić,.

Urednica Debatnih

novosti nije mogla biti

u Sarajevu, ali je zato

iz daleke Bijeljine

slala mnogo dobrih

vibracija i na taj način

olakšala posao

selidbe Vedran

Marčeta je došao,

popio piće i otišao da

završi renoviranje

„Romantika“.

Nova godina je za Centar za kulturu dijaloga donijela mnoštvo

noviteta, ne samo kada je riječ o novim projektima, debatnim

klubovima i aktivnostima, već i o radnom prostoru. Da, da...

CKD se nalazi na novoj adresi. Ukoliko vam je potreban neki

savjet, ako želite da nas obavijestite o dešavanjima u vašem

debatnom klubu ili jednostavno želite da nam pomognete u

pripremi neke aktivnosti, uz toplu prijateljsku atmosferu – sada

nas možete pronaći na novoj adresi: Fra Anđela Zvizdovića 1,

Poslovni centar Unitic. Ulazak u kancelariju je vrlo jednostavan.

Kada nas potražite na recepciji, dobićete kodno pitanje koje se

odnosi na neko od pravila debate, argumentacije ili retorike i

deset sekundi za tačan odgovor . Tačan odgovor vas vodi u

tople prostorije kancelarije (za one koje su nas posjećivali na

ranijoj adresi, ova informacija je od velikog značaja, a uvjereni

smo da znaju zbog čega ), a ako ipak nemate dovoljno

vremena da odgovarate na kodna pitanja, uvijek nas možete

kontaktirati na: 033 203 668, koji je od mjeseca februara u

upotrebi i kao fax, spreman za vaše priloge i izvještaje za

Debatne novosti. Posjetite nas, kodna pitanja nisu teška .

NA NOVOJ ADRESI, SA ISTIM CILJEM

3

JAVNA DEBATA

DO PRAVA NARODA KULTUROM DIJALOGA - STOP

POLITIČKOJ NEODGOVORNOSTI I ULIČNIM NEREDIMA (13.02.2014.)

FOTOGRAFIJE:

Centar za kulturu dijaloga (CKD), je 13.02.2014. u Poslovnom centru UNITIC

u Sarajevu, organizirao javnu debatu povodom prosvjeda u BiH. Poziv za

učešće u javnoj debati su dobili: sve političke partije u BiH; sve NVO, sve

internacionalne NVO, sve NVO mreže; dekani svih fakulteta u Sarajevu;

Rektorat Univerziteta u Sarajevu, sve policijske strukture u BiH, Vijeće

ministara BiH, Vlada FBiH, Predsjedništvo BiH, institucije za kulturu; svi

mediji, KS, Vlada KS, Grad Sarajevo, sindikalne organizacije, načelnici

općina i općinska vijeća, sve ambasade u BiH.

Kao uvodničari na debati govorili su: prof. dr. Salih Fočo, Filozofski fakultet

Sarajevo; prof dr. Senadin Lavić, Fakultet političkih nauka Sarajevo; Almir

Terzić, politički analitičar i novinar Oslobođenja; Adil Kulenović, Krug

neovisnih intelektualaca '99; Ranka Katalinski psiholog; Predrag Praštalo,

Evropski pokret i moderator Sanja Vlaisavljević.

Cilj debate je bio aktivno uključiti sve aktere bh. društva u zajednički dijalog

zbog kreiranja rješenja i odgovora na pitanja koja su već godinama

neodgovorena, a odnose se na socijalna, društvena, politička pitanja zbog

kojih su 06.02.2014. započeli prosvjedi u BiH. CKD je debatom nastojao

potaći argumentiranu raspravu među svim stranama, akcentirajući na prvom

mjestu opravdane zahtjeve građana, ali i ističući da su trenutni predstavnici

vlasti legitimni predstavnici i da njihova smjena može biti izvršena samo uz

potpunu podršku svih građana koji su ih izabrali kao svoje zastupnike u

vlasti. Prisutni na javnoj debati nisu opravdali nasilne ulične prosvjede sa

krvavim posljedicama, ali su uvažili i podržali svaki miran, legalan i legitiman

oblik iznošenja zahtjeva i stavova građana.

KAO RAZLOZI GRAĐANSKIH NEMIRA NAVEDENI SU:

o Socio-ekonomsko nezadovoljstvo građana kao posljedica loše provedenih

privatizacijskih procesa.

o Nerazumijevanje procesa tranzicije i post ratne revitalizacije.

o Nepostojanje dobre socijalne politike.

o Nepostojanje dobre regulacije pravnog i ekonomskog sistema.

o Nepostojanje sistema vrijednosti.

o Pretvaranje radnika u „bijelo roblje“.

o Odsustvo razumijevanja za probleme mladih. (Mladi su i prethodno izlazili

na mirne proteste tražeći bolje uvjete za obrazovanje, ali to nije bilo medijski

propraćeno. Gnjev koji su iskazali bacanjem kamenica i paljenjem zgrada

dobio je pozornost svih medija u BiH)

o Postojanje nametnutog ustava koji omogućava etno-klerikalni sistem vlasti.

o Odsustvo svijesti političara o tome kako žive građani.

o Uništenje srednje građanske klase koja je u svim demokratskim zemljama

nositelj promjena.

o Ignoriranje navoda akademske zajednice da je donošenje važnih odluka

postalo vaninstitucionalno.

o Nedovoljna razvijenost civilnog društva.

o Nijemost nevladinog sektora na brojne političke krize.

o Neučinkovitost postojećeg društvenog sistema.

4

JAVNA DEBATA

DO PRAVA NARODA KULTUROM DIJALOGA - STOP

POLITIČKOJ NEODGOVORNOSTI I ULIČNIM NEREDIMA (13.02.2014.)

JERUZALEMSKI

DIJALOG

- A tako? On je iz

Nazareta?

- Pa naravno: piljarica na

uglu - to mu je rođena

teta!

- A ja sam čula da je on

nezakonito dijete

i da mu otac ulice mete.

- Rođen je u štali, to je

stalno;

uopće: podrijetlo tog

dječaka je nejasno i

kalno.

S nekakvim starcem da

mu se klati mati.

Tko bi mogao, gospa,

sve te skandale znati?

- Pa dobro. Ima li on

kakve škole?

Je li svršio maturu?

- Ali!

Gospa se po svoj prilici

šali!

Kakvu božju maturu?

Neki dan na cesti

poljubio je jednu javnu

curu!

S dangubama pije; za

njim idu

sami bokci sljepci i

ribari,

a sad je stao i djecu(11)

da nam kvari.

Već su i prijave stale

da protiv njega policiji

stižu(12).

Pazite dobro, gospa,

taj će dečko svršiti na

križu!

MIROSLAV KRLEŽA

PREDLOŽENA SU SLJEDEĆA RJEŠENJA:

o Promijeniti društveno stanje uz djelovanje vlade, nevladinih institucija kao i

vaninstitucionalno djelovanje.

o Poboljšati zakonska rješenja koja su u vezi sa privatizacijom.

o Izgraditi novi vrijednosni sistem i vlast prepustiti sposobnima, a ne

podobnima.

o Smanjiti politizaciju društva.

o Omogućiti kvalitetnije izvještavanje medija o pozitivnim koracima koje mladi

preduzimaju, a manje o negativnim.

o Podržati inicijative mladih i uključiti ih u aktivno rješavanje problema, kroz

uvođenje u društvenu sferu.

o Obezbijediti i lošim učenicima uključenje u vannastavne aktivnosti.

o Kreirati zajednički zahtjev „Milion građana BiH za izmjenu ustava“.

o Izmijeniti Aneks 4. Dejtonskog sporazuma

o Uskladiti novi ustav sa ustavima zemalja EU.

o Izmijeniti način izbora upravnih odbora u medijima tj. javnim servisima,

kako bi se spriječilo njihovo političko deklariranje.

o Poboljšati dijalog između vladinog i nevladinog sektora i zahtijevati od

NVO-a u BiH da budu apolitične.

o Napraviti jasnu distinkciju između huligana koji ruše i pale, i građana koji

svoje nezadovoljstvo iskazuju na miran i pravnim propisima predviđen način.

o Uputiti institucijama hitan, legalan i legitiman zahtjev svih aktera, za

uspostavljanje funkcionalnih institucija umjesto smijenjenih

o Prihvatiti i palijativne mjere za najugroženije, pogotovo tamo gdje nema

plaća, osiguranja, uvezanog staža, mjere osiguranja studenata i đaka, te

prijevoza.

o Spriječiti da privatizacija i privatna inicijativa budu unaprijed kriminalizirani.

o Onemogućiti da ekscesi na protestima prikriju socijalno-ekonomske

probleme i korupciju.

o Nastaviti povremena protestna okupljanja u dostojanstvenoj formi, dok se

ne donesu mjere za konkretne promjene.

o Utvrditi odgovornost izvršne vlasti, i tužilaštva za korupciju, zloupotrebu

privatizacije, i uvesti nove privatizacijske modele.

o Zahtijevati od Visokog predstavnika da preduzme mjere iz nadležnosti koje

ima, kako bi se zaustavila opasnost od destabilizacije demokratskog poretka

BiH.

o Unaprijediti svijest građana da glasaju na izborima kako bi pobijedile

političke opcije koje će raditi u interesu svih građana.

o Izvršiti ujednačavanje istih zakona po kantonima, posebno u vezi sa javnim

primanjima i davanjima

o Objediniti zahtjeve radnika.

o Podržati plenum građana ukoliko je formiran kao korektivna inicijativa, a ne

kao nova politička inicijativa, i ukoliko ga podržava većina građana.

o Osuditi protuustavno djelovanje i oštećenje državnih obilježja i imovine, i

počinitelje u skladu sa zakonom kazniti.

o Insistirati na poštivanju prava svih građana, kao i informiranju bh. javnosti

da traženje prava za jedne ne smije značiti ukidanje prava za druge.

5

CKD ODGOVARA:

Draga prof. Alma i

dragi debatanti

“Modusa” CKD tim

vam iskreno

zahvaljuje za

predivne čestitke, i

raduje nas skoro

viđenje na Jahorini

povodom Debatnog

festivala.

Tamo ćemo imati

još razloga za

slavlje jer ćemo

birati državnog

prvaka u debati!

Dobro nam došli!

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SARAJEVO

Debatanti debatnog kluba Modus, na čelu sa profesoricom

Almom Ahmethodžić su u februaru uputili čestitke povodom Dana

Nezavisnosti BiH

kao i za Internacionalni Dan Žena.

KLUBOVI NAM PIŠU...

6

KOMENTAR CKD-a:

Predstavljenu javnu

debatu su inicirali

učenici Srednje

škole za tekstil,

kožu i dizajn iz

Sarajeva.

Kroz niz aktivnosti

povodom

obilježavanja Dana

nezavisnoti BiH,

učenici su održali i

debatu za učenike i

profesore.

Ovim su pokazali da

mladi ljudi BiH mogu

biti nositelji

pozitivnih promjena

u društvu. A pošto

profesorica i

debatnti puno rade i

o tome nam često

pišu, imenujemo ih

ekskluzivnim

zastupnicima za

pisanje tekstova o

debati u Sarajevu!

JAVNA DEBATA U SREDNJOJ ŠKOLI ZA TEKSTIL KOŽU I

DIZAJN – SARAJEVO

Tema javne debate: INTERKULTURALIZAM TREBA DA BUDE

MODEL SVIH ZEMALJA EU

AFIRMACIJA

KRITERIJ: JEDNAKO POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA I

SLOBODA SVIH GRAĐANA

Definicije:

Interkulturalizam prema Abdulah Pretaceille prefiksi multi i inter

označavaju društvene i kult. odnose između više naroda. Dakle

pojam multikulture odnosi se na pluralitet elemenata u igri

situacije između različitih kultura dok interkultura je dinamičan i

nužno ukazuje na odnos razmjennu slup dinamičkih tokova

EU jedinstvena međuvladina nadnacionalna zajednica Evropskih

država.

Izvor: www.UniversityCivilRighst NY

A1. Svi ljudi su jednaki. Ustav BiH u Preambuli se kaže:

Oslanjajući se na poštivanje ljudskog dostojanstva slobode i

jednakosti...Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravedne

procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar

pluralističkog društva...U želji da podstaknu opšte blagostanje i

ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje

tržišne privrede...Vođeni ciljevima i načelima Povelje UN

Čl. II Ljudska prava i osnovne slobode BIH u oba entiteta će

osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i

osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava

za BIH kao što je predviđeno u Aneksu 6.

A2 Povelja UN Preambula Opća deklaracija o pravima čovjeka

kao opći ideal koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi

svaki pojedinac i svaki organ društva težili učenjem vaspitanjem

doprinesu poštivanjem prava i sloboda... U čl. 2 Svakome su

dostupna prava i slobode navedene u ovoj deklaraciji. dvije

trećine država na svijetu ratifikovale su ove instrumente.

Migracije stanovništva u Evropi naročito Istočnoj i Južnoj učinili

su da su savremene države višekulturne etničke jezičke i

itd.Izvor wwww. UN.org

A3. Interkulturalni odgoj i obrazovanje. Interkulturalno

obrazovanje produktivno pr. Švicarska zatim prvi ajet Ikre u

kojem se kaže da se uči a monoteističke religije zagovaraju

poštivanje drugih i drugačijih što podrazumijeva i poštivanje vl.

običaja i vrijednosti vjerskih i itd.

KLUBOVI NAM PIŠU

7

SAMOTNA LJUBAV

Ponoć već je prošla,

svjetlo mi se gasi,

Na baršunu crnom

leži teška noć;

Čelom mi se truni

spomen tvojih vlasi—

Ljubavi daleka, kad

ćeš, kad ćeš doć?

Otišla si. Gdje si? Ko

da umrla si,

Udaljenost ima smrti

tužnu moć,

Srcem srsi, strasti,

dušom sumnje,

strasi—

Poginut ću noćas i za

dragom poć.

— Ljubav nije

sreća!—znaš li kad mi

reče?—

— Ljubav, to je rana, i

ta rana peče,

— Ljubav boli, boli,

kao život boli,

— Teško, teško onom

koji jako voli.—

Nisi pravo rekla.

Ljubav bol je, plamen,

Ali muči samo kad

sam sam — ko

kamen.

A.G. MATOŠ

NEGACIJA

KRITERIJ: PRAVO IZBORA

DEFINICIJE:

Interkulturalizam prema Abdulah Pretaceille prefikci multi i inter

označavaju društvene i kult. odnose između više naroda. Dakle pojam

multikulture odnosi se na pluralitet elemenata u igri situacije između

različitih kult. dok interkulture je dinamičan i nužno ukazuje na odnos

razmjennu slup dinamičkih tokova

EU jedinstvena međuvladina nadnacionalna zajednica Evropskih

država.

Izvor: www.UniversityCivil Righst NY

N1 Pravo na slobodu izbora. Ljudska prava se mogu posmatrati kao

politička organizacija društva iz koje proizilazi značajan broj moralnih

opravdanja za ljudska prava. Kao potrepu ovog argumenta nalazimo u

Univerzalnoj deklaraciji gdje se kaže da se moraju poštovati a)

osobna politička prava među kojima se između ostalog ističu politička,

socijalna i kulturna

N2. Interkulturalizam i bilo šta drugo ne može se nametati silom.

Interkultura ne rješava pitanja koja su velikim dijelom povod za val

neslaganja npr. ekomonija BiH intervju sa veleposlanikom Švicarske u

BIH A. Shalerom gdje se kaže da BiH i Švicarska imaju ekonomsku

suradnju ali da može biti i bolja na boljim temeljima potpis Ugovor o

slobodnoj trgovini bi to osigurao iako su ove dvije zemlje po

međusobnoj suradnji na trećem mjestu a Ugovor o slobodnoj trgovini

bi to uveliko poboljšao.

N3. Interkulturalizam ne osigurava mir, red i poštivanje ljudskih prava.

Pr. Amerika gdje su još uvijek otvorena pitanja iako na mnogo višem

kvalitetnijem nivou. Pr. nepoštivanja ljudskih prava kult jezičkih etničkih

djeca iz Konjević Polja i pit. nacionalne grupe predmeta odnosno

nametanja određenih nast. sadržaja i nepoštivanje želje za

nacionalnom grupom predmeta.

Zapažanja i zaključci

Otvorena pitanja tokom debate:U toku debate u unakršenim pitanjima

najviše se diskutovalo o ljudskim pravima kulturi interkulturi i

multikulturi njihovom značaju i razlikama gdje je afirmacijska ekipa se

pokazala uspješnijom.

KLUBOVI NAM PIŠU

8

CKD KAŽE:

Draga prof. Alma,

hvala vam za

dostavljeni tekst

koji CKD neće

komentirati.

Komentare

prepuštamo

debatantima i

profesorima, kako

bi kroz razmjenu

ideja podstakli

argumentiranu

diskusiji o nekim

od najtežih tema

debate i filozofije.

Čestitamo vam na

volji i želji da

doprinesete

uspostavljanju

kulture dijaloga ne

samo u vašoj školi,

nego i svim

čitateljima

Debatnih novosti

Najbolje

komentare koji

stignu na e-mail

adresu:

izvjestaji.ckd@gm

ail.com ćemo

objaviti u Debatnim

novostima!

O ARGUMENTU I ARGUMENTACIJI

Poznata Arisotelova prva rečenica u Metafizici:“Svi ljudi teže znanju po

naravi“ . Um je mjerilo čovjeka jer u istom djelu kaže: „Djelatnost uma

je život“. U svom djelu Nagovor na flozofiju u fr. 52 kaže da je stjecanje

mudrosti ugodno te da se svi privrženi filozofiji hoće se njome baviti

zaboravivši sve drugo što odgovara njegovoj podjeli ljudi i načina

života i stupnja spoznaje u Nikomahovoj etici: na one koji žive život

užitka -oni koji dobro poistovjećuju sa nasladom, politički život-

državnici koji poistovjećuju dobro i čast i misle da je to svrha političkog

života i čast i teorijski život-mudrost najviši stupanj i oblik misaonog

promatranja. Mudrost kao najviša djelatnost uma. Fr. 52“ Onaj koji kani

provjeravati ovo što je nekom rečeno ne smije zaboraviti da sve što je

dobro za ljudski život probitačno leži u upotrebi i djelovanju, a ne samo

u spoznaji. Ne donosi nam zdravlje poznavanje onoga što proizvodi

zdravlje nego njegovo korištenje na tijelu. Ni bogati ne postajemo

spoznajom bogatstva nego stjecanjem golema imetka. I najvažnije od

svega: ne vidimo dobro zato što poznajemo nešto od onoga što postoji

nego zato što dobro činimo, jer to je uistinu prava sreća: Zbog toga je

potrebno da i filozofija, ako je doista probitačna, bude ili činjenje dobra

ili da za takva činjenja bude korisna“. Argumenti ne koriste samo u

teoriji da spoznamo istinu nego na osnovu te spoznaje da i djelujemo

kao i ludi prakse i rada homo faberi što je najbolji primjer dao Sokrat (

značajan za definisanje, maieutiku, indukciju) koji je svojom

maieutikom i porodiljskom vještinom kroz razgovor osmišljen metod

pitanja i odgovora zasnovanih na činjenicama dovodio sugovornike do

stanja da sami rode istinu da to rađanje istine bude iz njihovog bića i

da je koriste u praksi da bi bili moralni. Misaono promatranje stvara

savršeno blaženstvo. Znanje radi znanja. Znati nešto shvatit njegovu

bit. Sve to da bi dosegli sreću-stanje u kojem se čovjek obogoličuje,

ozbiljava svoju božansku prirodu. Platon smatra da samo oni koji

vladaju umom filozofi mogu biti vladari i vidjeti Sunce Istinu i da žive po

Istini a da bi dosegli to potreban je adekvatan odgoj obrazovanje a

kraljiva vještina je DIJALEKTIKA DIA LOGOS-RAZGOVOR.

Platonova dijalektička vještina podrazumijeva HIPOTEZA (POLAZNI

POJAM) DIJARESIS (DIOBA) I DEFINICIJU(ODREĐIVANJE

SADRŽAJA POJMA). PR. DRŽAVNIK: -ONAJ KOJI IMA ZNANJE-

ONAJ KOJI NEMA ZNANJE TEORIJSKO-PRAKTIČNO-TEORIJSKO,

JER DRŽAVNIK NE RADI SA RUKOTVORINAMA I ITD. DOK SE NE

RASVIJETLE SVI BITNI ASPEKTI POJMA DRŽAVNIK TJ. DOK SE

POJAM NE DEFINIŠE.

IZ PROFESORSKOG UGLA

Prof. Alma Ahmethodžić, Srednja

škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

9

Kroz historiju filozofi su nastojali da dođu do istina a to su postizali na navedene načine. argument

je krucijalno sredstvo u dokazivanju istine, širenju znanja, pobijanju predrasuda. argument

podrazumijeva: TEZU npr. Školske uniforme treba nositi. OBRAZLOŽENJE: One šine ekonomske

prilike učenika manje vidljivim POTREPA: pokazale su ankete, sprovedene u školama ono što je

bitno za uočiti je da se argument ne temelji na DOKSI mjenju uvjerenju argument se temelji na

obrazloženju i potkrepi određene tvrdnje tako dolazimo do istine, novih znanja i potiskivanja

predrasuda i itd. Debata kao argumentirana rasprava počiva na argumentaciji, dijalogu koji se vodi

utvrđenim redoslijedom a cilj debate je doći do istine novih saznanja kroz pravilno metodički

utvrđenim redoslijedom istraživanje, prikupljanje informacija, analizu, jasno i precizno govoriti i itd.

Razlika između argumetovanog govora i govora koji se temelji na dokci uočiti ćemo sl. koracima.

Dijelim na dvije grupe, jedna ima zadatak da objasni ZAŠTO JE DOBRO BITI RŽAVNIK a druga

ima zad. a argumentirano rasvijetliti tezu: BII DRŽAVNIK JE DOBRO. Nakon toga sl. analiza i

diskusija načina rada objašnjenja analiziranja načina rada grupa njihovih objašnjenja zadatih teza.

Objašnjenja na čemu počivaju a na čemu argumenti npr. analogiji, uzročnosti, primjeru, dokzu,

stručnom mišljenju,principu, analizi i itd.

OBJASNITI ARGUMENTOVATI

ZAŠTO JE DOBRO BITI DRŽAVNIK BITI DRŽAVNIK JE DOBRO

Ne možemo govoriti o argumetiranju, definisanju, analiziranju a da ne spomenemo LOGIKU.

Logika je filozofska disciplina. koja se bavi i oblicima valjane misli i metodama znanstvene

spoznaje. LOGOS grč. govor, riječ, božanski govor, um mišljenje , zakon i itd. Nameće nam se

pitanje: Koja je to razlika između spoznaje lične koja se temelji na objašnjenju i ličnom uvjerenju i

znanstvene spoznaje?

Oblicima valjane misli i metodama znanstvene spoznaje bavi se elementarna logika za čijeg

osivača se smatra Aristoel i njegovi log. spojeni i nazvani Organon-oruđe(uma) npr.B-C, A-B -- A-

C (P1 Sve ribe dišu škrgama. P2 Šaran je riba. K Šaran diše škrgama. tj. iz istinitih premisa sl.

istinit zaključak a ono čime se koristi čovjek u svojim tvrdnjama koje čine S i P) i ko la su pojmovi

kroz misao, psihičke procese i mišljenje koje obuhvata kognitivne procese, saznanje i itd. Iz svega

izloženog jasno nam je da život po istini nije moguć ako nije zasnovan na umu, istini i pravilnom

djelovanju tj. po umu i istini isto tako nije moguć ni obrazovni sistem bez korištenja ovih log. zakona

bez razgovor, žive riječi kako je rekao Hajdeger da je čovjek biće koje govori. Govor je njegova bit,

koja ga odlikuje i razlikuje od drugih bića. „ Čovjek je mnogo iskusio, mnoge nebesnike nazvao,

otkad jesno razgovor čovjekovo biće je utemeljeno u jeziku, a jezik se istinski događa tek u

razgovoru, mi jesno razgovor“. Holderlin.

Što se tiče značaja arumenta u debatnm formatima jasno i najnaglašenije je u KP i KPP debatnom

formatu. Naročito stdizan rad poreda argumetiranja zhteva KPP debatni format koji zahtjeva jasno

uočavanje i def. problema pronalaženje načina i sredstava za njegovo rješnje. KPP debatni format

kao i KP debatni format ne pružaju mnogo prostora debatnatima za iznošenje govorničkih retorički

vještina koje su naglašene np.u govoru u debatnim formatima BPF i itd Go sav govor svodi na

argmeovanje pronlaženje nedostaka u argumentovanju protvnika i pridržavanja pravila

debatovanja.

IZ PROFESORSKOG UGLA

10

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

O VRŠNJAČKOM

NASILJU:

Novo istraživanje

pokazalo je da

vršnjačko nasilje,

odnosno „bullying“,

može loše utjecati na

fizičko i psihičko

zdravlje osobe

Liječnici iz Dječje

bolnice u Bostonu

ispitali su 4,297 djece

ne bi li saznali kakva

su im iskustva s

vršnjačkim nasiljem te

kako bi otkrili njihova

fizička i psihička

osjećanja.

Pokazalo se da bez

obzira na godine oni

koji su bili žrtve

vršnjačkog nasilja

imaju veću

vjerojatnost da razviju

depresiju i probleme

sa samopouzdanjem,

dok je djeci koja su

često bila podvrgnuta

različitim

zadirkivanjima bilo

teže hodati, trčati ili

sudjelovati u

sportskim

aktivnostima.

PREUZETO SA:

http://www.mojdoktor.

hr/article.php?id=4950

&naziv=vrsnjacko-

nasilje-narusava-

zdravlje

DEBATNI FESTIVAL PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

CKD je uz podršku In fondacije u školskoj 2013-2014. godini

krenuo sa realizacijom projekta: Snaga argumenta – umjesto

argument snage, sa generalnim ciljem promovisanja pozitivnog

vršnjačkog uticaja za prevenciju vršnjačkog nasilja. Iza nas su

dva interaktivna seminara, oko 50 internet debata posvećenih

ovoj temi, ali i brojni kreativni radovi učenika, koji su kroz

spajanje muzike, likovne umjetnosti i plesa nastojli poslati

pozitivnu poruku o potencijalu mladih ljudi za prevazilaženje

ovog problema.

Svakako, najreprezentativnji primjer spoja kreativnosti,

umjetnosti i debate je promotivni video protiv vršnjačkog nasilja,

koji je za kratko vrijeme privukao veliku pažnju bh. javnosti.

Kako se polako bližimo kraju ove školske godine i formalnom

kraju ovog projekta, iako je riječ o temi koju će CKD sa

debatnim klubovima nastaviti obrađivati i po završetku trajanja

projekta, svi debatni klubovi su krenuli sa velikim pripremama za

pretposljednju aktivnost u sklopu ovog projekta. Riječ je o

Festivalu protiv vršnjačkog nasilja, koji će okupiti mlade ljude iz

cijele BiH i potaći ih da kroz debatu kulturu komunikacije,

umjetnost i prvi debatni flash mob promovišu značaj borbe

protiv ovog problema. Nakon Festivala, CKD će pripremiti i

objaviti publikaciju o ovoj temi, koja predstavlja finalnu aktivnost

u sklopu projekta i promotivni materijal čiji su kreatori mladi ljudi,

koji su kroz kontinuiran i višemjesečni rad na istraživanju ove

teme i nuđenju kreativnih planova za prevazilaženje problema

doprinijeli stvaranju prvog sveobuhvatnog praktičnog priručnika

o ovoj temi u BiH.

A koje teme će biti obrađivane u sklopu festival i publikacije?

Predstavljamo vam samo neke od njih, kako biste mogli

usmjerite vaše istraživanje i rad u debatnim klubovima i

spremno dočekati debate i debatne radionice u sklopu ovog

događaja

11

O ODGOJNIM

PREPORUKAMA:

Kada govorimo o

maloljetnicima i

njihovim prestupima,

jedna od savremenih

tendencija u krivičnom

pravu jeste

podsticanje razvoja

alternativnih oblika

reakcije na

maloljetničko

prestupništvo. To je

prije svega nastojanje

da se slučajevi

maloljetničke

delinkvencije pokušaju

riješiti izvan krivičnog

postupka i krivične

procedure uopšte.

Ipak na ovim

prostorima ovo nije i

potpuna novost, jer je

u bivšoj Jugoslaviji

krivično

zakonodavstvo

normiralo i mogućnost

primjene načela

oportuniteta krivičnog

gonjenja maloljetnih

učinilaca krivičnih

djela, a to isto tako

predstavlja jedan od

oblika vansudskog

postupanja.

VIŠE PROČITAJTE

NA:

http://www.glasnaroda

.ba/rubrike/9-strana-

umjetnosti/item/4314-

odgojne-preporuke-

kao-alternativni-oblik-

utjecaja-na-kriminalitet

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

MLADI NAJBOLJE MOGU POMOĆI MLADIMA U

PRVENCIJI NASILJA

Kroz kontinuirane i višemjesečne aktivnosti u sklopu projekta

„Snaga argumenta – umjesto argument snage“, CKD nastoji

dokazati da mladi ljudi nisu samo nasilnici, već i da mogu biti

najbolji promotori borbe protiv ovog problema. Vršnjački uticaj

nije uvijek negativan, već mladi ljudi svojim pozitivnim uticajem

mogu stvoriti kritičnu masu, koja će imati dovoljno snage da

osmisli i realizuje programe prevencije protiv vršnjačkog

nasilja. Kroz aktivnosti iza nas nastojali smo podići svijest o

ovom problemu, prije svega među mladim ljudima, jer je

prepoznavanje problema preduslov za njegovo rješavanje.

Debatni festival protiv vršnjačkog nasilja će kroz metodologiju

debate nastojati osnažiti mlade ljude da ideje koje su osmislili

kroz ranije aktivnosti, uspješno realizuju, a ukoliko želite da

što spremnije dočekate ovu aktivnost, predlažemo da u vašim

debatnim klubovima pokušate dobiti odgovore na ova pitanja i

svoje istraživanje i pripreme usmjerite u pravcu odgovora do

kojih dođete kroz zajednički dijalog.

BRAINSTORMING VJEŽBA:

Najčešći vid vršnjačkog nasilja među mladim ljudima je?

Kako prepoznajemo vršnjačko nasilje?

Šta mladi ljudi mogu učiniti za sprečavanje vršnjačkog nasilja

u njihovoj školi?

Šta mladi ljudi mogu učiniti za prevenciju vršnjačkog nasilja u

sredinama iz kojih dolaze?

Nakon razmjene ideja i mišljenja o ovim i sličnim pitanjima,

organizujte debatu na tezu: Pozitivan vršnjački uticaj je

snažniji od negativng vršnjačkog uticaja?

ŠKOLE NE ČINE DOVOLJNO NA PREVENCIJI

VRŠNJAČKOG NASILJA

Da li je škola samo obrazovna institucija ili ima i vaspitnu

ulogu? Koja od ove dvije uloge je važnija? Predlažemo da

ovim pitanjima otvorite jedan od narednih časova debatne

sekcije i pokušate definisati šta su to preventivne aktivnosti

protiv nasilja. Razgovor o ovoj temi će vam zasigurno

doprinijeti u pripremi za Festival, a da biste provjerili rezultate

rada i snagu vaših argumenara, predlažemo da formirate

debatne timove i organizujete javnu debatu za sve učenike

škole na tezu: Više sportskih aktivnosti u školama je preduslov

za smanjenje vršnjačog nasilja.

12

IN FONDACIJA PREPORUČUJE:

Kako smanjiti nasilje

u školama?

Iskustva i preporuke

za rad u školama

Uvod u temu nasilja

Nasilje je sveprisutna

pojava. Percepcija

društva jeste da je

nasilje u porastu,

uključujući nasilje u

školama, ali istina je

zapravo kompleksnija,

jer percepcija ne mora

uvijek odgovarati

istini, međutim nema

sistematskog

praćenja i ne možemo

sa sigurnošću tvrditi

kako se kreće trend

ove pojave.

Sa sigurnošću

možemo reći da

nasilje u školama nije

nova pojava, samo se

posljednjih godina sve

više pažnje pridaje

tom fenomenu. Isto

tako, još uvijek nema

jedinstvenog pristupa

istraživanju nasilja

među vršnjacima, a

također se postavlja

pitanje šta je to što

treba istraživati

prilikom razmatranja

pitanja nasilja, da li je

to ”buling”, vršnjačko

nasilje, antisocijalno

ponašanje,

vandalizam, prekršaji

koje prave djeca u

sukobu sa zakonom,

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

PODRŠKA ŽRTVAMA VRŠNJAČKOG NASILJA

ZNAČAJNIJA JE OD RADA SA MALOLJETNIM

NASILNICIMA

Debata nas uči da ne postoji tvrdnja o kojoj nije moguće

raspravljati, ukoliko imamo dobre i kvalitetne argumente.

Debatantima su uvijek najveći izazov one teze koje sa dvije

strane imaju suprotstavljene dvije jednake vrijednosti i u

kojima o pobjedniku odlučuje jedino istraživanje i

argumentacija. Kome je važnije pružiti podršku: žrtvama

vršnjačkog nasilja ili maloljetnim prestupnicima koji trebaju

resocijalizaciju ili rehabilitaciju? Dajemo vam izazov teze

koja u sebi ima dvije vrijednosti i očekujemo da ćete

organizovati kvalitetnu debatu o ovom pitanju, kao i da

ćete nam o tome pisati za naredni broj Debatnih novosti

.

MALOLJETNE NASILNIKE NE TREBA SANKCIONIRATI,

NEGO IH INTEGRIRATI U DRUŠTVO

Istraživanje za Karl Popper i Karl Popper Policy debatu počiva

na istim pravilima, ali je usmjereno u različitim pravcima. Dok

KP format od debatanta zahtjeva da ukaže na (ne)tačnost

određene tvrdnje, KPP debatni format istraživanje usmjerava

u pravcu izbora najsadržajnijih odgovora kako realizovati

određeni plan za prevazilaženje problema. Stoga, ukoliko

izaberete da jedan od časova sekcije posvetite ovoj temi,

pronađite najbolje odgovore na pitanja: zašto maloljetnike

treba ili ne treba sankcionisati, kako ih integisati u društvo,

kroz koje aktivnosti, šta te aktivnosti odbuhvataju, ko će

aktivnoti realizovati, koliko će aktivnosti koštati, koliko će

trajati, šta ćete postići realizacijom vašeg plana, pronađite

primjere pozitivne prakse za vaš plan i ne dozvolite da bilo koji

od korka prepustite slučaju. Jedna od čestih grešaka u KPP

formatu je što debatnti plan ne smatraju važnim dijelom

slučaja i da se određeni elementi podrazumijevaju.

VJEŽBA: Učenike podlijelite u dvije grupe. Jedna grupa će

dobti zadatak da formira plan na gore navedenu tezu, a druga

da pronađe sve njegove nedostatke i razloge zašto ne bi bio

primjenjiv u praksi. Na ovaj način će učenici uvidjeti važnost

struktuisanja plana i njegovog sadržajnog izlaganja, ali i

načine kako pobiti oponentski plan. U KPP formatu se ne

pobija samo argument, već plan i najvažnije – njegovi benefiti,

a onda kada debatanti savladaju ovo pravilo, postoji preduslov

za kvalitetnu debatu. A fotografije i izvještaj sa te debate,

očekujemo u narednom broju debatnih novosti.

13

IN FONDACIJA PREPORUČUJE:

maloljetnička

delinkvencija ili podaci

koji govore o

socijalnoj

isključenosti. Dakle,

postoji nedostatak u

sistematskom

prikupljanju podataka.

Prema podacima

Svjetske zdravstvene

organizacije (SZO),

nasilje među mladima

je u porastu koje se

među ostalim

faktorima, značajno

može objasniti i

pojavom siromaštva,

kao i socijalne i

ekonomske tranzicije.

U istraživanju SZO

provedenom 2002.

godine o mladima i

nasilju ističu se četiri

osnovna i međusobno

povezana

uzroka/uticaja: 1.

individualne,

biološko/psihološke

karakteristike koje

utiču na naslijeđenu ili

naučenu

osobnost/ličnost, 2.

odnosi unutar

porodice i sa

vršnjacima,

3. zajednica na nivou

socijalne kohezije i

integracije, 4. društvo,

demografske i

društvene promjene,

ujednačena primanja i

strukture vlasti.

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

UČENJE SOCIJALNIH, EMOCIONALNIH I VJEŠTINA

KOMUNIKACIJE, JE NAJZNAČANIJE ZA PREVENCIJU

NASILJA

Debate nema bez sadržajno definisanih pojmova o kojima će

biti debatovano. Jedna od tema koje će obrađivati Festival

odnosiće se na učenje socijalnih, emocionalnih i vještina

komunikacije. Za početak, provjerite znanje članova vašeg

debatnog kluba o ovim terminima i odredite koliko široko ih

treba definisasti za jednu debatu, s obzirom da svaki od

navedenih pojmova ima višestruko značenje. Definicija pojma

ne samo da treba biti preuzeta sa relevantnog izvora, već ne

smije biti preširoka, niti preuska. Da biste debatantima

objasnili važnost definisanja pojma i njegov uticaj na tok

debate, predlažemo da organizujete dvije debate na dvije

teze:

Komunikacija putem facebooka doprinosi izgradnji socijalnih

vještina?

Različita mišljenja nisu razlog za fizičko nasilje, već

argumentovanu raspravu?

Iako obje teze počivaju na dva istovjetna razloga za sukob –

odnos između socijalnih i komunikacijskih vještina, preusko

definisanje debatu može usmjeriti u samo jednom smjeru, što

KPP i KP debatni format ne dozvoljavaju.

U NEKIM SLUČAJEVIMA MALOLJETNICIMA TREBA

SUDITI KAO I ODRASLIM

2009. godine, jedna od teza Svjetskog debatnog takmičenja,

odnosila se na pitanje da li maloljetnicima treba suditi kao i

odraslim. Od tada Svjetska debatna obrazovna asocijacija i

njene članice intenzivno tragaju za najboljim argumentima za i

protiv ove teze, a u koliko planski usmjerite vaše istraživanje

za Festival protiv vršnjačkog nasilja – sigurno ćete doći do njih

i vjerujemo da će vam argumenti koje su kreirali debatanti iz

cijelog svijeta sigurno biti od pomoći.

14

IN FONDACIJA PREPORUČUJE:

Među druge faktore

koji utiču na nivo

nasilja u školama

svakako možemo

ubrojiti: vrstu škole i

klimu u školama,

odnos učenik-

nastavnik,

karakteristike

vršnjačkih grupa,

karakteristike same

grupe učenika kao što

su uzrast, pol, etnička

pripadnost, porodice iz

kojih dolaze, posebne

potrebe u obrazovanju,

historijski trendovi i dr.

Različiti oblici nasilja

utiču na to da se žrtve

osjećaju frustrirano,

ljuto, poniženo,

izolovano,

beznadežno,

povrijeđeno, uplašeno

što ih dalje vodi u rizik

slabijeg školskog

uspjeha, niskog

samopouzdanja,

depresije, pa čak i

suicidalnih misli ili

pokušaja. U svakom

slučaju duža izloženost

nasilju vodi žrtvu ka

problemima vezanim

za mentalno zdravlje i

somatske poremećaje.

VIŠE PROČITAJTE

NA:

http://www.infondacija.

org/kako-smanjiti-

nasilje-u-skolama

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

RODITELJI MALOLJETNIH PRESTUPNIKA TREBAJU BITI

ODGOVORNI ZA PRESTUPE DJECE

Argument nije samo tvrdnja za ili protiv određene teze.

Argument je sadržajna cjelina koja se sastoji od teze,

obrazloženja i potkrepe. Krajem prošle godine Debatologija je

otvorila ovu tezu, ali mali je broj argumenata koji su sadržavali

sva tri dijela argumenta. Stoga, jedan od časova debatne

sekcije posvetite brainstormingu o najboljim

argumentima, a drugi njihovom formiranju i pobijanju.

Ovo je jedna od najtežih debatnih vježbi, ali zasigurno će

dati pozitivne rezultate. Ako zatrebate pomoć, CKD tim je

uvijek tu da vam pomogne.

U VANNASTAVNE AKTIVNOSTI TREBA UKLJUČTI

UČENIKE KOJI IMAJU LOŠE VLADANJE

O ovoj temi su debatanti CKD-a debatovali na aktivnostima

krajem prošle godine, a da li je vaš glas imao uticaja,

predlažemo da provjerite na osnovu jedne ankete koja će

analizirati ovu temu. Na času sekcije pripremite pitanja i

parametre za očekivane rezultate, a ovo istraživanje će vam

svakako biti od koristi za debate koje predstoje u okviru

festivala.

Ne smijete zaboraviti da istraživanje i istraživački

materijal nisu istovjetni pojmovi. Učesnici Festivala će

morati pripremiti sadržajne i sistematski uređene

materijale o temi, a ukoliko realizujete sve vježbe koje smo

vam predložili, uvjereni smo da priprema neće biti teška i da

ćete spremno dočekati aktivnot koja nam predstoji.

15

PIŠITE NAM O...

U narednom broju

Debatnih novosti moći

ćete pogledati i

motivacijske plakate koje

će prezentirati

srednjoškolci u Mostaru.

CKD tim će uz svaki

plakat postaviti i kratku

poruku kojom se

sublimira sadržaj

plakata, ali i olakšava

debatantima dalje

kreiranje promotivnog

materijala namijenjenog

za predstavnike lokalnih

vlasti, u kojem se traži i

promovira kreiranje

rješenja za problem

vršnjačkog nasilja. Pišite

nam o aktivnostima u

vašim debatnim

klubovima i lokalnim

zajednicama. Da li imate

podršku lokalne

zajednice? Jesu li vaši

vršnjaci zainteresirani za

rješavanje problema? Da

li debatni klubovi mogu

doprinijeti smanjenju

ovog aktualnog

problema? Koja je uloga

porodice u kreiranju

rješenja za problem

vršnjačkog nasilja?

DRUGI INTERAKTIVNI SEMINAR: SNAGA ARGUMENTA,

UMJESTO ARGUMENT SNAGE

U periodu 7-9. marta, u Mostaru, debatanti CKD-a će govoriti o

temi vršnjačkog nasilja kroz sagledavanje ovog problema u

kontekstu porodice, obrazovnog sistema, rada civilnog društva

na realizaciji projekata iz ove oblasti, ali i međusobnog

vršnjačkog uticaja, koji nije uvijek nužno negativan. Cilj

seminara je da učesnici spoznaju sve oblike u kojima se

vršnjačkog nasilje javlja i ponude najbolja rješenja za

prevazilažnje ovog problema. Seminar će biti podijeljen u dvije

radne cjeline: debatne radionice kojima će se kroz metodologiju

Karl Popper Policy debatnog formata nastojati od učesnika

dobiti što sadržajnije argumente za prevazilaženje problema

vršnjačkog nasilja, te kreativne radionice koje će imati za cilj da

podignu opštu svijest o problemu vršnjačkog nasilja kroz

motivacione poruke za jačanje pozitivnog vršnjačkog uticaja.

Iako je održavanje ove aktivnosti bilo planirano za mjesec

februar, aktivnost je zbog nasilnih demonstracija i zaštite

sigurnosti učesnika, pomjerena za početak marta. Simbolično...

U vrijeme kada u BiH ne nedostaje nasilja i u kome, najviše,

učestvuju mladi ljudi – grupa entuzijasta se okupila sa ciljem da

dokaže da mladi ljudi nisu nasilnici i da svojim pozitivnim

uticajem mogu stvoriti pozitivne promjene. Da bi pozitivna

poruka stigla do šire javnosti, potrebno je formirati i osposobiti

grupu mladih ljudi koja će širiti pozitivan vršnjački uticaj, a

seminarom u Mostaru će se kroz niz radionica nastojati od

učesnika dobiti različite perspektive za problem vršnjačkog

nasilja i potaći ih da ponude kreativne, originalne i ostvarive

planove za stvaranje pozitivnih promjena.

Imate ideju kako ojačati pozitivan vršnjački uticaj? Pišite nam, a

mi ćemo vašu ideju ili projekat promovisati putem internet

stranica CKD-a, kako bi omogućili da što veći broj mladih ljudi

čuje vašu poruku. A kakva je atmosfera vladala u Mostaru, te

do kakvih rezultata rada su došli učesnici iz cijele BiH –

pogledajte u martovskom izdanju Debatnih novosti .

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE

16

AKTUELNI PROJEKTI:

SVIJEST O DROGAMA I

PREVENTIVNA EDUKACIJA

DROGA NE BIRA...

Svake godine u

Nemačkoj zbog

zloupotrebe droge

život izgubi oko 900

osoba. Broj onih koji

zbog prevelike

konzumacije alkohola

i droga uništavaju

svoje zdravlje,

procenjuje se na

stotine hiljada. Dok

većina ostaje

anonimna, naslovne

stranice žute štampe

neretko ispunjavaju

natpisi i fotografije

muzičkih zvezda u

pripitom stanju.

Poslednji ovakav

slučaj bio je Džastin

Biber. 19-godišnji

Kanađanin, muzičar

svetske slave

sedmicama je bio

među udarnim

vestima: „Seks sa

prostitukama…

Vožnja automobila u

alkoholiziranom

stanju… Vandalizam..

Konzumacija

droge…“

VIŠE PROČITAJTE

NA:

http://radiosarajevo.ba

/novost/143231/izmed

u-slave-alkohola-

droge-i-para#

TRENING ZA CERTIFIKACIJU EDUKATORA

U godini iza nas, CKD je pokrenuo proces certifikacije

trenera za titulu edukatora – najprestižnijoj tituli u CKD

programu. Pitate se zašto je riječ o najznačajnijem

certifikatu? Prenositi znanje može samo onaj ko, ne

samo poznaje pravila debate, nego i strukturu grupe

kojoj predaje i najbolje metode za prenošenje znanja.

Uspjeh edukatora ne može mjeriti nijedan certifikat,

već znanje koje je prenio na druge ljude, a to zahtjeva

dugotrajnu pripremu i istraživanje.

Proces certifikacije trenera za titulu edukatora ne može

biti kratkotrajna aktivnost. Potrebno je kontinuirano

praćenje rada svih trenera koji su uključeni u proces, a

uspješnost ne ocjenjuje CKD tim, već evaluacijski listići

učesnika po završetku svake radionice. Potrebno je da

trener održi minimalno tri radionice i da prosječna

ocjena svih evaluacijskh listića bude veća od 5. Sa

ovim pravilom smo vas upoznali u prethodnoj godini, a

u ovom broju Debatnih novosti vas informišemo da će

ovo pravilo biti na snazi u Mostaru u periodu 8-

9.03.2014. godine, kada će se treneri CKD-a okušati u

ulozi predavača i nastojati osigurati ovaj prestižni

certifikat. Riječ je o trenerima koji skupe dovoljno

hrabrosti i dokažu da proces edukacije znači obostrano

učenje, kako predavača – tako i učesnika.

U narednom broju Debatnih novosti saznaćete koji

treneri su bili predavači i postavićemo fotografije kako

bismo prikazali atmosferu sa Treninga.

17

AKTUELNI PROJEKTI:

POPULARIZIRANJE TURIZMA

MEĐU MLADIMA

O BOSNI I HERCEGOVINI:

Malo se zemalja

može pohvaliti da je

drevno sjecište i

izvorište moderne

evropske

civilizacije.

Balkanski poluotok

je sam po sebi most

između Evrope i

male Azije, sa BiH

koja leži u samom

njegovom središtu.

Ovdje se Bizantija

sa istoka sretala sa

Rimom sa zapada.

Ovdje su 500

godina vladale

Osmanlije i

orijentalna kultura

prije nego je došla

Austrougarska

imperija i sa sobom

donijela svoje

običaje i kulturu.

INTERKULTURALNI DIJALOG I POVEZIVANJE MLADIH

KROZ DEBATU

U 2013. godini CKD debatanti su se pokazali kao odlični

promotori kulturnog nasiljeđa i znamenitih ličnosti bh. kulturne

baštine, a sa praksom povezivanja debate i osobenosti BiH,

CKD je nastavio i u 2014. godini. Vodimo vas u grad po jednoj

Emini, koja je svojom ljepotom obiježila jednu od najpopularnijih

pjesama Alekse Šantića; po jednoj Svetlani, koja je u kišnoj noći

osvojila srce Pere Zubca i tako obilježila jednu od najljepših

pjesama savremene slovenske književnosti, ali i pop-rock

muzike, prošetavi kroz stihove grupe Kerber; po jednom mostu,

koji prkosno spaja obale rijeke Neretve, ali i ljude; po jednom

debatnom klubu, koji više od pet godina u svom gradu

promoviše argumentovanu raspravu i uređenu komunikaciju i

tako šire pozitivnu sliku o svom gradu, kako u BiH – tako i na

internacionalnom nivou. Naravno, uvjereni smo da već znate da

je riječ o Mostaru, a razlog našeg putovanja je činjenica da će

ovaj grad u periodu 7-8.03.2014. godine postao debatno-

turistički cenar.

Petnaest debatnih klubova će kreirati dvadesetak kreativnih

prezentacija o turističkom potencijalu BiH, a rezultate

višemjesečnog rada i istraživanja prikazat će na Danima

otvorenih debatnih vrata turizmu – interkulturalni dijalog i

povezivanje mladih kroz debatu. Iako se na prvi pogled čini da

debata i turizam nemaju mnogo zajedničkih tačaka, u procesu

istraživanja mladi primjenjuju debatnu metodologiju, na osnovu

koje će nastati kreativne prezentacije. Posebna vrijednost

događaja je u činjenici da će učesnici kroz kulturu komunikacije

doprinijeti rušenju granica koje postoje u BiH i kroz

interkulturalni dijalog promovisati turistički potencijal cijele

zemlje, na osnovu čega će doprinijeti da se mladi ljudi upoznaju

sa manje poznatim ili u potpunosti nepoznatim turističkim

atrakcijama iz sredina iz kojh ne dolaze, te kroz argumentovane

prezentacije omogućiti kreiranje strategije za održiv razvoj

turizma u zemlji. Fotografije sa Događaja donosimo u narednom

broju Debatnih Novosti.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

18

DANI OTVORENIH VRATA

KULTURE DIJALOGA U BiH

MODRA RIJEKA

Nikto ne zna gdje je ona

Malo znamo al je znano

Iza gore iza dola

Iza sedam iza osam

I još huđe i još luđe

Preko gorkih preko

mornih

Preko gloga preko

drače

Preko žege preko stege

Preko slutnje preko

sumnje

Iza devet iza deset

Tamo dolje ispod zemlje

I onamo ispod neba

I još dublje i još jače

Iza šutnje iza tmače

Gdje pijetlovi ne pjevaju

Gdje se ne zna za glas

roga

I još huđe i još luđe

Iza uma iza boga

Ima jedna modra rijeka

Široka je duboka je

Sto godina široka je

Tisuć ljeta duboka jest

O duljini i ne sanjaj

Tma i tmuša

neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka

–

Valja nama preko rijeke

Mehmedalija Mak

Dizdar

U prethodnom broju Debatnih novosti smo govorili o

setu aktivnosti u okviru kojih CKD planira educiranje

mladih ljudi o značaju kulture dijaloga kroz

promoviranje i podršku debati, jačajući mlade i aktere

društvene zajednice u cjelini. Vrijedni CKD tim je već

pripremio interesantne materijale koje ćemo

dostaviti/podijeliti sa članovima debatne porodice.

Ukoliko imate prijedlog, koje edukacijske materijale

biste voljeli dobiti, pišite nam!

BH Telecom

19

UPOZNAJMO EU:

PRVI ROĐENDAN

DEBATOLOGIJE

BUGARSKA:

Bugаrskа je zemljа sа

nаjstаrijim imenom u

Evropi!

Sofija je glavni grad

Bugarske, prvo je bila

tračka naseobina po

imenu Serdika,

nazvana po tračkom

plemenu Serdi.

Sofijа je nаjveći i

nаjrаzvijeniji grаd u

Bugаrskoj. Osnovаnа

je pre sedаm hiljаdа

godinа, i je drugi

nаjstаriji grаd u

Evropi.

Novčana jedinica

(Valuta) je Lev .

Najstariji zlatni

predmet, star preko

6000 godina je

pronađen u Bugarskoj

u mestu Varna.

Bugаrskа je nа trećem

mestu u Evropi (posle

Itаlije i Grčke), po

broju svojih vrednih

аrheoloških

spomenikа!

Prije skoro godinu dana pokrenut je prvi internet

portal u BiH, ali i zemljama regiona, koji ima za cilj da

promoviše kulturu komunikacije i uređenu raspravu,

bez govora mržnje i jezika ulice. Riječ je o

Debatologiji, koja je u skoro godinu dana više od

30.000 mladih ljudi poučila pravilima argumentacije i

najvažnije – činjenici da različita mišljenja nisu razlog

za svađu, već povod za istraživanje i formiranje

najboljih argumenata. Od facebook stranice koja je za

samo nekoliko mjeseci prerasla u sastavni dio

najvećeg studentskog informativnog portala na

Balkanu – Studomat.ba, Debatologija je iz mjeseca u

mjesec nizala uspjehe.

Prvi uspjeh stigao je nakon samo dva mjeseca

postojanja, kada je kao mjesečni pobjednik

proglašena studentica iz Zagreba. Čak ni sami

članovi CKD-a nisu mogli pretpostaviti da će

Debatologija tako brzo doprinijeti spajanju mladih iz

zemalja regiona i rušenju predrasuda i barijera. Ono

što političari sa ovih prostora pokušavaju godinama –

Debatologija je uspjela za samo par mjeseci. Nakon

prvog internacionalng internet debatnog turnira u

aprilu 2013. godine, mjesečni pobjednici su kasnije

dolazili i iz drugih zemalja, a broj sedmičnih čitanja

svake od teza je konstantno rastao. Tako su mladi

ljudi izgradili jedinstven prostor u kome vlada

razumijevanje za različitost i u kome ne postoji govor

mržnje, onda kada nastanu sukoboljena mišljenja.

Debatologija je iz mjeseca u mjesec postajala prva

internet učionica za kulturu komunikcije, a njena

najveća vrijednost je u činjenici da su predavači i

učitelji bili mladi ljudi, koji su nesvjesno širili pozitivni

vršnjački uticaj i svojom brojnošću i opšteprihvaćenim

načinom komunikacije, doprinosili činjenici da i oni

koji ne vole formalna pravila, postanu njihov dio.

20

PRITAJI SUZE:

PRVI ROĐENDAN

DEBATOLOGIJE

Pritaji suze! Neka duša

plače,

Al' tvoje oko neka

svijetlo biva;

Zar ljudi znaju šta te

suze znače

I onu ljubav što s' u

njima skriva?

Onamo hajde - u

svetinju mira,

Gdje čisti potok kroz

dolinu stiže,

Gdje nježno svijeće laki

lahor dira

I svet mu miris na krioca

diže.

Tu neka suze padaju na

cvijeće

Što mirno cvjeta u

sanjivoj doli,

Niko ih tamo razumjeti

neće -

Suze su rosa koju

cvijetak voli.

Tu plači, plači i izvidaj

grudi.

Al' kad se nađeš međ'

ljud'ma, u krugu,

Ponosna čela, svijetla

oka budi,

Kao da nikad nisi znao

tugu.

ALEKSA ŠANTIĆ

Na Debatologiji postoje moderatori, ali to nisu samo

članovi CKD-a. To su svi mladi ljudi koji reaguju kada

uoče neku grešku u komunikaciji i ukažu na način za

njeno ispravljanje. Najveća vrijednost Debatologije je

činjenica da je formalna debata na neformalan način

predočena svim učesnicima, pa čak i onima koji se

nikada nisu okušali u debati mimo internet okvira.

Tako je Debatologija ostvarila svoju ulogu i cilj da

promoviše uređenu raspravu među mladim ljudima, a

u mjesecu prije održavanja Drugog interaktivnog

seminara protiv vršnjačkog nasilja i u mjesecu u

kome ova internet stranica slavi svoj prvi rođendan,

svake sedmice prezentujemo teze posvećene ovoj

temi, kako bi vam olakšali pripremu za ovu aktivnost i

kako biste dobili priliku da provjerite snagu vaših

argumnata sa debatantima iz cijele BiH i regiona.

Čestitajte rođendan Debatologiji tako što ćete se

priključiti internet debatama i doprinijeti njenom rastu,

uspjehu i ostvarivanju ciljeva zbog kojih je osnovana.

A kakav je to rođendan bez poklona? U prazničnom

mjesecu Debatologija višestruko nagrađuje. Svaki

sedmični pobjednik u ovom mjesecu dobija nagradu,

a mjesečni pobjednik će biti nagrađen nešto većim

iznosom džeparca. Tortu nemamo, ali nadamo se da

smo vam dali dovoljno razloga da se priključite ovom

jedinstvenom projektu i da će broj članova i

posjetilaca ovog internet portala konstantno rasti i

jačati, zajedno sa idejom o kulturi komunikacije.

Očekujemo vas .

21

CKD O NAJBOLJOJ

DEBATANTICI I

INTERVJUU:

CKD tim želi

čestitati Amri

Mahmutović za

osvojenu titulu i

poželjeti još mnogo

dobrih

argumenata,

kontraargumenata,

definicija i

dobijenih debata.

Kontinuiran rad na

polju promoviranja

debate je vidljiv

kroz argumente

koje debatantica

formira, kao i kroz

apolutno

poštivanje ličnosti

oponenta tijekom

svake debate.

Možete li nam se predstaviti?

Zovem se Amra Mahmutović, učenica sam trećeg razreda

Behram-begove medrese u Tuzli.

Otkuda vi u svijetu debate i koliko dugo ste debatant?

Oduvijek sam voljela slušati dobre govore i argumentovane

rasprave i nastojala sam se o mnogim temama informisati

koliko je to bilo moguće. „Službeno“ debatant postajem u

drugom razredu srednje škole. Značajnu ulogu za moje

uključenje u debatni klub ima moj profesor mr. Midhat

Čaušević.

Šta smatrate prednostima debate?

Mnogo je koristi koje pruža debata. Danas je veoma bitno imati

izgrađene stavove, nešto što će biti put kroz zaš život. Debata

u velikoj mjeri pomaže na tom putu, ali, osim toga, usavršava

naše javne nastupe, informiše nas o bitnim problemima s kojim

se susreće naše društvo, razvija naše kritičko i logičko

mišljenje itd.

Kako se osjećate kao najbolji mjesečni debatant za mjesec

januar?

Debatologija je mjesto gdje svi imaju priliku da debatuju i

ponude rješenja nekog problema. U takvoj situaciji, gdje mnogi

mladi ljudi imaju priliku da iskažu svoje mišljenje, predstavlja mi

izuzetnu čast to što sam u mjesecu januaru bila najbolja.

Koliko je kultura komunikacije bitna za uspostavljanje

otvorenog demokratskog društva?

Bitan segment kulture generalno jeste kultura komunikacije.

Nemoguće je ostvariti nešto bez razgovora i argumentovanja

onoga što zastupamo. Nažalost, naše demokratsko društvo u

velikom broju slučajeva nema definisana pravila kulture

dijaloga, argumentovanja i dokazivanja svojih stavova.

Smatram da je to jedan od bitnih razloga zašto ne

napredujemo u bilo kojem segmentu.

Koji su vaši dalji debatni planovi?

Nastojat ću se usavršiti što je više moguće, a rezultati koji

poslije dođu su zapravo plod tog usavršavanja. Planiram se

nastaviti baviti debatom i na fakultetu kako bih ja, kao

pojedinac, dala barem minimalni doprinos u napretku našeg

društva.

Vaša poruka za kraj?

Poručujem svim srednjoškolcima da se učlane u debatne

klubove u svojim školama. Time će oni dobiti mnogo koristi od

debate koje će im koristiti u čitavom životu, ali istovremeno

jačali bismo i naše društvo, društvo kojem je potrebna kultura

dijaloga.

Intervju sa najboljom debatanticom za

mjesec januar – Amra Mahmutović, Behram-

begova medresa Tuzla

22

CKD ZA ISMAILA

KAŽE:

Kapitenu debatnog

kluba Behram-

begove medrese

Tuzla ovo je već

druga mjesečna

pobjeda u sklopu

projekta

Debatologije, što

dovoljno govori o

jačini ponuđenih

argumenata kao i

kontinuitetu u radu

na usavršavanju

debatnih vještina.

Ismailu želimo još

mnogo pobjeda i

da ostane u

debatnoj porodici i

nakon odlaska na

fakultet. Ne

sumnjamo da će i

na fakultetu

uspješno

debatovati i

napredovati u

kreiranju

argumenata.

Možete li nam se predstaviti?

Zovem se Ismail Ćidić, treći sam razred Behram-begove medrese u

Tuzli i živim u Srebreniku, gradu pored Tuzle.

Koliko dugo debatujete?

Član sam debatnog kluba moje škole od prvog razreda i od tada

ulažem dosta vremena za sve debatne aktivnosti koje su direktno

vezane za mene, po pitanju mog usavršavanja, ali i za debatni klub,

čiji sam kapiten.

Da li smatrate da debata može pomoći u savladavanju školskog

gradiva?

Veliki je stereotip da je debata vezana za samo određenu grupu

predmeta poput filozofije, sociologije i dr. Debata, kao vještina, može

se primijeniti u svakom polju ljudskog života, pa tako i u nastavnom

planu i programu. Na jedan zanimljiviji način učimo, pripremamo se

za budućnost, usavršavamo svoje govore itd. Iskreno se nadam da

će debata, što je prije moguće, ući u nastavni plan i program svih

škola. Naše obrazovanje bi postalo mnogo kvalitetnije.

Kako ste saznali za Debatologiju?

Za Debatologiju sam saznao putem seminara koje organizuje Centar

za kulturu dijaloga. Debatologija pruža mogućnost debatovanja s

ljudima iz drugih gradova, ali i država. Teze na Debatologiji obično

su vezane za društvene probleme, te je to također jedna od prednosti

jer saznajemo mnogo više o tim temama i predlažemo naša rješenja.

U prethodnom mjesecu, u kojem ste osvojili titulu najboljeg

mjesečnog online debatanta, koja vam je bila najzanimljivija

debata i zašto?

Najzanimljvija teza mi je bila navijanje za reprezentaciju druge

zemlje na ZOI 2014 je opravdano? Zimske olimpijske igre su bile

veoma aktuelne i ovo je bilo jedno od pitanja koje se postavljalo kroz

medije. Smatram da je navijanje za druge reprezentacije opravdano,

nemamo negativnosti po tom pitanju, nego, naprotiv, jačamo

međusobnu toleranciju i solidarnost, ali se i radujemo uspjesima

drugih.

Već drugi put ste najbolji mjesečni debatant, koliko vam znače

ove mjesečne pobjede na debatologiji?

Svaki projekat u organizaciji Centra za kulturu dijaloga mi je veoma

drag i značajan i kod mene zauzima posebno mjesto, pa su mi i

diplome, certifikati i priznanja ove veoma uspješne nevladine

organizacije također dragi, posebni i veoma značajni.

Da li se namjeravate nastaviti baviti debatom?

Debatom se namjeravam baviti bez obzira gdje nastavio sa svojim

obrazovanjem. Debata je u velikoj mjeri utjecala na formiranje moje

ličnosti i to je nešto što do kraja života ostaje za mene značajno i

neizbrisivo. Uvijek ću davati sve od sebe po pitanju promocije debate

i kulture dijaloga, gdje god se nalazio.

Intervju sa najboljim debatantom za mjesec

februar – Ismail Ćidić, Behram-begova

medresa Tuzla

23

U posjeti

www.debatewise.org

UPOZNAJMO EVROPU/AZIJU

TURSKA:

Istanbul se nalazi na

dva kontinenta – u

Europi i Aziji.

Nojeva barka po legendi

spustila se na vrh

planine Ararat u Turskoj

Prva crkva posvećena

Bogorodici je u Efesu.

U dolini Jordana i Catal

Huyuk na području

Anatolije (Turska) potiče

najstarija poznata

keramika.

U ovoj zemlji su bila dva

od sedam svetskih čuda

(mauzolej u Halikarnasu

i hram Artemide u

Efesu).

Avram (praotac) je

rodjen u istočnoj

Turskoj.

Sveti Nikola – je rođen u

Patari u Turskoj i postoji

crkva posvećena njemu

u Demreu.

Ezop, poznat po

basnama i alegorijama,

je rođen u Anadoliji u

Turskoj.

DIKTATURA JE NAJBOLJI NAČIN

ZA RAZVITAK

Debatanti iz cijeloga svijeta su vodili

zaista žučne online rasprave o

načinima vođenja države kojima se

postiže njeni puni razvitak. Neki od njih

zagovaraju i diktaturu? Čini vam se

nemoguće? Provjerite na

debatewise.org

PREDBRAČNI UGOVORI TREBAJU

BITI NIŠTAVNI U SLUČAJU

POKRETANA RAZVODA je još jedna

od teza koje su privukle veliku pažnju

online debatanata. Ponuđen je zaiste

impresivan broj argumenata, a koji su

to provjerite na:

http://debatewise.org/debates/1150-

pre-nuptial-agreements-should-not-be-

recognised-in-divorce-courts/

24

Riječi velikana ŽIVI PIJESAK

Demoni i čudesa

Oseke i plime

More se već povuklo

I valovi s njime

A ti

Kao alga blago

milovana vjetrom

Na pijesku postelje

mičeš se u snu

Demoni i čudesa

Oseke i plime

More se već povuklo

I valovi s njime

Al u tvojim očima

otvorenim malo

Od dva mala vala

nešto je ostalo

Demoni i čudesa

Oseke i plime

Od dva mala vala

jedan potopi me.

Jacques Prevert

NIKOLA BERĐAJEV – SAMOSPOZNAJA, DUH I REALNOST

SAMOSPOZNAJA

Nazivaju me filozofom slobode. Nekakav jerarh je za mene rekao

da sam "zatočenik slobode". I ja sam, odista, najviše od svega,

zavoleo slobodu. Nastao sam od slobode; ona je moj roditelj.

Sloboda za mene predstavlja prvobitno postojanje. Svojevrsnost

mog filozofskog tipa se prevashodno sastoji u tome što sam "u

osnovu filozofije stavio slobodu, a ne postojanje". U tako

radikalnoj formi, čini se, to nije uradio još nijedan filozof. U

slobodi je skrivena tajna sveta. Bog je zaželeo slobodu i odatle

potiče tragedija sveta. Sloboda se nalazi u početku, a i na kraju

sveta. U suštini, ja sam celog svog života pisao filozofiju slobode,

trudeći se da je usavršim i dopunim. U meni vlada osnovno

ubeđenje da Bog prisustvuje i dela samo kroz slobodu. (...)

Nemoguće je zamišljati da je sloboda statična, ona se mora

zamišljati dinamičnom. Postoji dijalektika slobode i sudbina

slobode u svetu. Sloboda može da pređe u svoju suprotnost. U

sholastičkoj filozofiji problem slobode se uglavnom poistovećuje

sa "slobodnom voljom". (...) Za mene je sloboda uvek označavala

nešto sasvim drugo. Sloboda je moja nezavisnost i usmerenost

moje ličnosti iznutra; sloboda predstavlja moju stvaralačku snagu,

a ne izbor između ispred mene postavljenih dobra i zla, već moje

sopstveno stvaranje dobra i zla. Sa slobodom je povezana i tema

o čoveku i stvaralaštvu. (...) Objektivna realnost ne postoji, to je

samo iluzija svesti jer postoji samo objektivacija realnosti, nastala

kao proizvod određene usmerenosti duha. Objektivirani svet nije

pravi realni svet, zbog toga što je to samo stanje pravog realnog

sveta koje može da bude promenjeno. Objekt predstavlja delo

subjekta. Samo je subjekt egzistencijalan i samo se u subjektu

spoznaje realnost. To uopšte nije subjektivni idealizam, kako to

neki tvrde, oslanjajući se na šablonske klasifikacije. Po Diltajevoj

klasifikaciji (naturalizam, objektivni idealizam i idealizam slobode)

moja misao spada u tip idealizma slobode.(...) Moja filozofija je

filozofija duha. Duh za mene predstavlja slobodu, stvaralački čin,

ličnost, druženje ljubavi. Potvrđujem primat slobode nad

postojanjem. Postojanje je sekundarno, jer ono već samo po sebi

predstavlja determinaciju, neophodnost; ono je objekat. (...)

Kada sam došao do svoje konačne filozofije, za mene je poseban

značaj dobila ideja nestvorene slobode i objektivacije.

Nestvorena sloboda objašnjava ne samo nastanak zla, već i

nastanak stvaralačke novine, onoga što ranije još nije postojalo.

Nestvorena sloboda predstavlja granični pojam, ili tačnije- ne

pojam, već simbol, pošto se o nestvorenoj slobodi, zbog njene

potpune iracionalnosti, ne može stvoriti racionalan pojam

25

Riječi velikana

OPOMENA

Čovječe pazi

da ne ideš malen

ispod zvijezda!

Pusti

da cijelog tebe prođe

blaga svjetlost

zvijezda!

Da ni za čim ne žališ

kad se budeš

zadnjim pogledima

rastajo od zvijezda!

Na svom koncu

mjesto u prah

prijeđi sav u

zvijezde!

A.B. Šimić

Ideja Boga predstavlja najveću ljudsku ideju. Ideja čoveka je

najveća Božija ideja. Čovek očekuje rađanje Boga u njemu. Bog

očekuje rođenje čoveka u njemu.

DUH I REALNOST

Duh nije moguće racionalno definisati, to je očajan pokušaj

razuma. Takvom definicijom duh se usmrćuje, pretvara u objekt,

dok je on subjekt. O duhu se ne može načiniti pojam. Ali, moguće

je uočiti znakove duha. Moguće je reći da se takvim znakovima

očitiju sloboda, smisao, stvaralačka delatnost, celovitost, ljubav,

vrednost, obećanje najvišem božanskom svetu i sjedinjenje sa

njim. Tim nizom znakova sjedinjuju se pneuma Svetog pisma i

nus grčke filozofije. Pošto je duh slobodan, duhovno pre svega

treba shvatiti kao nešto što je nezavisno od prirode i društvene

determinacije. (...) Duh je sloboda, a sloboda seže u

predbivstvenu dubinu. (...) Duh je stvaralaštvo, duh stvara novo

biće. (...) No, duh ipak ne potiče samo od Boga, već i od početne,

predbivstvene slobode. (...) Duh je um, ali celovit um. Duh je

jednako transcedentan i imanentan. Duh je istovremeno i

iracionalan, izvanracionalan, nadracionalan. (...)

http://mastarije.iza-

ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3

09:nikolaj-berajev-samospoznaja-duh-i-

realnost&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2

.

26

POEZIJA

Jesi l živa, staričice moja?

Sin tvoj živi i pozdrav ti

šalje.

Nek uvečer nad kolibom

tvojom

Ona čudna svjetlost sja i

dalje.

Pišu mi da viđaju te često

Zbog mene veoma

zabrinutu

I da ideš svaki čas na cestu

U svom trošnom starinskom

kaputu.

U sutonu plavom da te

često

Uvijek isto priviđenje muči:

Kako su u krčmi finski nož

U srce mi zaboli u tuči.

Nemaj straha! Umiri se,

draga!

Od utvare to ti srce zebe.

Tako ipak propio se nisam

Da bih umro ne vidjevši

tebe.

Kao nekad, i sada sam

nježan,

I srce mi živi samo snom,

Da što prije pobjegnem od

jada

I vratim se u naš niski dom.

Vratit ću se kad u našem

vrtu

Rašire se grane pune

cvijeta.

Samo nemoj da u ranu

zoru

Budiš me ko prije osam

ljeta.

Nemoj budit odsanjane

snove,

Nek miruje ono čega ne bi:

Odveć rano zamoren

životom,

Samo čemer osjećam u

sebi.

I ne uči da se molim. Pusti!

Nema više vraćanja ka

starom.

Ti jedina utjeha si moja,

Svjetlo što mi sija istim

žarom.

Umiri se! Nemoj da te

često

Viđaju onako zabrinutu,

I ne idi svaki čas na cestu

U svom trošnom

starinskom kaputu

27

Plan aktivnosti

UPOZNAJMO AUSTRALIJU:

Austrаlijа je nаjveće

ostrvo i nаjmаnji

kontinent nа svetu,

šesta po površini

država sveta.

Austrаlijа je nаjsuvlji

naseljeni kontinent

nа zemlji.

Australija je

najravniji kontinent

sa najstarijim i

najneplodnijim

zemljištem.

Sа prosekom od 330

metаrа Austrаlijа je

nаjniži kontinent na

svetu.

Glavni grad

Australije je

Kanbera, Melburn je

drugi najveći grad u

državi i bio je glavni

grad od 1901. do

1927.

Sidnej je najveći

grad po površini u

južnoj hemisferi i

najnaseljeniji grad u

Australiji. Prema

popisu iz 2006. u

gradu je živelo

3.641.422

stanovnika.

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti

Internet debatiranje – Debatologija

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za

debatu „Debatne novosti“

Javne debate u školama

Javne debate u školama „Debata otvara vrata“

Javna debata o bh. obrazovnom sistemu i

značaju debate u obrazovanju

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

28

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

29

IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

30

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

31

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Tijana Ljuboje

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 02, Februar 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

IN FONDACIJA

Federalno ministarstvo

okoliša i turizma

BH Telecom