Univerzitet u SarajevuMedicinski fakultet Institut za forenzičku medicinu i forenzičku toksikologiju

Analiza tragova krvi-seminarski rad-

Mentor: Studenti:Prof. dr Nermin Sarajlić Bošnjak Marija

Hadzić Lamija Halilović Arnela Musić Hajrudin Uzunović Aida

Sarajevo, novembar, 2014.

1

SADRŽAJ

Uvod……………………………………………………………3

Analiza tragova krvnih mrlja………………………………..4

Utvrđivanje porijekla tagova krvi……………………….…..5

Oblici tragova krvi……………………………………….…..8

Literatura…………………………………………………….11

2

UVOD

Krv, kao jedino tečno tkivo, izuzetno složenog sastava i sa velikim brojem funkcija, čini proseč-no 7–8% telesne mase odrasle osobe. Odnosi zmeđu tečnih i čelijskih elemenata krvi, uzrok je relativno visokog viskoziteta krvi, koji se kod najvećeg broja zdravih osoba kreće između 4 i 5(viskozitet vode je 1). Viskozitet krvi, koja spadau kategoriju nenjutnovskih tečnosti, izuzetno je značajna za dinamiku nastanka i konačni oblik traga krvi.Čelijski elementi krvi su eritrociti, leukocitii trombociti, svaki sa svojim karakteristika-ma značajnim za medicinsku kriminalistiku.Eritrociti, kojih je približno 4,8–5,4 miliona u mikrolitru krvi, sadrže hemoglobin,od koga potiče boja krvi, a na dokazivanju čijeg prisustva se zasniva najveći broj reakcija zaispitivanje porekla traga. Sa druge strane, iako prisutna u ogromnoj večini, crvena krvna zrnca ne sadrže čelijsko jedro, što znači da ne mogu biti predmet DNA analize. Leukociti, iako čine manje od 1% ćelija krvi sadrže genski materijal, ćelija analiza omogučava praktično nedvosmislenu identifikaciju osobe od čije krvi trag potiče. Trombociti, iako nisu ćelije u pravom smislu te riječi, imaju ulogu u koagulaciji krvi, te igraju važnu ulogu u formiranju traga izlivene krvi.

slika 1. Razmaz uzorka periferne krvi.

U centralnom dijelu fotografije uočavaju se dva granulocita i jedan limfocit.Iako čine tek mali deo čelijskih elemenata, prisustvo leukocita omogučava uspješnu analizu DNA i iz minimalnih tragova krvi.Značajan broj krivičnih djela, kao i određena prirodna oštečenja zdravlja, pračen je spoljašnjim krvarenjem i formiranjem tragova krvi.

Uočavanje i pravilna analiza dimenzija i oblika tragova, njihovo tačno i dokumentovano prikazivanje u odnosu na tijelo, odjeću i predmete na licu mjesta, mogu biti izuzetno značajni za rasvetljavanje dinamike konkretnog događaja.Potraga za tragovima krvi mora biti aktivna i detaljna. Tragovi na mjestu događaja mogu biti prikriveni naknadno postavljenim predmetima,mogu se sliti u poroznu podlogu ili tkaninu,naći na rukohvatnim predmetima (kvake,slavine) ili na mjestima na kojima su ruke

3

eventualnog počinioca oprane ili obrisane. Tragovi krvi žrtve mogu biti nađeni na rukavima, oko dugmadi, šlica, na unutrašnjim stranama džepova, ispod noktiju ili na drugim dijelovima tijela

Forenzička hematologija bavi se određivanjem krvnih svojstava bila pritom riječ o svježoj krvi ili tragovima krvi (krvnim mrljama). Forenzička hematologija je dio identifikcije,jer kad god se određuju neke osobine krvi,to se radi zato da bi se te osobine usporedile sa drugom krvi. Svježa krv može biti određivana na mrtvim ili živim osobama.

Osobine krvi u umrlih određuju se uvijek kad postoji mogućnost da će tragovi njihove krvi biti negdje pronađeni, ili već postoje, a to može služiti za usporedbu. Tako da se u umrlih ljud rutinski određuje krvna grupa u slučajevima svih ubojstava, sumnjivih samoubojstava,prometnih nesreća prigodom kojih je prometno vozilo nepoznati,te u sličnim prigodama. Potrebno je odrediti osobine krvi i na svakom lešu kada postoji sumnja da je neposredno prije smrti dana krv krv pogresne skupine (transfuzij). Određivanje krvnih osobina moze katkada poslužiti i za identifikaciju umrlih osoba. Ovo rutinsko određivanje krvnih grupa potrebno je učiniti zato što u lešu krv brzo hemolizira ili se umrla osoba pokopa pa se poslije ne može doći do krvi.

U živih ljudi se određuju se krvne grupe u kaznenim predmetima zbog istih razloga kao i u umrlih tj.kad god je potrebno usporediti osobine njihovih krvi s pronađenim tragovima. U obzir dolaze slučajevi ozljeđivanja,prometnih nesreća,silovanja,provalnih krađa prigodom kojih počinilac može biti ozlijeđen,transfuzije krvi i slično. Razlika prema mrtvima jest u tome što se u živih ljudi analiza obavlja tek tada kad se pokaže potreba,jer se živoj osobi i naknadno moće uzet krv.

U živih ljudi još se češće uzima krv radi analize tijekom građanskih postupaka, a u vezi s identifikacijom očinstva bilo da je riječ o izvanbračnoj djeci koja tuže nekog radi priznavanja očinstva,odnosno plaćanja alimentacije, bilo pak o bračnoj djeci , a suprug nastupa kao tužitelj,smatrajući da dijete nije njegovo. Ove se analize također mogu provesti kad postoji sumnja na zamjenu novorođenčadi ili uopće djece.

ANALIZA TRAGOVA KRVNIH MRLJA

Mrlje krvi na mjestu događaja ili na predmetima i ljudima moraju se tražiti izuzetno pažljivo i savjesno. Krv,maime,raznim fizikalnim i hemijskim utjecajem mijenja boju i izgled,što uz sama svojstva mrlje krvi i veličinu,znatno otežava pronalaženje krvne mrlje. Velika je vrijednost tragova krvi u rasvijetljavanju kaznenih djela jer često dokazivanje kaznene odgovornosti ili

4

oslobađanje u teškim kaznenim djelima u dobroj namjeri ovisi o pronalaženju i vještačenju mrlja za koje se sumnja da su mrlje krvi.

Ako postoje tragovi sumnjivi na krv,analiza se obavlja u tri faze:

U prvoj se fazi ispituje je li uopče riječ o krvi ili o nekoj drugoj obojenoj stvari. Dokazivanje krvi zapravo je dokazivanje hemoglubina, i zbog toga se najčešće rabe kemikalije koje reagiraju s hemoglobinom, kao sto su benzidin, lunminol,leukomalahir fenolfralein i drugo. Hemoglobin se može identificirati i spektrografski.

Druga faza analize sastoji se od dokazivanja podrijetla krvi, tj. Je li riječ o ljudskoj ili životinjskoj krvi, jer svi hemoglobini daju gotovo jednake rezultate primjenom gore spomenutih metoda. Porijetlo krvi dokazuje se serološki uporabnom percipitinskih seruma.

 Utvrđivanje porijekla traga krvi

Prvo pitanje na koje je potrebno dati odgovorni analizi tragova sličnih krvi, potencijalno povezanih sa izvršenjem krivičnog djela, jesteda li trag potiče od krvi ili ne. Velik broj supstanci (sokovi, boje, mrlje od kafe ili vina, hrđa)mogu pokazivati karakteristike makroskopski vrlo slične tragovima krvi. Tokom više decenija rada, nekoliko reakcija za dokazivanje prisustva krvi u tragu izdvojilo se svojom jednostavnošću i pouzdanošću.Benzidinska reakcija (tetrametilbenzidin) izuzetno je senzitivna i daje pozitivan rezultat čak i ukoliko krv predstavlja milioniti dio traga. Pozitivna reakcija karakteriše se trenutnom promjenom boje reagensa u intenzivno plavo-zelenu, u prisustvu krvi i vodonik-per-oksida. Navedeni metod ima negativnu dokaznu vrijednost, što znači da odsustvo pozitivne reakcije isključuje mogućnost da trag potiće ili sadrž i određenu količinu krvi,  dok pozitivnu reakciju,osim krvi, mogu dati i izvjesne druge materije.

Fenolftalinska (Kastle-Meyer) reakcija uvedena je u primjenu 1901. godine. Senzitivnost ovog testa iznosi približno 1:100.000. Ukoliko pri kontaktu sa tragom, bezbojna radna smjesa,koja se sastoji od fenolftaleina, CaOH, destilovane vode i etanola, unutar 15 sekundi promjeni boju u ljubičastu, može se smatrati da je u tragu utvrđeno prisustvo krvi.Luminolska reakcija u primeni je od 1937. godine.Pri kontaktu reagensa sa krvlju, dolazi do po jave plavo-ljubičaste svjetlosti. Pozitivnom na prisustvo krvi smatra se reakcija koja se javlja unutar 5 sekundi od kontakta reagensa i traga.Negativnom stranom ove metode može se smatrati činjenica da ona zahtjeva rad u potpunom odsustvu prirodnog ili veštačkog osvjetljenja.

5

 Jasno vidljive karakteristike obuće mogu značajno doprinjeti identifikaciji osobe koja je trag ostavila.Ukoliko je utvrðeno da trag potiče ili sadrži primjese krvi, potrebno je dati odgovor na pitanjeda li je krv ljudskog ili životinjskog porijekla, što je moguœe utvrditi metodom precipitacije. U slučaju da je utvrđeno da je trag krvi humanog porijekla, neophodno je utvrditi ostale kriminalistički bitne karakteristike krvi. Analizom svježih tragova krvi moguće je odrediti pripadnost grupama osnovnog krvno grupnog sistema (AB0), te sistema MNSs i svojstva haptoglobina.

Slika 2. :pozitivna luminolska reakcija

Kad se pokaže da je rječ o ljudskoj krvi treća faza analize obuhvaća određivanje krvne grupe na mrlji. Obično se određuje sustav AB0, koji je najpouzdaniji pri ovoj vrsti određivanja. Laboratorijski se krvna grupa određuje na posve drukčiji način kada je riječ o svježoj krvi. Sasušeni se eritrociti ne mogu ponovo aglutinirati, pa se,prema tome, i ne može primjeniti metoda aglutinacije, kojom se inače određuju osobine svejže krvi. Ovi se serumi dobivaju tako da se određena životinja životinja senzibilizirana strane bjelančevine. Serum takve životinje reagira specifično s identičnim bjelančevinama, i to vrste kojom je provedena senzibilizacija. Macerat krvne mrlje u dodiru sa suhim serumom pokazuje prsten zamućenja, što je znak pozitivne reakcije. Na taj je način moguće odrediti ne samo ljudsku krv, nego krv bilo koje životinjske vrste ako se prirede odgovarajući precipitinski serumi.Krvne grupe određuju se indirektnom metodom koja počiva na pretpostavci da su u mrlji ili u serumu ili pak na eritrocitima sačuvana imunološka svojstva. Postoji niz metoda kojima se može odrediti i krvna grupa iz krvne mrlje.

6

Sve se spomenute krvi ne mogu odrediti na svakoj krvnoj mrlji. Određivanje hemoglobina uspijeva uvijek jer spomenute kemikalijske reagiraju pozitivno i pri izvanredno velikim razrjeđenjima krvi,kao i kad je riječ o vrlo staroj krvi. Da bi se odredilo podrijetlo krvi,a pogotovo krvna skupina,potrebno je imati na raspolaganju nešto veće količine krvi (veću mrlju ili mrlje), krv ne smije biti odviše stara ili oštećena , primjerice kemikalijama, djelovanjem visoke temperature i slično.

Prigodom određivanja krvi na mrlji ptrebno uvijek ispitati i podlogu na kojoj se krv nalazi, što znači istu vrstu materijala na kakvom je krv s mjesta gdje sigurno nema krvi . Podlogu je potrebno ispitati jer može biti onečićena raznim materijalom koji ili inhibira reakciju ili čak može dati lažnu pozitivnu reakciju. Prema tome, rezultatu analize može se vjerovati samo kada podloga reagira neutralno. Ako se uspije odrediti krvna grupa na mrlji, tada rezultati analize

Imaju sličnu vrijednost kao i prigodom isključenja očinstva,tj. sa sugurnošću se može utvrditi da nije riječ o istoj krvi. Kad se pak krvne grupe skupine podudaraju, ne smije se sa sigurnošću tvrditi da je riječ o istoj krvi jer bi ona mogla pripadati i drugoj osobi iste krvne skupine,iako ovakvi rezultati mogu biti doista jaka indicija u sklopu ostalih dokaza.

Iz tragova krvnih mrlja može pokazati je li posrijedi menstrualna krv/Metode se zasnivaju na dokazivanju vaginalnog epitela. Primjenjuju se i biološke metode. Može se također odrediti je li krv novorođenčeta ili dojenčeta, i to zbog prisusnosti fetalnog hemoglobina u prva četiri mjeseca života, kada se njegova koncentracija smanji 90%. Ostatak fetalnog hemoglobina može se odrediti ili elektroforezom ili testom alkalne rezistencije.

7

OBLICI TRAGOVA KRVITragovi krvimogu nastati na tri nacina i to :

Slijevanjem iz rane ili prirodnog tjelesnog otvora u okolicu,i tada nastaje prugasti trag od izgovora prema dolje upije se u odjeću ili se nakupi u obliku lokve na podozi.

Kapanjem krvi na podlogu iz udaljenodti ili jednostranim kapanjem s visine zbog sile teže i stvaranjem kapi,ili pak prskanjem uvis ili u stranu aktivnom silom(npr. Prskanjem iz arterije, zamahom zakrivljenoga predmeta, udarcem po zakrivljenom predmetu i slično ) i tada nastaju prskotine.

Krv bude prenesena dodirom na drugi predmet i nastaju otisci ili brisotine. Tragovi nastali slijeganjem krvi:

Pruge krvi- dokazuju da je krv curila iz izvora prema dalje. Na temelju tih pruga može se rekonstruirati položaj onoga tijela koje mu se trag nalazi za vrijeme dok je ozljeda krvarila. Tako će moći zaključivati je li ozljeđenik nakon zadobivenih ozljeda još stajao,odnosno hodao, ili je pao i ostao ležati.

Pržimanje krvi –kad se krv slije (curi) do odjevnog predmeta , krv bude djelomično upijenau tkaninu, ali se širi prema zemlji.

Lokva krvi – posljedica je obilnijega krvarenja na više ili manje ravnu podlogu iz izvora (rana) na tijelu koje miruje. Oblik i veličina o ravnini podloge, te svojstvu upijanja podloge.

8

Tragovi nastali kapanjem i prskanjem krvi

O kapima krvi govori se kada mrlje nastaju jednostavnim kapanjem s visine zbog sile teže. Kada kap krvi pada otprilike okomito na podlogu, razlije se tako da se podjednako širi u svim smjerovima (sl. 12-4.a). Oblik njezina rasprskavanja upućuje na visinu s koje je pala. S male visine nastaju okruglasta, glatko kontinuirana mrlja.

Okruglasta mrlja, nalik na presjek jabuke, najstaje kada kap pada s veće visine. Tragovi nastali prijenosom krvi Otisci prsta, dlana,stopala, gume vozila i slično katkada mogu imati individualne značake.

Bristotine- nastaju brisanjem ili slučajnim povlačenjem zakrivljenog dijela tijela ili predmeta po drugome dijelu tijela ili predmeta i to je jedan od češćih oblika tragova krvi.

9

LITERATURA

1. Dušan Zečević i saradnici, Sudska medicina i deontologija, Zagreb, 2004.

2. O. Peschel, S. N. Kunz, M. A. Rothschild, E. Mutze, Blood stain pattern analysis, 2010.

10