KNJIEVNOST STAROG ISTOKA

STAROEGIPATSKA KNJIEVNOST 3. i 2. tisuljee, religijske potrebe, umjetniko oblikovanje (Himna Nilu, Poruka mudrosti)BLISKI ISTOK (babilonsko-asirska knjievnost) Mezopotamija, Ep o Gilgameu, 2. tisuljee prije KristaINDIJSKA KNJIEVNOST Vede (svete knjige), Mahatbharata (opsean ep), Ramayana (junaki ep), Paantantra (zbirka pounih pria i basni), 2. tisuljee pr. Kr.DALEKI ISTOK (Kina) Knjiga pjesama (Konfucije 1. t. pr. Kr.)STARA HEBREJSKA KNJIEVNOST BiblijaARAPSKA KNJIEVNOST Kur'an (sveta knjiga), 1. t.

INDIJSKA KNJIEVNOST

VEDE u stihu i prozi 2. i 1. t. pr. Kr., 4 dijela (Rq veda) -> u stihu, rtveni obredi, himne staroindijskim boanstvimaMAHATBHARATA ep; 4. st. pr. Kr. 4. st.; borba za vlast bliskih roaka, 18 knjiga, najopsenije djelo, Pandavi KauraviRAMAYANA junaki ep o ivotu kralja Rame i Site (idoli), usmena knjievnost, fantastiki motivi, 7 knjigaPAANTANTRA zbirka pounih pria i basni, 3. st.

BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST

EP O GILGAMEU- najstariji ep (1700. g. pr. Kr.)- Gilgame trai besmrtnost- klinasto pismo, akadski jezik1 7 ploica = vanjski svijet, Gilgameov ivot i vladanje8 12 ploica = unutarnji svijet, o odnosu ovjeka prema sebi- 1. odlomak Gilgame se ispituje u vezi ivota i trajanju istoga, postavlja retorika pitanja u vezi smrti te shaa da je ovjek smrtnik

- 2. odlomak Utapitim pria Gilgameu o velikom potopu- Gilgame je povijesna linost, vladar Uruka, 2600. g. pr. Kr.

BIBLIJA- 73 knjige, 1300. g. pr. Kr. i 100.g.Biblos = stara fenika luka

ta biblia = knjiica

SZ (46)sinajski savez Boga s narodom Petoknjije Povijesne knjige Psalmi Mudrosne knjige Proroke knjige(hebrejski jezik)

NZ (27)Krist ostvaruje novi savez Boga s ovjekom Evanelja Djela apostolska Poslovice apostola Pavla Katolike poslanice Otkrivenje(grki jezik)

Biblija je sveta knjiga krana koja se dijeli na dva dijela:I. STARI ZAVJET- napisan je na 46 knjiga, a to su Petoknjije (Knjiga postanka, Knjiga izlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva i Ponovljeni zakon), Povijesne knjige, Psalmi, Mudrosne knjige i Proroke knjige- jezik je veinom hebrejski

KNJIGA POSTANKAKAJIN I ABEL- Eva je rodila dva sina Kajina i Abela; Abel je bio stoar pa je prinosio veu rtvu Jahvi, a Kajin, zemljoradnik, manju; zbog toga je Kajin postao ljubomoran te ubio svoga brata; Jahve ga je kaznio progonstvomPOTOP- Bog odluuje pobiti sve grene ljude te ostaviti Nou na ivotu jer je on bio posluan; Noa je izgradio veliku korablju te u nju smjestio sva iva bia u paru te sebe, enu, djecu i njihove ene; pljusak je trajao 40 dana te nakon toga Noa pusti gavrana koji mu se vrati; golubica mu se nije bratila; tada je znao da se voda povukla

KNJIGA IZLASKAOsloboenje iz Egipta (ulomci)GORUI GRM- Mojsije je na brdu Horebu ugledao gorui grm koji nije sagorijevao; pribliio se grmu, a iz njega se javi Bog koji je rekao da skine obuu jer stoji na svetom tlu; rekao je da je on Bog Abrahamov i Bog IzakovBOG OBJAVLJUJE SVOJE IME- Mojsije je upitao Boga za ime, a Bog mu odgovori: "Ja sam onaj koji jesam.", jo mu je jednom rekao da kae Izraelcima da ga je on poslao

POVIJESNE KNJIGE- dijele se na tri dijela:1. izraelska povijest od osvajanja Palestine do babilonskog suanjstva2. od poetka do obnove idovske zajednice iza babilonskog suanjstva3. pojedinani dogaaji od 7. do 5. st. prije Krista i dogaaji iz 2. st. prije KristaJUDITA- izvorni tekst pisan armejskim ili hebrejskim jezikom, a sauvana je samo u grkom prijevoduJUDITA I STARJEINE- udovica Judita ivi u Betuliji, koju opsjeda Holoferno; stanovnitvo je bez vode i eli se predati, a sveenici kau da e priekati Boju pomo jo 5 dana; Judita se nije slagala s tom idejomJUDITA I HOLOFERNO- Judita je nakon molitve otila u odaje i uredila se kako je najbolje znala; slukinji preda mijeh vina i vr ulja i sve sloi na nju

PSALMI- psalmi su zbirke religiozne lirike- najvei dio psalama nastao je u 6. st. pr. Kr.- dijele se na:a) HIMNE (hvalospjeve) poziva se na slavljenje Boga- ovdje spada Psalam 19b) TUBALICE predstavlja narod koji moli za pomo- ovdje spada Psalam 123c) ZAHVALNICE predstavlja ljudske zahvalnice Bogu- ovdje spada Psalam 129

MUDROSNE KNJIGE- temelje se na ivotnu iskustvu i tradiciji- sastoje se od 6 knjiga- pripisuju se kralju SalomonuPJESMA NAD PJESMAMA- u ovom djelu zarunica predstavlja ljude, a zarunik Boga; zarunica je vjerna zaruniku

II. NOVI ZAVJETEVANELJA- njih piu 4 ovjeka: Matej, Marko, Luka (oni ine sinoptika evanelja), Ivan- simboli Isusa Krista su: Zarunik, Pastir, Kruh, Svijetlo, Janje i VrataEVANELJE PO LUKIIzgubljeni sin - parabola pria u kojoj se jedna pojava usporeuje s drugom, potpuno razliitomEVANELJE PO IVANUProslov- govori o Isusu KristuSvjedoanstvo Ivana Krstitelja- Ivan najavljuje dolazak Krista, onoga koji e se krstiti po Duhu Svetom

POSLANICE APOSTOLA PAVLAHvalospjev ljubavi- ljubav je personificirana te ima veliku znaajku

ANTIKA/KLASINA KNJIEVNOST

- dvojako znaenje:a) klasina knjievnost obuhvaa knjievna djela koja su prihvaena kao uzorna, vrijedna i dostojna oponaanja u bilo kojem knjievnom razdoblju (npr. klasini pisci Shakespeare, Goethe)b) klasina knjievnost = ANTIKA KNJIEVNOST (lat. antiquus = star, starinski) obuhvaa knjienost starih Grka i Rimljana, pa su prema tome i klasini jezici grki i latinski

- starogrka knjievnost znaajna je za razvoj zapadne knjievne tradicije, glavne knjievne vrste oblikovane su u njoj i preuzete od nje- trajanje antike knjievnosti: zapoinje s Homerom 8. st. pr. Kr. i traje do 476. pada Zapadnog Rimskog Carstva ili 529. kada car Justinijan zatvara filozofsku kolu u Ateni- grka knjievnost dijeli se na tri razdoblja:1) PRETKLASINO (ARHAJSKO) RAZDOBLJE (750. 450. pr. Kr.) - karakterizira ga usmena knjievnost, dominantne knji. vrste su: EPOVI i LIRSKE PJESME, nastaju Homerovi epovi Ilijada i Odiseja- uoljivo je zanimanje za temeljna pitanja zajednice, postanak svijeta i bogove, ratovi naroda, misao o smrti2) KLASINO RAZDOBLJE (450. 323. pr. Kr. -> smrt Aleksandra Velikog)- Atena kulturno i knjievno sredite, razvijaju se dramske vrste: tragedija i komedija3) HELENISTIKO RAZDOBLJE dijeli se na:a. aleksandrijsko razdoblje (323. 30 pr. Kr.) Aleksandrija -> kulturno sredite; popularne kratke knjievne vrste: EPIGRAM, EPILIJ (kratka vrsta koja je zamijenila ep), PASTIRSKA PJESMA)b. rimsko (carsko) razdoblje (30. pr. Kr. 6. st, tj. 529.) grka se knjievnost razvija u okviru rimske drave, pala pod rimsku vlast- nove knji. vrste: roman

HOMER: ODISEJA- ep u 24 pjevanja, ispjevan u heksametru = stih od 6 stopa, pet daktila (-uu) i jednog troheja (-u)- mlai i krai od Ilijade- naslov epa je nastao prema glavnom junaku Odiseju (itakom kralju) koji je sudjelovao u Trojanskom ratu, a zatim 10 godina luta dok mu bogovi ne dozvole da se vrati na Itaku- tema: Odisejeva lutanja nakon Trojanskog rata i povratak na rodnu Itaku gdje ga eka vjerna ena Penelopa- ep prikazuje samo dogaaje iz desete godine lutanja, 41 dan prije njegova povratka- ep zapoinje invokacijom u kojoj se ve najavljuje tema, stoga je u invokaci sadrana i epska tehnika "in medias res"- nakon invokacije razvija se pria o Odisejevu povratku prilikom kojega on pria svoje pustolovine, susret s Penelopom sve do njezina prepoznavanja Odiseja i Odisejeva ubijanja prosaca- 4 fabularne linije u epu:1. prati Odisejev povratak i pustolovine to ih je tijekom 10 godina doivio i o kojima pria na dvoru fenikog kralja Alkinoja i princeze Nausinaje -> otkriva svoj identitet i pripovijeda svoje dogodovtine od pada Troje epizode s lotofazima, Kiklopom, Holifemom, Eolovom vreom vjetrova, Lestigoncima, o arobnici Kirki koja je njegove mornare pretvorila u svinje, sputanju u Had, zatoenitvu na otoku Ogigiji2. prati Telemahovo putovanje da nae oca3. prikazuje skuptine bogova na Olimpu bogovi na skuptini odluuju da e se Odisej vratiti kui4. situacija na Itaki (Penelopa i prosci tjera ih Telemah, prosci prose Penelopu, goste se i upropauju Odisejev imetak)- radnja dostie vrhunac u prizoru ubojstva prosaca i Penelopinu prepoznavanju Odiseja- ulomak prikazuje kako je Kiklop Polifem zatoio Odiseja i njegove mornare zatvorivi ih u peinu- Odisej smilja nain kako da ga nadmudri i spasi sebe i prijatelje, predstavlja se Kiklopu kao Nitko i nudi mu vino; kad ga opije i izbije mu uarenim kopljem jedino oko; Kiklop zove ostale Kiklope jer da mu Nitko hoe nauditi, a ostali ga ne shvaaju ozbiljno - Odisej se spasi zahvaljujui jo jednoj mudrosti Kiklop je stajao na ulazu u peinu i pipao ovce koje su izlazile da mu mornari ne bi pobjegli- mornari su se svezali za trbuh ovaca i tako pobjegli- karakterizacija Odiseja: mudar i lukav, dosjetljivi moreplovac; opreznost, hladnokrvno i mudro rasuivanje te prijevara spaavaju ga od svih opasnosti; moderne crte njegove linosti radoznalost i e za novim spoznajama- Penelopa uzor brane vjernosti, mudra, oprezna- naglaene su obiteljske vrijednosti, vrijednost prijateljstva i odanosti univerzalne ivotne vrijednosti- i ovdje se istiu likovi bogova: svemoni, sveznajui, pomau svojim miljenicima (Atena zatitnica Odisejeva) i napadaju neprijatelje- moderna znaajka epa: Odisej nije predstavnik zajednice, tj. ovo nije pria o zajednici ve o pojedincu, individualnoj sudbini

GRKO LIRSKO PJESNITVO- procvat grke lirske poezije 7./6. st. pr. Kr.- melikom su se nazivale sve lirske vrste koje su se izvodile uz glazbenu pratnju, dijelila se na:a) MONODIJSKU LIRIKU pjesma za jedan glas; za solo pjevanje uz pratnju lireb) KORSKU LIRIKU vieglasna pjesma, recitira je kor, pisana za zborno pjevanje- najee lirske vrste: himna, oda, elegija, ditiramb, epitalam (svadbena pjesma) pisale su se kratke, saete pjesme- predstavnici monodijske lirike:1. ALKEJ (oko 7./6. st. pr. Kr.)- iz grada Mitilene na otoku Lezbu- otok Lezb u Egejskom moru u 6. st. pr. Kr. kulturno je sredite poznato po razvijenom pjesnitvu, po njegovanju glazbenih i knjievnih oblika- Alkej je pisao domoljubne pjesme s temama iz politikog ivota, himne bogovima, pjesme uz gozbe- pisao ALKEJSKOM STROFOM 4 stiha -> 2 jedanaesterca + deveterac + deseteracLAI- alegorijska domoljubna pjesma- laa (pokidana, razderana, tone) predstavlja njegov rodni grad kojim vlada tiranin Mirsil- preko pjesme alkej pokazuje zabrinutost nad svojim rodnim gradom- mogue je i drugo alegorijsko znaenje pjesme: laa prikazuje ovjeka kad se nae u ivotnoj buri2. SAPFA (6. st. pr. Kr.)- s otoka Lezba, naelu kole za djevojke u kojoj se na elu sa Sapfom njegoao kult boice Afrodite i kult ljubavi (Eros)- uglavnom pisala ljubavne i svadbene pjesme- satirika strofa 4 stiha -> 3 jedanaesterca + peteracLJUBAVNA STRAST- pjesma iznosi ljubavne osjeaje koje pobuuje blizina voljene osobe, tj. govori o nemogunosti upravljanja tijelom kad je ovjek zaljubljen- zavretak pjesme donosi pomirenje -> ne moemo se boriti protiv ljubavnih osjeaja i treba trpjeti ljubavne boli3. ANAKREONT (6. st. pr. Kr.)- grki pjesnik rodom iz Male Azije- u svojim pjesmama slavi vedre strane ivota, uivanje zemaljskih radosti koje ovjek pronalazi u vinu, ljubavi i veselom drutvu- anakreontska poezija anakreontika; poezija koja slavi ivot, zemaljske uitke, pjeva o ljubaviHEDONIZAM uivanje u ovozemaljskim uicimaPIJUCKAJMO- pjesnik vidi radost ivota u pijuckanju, pjevanju i zabavljanju

- predstavnik korske lirike:PINDAR (5. st. pr. Kr.)- iz okolice Tebe, najpoznatiji po EPINKIJAMA = ode u ast natjecatelja - pjesme je pisao po narudbi (grada ili osobe) i u njima je proslavio pobjednike na natjecanjima- utemeljitelj ode kao tradicionalnog oblika, naglaena misaonost u pjemamaPJESNIK O RATU- u pjesmi su suprotstavljeni motivi rata i mira, sloge i nesloge- pjesnik osuuje rat koji nosi zlo, stradanje, patnju, bol i zalae se za slogu i mir antiratni karakter pjesme

ESHIL (525. 456. pr. Kr.)- tvorac grke tragedije: uveo drugog glumca, smanjio ulogu kora i pojaao znaenje dijaloga -> najstariji od grkih tragiara, roen blizu Atene- borac u bitkama kod Maratona i Salamine, pobjeivao na dramskim natjecanjima- napisao 90-ak drama sauvano 7 tragedija i trilogija (= tri tragedije koje ine cjelinu) ORESTIJA (Agamemnon, rtva na grobu i Eumeride)- tragedija PRIBJEGARKE 50 keri kralja Danoya bjee kako bi izbjegle udaju za oeva brata Egipta i sklanjaju se u Arg gdje im kralj daje utoite-> zbor je nositelj radnje, on predstavlja Danadide- trilogija SEDMORICA PROTIV TEBE obrauje prokletstvo tebanskog kralja Laja koji se nije pokorio proroanstvu da ne smije imati djece te se osveta izbrava na 3 pokoljenja: Laj Edip Edipova djecaOKOVANI PROMETEJ- prvi i jedini sauvani dio trilogije o Prometeju (2. dio = Osloboeni Prometej; 3. dio = Prometej Vatronoa)- radnja tragedije odvija se izmeu dva dogaaja: Hefestova prikivanja Prometeja o stijenu i Prometejeve konane propasti- dramski sukob odvija se izmeu dva lika: Zeusa i Prometej, tj. ini ga borba izmeu tiranije (Zeus) i pravde (Prometej), nasilja i ljubavi- Zeus je odluio unititi ljudski rod i zamijeniti ga novim pokoljenjem koje e biti njegovo djelo- Prometej je razapet izmeu ljudi (ljudima je darovao vatru, poduio ih lakem nainu ivota) i bogova (prekrio je Zeusovu volju, pobunio se protiv vlasti i tiranije i u tome je njegova herojska vrlina, a i tragina krivnja)- Zeus je kaznio Prometeja: prikovan je na stijenu na Kavkazu i orao mu kljuca jetru; Prometej Zeusu prorie propast i ne ili mu rei tajnu koju zna = tko e Zeusa svrgnuti s vlasti- zavretak radnje: Zeus alje oluju nad planinu i stijena propada zajedno s Prometejom i zborom- radnja se zbiva meu bogovima, jedino ljudsko bie je Ilja -> ljubomorna Hera kaznila ju je kravljim rogovima i obadima koji je napadaju- svi likovi povlauju Zeusu osim Prometeja Prometej je tragiki junak koji nosi tragiku krivnju: pomogao ljudima i ne eli Zeusu rei njegovu budunost, tragiki stradava (propada sa stijenom), ali ostaje moralni pobjednik -> do kraja nepokoloebljiv u svojim idealima- nema prave radnje: gl. lik odmah na poetku prikovan uz stijenu, tj. nepokretani razvija misli u dijalog sa zborom i likovima koji kraj njega prolaze- Prometej u monologu upuuje svoju tualjku prirodnim silama jer je nepravedno kanjen zbog poinjenog dobroinstva prema ljudima- simbolino znaenje: Eshil je svoj doivljaj tiranije prenio u svijet bogova, a Prometej je simbol ovjekove ponude i otpora tiraniji, ljudski dobroinitelj, simbol borbe za osloboenje i napredak ovjeanstva

SOFOKLO (5. st. pr. Kr.)- grki tragia rodom iz Atene, 123 drame, 7 tragedija sauvano: AJANT, ELEKTRA, KRALJ EDIP, ANTIGONA, TRAHINJANKE, FILOKJEJ, EDIP NA KOLONU- njegov doprinos gr. tragediji: uvodi treeg glumca, pojaava ulogu dijalogaKRALJ EDIP- tragedija koja obrauje mit o kralju Edipu- radnja zapoinje epskom tehnikom "in medias res" -> Edip je kralj Tebe kojom vlada kuga, a zatim se otkrivaju dogaaji koji su prethodili tome- kako je Edip postao kraljem, tko je ubio Laja i zato je na Tebu baeno prokletstvo- na Tebu je baeno prokletstvo kuga, a gradi e biti spaen kada ubojice biveg tebanskog kralja Laja budu kanjene- Edip odluuje otkriti tko su ubojice biveg kralja i u svom upornom istraivanju dolazi do strane spoznaje da je sam u neznanju ubio oca Laja i oenio se majkom Jokastom- Edipova veliina: ima dovoljno snage da trai ubojicu (kad ve i sumnja na sebe) i da primi gorku sudbinu, ima snage da sam sebe kazni: oslijepi se i odlazi u Kiteron u dobrovoljno progonstvo, a Jokasta se objesi- tema: istraga zloina i incesta- analiza Edipova zloina: njegov zloin nije namjeran (on je ak otiao iz Korinta kako ne bi ubio oca to mu je bilo prorokovano) ve je rezultat nesvjesne pogreke -> tragedija obrauje pitanje pravednog grenika (obraen motiv patricida i incesta u neznanju krivca)- Edipova nenamjerna pogreka je sudbinski predodreena, a ujedno je i Edipova tragina krivnja -> on je tragiki junak- Edipova elja za istinom dovodi ga u nesreu Edip je simboliki i progledao kad je shvatio to je uinio i tada se oslijepio jer je bio slijep dok je gledaoIRONIJA upravo zbog toga to je otiao od "navodnih" roditelja Poliba i Merope ostvario je proroanstvo- ulomak: Edip je zabrinut jer ga mui proroanstvo da e ubiti oca i oeniti se majkom, dolazi korintski glasnik s vijestima o prirodnoj smrti Poliba to predstavlja olakanje za Edipa, ali glasnik postaje i glasnik nesree -> otkriva Edipu da je njemu pastir, Lajev podanik, predao novoroena djeaka umjesto da ga ostavi u gori, a on ga je dao kralju Polibu otkriva da on nije pravi Polibov sin- Jokasta odgovara Edipa da dalje trai istinu, ali on pod svaku cijenu eli otkriti istinu i svoje obiteljsko rodoslovlje- Sofokla ne zanima toliko prokletstvo ve ga zanimaju LJUDSKI KARAKTER i POSTUPCI LIKOVA u danim okolnostima- prema Edipu nastao pojam EDIPOVSKI KOMPLEKS = pretjerana, pa i erotska ljubav mukog djeteta prema majci i ljubomora prema ocu -> Edip od toga nije patio

EURIPID (oko 485. 406. pr. Kr.)- posljednji veliki grki tragiar, ulogu zbora pretvorio u KOMENTATORA zbivanja (a ne sudionika zbivanja)- sauvano 17 tragedija, npr. Alekestida, Medeja, Hipolit, Elektra- slui se mitolokom graom te prikazuje mitoloke junake kao obine ljude s ljudskim nedostacima i strastima -> udubljuje se u ivot i psihu pojedincaELEKTRA- obrada mitoloke teme (mita o Elektri), koju je obradio i Sofoklo (Elektra) i Eshil (rtva na grobu); rodbinski odnosi u tragediji

PARIS -> (otima Helenu povod Trojanskog rata) -> HELENA udana za MENELAJA -> brat mu je AGAMEMNON (djeca ORESTO, ELEKTRA, IFIGEMIJA koji je oenjen za Heleninu sestru KLIMNESTRU -> ona je ubila Agamemnona s drugim muem EGISTOM (Agamemnovov brati)

- Agamemnona su ubili njegov brati Egist i ena mu Klitemnestra, oni s vjenaju; Egist postaje mikenskim kraljem -> da bi sprijeili osvetu djece protjerali su Oresta, a Elektru udali za siromanog seljaka kako njezini potomci ne bi doli na prijestolje- Elektra mrzi majku i ouha jer su oni krivci oeve smrti, a i za njezin bijedan ivot -> njezina svakodnevna bijeda razvija u njoj elju za osvetom i mrnju prema majci ona je psiholoki razraen lik- vraa se Orest i dogovaraju se oko osvete -> on prvi ubija Egista, a zatim je Elektra namamila majku k sebi vijeu da je rodila i da Klitemnestra treba obaviti obred rtvovanja, ali e ona sama ispasti rtva- Elektra se dri naela kako krv treba naplatiti krvlju; predbacuje majci oevu smrt i nebrigu za vlastitu djecu, a Klitemnestra opravdava svoj zloin kao osvetu za Ifigeniju (ker koju je Agamemnon rvovao za sretan ishod Trojanskog rata), a i doveo sa sobom drugu enu Kasandru, Pirjamovu ker- Elektra joj govori da unato tome razborita ena mora poputati svome muu- optuuje i nju i Helenu da su preljubnice- Orest ubija majku, a Elektra je zaetnik, suuesnik; nakon majina ubojstva osjeaju kajanje i grizoduje i shvaaju da osveta ne moe donijeti zadovoljstvo, nego jo veu patnju i nesreu (njihova psihika kazna)- radnja zavrava postupkom DEUS EX MACHINA (Bog iz stroja) postupak boga (ovdje polubogova Dioskura) koji na neoekivan nain razrjeava radnju -> on ovjdje Elektri i Orestu izrie fiziku kaznu razdvojenost i progonstvo- Euripidova novina: DEHEROJIZACIJA = ljudi i bogovi nisu vie heroji, nego imaju osobine obinih ljudi- tema: mitoloka; Elektra i Orest ubijaju majku i ouha- tragina sudbina Elektre i Oresta: moraju birati izmeu ljubavi prema ocu i ljubavi prema majci -> iz toga izbija i njihova tragina krivnja koja je sudbinski predodreena, tragini junaci konano tragino zavravaju

RIMSKA KNJIEVNOST- nastavlja tradiciju grke knjievnosti, nastavlja i usavrava knjievne vrste kojih su tvorci Grci, svojim izumom smatraju sve- najee knjievne vrste: ditiramb, elegija, oda, himne, epigram, poslanice, ep, basna, tragedija, komedija- brojanje: od 240. pr. Kr. kada je Andronik (smatra se najstarijim rimskim knjievnikom) dao izvesti neku svoju dramu do 476. pr. Kr.- periodizacija:1. ARHAJSKO RAZDOBLJE (240. 80. pr. Kr.) dominiraju knjievni prijevodi, osobito razvijena komedija (Plant i Terencije)2. ZLATNI VIJEK RIMSKE KNJIEVNOSTI vrhunac, (80. pr. Kr. 14.), epovi: Vergilije, Ovidije; elegija i epigram: Katul; ljubavno pjesnitvo: Propercije, Tibul, Ovidije; poslanie: Horacije; proza: Cezar; govornitvo: Ciceron3. SREBRNI VIJEK (14. 117.) glavne knji. vrste: roman, basna (Fedro), epigram (Marcijal), filozofski esej, tragedija (Seneka)4. KNJIEVNOST KASNOG CARSTVA (117. 476.) pomirba dvaju svjetonazora: rimskog i kranskog

TIT MAKCIJE PLAUT (3. st. pr. Kr.)- najvei rimski komediograf- u komedijama obrauje scene iz porodinog graanskog ivota, slui se grubim humorom i vjeto voenom intrigom- najznaajnije komedije MANAECHMI, HVALISAVI VOJNIK, KRTAC- likovi: EUKLION stari krtac, vlasnik upa sa zlatomFEDRIJA njegova kiMEGADOR bogati starac koji se eli oeniti Fedriojom bez miraza, Likonidov ujak, Eunomijin bratLIKONID mladi zaljubljen u Fedriju, Megadorov neakSTAFILA Euklinova slukinjaSTROBIL Likonidov rob (sluga)EUNOMIJA Likonidova majka- radnja: Euklion je u ognjitu naao up sa zlatom i otad ivi kao krtac; tjera sve iz kue, ne puta nikoga u kuu, pravi se siromaan i govori da ide posuivati novac kako nitko ne bi posumnjao da ima up; u vjenom je strahu da ga netko ne okrade, nosi up suda sa sobom skriva ga u hram pa u umu, a up na kraju ukrade Strobil- Euklion eli ker udati za Megadora kako ne bi trebao dati miraz, Likonid govori Euklionu da mu je ker rodina i trai njezinu ruku, Euklion od njega trai da mu pomogne u traenju kradljivca- Likonid tjera Strobila da vrati up, a on ne eli -> kraj teksta, bio je izgubljen, a mogui zavretak: Euklion dobije up, Likonid Fedriju, Strobil slobodu- glavni motiv koji pokree radnju: krtost starca Eukliona i ljubavni trokut: Likonid -> Fedrija Euklionu se svidi kako on govori- komini nesporazum (quid pro quo, koji za koje): nakon to Euklion misli da s Likonidom razgovara o upu, a Likonid misli da razgovaraju o njegovom zlatu Fedriji- Euklion -> vaniji up od keri, zlato od sree, jedina briga mu je sigurnost njegova upa -> ujedno i njegova traginost- komedija karaktera i intrige (glavni pokreta intrige je Strobil)- Plaut je utjecao na kasnije komediografe MARINA DRIA (Skup) i francuskog komediografa MOLLIERA (krtac) preuzeli glavne motive i likove

GAJ VALERIJE KATUL (1. st. pr. Kr.)- prvi veliki rimski lirski pjesnik, teme pjesama raznolike, ali prevladavaju ljubavne pjesma -> opjevao svoju ljubav prema prevtljivoj Klodiji koju, u ast pjesnikinje Sapfe, u svojim pjesmama zove Lezbijom- moderna znaajka njegova pjesnitva: iskrenost i iznoenje vlastitog intimnog ivotaJADNI KATULE- intiman ton pjesme, ljubavna pjesma u kojoj se pjesnik obraa sebi samome, sam sebi savjetuje i odvraa od djevojke koja ga je odbila- suprotstavljeni motivi pjesnikovih sretnih ljubavnih dana i njihove sadanje prolaznosti intimni motivi iz vlastitog ivota

PUBLIJE VERGILIJE MARON (1. st. pr. Kr.)- najznaajniji pjesnik rimske knjievnosti Augustova doma (30. 14. pr. Kr.) i najznaajniji rimski epski pjesnik- izgubivi oevo imanje sa sela se seli u Rim i primaju ga u knjievni krug Gaja Cilvija Mecenate, zatitnika i pokrovitelja umjetnika- tri znaajna djela: BUKOLIKE ili EKLOGE zbirka pastirskih pjesama, prikazuje idilian ivot pastira u stadu, njihove ljubavne radosti i tuge- u 4. eklogi najavljuje roenje mukog djeteta koji e svijetu donijeti blagostanje -> u srednjem vijeku smatrali da je tom eklogom prorekao Kristovo roenje, stoga ga Dante uzima za svog vodia u zagrobni svijetGEORGIKE didaktini spjev o poljodjelstvu, podijeljen u 4 knjige kojima se obrauje ratarstvo, voarstvo, stoarstvo, pelarstvoENEIDA junaki rimski nacionalni ep u 12 pjevanja, pisan u heksametru,- namjera epa: proslaviti rimski narod i njegova cara Augusta- ep obrauje mit o trojanskom junaku Eneji (sin Analiza i Venere) koji je po padu Troje osnovao rimsku dravu, praotac grada Rima- prvih 6 pjevanja podsjea na Odiseju: Eneja s ostalim preivjelim Trojancima luta ve sedam godina morem i on je po nalogu bogova u potrazi za novom domovinom (Italijom)- kao to je Odisej na dvoru Feaena pripovijedao svoje doivljaje, tako i Eneja kod kartake kraljice Didone pria o propasti Troje i o svojim lutanjima -> izmeu Eneje i Didone na poticaj boice Venere i Junone (Here), razvila se ljubav koja tragino zavrava (Didona se spaljuje na lomai) jer je Eneja mora ostaviti i izvriti svoj zadatak nai domovinu u Italiji- drugih 6 pjevanja (od 7.-12.) podsjea na Ilijadu: prikazuje Enejine borbe za osnutak nove drave; nakon mnogo pustolovina Eneja dolazi na ue Tibera i trai od kralja Latina doputenje za osnivanje grada te dobiva ponudu da oeni kraljevu ker Laviniju- dolazi do nekih sukoba koje potiu bogovi, a nakon niza borbi s Lavinijinim bivim zarunikom Turnom, Eneja ga ubija i moe osnovati rim- slinost s Homerom: u pojedinim epizodama -> izrada tita za Eneju, prikaz borbi i pogibija, skuptina bogova, oluje i brodolomi, Latin podsjea na prijama, Turno na Hektora- ep slavi slavnu povijest Rima: ona je ocrtana na Enejevu titu, o slavnoj povijesni Rima od Osnutka do cara Augustina govori Eneji njegov otac Anhiz kada je siao k njemu u podzemlje (u podzemlju susree i Didonu koja se ubila zbog njega)ENEJA rimski nacionalni junak, poboan, pokorava se boanskom zadatku i svojoj sudbini, dosljedno ispunjava svoje obveze, krase ga junatvo i potenje -> ideali, rimske vrline Augustova doba, lik uzorna Rimljanina- Eneida je srednjovjekovnim ljudima sluila i kao proroka knjiga, a ep pisan po uzoru na Eneidu zove se VERGILIJANSKI EP

KVIN HORACIJE FLAK (1. st. pr. Kr.)- uz Vergilija najvaniji predstavnik rimske poezije Augustova doba, najvie prevoen antiki pjesnik, Vergilije ga uvodi u Mecenatov krug -> i on kao potporu dobiva imanje- djela:SATIRE zbirka poezije u kojima Horacije iznosi mane svojih suvremenika s ciljem da se one ukloneEPIZODE satirike pjesme otrijeg tona od onih u SatiramaPJESME (lat. Cormime) 4 knjige lirskih pjesama, bliske su pjesmama grkih pjesnikaPOSLANICE (Epistuale) u 2 knjige obrauje teme iz svakodnevnog ivota, knjievne i moralne teme pisane u heksametru- najznaajnija je POSLANIA PIZONIMA -> bavi s problemom oblikovanja knjievnog djela i ve u antici je prozvana ARS POETICA ili PJESNIKO UVIJEE- Horacijeva poezija je misaonog karaktera i zagovara umjerene uitke i zadovoljstva- stihovi mu obiluju izrekama (sentencijama), poznate su AB OVO (ud jajeta), IN MEDIAS RES (u sredinu stvari), AUREA MEDIOCRITAS (zlatna sredina), CARPE DIEM (iskoristi dan)ODA LIDIJI- savrena kompozicija, nazvana kraljica ode- pisana u obliku lirskog dijaloga izmeu pjesnika i njegove bive ljubavi- prvih osam stihova govore o njihovoj proloj ljubavi, drugih osam o njihovim sadanjim ljubavima, a zadnjih osam o budunosti daje zakljuak da kad bi im se povratila njihova ljubav rado bi ivjeli zajednoPOSLANICA PIZONIMA (PJESNIKO UMIJEE)- pisana u obliku pisma Pizonima- poetika, tj. umna rasprava u kojoj Horacije na temelju svog znanja i iskustva daje savjete i upute kojih bi se knjievnici u svom pisanju trebali pridravati- po njemu djelo treba predstavljati jedinstvenu skladnu cjelinu (u oblikovanju likova, pjesnikom jeziku, kompoziciji) i pisac mora pomijeati slatko s korisnim -> DULCE ETUTILE i na taj nain itatelju pruiti i pouku i zabavu, treba odabrati primjerenu grau i koristiti se primjerenim stilom u njezinoj doradi izlae svoja poetika naela

PUBLIJE OVDIJE NAZON (1. st. pr. Kr. 1. st.)- rimski pjesnik, za ivota najitaniji u Rimu, naroito se odlikuje duhovitou i humorom- prognan na Crno more (car August ga je protjerao iz Rima zbog nepotivanja drutvenih normi) gdje je bio prisiljen ivjeti do smrti)1. razdoblje stvaralatva: prevladava ljubavna poezija i mitoloki spjevovi, tu spadaju djela: LJUBAVNE PJESME (AMORES) zbirka ljubavnih pjesama, LJUBAVNO UMIJEE (ARS AMATORIA) parodiko-didaktiki ep u 3 knjige, pjesnik pouava umijeu ljubavi, HEROIDE (Poslanice junakinja) zbirka ljubavnih pjesama mitolokih juunakinja (Penelopa, Didona...) muevima ili dragima to se nalaze daleko2. razdoblje: mitoloki spjev METAMORFOZE3. razdoblje: kao prognanik pie dvije zbirke: TUALJKE i POSLANICE IZ PONTA u njima se ali na svoju sudbinu i nada se povratku u Rim

METAMORFOZE (PRETVORBE)- sadre 250 preradbi pria iz grke i rimske mitologije pisanih heksametrom i rasporeenih u 15 knjiga- svaka pria u sebi sadri neku preobrazbu -> zbirka zapoinje stvaranjem svijeta (prva preobrazba tj. prijelaz prvobitnog kaosa u kozmos) i zavrava dogaajem iz suvremene povijesti (pretvorbom Julija Cezara u zvijezdu)- ove je prie Ovidije obradio na svoj nain, psiholoki ocrtava likove i pripovijeda o njima kao o svojim suvremenicima

PIRAM I TIZBA: ljubavna pria koja zavrava smru dvoje mladih koji su se zavoljeli preko oeva- preobrazba: plod duda (murve) postaje crne boje u znak na tugu i nesreu dvoje mladih- ovo je mitoloka pria u 1. st. pr. Kr. bila rairena i omiljena kao poslije pria o Romeu i Juliji- poznata je i pria o Niobi majka 7 sinova i 7 keri, uvrijedila je boicu Latonu koja joj se osvetila ubojstvom sve djece- Nioba se preobrazila u stijenu na brdu Sipihi iz koje tee voda u obliku suza

MARKO VALERIJE MARCIJAL (1. st.)- najvei pjesnik epigrama, bio je tienik raznih bogataa i stjecao je njihovu naklonost duhovitim i otrim epigramima, teme njegovih epigrama su vezane za ivot carskog Rima- postaje uzor kasnijem epigramskom pjesnitvuSIROMANI PJESNIK poanta epigrama: odijelo ne ini pjesnika