ANA KARENJINA

U osnovnoj temi i fabuli roman analizira problem braka i obiteljskog ivota. U knjizi je paralelno obra eno i pitanje iz ekonomskih i dru tvenih odnosa u Rusiji u Tolstojevo vrijeme. Njegova razmi ljanja iskazana su kroz lik Levina u kojega mo emo uo iti velikih sli nosti sa piscem. Kroz Levinov lik Tolstoj je prenio svoja iskustva iz podru ja ekonomije, svoju ljubav i vjeru, doga aje oko ro enja svojga djeteta kao i unutra nji ivot i polemike, muke svoje savjesti, razmi ljanja o smislu ivota i zadacima pojedinaca, svoju potpuno izra enu borbu za dobro. Mnogi smatraju upravo Levina glavnim likom romana jer je uvelike zasjenio osnovnu temu romana i najbitniji problem izra en kroz Anin lik- preljub. U djelu se isprepli u tri braka- Stjepan Arkadji Oblonski (Stiva) sa svojom enom Darjom Aleksandrovnom (Doli); Levin sa Kiti (mla om Dolinom sestrom) i Ana (Stjepanova sestra) te njezin nesretni brak sa Aleksejem Aleksandrovi em i njena ljubav prema Alekseju Kirilovi u Vronskome. Najvi e osu ivan je upravo Anin lik zbog njene nemoralnosti i potkraj sretnog braka Kiti i Levina jo vi e njena nevjera dolazi do izra aja. ini se kao da idili ni osje aji izme u Kiti i Levina slu e samo da bi se poja ala osuda Anine pogubne strasti. Sam Anin lik u po etku stvaranja romana trebao je biti prikazan kao potpuno negativan. Ona je trebala biti ena bludnica koja cini no u iva u boli koju zadaje drugima. Me utim, Tolstoj je odustao od takve koncepcije i izabrao pametnu, obrazovanu, lijepu i vrlo nesretnu enu ija je jedina elja u ivotu bila ostvariti potpunu ljubav i , ne ostvariv i je, odlu i skon ati ivot. Po Tolstojevu shva anju, brak je najprirodniji i najzdraviji cilj mu karca i ene i ugro avanje ovog oblika ljudske zajednice istovremeno zna i i ugro avanje najljudskijih i najplemenitijih te nji. Zbog takvog mi ljenja za Tolstoja se ka e da nikada nije bio dublji psihoanaliti ar (kao kroz Anin lik) i do samoga kraja ne saznajemo pi evo izja njenje- da li on optu uje njen postupak ili ga brani. To pitanje svatko mo e postaviti za sebe, ali vjerojatno ima dva odgovora. Toliko je kriva, a ta njezina krivnja osobito dolazhi do izra aja u sredini u kojij se kre u visoke peterzbur ke li nosti koje obalatno osu uju njezin postupak i opredjeljuju se uglavnom protiv nje. U tom smislu i njezin postupak je djelomi no opravdan jer je svoja nedjela u inila potaknuta ljubavlju koju nikada do tada nije osjetila, a koja je potreba svakog ovjeka. Oni ka u: religiozan, karakteran, po ten, pametan ovjek, ali oni ne vide ono to sam ja vidjela. Oni ne znaju kako je on osam godina gu io moj ivot, gu io u meni sve to je bilo ivo, da on ni jednom nije pomislio na to da sam ja iva ena kojoj je potrebna ljubav. Ana je opisana kao uzvi eno tragi an lik od krvi i mesa u ijoj tragediji ne mali dio krivnje snosi aristokratska sredina u kojij ive ona i njezin ljubavnik. Ta sredina ih gu i i osu uje, osobito nju kao pripadnicu ljep eg spola kojoj je mjesto doma, uz mu a i djecu. Njoj se ne mo e oprostiti i opravdati je, tim vi e to- iako nije prva ena koja je prona la svoju ljubav u drugome mu karcu a ne u mu u - ona, prije sviju ostalih to javno priznaje i pokazuje jer ne mo e ivjeti u la ima u kojima cijelo dru tvo ivi. Javno napu ta mu a i vlastito dijete ( to i sama predbacuje) jer je potpuno zaslijepljena trenutnom sre om koja joj je pru ena.

Ja sam lo a ena, ja sam propala ena , razmi ljala je ali ja ne volim la , ne trpim la , a njegova (mu eva) hrana jeste la . On sve zna, sve vidi, ta li on osje a ako mo e da govori tako mirno? Da ubije mene, da ubije Vronskog - ja bih ga cijenila. Ali ne, njemu treba la i pristojnost. Ona tako razmi lja u sebi jer osu uje tipi no pona anje gdje je najbitniji ugled i dostojanstvo i kad ne to izmakne granicama, pona a se kao da se ni ta nije desilo. Nju stra e licemjerje i dvoli nost jer ona je u potrazi za istom sre om iako je svijesna da je ne e na i i da e svugdje biti osu ivana i dalje se ne odri e ljubavi sve dok ljubav ima smisla u njezinim o ima inilo joj se da e njen polo aj sada nesumnjivo zauvijek rije iti. Taj novi polo aj mo e biti i lo ali e biti odre en, u njemu ne e biti nejasno a i la i. Ana je u pogledima ostalih ena izazvala i ljubomoru i samo su ekale znak da je mogu javno osuditi jer je Anina pojava bila primje ivana gdje god se pojavljivala. Ve ina mladih ena to su Ani zavidjele i kojima je ve davno dodijalo to to je zovu pravednicom, radovale su se tome to su pretpostavljale i samo su ekale potvrdu suprotnog dru tvenog mi ljenja pa da se na nju okome svom te inom svoga prezira. Ana je, za razliku od slobodoumnih ena koje svjesno bacaju izazov dru tvu i moralnim shva anjima svoje klase, Ana je samo eljela malo ljubavi, eli voljeti i biti sretna zato to je to najprirodnija elja svakog pojedinca u upravo je tu elju Tolstoj naglasio kao osnovicu romana. Pravo pitanje vezano uz Anin lik nije pitanje moralnosti ili amoralnosti njenog ina, ve za to ona, usprkos svemu, ne ostvaruje svoju osobnu sre u kojoj je sve podredila i koja je njezin jedini i pravi ivotni cilj. ak je i ljubav prema djetetu bila zasjenjena od jake elje za osobnom sre om. Serjo a?- sjeti se ona - Ja sam tako er mislila da ga volim i topila se nad svojom nje no u. A ivjela sam bez njega, zamijenila ga drugom ljubavi i nisam se alila na tu promjenu dok me ta ljubav zadovoljavala. Dobar dio razloga za ono to se kona no zbilo (tj. do Aninog samoubojstva) le i i u samoj njenoj li nosti. Sama e u jednom trenutku re i da se boji one druge Ane u sebi, pa je Tolstoj govorio o zlom duhu nastanjenom u njenom srcu. U trenutke njene prolazne bolesti govori Alekseju Aleksandrovi u: Evo ta sam htjela da ka em. Nemoj mi se uditi. Ja sam ona ista. Ali u meni postoji druga, ja se nje bojim- ona je zavoljela njega i ja sam htjela da te mrzim, ali nisam mogla da zaboravim onu koja je bila ranije. Ja nisam ta. Sad sam ja ona prava, ja sva. Ja sad umirem, . ali to e se brzo svr iti. Samo jedno mi je potrebno: oprosti mi Ne, ti ne mo e oprostiti! Ja znam da se to ne mo e oprostiti! Ne , ne , idi, ti si isuvi e dobar- jednom rukom dr ala je njegovu ruku, a drugom ga gurala od sebe.

U toj njenoj slabosti uvi amo da je njoj ipak ao takvog slijeda doga aja i da priznaje da ga je voljela ( ali kao mu a, ne kao ovjeka) i da u njoj postoji i druga Ana koja je zavoljela Vronskoga, a nije bila zadovoljna u mu evom zagrljaju. Tra i od mu a oprost ali je svjesna da je uni tila njegov ivot i da previ e tra i. Ta druga Ana razara njezinu li nost i ra a se pod pritiskom mnogobrojnih okolnosti uglavnom objektivnih, dru tvenih, a koje su uvjetovale Anin preobra aj velike ljubavi prema Vronskome u jo ve u mr nju prema njemu. - ta ja mogu htjeti? Ja mogu htjeti samo to da me vi ne napustite kao to mislite- re e Ana shvativ i ono to on nije dorekao. - Ali ja to ne u, to je sporedno. Ja ho u ljubav, a nje nema. Zna i- sve je svr eno! Ona postaje nezadovoljna ljubavlju Vronskoga ali je svjesna da ga opsesivno voli pa pomi lja na samoubojstvo da bi dokazala svoju veliku ljubav i kaznila ga. Za to nisam umrla? - sjeti se svojih tada njih rije i i svog tada njeg osje aja. I ona odjednom shvati ono to joj je bilo na du i. Jeste, to je bila ta misao koja je sama sve rje avala. Da, umrijeti! I stid i bruka Alekseja Aleksandrovi a, i Serjo a i moj stra ni stid- sve se spa ava smr u. Umrijetii on e se pokajati , bi e me ao, volje e, pati e zbog mene. .. I smrt, kao jedinstveno sredstvo kojim e obnoviti u njegovom srcu ljubav prema njoj , kazniti ga i pobijediti u ovoj borbi koju je vodio s njim zli duh to se nastanio u njenom srcu. Bilo je potrebno samo jedno- kazniti ga. Za Anu je ljubav sinonim ivota, i to ljubav prema mu karcu. Kada je ta ljubav prestala, ona istovremeno gubi i razloge za ivot i odlu uje ga samoinicijativno prekinuti skokom pod jure u lokomotivu. Moja ljubav postaje sve stra nija i samoljubivija, a njegova se sve vi e gasi i eto zbog ega se razilazimo , nastavljala jje da razmi lja. I tu pomo i nema. Za mene je sve samo u njemu i ja zahtjevam da mi se on sve vi e i vi e predaje. A on sve vi e i vi e ho e da ode od mene. Upravo, mi smo i li u susret jedno drugome sve do na e veze, a onda se nezadr ivo razilazimo na razne strane. To me ne mo e promijeniti. On mi ka e da sam besmisleno ljubomorna, i ja sam sebi govorila da sam besmisleno ljubomorna, ali to nije istina. Ja nisam ljubomorna, ja sam nezadovoljna. Ali Ona otvori usta i premjesti se u kolima od uzbu enja izazvanog mi lju koja joj se odjednom javila Kad bih ja mogla da budem bilo to drugo osim ljubavnice koja strastveno voli njegove nje nosti, ali ja ne mogu i ne u da budem ni ta drugo. I ja tom eljom izazivam u njemu odvratnost, a on u meni zlobu, i to ne mo e biti druga ije. Kao da ja ne znam da me on ne e po eti obmanjivati, da on ne ra una sa Sorokinom , da nije zaljubljen u Kiti, da me ne e prevariti? Sve ja to znam, ali mi od toga nije ni ta lak e. Ako on, ne vole i me, po du nosti bude dobar, nje an prema meni a ne bude onog ta ja ho u- to je onda ak hiljadu puta gore od mr nje! To je pakao! A to i jest ovo. On me ve dugo ne voli. A gdje zavr ava ljubav, tamo po inje mr nja. Tako Anu vi e ni ne do ivljavamo kao gre nicu ve kao pojam nesretne ene koja pada pod udarom mnogih za njih nepredvidivih, vanjskih i unutarnjih kretanja. Njen slom je ujedno i

rezultat jednog vanjskog, la nog morala koji gu i prave ljudske nagone i elje, ali je Ana i sama dio tog moralnog shva anja jer i sama pripada toj zajednici. Ona duhovno pripada istom aristokratskom krugu kao i zavodnik Vronski i njen povr ni i moralno neodgovorni brat Stiva Oblonski. Sama Doli me slu ajno uo ava u jednom trenutku sli nosti izme u Ane i njenog brata Stjepana ijim nevjerstvom i po inje knjiga ali u sasvim druga ijem okru enju. Njegovo nevjerstvo ostaje unutar obitelji i prikazano je kao sasvim neva no ali je optu ivano od uzornih mu eva poput Levina i Alekseja Aleksandrovi a. Pojam idealnog braka u knjizi predstavlja brak Kiti i Levina. Kiti se u po etku bori izme u osje aja prema Vronskome i Levinu ali budu i da ju je Vronski iznevjerio ,tj. zaljubio se u Anu, u po etku bolno tuguje. Uspjeva ga preboliti i otkriva svoje osje aje prema Levinu kojem poku ava postati uzorna ena, a ubrzo i majka. Kroz Levinov lik prolazi druga fabula knjige koja je okrenuta ekonomskim pitanjima i pitanjima dru tvenih odnosa tada u Rusiji. Lik Levina je prikazan kao osje ajan, dobar, filozofski lik koji se bori sam sa sobom i pitanjima o njegovu postanku i podrijetlu. Kroz njegove monologe mo emo vidjeti da se osje a kriv to pripada vi em stale u i da se mu i pitanjima za to je ba on odre en. to sam ja? I gdje sam to ja? I za to sam ja ovdje? Za to se ovo radi? Za to ja ovdje stojim i tjeram ih da rade? Za to se svi oni trude i nastoje da predamnom poka u svoju marljivost . Istodobno se osje a kriv zbog toga i utjehe pronalazi u sljede oj spoznaji: Ja ni ta nisam otkrio. Samo sam spoznao ono to ja znam. Shvatio sam onu silu to mi je ne u pro losti dala ivot nego mi i sad daje ivot. Oslobodio sam se obmane, upoznao sam gospodara. Pronalazi odgovore svoje dobrote i gri nje savjesti u ljubavi: Razan je otkrio borbu za opstanak i zakon koji zahtjeva da tla i sviju koji smetaju zadovoljenju tvojih elja. To je zaklju ak razuma. A ljubav prema drugome razum nije mogao otkriti zato to je to nerazumno. Iz Tolstojeve biografije mo emo doznati i da sam Tolstoj bje i na selo i da pokazuje veliki interes za moralno-eti ke probleme i analizu ljudskih postupaka i odnosa. 1879. zapada u krizu te izlaz nalazi u selja kom ivotu. I sam lik Levin du evni mir pronalazi tek na selu koje je za njega mjesto ivota, tj. radosti , patnje, nada. Levin se poistovje uje sa svojim seljacima i eli im pripadati, zavidi njihovoj slozi, jednostavnosti i smislu ivota, zajednici. ak i sam razmi lja kako da promijeni svoj na in ivota. Sve to je pomislio i osje ao dijelilo se u tri zasebna toka misli. Prvo- to je bilo odricanje od svog starog na ina ivota, od svojih nepotrebnih znanja i svoga nepotrebnog obrazovanja. To mu je odricanje pri injavalo nasladu i bilo mu lagano i jednostavno. Druge misli i predstave ticale su se tog ivota kojim je on sada elio da ivi. Jednostavnost, istotu, zakonitost toga ivota on je osje ao jasno i bio je ubje en da e u njemu na i to zadovoljstvo, spokoj i

dostojanstvo, ije je odsustvo tako bolno osje ao. Ali tre i lanac misli vrtio se oko pitanja kako da izvede taj prijelaz sa starog na novi ivot. I tu mu ni ta nije bilo jasno. Imati enu? Imati posao i osje ati da je posao neophodan? Kupiti zemlju? Uklju iti se u dru tvo? O eniti se seljankom? Pa kako da to izvedem? opet se pitao i odgovor nije nalazio. - Pa ipak,nisam svu no spavao i ne mogu sebi dati jasan odgovor- re e on u sebi. - Kasnije u razjasniti. Jedno je sigurno, da je ova no rije ila moju sudbinu. Sva moja prija nja ma tanja o porodi nom ivotu su glupost, ne to drugo- re e u sebi. Sve je to mnogo jednostavnije i lak e Kako je lijepo! pomisli gledaju i udnu sedefastu koljku od bijelih jaganjaca- obla i a to se bija e zaustavila nad njegovom glavom na sredini neba. Kako je sve prekrasno ove prekrasne no i! I kad je uspjela da se stvori ova koljka? Nedavno sa gledao u nebo i na njemu ni eg nije bilo osim dvije bijele pruge. Da, eto tako neprimjetno su se promijenili i moji pogledi na ivot! On krene sa livade i po e irokim putem prema selu. Zapuhnuo je vjetri i postalo je sivo i mra no. Nai ao je trenutak ve eg mraka koji prethodi svitanju, prvoj pobjedi svjetlosti nad temom. Drhte i od hladno e, Levin je brzo kora ao gledaju i u zemlju. ta je ono? Neko ide?- pomisli kad se prepade i podi e glavu. Na etrdesetak koraka od njega, njemu u susret, irokim krivudavim putem kojim je on i ao dolazila su kola, sa prtljagom, koja su vukla etiri konja. Konji na rudi navaljivali su na rudu izbjegavaju i kolovoz, ali vje ti ko ija , koji je po bo ice sjedio na sjedi tu, upravljao rudu po kolovozu takoda su to kovi jurili po ravnom dijelu puta. U uglu ko ije drijemala je starica, a uz prozor, o igledno tek probudiv i se, sjedila je malda ddjevojka dr e i obbjema rukama trake sa bijele kapice. Vedra a zami ljena, sva ispunjena tananim i slo enim unutra njim ivotom, tu im Levinu, ona je kroz njega gledala zoru kako rudi. I u trenutku kad je to privi enje ve i ezavalo, iskrene o i ga pogleda e. Ona ga je prepoznala i radosno u enje ozari joj lice. Nije se mogao prevariti. samo jedne takve o i postojale su na svijetu. Samo jedno takvo bi e na svijetu bilo je sposobno da za njega usredoto i svu svjetlost i smisao ivota. To je bila ona. To je bila Kiti. Shvatio je da ona putuje sa eljezni ke stanice u Jergu avo. I sve ono to je uznemiravalo Levina ove besane no i, sva ona rje enja kojih se prihvatao, sve je to odjednom i ezlo. Onse sa odvratno u sjeti svoje elje da se o eni seljankom. Samo tamo, u toj ko iji to se bila udaljavala pro av i na drugu stranu puta, samo tamo je bila mogu nost rje enja zagonetke njegovog ivota, to ga je u posljednje vrijeme tako mu no optere ivala. . Ne- re e on u sebi - ma koliko da je dobar taj jednostavni trudbeni ki ivot, ja mu se vi e ne mogu svetiti. Ja volim nju. Odjednom Levin shvati gdje pripada i ta uistinu eli i sve ostalo postaje nebitno. Levin je oduvijek znao da treba pripadati porodici erbacki i to si je jasno zacrtao. Prije su mu se svi ale Kitine starije sestre Doli i Natali, a kad je Kiti stasala, shvatio je to eli. Kiti je znala za njegove skrivene simpatije, ali njena preokupacija bio je grof Vronski od kojeg je o ekivala pro nju.

Opis Vronskog: . Vronski nikad nije znao za porodi ni ivot. Njegova je majka u mladosti bila blistava svjetska ena i dok je jo bila s mu em, a naro ito poslije njega, imala je veliki broj romana poznatih itavom dru tvu. Oca skoro nije ni pamtio i bio je odgajan u Pa evskom korpusu. Izlaze i kao blistav i mlad oficir iz kole, odmah je uletio u dru tvo bogatih petrogradskih oficira. Mada je i on rijetko izlazio u petrogradsko dru tvo, sva njegova ljubavna interesiranja bila su van tog svijeta Na balovima je plesao prvenstveno s Kiti i odlazio kod njih ku i. Govorio je s njom o stvarima o kojima se obi no u dru tvu govori, svakojake besmislice, ali besmislice kojim je on i nesvjesno davao za nju o iti smisao. Bez obzira to joj nije govorio ni ta to ne bi mogao re i pred svima, osje ao je da ona postaje sve vi e zavisna od njega i to je to vi e osje ao, bilo mu je sve prijatnije a njegova osje anja prema njoj bivale su sve nje nija. On nije znao da na in njegovog odnosa prema Kiti ima svoje ime, da je to zavo enje djevojke bez namjere da je eni i da je to zavo enje jedan od nu nih postupaka uobi ajenih me u sjajnim mladi ima kao to je on. inilo mu se da je on prvi otkrio to zadovoljstvo i u ivao je u svom otkri u. Njemu se enidba nikad nije inila kao mogu nost. Ne samo da nije volio porodi ni ivot ve mu se u porodici stanovi ta sama kog svijeta u kom je ivio, inilo da ima u ulozi mu a, ne to njemu strano i neprijatno i vi e od svega smije no. Kiti je odbila Levinove ozbiljne namjere da je eni i osnuje s njome obitelj jer je bila zanesena Vronskim. Me utim, dolazak Ane je sve pobrkao. Izme u Vronskog i Ane odmah se pojavila neka uzajamna privla nost koju su svi osjetili, a naro ito Kiti koja je bila s Vronskime duboko razo arana. Shvativ i njegovu neozbiljnost i zalu enost Anom koja se pojavila u njemu u kratkom vremenu, Kiti pada u duboku depresiju i bolest. Kiti uspore uje odnose prema Vronskome i Levinu: Njegova ljubav prema njoj, u koju je bila sigurna, izgledala joj je laskava i radosna. Bilo joj je lako sje ati se Levina. U sje anjima na Vronskog, naprotiv, mije alo se ne to nelagodno, iako je on bio svjetski i skladan ovjek. Kao da je to bilo ne to fal - ne u njemu, on je bio tako jednostavan i mio- ve u njoj samoj, dok se s Levinom osje ala savr eno jednostavnom i jasnom. Ali zato, kad bi razmi ljala o budu nosti s Vronskim, pred njom je iskrsavala blistava i sre na perspektiva. Budu nost s Levinom inila joj se maglovitom. Levin sa svojih 40-tak godina je navikao na samo u, ali niju ju prihva ao. I dalje mu je osnovni cilj osnovati obitelj, ali se potpuno gubi u tim mislima jer je svjesan da jo uvijek voli Kiti. Sam sebe smatra savr enim za obiteljski ivot. Smije se tu im bra nim problemima i osu uje njihovo povr no shva anje braka jer ih ne smatra dovoljno zrelima za tako svetu obavezu kao to je brak. Uvjeren je da bi njegov porodi ni ivot bio druga iji od ostalih. Ali s vremenom, kada mu se elja ostvari, shva a da je lako skrenuti i da neshva anje bra nog druga nije ni ta neobi no, naprotiv, da su razila enja mi ljenja i razli iti pogledi na iste stvari uobi ajenost. Doga alo se da se kao neo enjen, gledaju i tu i bra ni ivot, sitne brige, sva e, ljubomora, samo prezrivo osmjehivao u du i. U njegovom budu em bra nom ivotu, po njegovom

uvjerenju, ne samo da nije moglo da bude ni ta sli no ve mu se inilo da i sve vanjske forme moraju u svemu da se savr eno razlikuju od ivota drugih. I odjednom ne samo da njegov ivot sa enom nije potekao na poseban na in ve je bio sa injen od onih najni tavnijih sitnica koje je onn ranije toliko prezirao, a koje su sad, protiv njegove volje, dobijale neobi an i neporeciv zna aj. I Levin je vidio da sre ivanje svih tih sitnica nije onako lako kako se njemu ranije inilo. Naposlijetku, tok doga aja se tako odvijao da su se Levin i Kiti napokon zaru ili i Kiti odlu uje svu svoju ljubav unijeti u taj brak s Levinom. Ubrzo slijedi vjen anje, odlazak na selo i Kitina trudno a. Ljubav prema eni on me samo da nije mogao zamisliti bez braka, ve je prvo zami ljao porodicu, pa tek onda enu koja mu je podarila porodicu. Njegova shva anja enidbe zato i nisu li ila na shva anja ve ine njegovih poznanika za koje je enidba bila jedno od mnogih ivotnih patnji. Za Levina je to glavno pitanje u ivotu od kog je ovisila sva njegova sre a. Levin i Kiti uspijevaju prevladati sve sitne nesuglasice i nastavljaju spokojno i idili no ivjeti na selu. U toku romana upli e se jo jedna ljubav koja nije niti u jednom pogledu sretna. To je ljubav Stive i Doli. U romanu imamo tri razli ita braka i tri razli ita shva anja bra nih obveza i rje avanja problema. Daleko najidealniji je brak Kiti i Levina, ali moramo uzeti u obzir da je njihov brak tek na po etku, tj. itaju i, pratimo njihove zaruke, vjen anje i po etak bra nog ivota. Upoznaju i likove, mo emo naslutiti da e njihov brak potrajati, tj. najvjerojatnije e se zadr ati na tom nivou po tovanja i ljubavi. Brak Ane i njenog mu a Alekseja Aleksandrovi a pratimo kao neku vrst obveze koja je nastala iz obostrane koristi, ali i koja je savr eno funkcionirala dok se nije pojavio Vronski sa svojom ljubavlju koju Ana prihva a. Ta ljubav zavr ava tragi no, ali od samog po etka mo emo naslutiti njen kraj jer vidimo da njihova ljubav nema nikakve perspektive, tim vi e, i zbog okru enja u kojem je nastala. Tre i brak, najsporedniji je brak Doli i Stjepana koji nam mo e poslu iti kao putokaz kroz dru tvo i neka tipi no nezrela (mu ka) shva anja braka i obveza te le erno pronala enje rje enja tj. izlaz iz naizgled nemogu e situacije. Stiva je prikazan kao prili no povr an, potpuno nezreo lik koji sve prihva a dosta jednostavno, bez ve ih komplikacija i ulazi u razne situacije, ne misle i na posljedice. Vlastitu enu shva a isklju ivo kao majku njegove djece dok ljepotu, dra i i ostalo pronalazi u drugim enama. Odvaja ta dva ivota i dva pogleda, shva anja ene, i uop e se ne krivi zbog toga. Stjepan je bio pravedan u odnosu prema samome sebi. On sebe nije mogao obmanjivati i uvjeravati se da se kaje za svoje postupke. On se sada nije mogao kajati za ono za to se kajao nekada, prije est godina, kad je prvi put prevario enu. On se nije mogao kajati za to to on, 34godi njak, lijep i zaljubljiv ovjek, nije bio zaljubljen u enu, majku petero ive i dvoje umrle djece, samo godinu mla u od njega. On se kajao jedino zato to nije znao bolje sakriti od ene. Ali, on je osje ao svu te inu polo aja i alio je enu, djecu i sebe samoga. Mo da bi on i umio svoje grijehe sakriti bolje od ene da je mogao o ekivati da e ta vijest na nju tako djelovati. Jasno je da on o tome pitanju nikada nije razmi ljao, ali, nekako maglovito, njemu se

pri injavalo da ena odavno naslu uje da joj on nije vjeran, ali da na to gleda kroz prste. Njemu se ak inilo da je ona, izmorena, ostarjela, ve nelijepa i ni po emu zanimljiva ena, jednostavna, jedino dobra majka porodice, po osje anju pravednosti du na da bude ponizna. Pokazati se sasvim suprotno. Zbog te njegove neozbiljnosti pati jedino Doli, njegova ena, ali mo emo primijetiti da su oni i u li u brak djelomi no kao stranci. Doli je razo arana kada uvi a tu drugu mu evu stranu za koju prije nije niti znala, ali odlu uje spasiti brak i opra ta mu. U tome je uvelike pridonijela Ana, njegova sestra, koja poku ava Doli pojasniti brata i njegove postupke i razloge. Dijalog Ane i Doli: - Jeste, ja njega znam. Ja ga bez alosti nisam mogla gledati. Mi ga obje znamo. On je dobar, ali gord, a sad je tako poni en. Osnovno, to je mene dirnulo ( i tu je Ana pogodila glavno to je moglo ganuti Doli) - njega mu e dvije stvari: to to ga je stid pred djecom, i to to je vole i te da, da, vole i te vi e od svega na svijetu nanio tebi bol, ubio te. Ne, ne ona ne e oprostiti , stalno govori on. 1. Da, ja shva am da je njegov polo aj u asan; krivcu je gore nego nevinom- re e ona- ako on osje a da od njegove krivice dolazi sva nesre a. Ali kako da oprostim, kako da opet budem njegova ena poslije nje? Moj ivot s njim bit e mu enje ba zato to sam ga voljela, kako samo voljela, to i sad volim svoju nekada nju ljubav prema njemu 2. Jedno u ti re i - po e Ana - ja sam njegova sestra i znam njegov karakter, tu sposobnost da sve, sve zaboravi, sposobnost za potpun zanos, ali zato i za potpuno kajanje. On sad ne vjeruje, ne shva a kako je mogao u initi to to je u inio. .Samo, Doli, du ice, ja u potpunosti shva am tvoje stradanje, samo jedno ja neznam: ja ne znam ne znam, ukoliko u tvojoj du i jo ima ljubavi za njega. To ti zna - ukoliko ima, da bi se moglo oprostiti. Ako ima, onda oprosti! . Ja poznajem svijet bolje od tebe. Znam takve ljude kao to je Stiva i kako oni gledaju na to. Ti ka e da jeon s njom razgovarao o tebi. Toga nije bilo. Takvi ljudi ine nevjerstva, ali doma e ognji te i ena- to je za njih svetinja. Te su ene nekako u njihovim o ima prezrene i ne smetaju poroditi. Oni postavljaju nekakvu neprelaznu liniju izme u toga i porodice. Ja to ne razumijem, ali to je tako. Ana u potpunosti razumije Dolinu patnju, shva a ej i molii da oprosti njenom bratu. Doli naposlijetku opra ta. Za taj brak je tipi no to da je ljubavi u po etku bilo, ali s vremenom se i ona ugasila, a ostalo je jedino po tovanje i djeca kao rezultat tog braka. Razmi ljaju i, Doli je shvatila da je najbolje rje enje oprost, iako nikad vi e ne e biti isto; ali s vremenom se povjerenje mo e potpuno nadograditi uz obostrani trud. S druge strane, to je jedino rje enje uz kojee je mogu e sa uvati tu svetu zajednicu i po tedjeti djecu.

Pisac nam prikazuje taj brak i radi uspordbe s Aninim nevjerstvom, koja ne bira sredstva da ostvari potpunu ljubav i sre u. Da nije bilo tog okru enja i takvih shva anja, mo da bi Anina sudbina i druga ije zavr ila, ali Ana je odabrala nemogu e i zato platila svoju ljubav ivotom.

Bilje ka o piscu: Rodio se 1828. godine u selu Jasna Poljana, u poznatoj i imu noj plemi koj obitelji. Rano ostaje siro e, te o njemu skrbe tekka i ro ake. Godine 1841. obitelj se seli u Kazan, gde T. upisuje studij nadaju i se diplomatskoj slu bi. Uskoro napu ta studij, te se vra a u Janu Poljanu, gde vodi svoj dnevnik do zadnjeg dana. Pridru uje se vojsci, a negde u to dobba ti e i autobiografsku trilogiju - Detinjstvo, De a tvo, Mladost. Putuje u Petrograd i kru i Europom, gde se upoznaje s onda njom kulturom. Kasnije se nastanjuje u svome selu, gde otvara kolu za decu, i prou ava ivot seljaka. Godine 1862. o enio se Sofijom, te se u braku osje ao sretnim. Usljedili su veliki romani - Rat i mir, Ana Karenina Nakon te kulminacije Tolstoj se smirio i odonda ga pamtimo po velikim delima. Pisao je romane, pripovjetke, drame, publikacije Smatramo ga najsna nijim slikarem epohe koja nastaje krajem 19. st. i vrhunskim predstavnikom klasi nog realizma.

O romanu: Ana Karenjina je jedan od Tolstojevih najljep ih romana, opisuje dru tvenu i osobnu psihologiju toga doba. Radnja se vrti oko dve ljubavi - jedne sretne (Levin i Kiti) i jedne nesu ene (Ana i Vronski), koje su ustvari gotovo dvje radnje svaka za sebe. Osnivni motiv i radnja, Anin preljub, isprepleten je mnogim scenama, koje su gotovo samostalne novele. Teme su uglavnom obitelj, ljubav i moral, te problemi vezani za brak. Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj na in .

Fabula: Ana Karenjina je ena visokog dr avnog slu benika Alekseja Karenjina. Njihov odnos je korektan, ali bez emocija. Roman po inje Aninim dolaskom u dom Stive Oblonskog, Anina brata. Stivina ena Doli je ba saznala da ju mu ara, te to izaziva rzdor u obitelji. Ana uska e kao diplomat i uspjeva izgladiti situaciju. Ana upoznaje Vronskog, koji ne taju svoje osje aje, ali ona

se boji veze i vra a se u Mokvu. Vronski se po prvi put ozbiljno zaljubio, te ju prati. Oni se po inju redovito vi ati, te se Anin mu pobuni protiv toga. Unato tome Ana se nastavlja sastajati s Vronskim i uskoro zatrudni. Vronskom to otkrije neposredno pre konji ke utrke i on umalo pogiba. Njezina upla ena reakcija je javno pokazala njene osje aje i mu u priznaje svoju ljubav. On tra i samo formalni brak, te udaljava Vronskog od Ane. Ana ra a i u bunilu tra i mu a oprost. On joj opra ta i prihva a dete. Kada se oporavila Ana se vratila Vronskom i kako joj mu ne eli dati sina, uzima k erku i s Vronskim odlazi u Italiju. Kada se vratila, ulazi u ku u gde doznaje kako je slu beno mrtva. Poku ava se s Vronskim uklopiti u dru tvo koje ih ne prihva a, te zato odlaze na selo. Tu Vronski rtvuje karijeru zbog Ane i postaje mrzovoljan zbog toga. Posebno ga mu i to to se njegovo djete zove Karenjin, te tra i od Ane da se rastavi. No mu joj ne eli dati rastavu. Ana se sve vi e otu uje od Vronskog i na kraju se baca pod vlak, a Vronski se prijavljuje u vojsku, te odlazi u rat. Levin je seoski veleposjednik, jednostavan ovjek, koji voli prirodu i Kiti. Kiti pak gleda Vronskog i kada Levin napokon skupi snagu ona ga odija. Kada shva a da je Vronski potpuno nezainteresiran za bilo kakvu ozbiljniju vezu, ona se razboli i odlazi i njema ke toplice, gde se oporavlja. Nakon povratka Vronski ju ponovo prosi i ona se udaje za njega. Njihov brak je vrst i postojan. ive u miru i sre i, a zadnja poglavlja knjige posve ena su Levinovim religioznom uvjerenjima. Tolstoj u stvari suprostavlja burnu i strastvenu kratkotrajnu vezu, mirnom i postojanom braku.

"Osveta je moja i ja cu je vratiti."

Radnja romana smestena je u sedamdesete godine devetnaestog stoleca,u bogate krugove petrogradskog dru tva.Paralelizam radnji: sretan brak Ljevina i Kiti te tragicna veza Vronskog i Ane,pisac koristi kao komentar jedne drugoj. "Sve sretne porodice lice jedna na drugu,svaka nesretna porodica nesretna je na svoj nacin".Tom recenicom Tolstoj zapocinje roman. Ana dolazi u kucu svog brata Stive Oblomskog ne bi li poku ala spasiti njegov brak.Stivina ena Doli saznala je da je mu vara s guvernantom.Ana uspeva pomiriti strane.Ana je razumna ena,dobra majka i supruga,lepa i armantna,pleni pa nju dru tva.Ana je u braku sa Aleksejem Aleksandrovicem Karenjinom,slu benikom dr avne slu be, hladnim i ugladenim covekom.Njihov brak je korektan, pun razumevanja ali nema ljubavi.Aninu strastvenost gu i njegova racionalnost i odmerenost.Radnja romana zaplice se plesom organiziranim za petrogradsko visoko dru tvo. Kiti,mlada Dolina sestra, dolazi na ples ocekujuci pa nju grofa Vronskog i skore zaruke."Ana nije bila u ljubicastoj, kako je to Kiti svakako htela, nego u crnoj,duboko izrezanoj bar unskoj

haljinikoja je otkrivala njena kao u staroj slonovoj kosti izvajana ramena i grudi i punacke ruke s tankom sicu nom pesti.Citava je haljina bila op ivena venecijanskom cipkom.Na glavi joj je, u crnoj posve prirodnoj kosi bio strucak macuhica,a isto tako i na crnoj traci pojasa sredbelih cipaka.Na izvajanom krepkom vratu bila je niska bisera".Ples je bio veliko razocaranje za Kiti i neslucen ushit za Anu.Kiti se povukla razocarana jer je Vronski plesao sa Anom i njegove su je oci sledile.Kad je Ana uvidela zaljubljenost u ocima Vronskog urno napu ta ples pre vecere i drugog dana putuje iz Moskve.Vronski, koji se prvi put zaljubljuje, sledi je istim vlakom i otvoreno joj sapo tava svoje namere.U Ani je pobudena strast davno zatomljena njezinim racionalnim brakom i ona se nece moci suzdr ati otkriv i ponovo u sebi enu.Ana i Vronski cesto se vidaju.Glasine se ire.U pocetku se veza odobrava jer je prirodno da dame imaju nekog za flert, ali kad to postaje ozbiljno bivaju osudeni.Karenjin moli Anu da prikrije vezu zbog skandala koji bi ocrnio njegov ugled.Ana ostaje u drugom stanju i to saop tava Vronskom,neposredno pred sudelovanje u opasnoj konjickoj utrci.Vronski nesmotreno pada sa konja.Anina reakcija potpuno odaje njene emocije pred licem javnosti.U kociji, na putu kuci ona priznaje mu u svoju vezu i brani svoju ljubav.Karenjin pristaje na formalni brak.Vronski je nagovara na razvod.Ana razdirana moralnim dilemama rada devojcicu i u bunilu moli mu a za oprost.Karenjin prihvata dete kao svoje.Vronski se poku ava ustreliti.Ana nakon toga raskida sa mu em i odlazi s Vronskim iveti u Italiju.Mu joj ne dopu ta uzeti sina sa sobom, kojeg sam osobito ne voli ali to cini iz pakosti.Vronski napu ta karijeru u vojsci.Iz Italije ce se vratiti u Rusiju jer Anu proganja ce nja i gri a savest prema sinu.Upada u kucu mu a i odlazi k decaku.Otkriva da je sinu receno da je ona mrtva.Vronski ce u Rusiji biti rado viden u dru tvenim krugovima,no ona ce do ivljavati poni enja i gotovo javnu osudu kad se pojavila u operi.Na kraju se povlace na seosko imanje gde vode ekstravagantan ivot. Medutim njihov odnos postaje sve mracniji,nesvesno osuduju jedno drugo zbog propu tenih prilika.Vronski je zlovoljan to je rtvovao karijeru.Nezadovoljan je i cinjenicom da njegova kci nosi ime Karenjina i tra i od Ane da se slu beno razvede.Karenjin, koji je u meduvremenu potpao pod uticaj grofice Lidije Ivanovne, ne pristaje na razvod.Ana cezne za sinom,ne mo e dobiti razvod,postaje razdra ljiva,sumnjicava, patolo ki ljubomorna osecajuci njegovo rastuce nezadovoljstvo.Podsvesno ka njava Vronskog zbog odvojenosti od svega na to je navikla.Vodena histerijom i te kim psiholo kim stanjem baca se pod voz.Vronski,u asnut tragicnim krajem svoje ljubavi, dobrovoljno se prijavljuje u srpsko-turski rat. Uporedo, kao komentar ove veze pratimo u knjizi razvoj veze Kiti i Ljevina.Kiti koja je razocarana nakon plesa,nadajucci se sve vreme brcnoj ponudi grofa Vronskog,razboljeva se.Odbila je pro nju Ljevina,a sad uvida da je Vronski ne namerava o eniti.Lecnici njenoj iscrpljenoj du i nala u putovanje u inozemstvo.U lecili tu u Njemackoj ona se sasvim oporavlja od ljubavnih boli i zaboravlja na Vronskog.Kad ju Ljevin ponovo prosi,ona prihvaca.Njihov brak je vrlo zreo,postojan i lep.Ona rada sina Dimitrija.Kiti pokazuje svoju snagu i kvalitete negujuci umiruceg Ljevinovog brata Nikolaja.Ljevin je ideolo ki zami ljen Tolstojev pogled na svet oko sebe.I kroz njega ce Tolstoj najplasticnije izneti svoja shvacanja i misli.Posle vencanja on se tra i,poku ava usmeriti svoje eticke stavove,u du i skeptik on romanom do ivljava preobrazu i izranja kao nadahnuti vernik.Ljevin ovde dozivljava mir sa samim sobom,pronalazi smisao i znacenje ivota.

LIKOVI ANA KARENJINA

:

Ulazak Ane Karenjine u romanesknu pricu dolazi posle Oblonskih,Kiti,Ljevina i Vronskog.I tek to je u la Ana se pokazuje kao licnost protuvrecnih postupaka, misli i osecanja-upravo onakva kakva ce biti tokom cele romaneskne price. Ona osvaja Dolinu decu;simpaticna je Kiti;osetice tugu to je daleko od sina;ocenice Vronskov dolazak na vrata Oblonskih kao ru an postupak. Ali ce na balu osvojiti Vronskog, izazvace kod Kiti ljubomoru("Jest,u njoj ima neceg stra nog,demonskg, i u isti mah bajnog"-Kiti).Ana ce pravdati sebe zbog Kitine ljubomore:"Ali ,veruj da ja nisam kriva, ili sam kriva samo malo",ali ni sama ne veruje svojim recima.Kad je u la u voz za Petrograd,odahnula je pri pomisli da ce sutra videti sina i mu a i da ce njen ivot"poteci lep,uobicajen,na stari nacin",ali kad se vrati kuci,i sin i mu izazivaju u njoj osecanje nalik na razocaranost."Ali sve vecma ju je obuzimalo osecanje stida".Kroz celi roman ona ce se raspinjati izmedu uverenja da ni ta nije kriva i nekog potmulog osecanja,koje ponekad provali iz nje,da je kriva i gre na.tolstoj je vrlo plasticnom slikom punom simbolike opisao susret Ane i Vronskog na jednoj usputnoj stanici na putu za Petrograd.I ako je sebi govorila da je Vronski za nju samo jedan od stotine mladica koji se svuda srecu i da ona nece sebi dozvoliti ni da misli o njemu,sada je "obuze osecanje radosnog ponosa".Njegove reci da putuje da bi mogao biti tamo gde je na jer drukcije ne mo e,do ivljava kao"ba ono to je elela njena du a, ali cega se bojao razum".Njihovi odnosi postajali su sve jasniji sredini u kojoj su se kretali,ali i Karenjinu koji odlucuje da enu opomene.ona tu opomenu prima sasvim hladno.Recice Vronskom:"Sve je svrseno.Ja nicega vi e nemam,osim tebe.upamti to.".I ako izgovara reci koje unose naglu promenu u njenom ivotu i oznacavaju put pun neizvesnosti,koji prihvata svesno i s rado cu,u njoj ivi misao o grehu i krivici i javlja se stid. Priznace mu u:"Ja ga volim,ja sam njegova ljubavnica,ja ne mogu da podnesem,ja se bojim,ja vas mrzim...Radite sa mnom ta hocete".Posle toga osecala je neprijatne poglede okoline,prikrivene osmehe,ru ne komentare.Shvatila je sav u as svoga polo aja,bolelo ju je nerazumevanje sredine: "Ne znaju kako je on osam godina gu io moj ivot,gu io sve to je bilo u meni ivoga,da nijedanput nije pomislio da sam ja iva ena kojoj je potrebna ljubav.Ne znaju kako me je na svakom koraku vredao,i posle toga bio zadovoljan sobom.Zar se nisam starala,starala svim silama da opravdam pred sobom svoj ivot?zar se nisam trudila da ga volim,da volim sina kada se vec mu nije mogao voleti?Ali,do lo je vreme,ja sam razumela da vi e ne mogu sebe obmanjivati,da sam iv stvor,da nisam kriva to meje bog takvu sazdao,da mi je potrebno da volim i da ivim." Ana je glavni junak romana bez obzira to svojim aktivitetom i psiholo kim pre ivljavanjima nema odgovarajuce mesto u svim delovima romana. iroka je lepeza razlicitih mi ljenja o njenoj krivici-od onih koji ukazuju na krivicu ove junakinje za svoju sudbinu do onih koji u Ani vide rtvu la nog morala sredine u kojoj je ivela.Ona je izraziti individualista:robuje emocijama,vrlo retko postavlja pitanje svojih porodicnih i materinskih obaveza.Ljubavi i licnoj sreci podreduje sve:za nju je ljubav= ivot. sebicna je jer tra i od Vronskog da zapostavi porodicu,prijatelje,slu bu-da bude samo njen.Sebicna je jer radi sopstvene srece unesrecuje sina i mu a.

Ana je gre nica po onome to je ucinila, to je nanela bol mu u i sinu,ali je ona pre svega nesrecna ena.

VRONSKI Vronski va i za vrlo prijatnog i dobrog coveka,obrazovanog i inteligentnog,;bogatog, svetskog i sredenog coveka,veoma pristupacnog i milog.U njegovoj pojavi bilo je lepote, odlucnosti , jednostavnosti i elegancije.Pona anje je bilo prirodno, osmeh iskren,pogled prijateljski.Kada je sreo Anu u njemu se ne to naglo promenilo:ni jedna ena nije mogla dublje da ga zainteresuje,naklonost prema Kiti je samo flert i igra,a sada,po to je upoznao Anu,bio je spreman "da ide tamo kuda i ona ,i da svu srecu ivota,jedini smisao ivota nalazi sad samo u tome da vidi nju i da je cuje." Neprestano se secao svih poza u kojima ju je video,svih njenih reci,u njegovoj ma ti stvarale su se slike buducnosti koja mo e doci,i zbog koje mu je obamiralo srce. Anina bolest posle porodaja pogada Vronskog u toj meri da sav ocajan place; jo vi e ga pogada plac Alekseja Karenjina i njegovo potpuno pra tanje Ani i njemu."Osecao se postiden,uni en,kriv,i li en mogucnosti da spere svoje uni enje".Osecao je njegovu visinu i svoje uni enje,njegovu pravednost i svoju nepravdu.Sve to je ucinilo da svoj poraz u ljubavi i ivotu razre i samoubistvom-pucao je u sebe.Prezdravio je,zatekao Anu ivu,potpuno joj se predao.Podneo je ostavku u puku i otputovao sa njom u inostranstvo. Opet pocinju nesuglasice .Vronski je bio na dvostrukim mukama:Ana je postajala sve nervoznija, njegov trud da odr i sklad bio je sve uzaludniji.Poku ace da umiri njenu bolesnu ljubomoru koja je elela da ga sputa,da ga zadr i u kuci,da nigde ne odlazi. Lik Vronskog je bio neophodan da bi se izgradio si e o udatoj ali izgubljenoj eni.U romanesknoj prici on je vi e rtva Aninih hirova nego to je vinovnik njene nesrece.Njegova gre ka je u tome to je sebi dopustio ljubav prema udatoj eni. KARENJIN Aleksej Karenjin ulazi u romanesknu pricu istovremeno kada i Ana Karenjina.Pisac ga ne zapostavlja,skoro paralelno prati Anu i njega.Karenjin se sagledava i sa tacke gledi ta Ane Karenjine, Stive Oblomskog ,Serjo e,posluge. On je radan,posvecen poslu,odgovoran; iako ima visoku dr avnu funkciju nije birokrata.Odgovoran je i stabilan: nije izbegao enidbu sa mladom devojkom a mogao je jer je bio na vlasti.Porodica je za njega ivotni princip;za ocuvanje porodice i porodicnog ugleda spreman je da prede preko Anine avanture. On je stalno bio spreman da preko svega prede cutke, a kada je Ana pocela da mu prkosi i vreda ga , spreman je da uzvrati ravnom merom-da joj ne da razvod i time joj onemoguci brak sa Vronskim. Karenjin je ne srecan covek.On je ucinio Anu nesrecnom jer se udala za starijeg coveka-ali to nije bila njegova volja, njegova enidba nije bila prisila nego moralni cin odgovorna i po tena coveka.U mnogim situacijama Aleksej Karenjin je po moralnoj doslednosti i nesebicnosti iznad Ane Karenjine. LJEVIN Lik Konstantina Ljevina ostvaruje se u romanu na tri plana:intimnom,dru tvenom i filozofskom.Na intimnom planu je ljubav prema Kiti, poraz u toj ljubavi,razocaranje,o ivljavanje

ljubavi,borba za Kiti,brak. Na dru tvenom planu Ljevin je seoski plemic: ivi na selu,bavi se gazdinstvom, te i da unapredi rad na zemlji,prezire dr avnu slu bu. Na filozofskom planu Ljevinov lik se ostvaruje kroznjegove misli o ivotu i svetu i kroz moralne dileme koje ga muce od pocetka do kraja romaneskne price. Verzija II Lav Ana Karenjina Nikolajevic Tolstoj

Leo Nikolaievic, Grof Tolstoj roden je blizu Moskve 28.08.1828. godine u staroj aristokratskoj obitelji. Ostao je siroce u devetoj godini ivota, odgojen je i obrazovan kod tetke. Godine 1844. upisao je Sveucili te Kazan gdje je na njega veliki utjecaj izvr io fancuski pisac Jean - Jacques Rousseau. Napustio je sveucili te 1847. godine bez diplome. Iz njegovih dnevnika poznato je da je Tolstoj bio podijeljen u sebi: lako se odavao potpuno ludim provodima, imao je osjecaj krivnje i nije znao za to. Sit gradskog zivota, odlazi na selo gdje seljaci ne prihvacaju njegove oklone "jer im nije jasno za to bi plemic zelio pomoci seljacima. Neshvacen i razocaran, vratio se u Moskvu gdje provodi jo dvije godine ziveci na visokoj nozi". Njegovi dnevnici pokazuju ga kao neumornog mladica u potrazi za kockanjem i nocnim provodima sa zenama. Njegova karijera kao pisca pocinje 1852. godine. Godine 1851. ukljucio se u rat prateci svoga brata Nikolaia. Vojsku napu ta 1855. godine i tada putuje po Europi. Tolstojev brat Nikolai umire 1860. godine od tuberkuloze i tom tragedijom Tolstoj biva duboko pogoden. Kasnije je smrt Nikolaia Tolstoj rekonstruirao u svom djelu Ana Karenjina "i to u liku Levinovog brata, koji se isto tako zvao Nikolai". Godine 1862. Tolstoj je ozenio Sonju Andejevnu Behr. Od tada pi e svoja najznacajnija djela: "Rat i mir" od 1864. do 1869. godine, a "Anu Karenjinu" zavr io je 1876. godine. U svojim knjigama Tolstoj se uvelike sluzio vlastitim iskustvima, ali i iskustvima drugih oko sebe. To je najbolje vidljivo u "Ani Karenjinoj". Izjavio je da je oduvijek zelio napisati knjigu o suvremenom zivotu. Brak bi bio glavni problem, a preljub zaplet radnje. Upravo to ostvario je u svom remek-djelu "Ana Karenjina". Preljub je grijeh koji je i sam Tolstoj ucinio i tako napustio dijete, a kasnije se osjecao krivim zbog toga cina. Sve se to jasno vidi i u glavnom liku, u Ani Karenjinoj. Anom je Tolstoj zelio pokazati svoju tamnu stranu. Likom Levina prikazao je sebe, a lik Kiti je zapravo ogledalo njegove zene Sonje. Mnogi citatelji smatraju Tolstoja jednim od najvecih gospodara u oslikavanju psiholo kog portreta pojedinog lika. Kasnije Tolstojeve knjige postaju sve konzervativnije i religiozne. U svojim posljednjim godinama Tolstojevo pamcenje ozbiljno zakazuje i pati od cestih napada prilikom kojih gubi svijest. Tada bi zapitkivao pitanja o svojim rodacima koji su preminuli prije nekoliko desetljeca. Mjesec dana nakon jednog od napada, 20. studenoga, 1910. godine, Tolstoj je umro u malom gradu Astapovo, nakon to je konacno odlucio otici iz Jasaje Poljane - sela u kojem je zivio. Leo Tolstoj bio je covjek mnogih cinova - vojnik, seoski plemic, pisac, ucitelj, kriticar itd. Cijelog zivota bio je borac i plivao protiv struje, ali isplatilo se jer se njegova djela danas smatraju

pravim majstorskim ostvarenjima. "Ana Karenjina" svakako je njegovo najbolje i najvaznije djelo koje dana nji citatelji i dalje smatraju uzbudljivim i vaznim. "Ana Karenjina" sadrzi dvije paralelne radnje koje se zbivaju istovremeno. Jedna radnja prati lik Ane Karenjine, a druga govori o Levinu i njegovim problemima. Velikim dijelom knjige te dvije radnje odvijaju se odvojeno i tek na kraju knjige spajaju. Na temelju te dvije radnje mozemo zakljuciti vi e tematskih slojeva. Tematski gledano putevi Ane i Levina su u kontrastu. Ana je u potrazi za osobnim zadovoljstvom, kroz romanticnu ljubav iako bi to znacilo da treba uciniti grijeh - preljub; Levinov cilj je osnovanje obitelji kroz brak, odnosno du evno zadovoljavanje. Tako je Tolstoj opisao idealan brak i onaj u kojem zivi grijeh. Mislim da je i osnovna tema djela brak. Pratimo lik Ane Karenjine od pocetka gdje se prikazuje kao dobra majka, vjerna zena i dobra prijateljica prihvacena od dru tva. No, upoznavanjem s grofom Vronskim pocinje pad njene licnosti, njene naravi. Ona se strasno zaljubljuje i cini preljub s Vronskim koji ju takoder strasno obozava. Tu pocinju bracni problemi Ane i njenog muza Alekseja Karenjina. Ana i Karenjin nemaju niti malo romanticnosti, uzbudenja, niti seksualnih iskustava u braku koja bi mogla zadovoljiti zenu poput Ane. Zato se Ana odlucuje na preljub, i smatra da preljub ne teti nikome ako se pravilno izvede. S druge strane radnje pratimo odnos Levina i Kiti. Tolstoj taj brak smatra idealnim, jer je to brak izmedu dvije osobe koje se medusobno vole i po tuju, te slazu oko svega. U braku s Karenjinom, Ana je rodila i sina Serjozu. Tema majke odnosno uloge zene u liku Ane Karenjine postavlja mnoga pitanja. Ana je u pocetku vrlo dobra majka, Serjoza ju jako voli i ona voli njega najvi e na svijetu. Mislim da je ljubav uni tila pravu licnost Ane Karenjine. Mnogi kriticari rekli su da je Ana otkrila svoje pravo lice upravo preljubom, no ja se ne slazem s time. Ana je kroz ljubav izgubila osjecaj stvarnosti, nije mislila racionalno vec srcem, a srce joj je bilo u velikom mraku Vronskoga. Ana se mijenja, postaje vrlo ljubomorna na Vronskog, biva izbacena iz dru tva jer zivi u grijehu, a jedino joj Doli dolazi u posjet. Strasti izmedu Ane i Vronskog postaju njihova bol i propast. Na kraju Ana ne ostvaruje svoj cilj, ne pronalazi svoju srecu i oduzima si zivot. No, tim cinom ipak je ostvarila dio svoga cilja, nanijela je bol osobi za koju je smatrala da je glavni krivac njenim patnjama, nanijela je bol Vronskome. Dala mu je svoj osjecaj krivnje, da i on osjeti kako je to. Levin, kontrastno Ani, uspijeva u potrazi za srecom i zivi sretno s Kiti. Vrijeme radnje ovog Tolstojevog djela jest njegova suvremenost, a to je druga polovica 19. stoljeca (oko 1870. godine). Mjesto radnje ovisi o samim likovima i njihovim kretanjima. Oni se krecu iz sela u grad, iz grada u selo (Petrograd, Moskva, selo blizu Moskve). Glavna pripovijedacka tehnika je tzv. "sveznajuci govornik", odnosno, to je sam Tolstoj. Tolstoj izrazava svoje vlastito mi ljenje, a time manipulira na im, kroz svoje likove. Levin, koji je u biti Tolstoj, je glasnogovornik Tolstoja. Ana, iako ima mnogo osobina kojima se Tolstoj divio, oti la je izvan njegova shvacanja svijeta i zato ju je uni tio. Tolstoj je zivot shvacao kao jedan dio zatvorenog kruga - rodenje, zivot, smrt, i to mora tako biti. Kroz brojne monologe u djelu, Tolstoj opisuje u detalje misli i osjecaje svojih likova. Na primjer, na balu gdje Ana osvaja srce Vronskoga, izvor gledi ta je Kiti, a ponekad se mijenja taj izvor gledi ta radi postizanja vece dramaticnosti price. Osim dvije osnovne radnje koje se zbivaju paralelno izmedu Ane i Levina, postoji jo jedna manje vazna za glavni tijek dogadaja. To su kucne nesuglasice te financijske i obiteljske svade obitelji Oblonskih (Doli i Stiva). Sve te price odvijaju se u vremenu kronolo kim slijedom i s obzirom na kronolo ki slijed Tolstoj prebacuje radnju s jedne price na drugu.

"Ana Karenjina" komponirana je u dvije knjige. Svaka knjiga sastoji se od cetiri dijela. U prvoj knjizi pratimo upoznavanje s likovima i zaplet u radnju (Ana ostavlja Karenjina da bi zivjela s Vronskim; Levin se zarucuje s Kiti). U drugoj knjizi dolazi do vrhunca radnje kada Ana gubi kontrolu nad svojim osjecajima, te osuduje Vronskog, to na kraju dovodi do tragicnog samoubojstva. U djelu pratimo sedam najvaznijih likova koji utjecu vi e ili manje na tijek dogadaja. To su Ana Arkadjievna Karenjina, Alekseji Kirilovic Vronski, Konstantin Dmitric Levin, Katarina Aleksandrovna Levina (Kiti cerbacka), Aleksej Aleksandrovic Karenjin, Stjepan Arkadjic Oblonski Stiva, Darija Aleksandrovna Oblonski (Doli). Sigurno je da su dva najvaznija lika u djelu Ana Karenjina i Levin. Ana Karenjina je tamna strana Tolstoja. Poput Ane i Tolstoj je ucinio preljub i tako napustio dijete, i nakon toga osjecao veliku krivnju. Njegova smrtna kazna za Anu Karenjinu zapravo je njegovo iskupljenje za svoj vlastiti grijeh. Anu mozemo promatrati zajedno s Doli i Kiti. Tolstoj smatra da je glavna funkcija seksualnih odno aja radanje djece, a ne osobno zadovoljstvo. Doli i Kiti uklopile su se u njegovo mi ljenje jer one su dobre zene i majke prije svega ostalog. Ana, s druge strane, smatra seks kao osobno zadovoljstvo, i boji se imati jo djece s Vronskim jer bi tako mogla oslabiti i izgubiti upravo to osobno zadovoljstvo. Odkad zivi s Vronskim, odnosno u grijehu, biva odbacena od dru tva. Vronski se zeli vratiti svakodnevici i obicnom zivotu, to Ana tumaci kao uvredu prema njoj. Od tada pocinje sumnjati u ljubav Vronskoga, koji je uistinu i dalje zaljubljen u nju. No, mislim da ta sumnja dolazi iz Aninog osjecaja krivnje i odbacenosti te zelje za osvetom. Podsvjesno, Ana optuzuje Vronskog za ne to to sebi ne moze oprostiti - napu tanje svoga sina Serjoze. Vronski zeli nastaviti zivjeti normalnim zivotom, i zeli da Ana bude s njim jer ju voli, no Ana zbog njegove zelje za svakodnevicom postaje sumnjicava i osvetljiva prema njemu. Ne moze se pomiriti s cinjenicom da je napustila sve za to je zivjela, da bi postala necija svakodnevica. edna i gladna zbog izgubljene energije, Ana trazi ne to od Vronskog za svoju zrtvu, za svoje napu tanje voljenog sina. No, spoznaje da od Vronskog sve manje i manje moze dobiti te se odlucuje na osvetu. Ana pada u ocaj i to je vidljivo iz njenih sitnih lazi, poruka, ucjena, pisama upucenih Vronskom. Neprestano se svada s Vronskim, upada u histericna stanja, a nocu uzima morfij. Anu Karenjinu pisac nam predstavlja kao pametnu, razboritu, obiteljaski sredenu, vrlo lijepa izgleda kojim svih ocarava. "ispricao se i zaputio u vagon, ali ocuti prijeku potrebu da je jo jedanput pogleda - na zbog toga to je bila veoma lijepa, ne zbog one finoce i skromne gracije to se zapazala u cijeloj njenoj pojavi, nego zbog toga to u izrazu milolika lica, kad je pro la mimo njega, bija e ne to narocito umiljato i njezno.

Kad se on osvrnuo, i ona je okrenula glavu. Blistave, sive oci, to su se od gustih trepavica cinile tamnijima, prijateljski se pazljivo zaustave na njegovu licu... U tom kratkom pogledu Vronski stize zapaziti suzdrzanu zivahnost to je poigravala na njenom licu i titrala medu blistavim ocima i jedva primjetnim smje kom od kojega su joj se nadimale rumene usne. Kao da je vi ak necega tako prepunjavao njeno bice da se mimo njenu volju iskazivao cas u bljesku pogleda, cas u smije ku. Hotimice je pogasila svjetlost u ocima, ali je ona i mimo njenu volju svijetlila ujedva primjetnu smije ku."

"Bila je divna u svojoj jednostavnoj crnoj haljini, divne joj bjehu pune ruke s narukvicama, divan cvrst vrat s niskom bisera, divna kovrcava kosa u pone to poremecenoj frizuri, divne graciozne lake kretnje malenih nogu i ruku, divno joj lijepo lice u svojoj zivahnosti; ali bje e ne to uzasno i okrutno u njenoj divoti." Vronski je vrlo odlucan u ljubavnom zivotu s Anom. On se zeli ozeniti njome i zivjeti obiteljskim zivotom. Odbacuje svoje snove o karijeri u sluzbi vojske, samo da bi bio s Anom. On je zreliji u razmi ljanju od Ane jer je sposoban odvojiti racionalno razmi ljanje od emocionalnog. Mnogi kritiziraju Vronskog to nije inzistirao da Anu prihvate u dru tvo, jer ipak, Anini prijatelji su i njegovi. Dru tvo ne kaznjava Vronskog kao to kaznjava Anu to zivi s njim. On ne moze shvatiti Aninu bol jer ju sam ne prozivljava. S Anom je u tim trenucima te ko zivjeti. No bez obzira na njenu ljubomoru, narav, i njene suze, Vronski ju i dalje voli, ostaje joj vjeran, i ne pomi lja da ju ostavi. No, to se Vronski vi e vracao onom to zaista je, svojoj obicnosti i svakodnevici, Ana je smatrala sve to nepo tenim prema njoj samoj. Jer, upravo je on bio taj koji joj je uskratio da zivi kao obicna zena. Vronski je svoje pravo na obican i dru tveni zivot zelio zadrzati, ne shvacajuci bol, zavist i osvetoljubivost Ane, koja ga je ba zbog toga progonila. Ana je sve ocajnije spoznavala da je prevarena obmanuta i izigrana. Osjecajuci da Vronskom postaje navika, teret ili fizicka potreba, reagirala je osvetoljubivo i ogorceno. I tako je Ana uni tila svoj zivot iz ciste osvetoljubivosti, jer svojim uni tenjem razorila je i zivot Vronskog koji ostaje opterecen osjecajem krivice. Ana je zeljela da Vronski osjeti ono to se u njoj dogadalo, i Vronski je dio toga osjetio. Na kraju vidimo da se Vronski ponovo vraca vojsci i ratu protiv Turaka. Postavlja se pitanje da li je to samo odlazak u smrt, u casno samoubojstvo ili je Vronski ipak odlucio ne to uciniti sa svojim zivotom nakon svega? Vronskog je najbolje prikazao Stiva u svom citatu: "Silno je bogat, lijep, jakih veza, krilni adutant i uza sve to - vrlo je drag, dobar momak. I jo vi e nego naprosto dobar momak. Koliko sam ja ovdje o njemu doznao on je obrazovan i vrlo pametan; to je covjek koji ce daleko dotjerati."

Fizicki izgled Vronskog: "Vronski je bio onizak, cvrsto graden tamnoputac, dobrodu na i lijepa, neobicna i mirna i odlucna lica. Na njegovu licu i pojavi, od kratko pod i ane crne kose i svjeze obrijana podbratka do nove novcate uniforme, sve bija e jednostavno i ujedno otmjeno."

S druge strane pratimo lik Levina i njegove probleme, kako ljubavne, tako i poslovne. Levin je junak Ane Karenjine. "U biti, neki citatelji vjeruju da je lik Ane stvoren uglavnom radi isticanja Levinovog superioriteta. Gdje se Ana histericno mijenja da bi postigla savr enu ljubavnu vezu, Levin nastoji pronaci suvislost u zivotu i smrti, ljubavi i poslu; Ana je portret poremecenja uma; Levin pronalazi sklad s ljudima oko sebe. U Ani vidimo moralni slom gradskog dru tva; u Levinu, vidimo Tolstojeve nade za buducu Rusiju."

Kroz nekoliko dana Levinov se pogled na svijet mijenja. Dok njegov brat Nikolai umire, on smaha da smrt uzima svako znacenje zivotu i da je Bog koji dopu ta smrt zao. No, poslije vjencanja s Kiti, smrti njegova brata i rodenja sina, Levin shvaca zivot na drugaciji, religiozniji nacin i ne boji

se vi e smrti. Levin Kiti moze ponuditi siguran zivot, ali ne moze joj dati romanticnu avanturu i strast kakvom zraci Vronski. Kada ju je zaprosio prvi puta, Kiti ga je odbila jer se nadala da njeno srce pripada Vronskom. Nakon to je odbijen, Levinu se budi nesigurnost u sebe, jo veca od one kad ju je zaprosio: "...Ali Levin bija e zaljubljen, i zato mu se cinilo da je Kiti u svakom pogledu takvo bice ponad svega zemaljskoga, a on da je takav niski zemaljski stvor da ne bi moglo biti ni pomisli o tome da bi ga drugi, a i ona sama, ocijenili kao nje dostojna." Tada vi e nije znao to uciniti i umjesto da trazi razlog negativnog odgovora i da ostane u igri, on se povlaci, odlazi na selo i trazi svoj mir u razvijanju poljoprivrede i gospodarstva. Kiti je za razliku od Levina odbijanje primila na drugaciji nacin. Ona je razocarana to Vronski vi e ne pokazuje zanimanje za nju, to ju nije zaprosio. No, Vronski nije ni imao namjeru zaprositi Kiti: On nije znao da njegovo pona anje prema Kiti ima odredeno ime, da je to zavodenje gospodica bez zenidbene namjere i da je to zavodenje jedan od ruznih postupaka koji je uobicajen medu istaknutim mladim ljudima kao to je on (...) da je mogao saznati da ce Kiti biti nesretna ne uzme li je za zenu, veoma bi se zacudio (...) nije mogao povjerovati da bi ono to je njemu, a pogotovo njoj, pruzalo tako velik i lijep uzitak moglo biti ruzno. Jo manje bi mogao povjerovati u to da se mora ozeniti. "Kiti tada oboljeva, te s obitelji odlazi na putovanje da se smiri i razmisli to zeli. Odlucuje da se zeli udati za Levina, i tako bude. Fizicki opis Kiti: Kad je mislio o njoj (Levin), mogao ju je svu sebi zivo predociti, posebice drazest one sitne plavokose glavice s izrazom djecje jasnoce i dobrote, tako slobodno smje tene na visokim djevojackim ramenima. Djetinjatost izraza njena lica u skladu s tananom ljepotom stasa sacinjavale su njenu posebnu divotu koju je on i te kako shvacao; ali ono to je neocekivano vazda iznenadivalo na njoj, bija e izraz njenih ociju, blagih, mirnih i iskrenih, a posebno njen smije ak koji je Levina stalno prenosio u carobni svijet ... svoga ranog djetinjstva. "Kiti i Levin zive sretno, i kasnije imaju sina. Kiti se savr eno uklopila u obiteljski zivot: Kiti pronalazi svoju najvecu srecu u ulozi zene i majke, ulozi koju je Tolstoj najvi e cijenio. Potpuno sigurna u sebe, ona unosi sklad u svoj dom i mir Levinovoj du i. Ima veliko po tovanje prema ljudskom krugu rodenja, zivota i smrti, i ne boji ga se. Iako ne uvijek dobro shvacena, Kiti je vrlo pametna i jako realna. Ima veliku vjeru i povjerenje u dobrotu Boga. "Aleksej Aleksandrovic Karenjin je jedna vrlo neromanticna i pomalo dosadna osoba. Stalno gleda na sat, i uvijek ima unaprijed izracunato to i kada treba uciniti, to ga cini vrlo predvidljivim. Njegov odnos prema Ani u braku cisto je formalan, i njihov je brak dosadan i monoton, to Anu cini zeljnom uzbudenja, zeljnom prave i shastvene ljubavi. Po to dru tvo ima veliki utjecaj na Karenjina, cini se da upravo dru tvo i upravlja njegovim postupcima. Njemu je vaznije to ce drugi govoriti o njegovu braku, nego njegova vlastita sreca. On je kontrastan lik Levinu to se tice religije. Dok Levin na kraju pronalazi Boga u sebi, Karenjin cini upravo suprotno jer njegovo kr canstvo slabi, te postaje laki plijen Lidije Ivanovne, zene koja koristi svoju tzv. religiju kao sredstvo zadrzavanja Karenjina blizu sebe, i dalje od Ane. Karenjin je na kraju zeljan osvete. Treca strana price govori o odnosima Doli i Stjepana Arkadjica - Stive. Stjepan Arkadjic bio je nevjeran prema svojoj zeni Doli i samim time zapocinje knjiga. Nakon razgovora s Anom, ona prihvaca Stivu natrag u svoj zivot. Zahvaljuje joj se rijecima: "Upamti Ana: ono to si ti za mene ucinila nikad necu zaboraviti. I upamti da sam te voljela i da cu te uvijek voljeti kao najboljeg prijatelja." Doli kasnije i potvrduje te rijeci jer ona ce jedina posjecivati Anu nakon to je svi

izbace iz dru tva. Kasnije veza izme u Ane i Stive postaje ponovo krhka: Spona to ju je Ana napravila pokazala se krhkom, te je porodicna sloga opet napukla na onom istom mjestu. Niceg odredenog nije bilo, ali Stjepana Arkadjica gotovo nikad nije bilo, a slutnje o nevjeri postojano su mucile Doli, i ona ih je sad odgonila od sebe bojeci se prozivljenih muka ljubomore. Prva provala ljubomore, jedanput prozivljena, vi e se nije mogla pojaviti, pa cak ni otkrice nevjere ne bi vi e moglo na nju onako djelovati kao prvi put. Takva bi je otkrica sada samo li ila njenih porodicnih navika, te je dopu tala da je vara preziruci zbog te slabosti njega, a ponajvi e sebe. "Stiva je bio uvijek veseljak, osoba puna arma, ali i nevjere. Voli dobru gozbu i pice, muziku, zabavu, ali ipretjerano budi zanimanje za zene. Svi vole Stivu u dru tvu jer uvijek podize atmosferu, i izazive smijeh. On nikada nije namjeravao niti moze biti vjeran Doli, zeni koja ga uistinu voli. No, ne moze si pomoci - jednostavno je takav. Stiva ima jo jednu lo u osobinu, a to je kockanje. Godinama je zivio "na visokoj nozi " i tako potro io svoj novac, a sada pocinje uzimati i novac od Doli, novac koji joj je naslijedila, za isplacivanje svojih kockarskih dugova. No bez obzira na sve, Doli Stivu uvijek voli, a i Stiva voli nju. Na Anu Karenjinu" mozemo postaviti vi e teza, no vjerojatno je najvaznija ona koja ukljucuje lik Ane Karenjine, odnosno pitanje: da li je Ana Karenjina bila dobra zena? Odgovor bi bio jednostavan, naravno da nije, i time bi ova teza jednostavno bila negativna, no to je vrlo plitka i nepromi ljena osuda. Ana Karenjina je zena vrlo snaznih strasti, no te strasti su zarobljene u kuci Karenjina, i Ani ne preostaje ni ta drugo nego potraga za oslobadanjem te zarobljene osobe. Ona u pocetku odbija Vronskog i ne zeli imati vezu s njim, no upornost Vronskog, a i ta Anina zelja za oslobadanjem tjeraju je na preljub. Tim cinom ona se oslobada i postaje sve ono to s dosadnim i predvidljivim Karenjinom nije mogla biti. No, zbog pretjerane ljubavi i neracionalnog razmi ljanja Ana polako gubi kontrolu nad svojim osjecajima, i nekad mirna i uvijek stabilna Ana, postaje sada vrlo histericna, posesivna i sumnjicava osoba. To je dovodi i do samoubojstva. Ja mislim da je Karenjin glavni krivac svemu to se dogodilo. Ana i Karenjin vjencali su se ne iz ljubavi vec zato to je tako bilo uredeno. ivot s Karenjinom dosadan je i Ana nije imala to drugo uciniti nego osloboditi svoj pravi karakter, svoju osobnost, strast i ljubav. Ova teza afirmativna je, jer mislim da problem nije u Ani, nego u Karenjinu. Karenjin je taj koji nije bio dobar muz (predvidljiv, dosadan, neromantican, uvijek zaposlen, vrijeme je novac" mu je vjerojatno glavni moto). Necemo smatrati "Anu Karenjinu" umjetnickim djelom; smatrat cemo je dijelom zivota. Dio zivota i je. Tolstoj je uspio opisati suvremeni zivot i ljude koji su nam bliski na jedan vrlo jednostavan nacin. Njegovi likovi isti su kao i ljudi koje susrecemo svaki dan u zivotu, i zato je njegovo djelo tako jednostavno i dostupno svima. On je svaki lik u djelu okarakterizirao na sve moguce nacine - psiholo ki, moralni, estetski, socijalni... i time ih ucinio svakim za sebe vrlo posebnim, i u nama time budi na e vlastito rasudivanje - tko je dobar, tko je lo . Obicno smo se uvijek susretali s likovima koji su sigurno ili negativni ili pozitivni, ali ovaj puta svi se cine pozitivnim u pocetku, no kasnije svaki citatelj dobija svoju sliku o pojedinom liku. Mislim da je Tolstoj prvi pravi pisac koji je otkrio realizam i upotrijebio vrijeme kao glavni faktor radnje. Tolstojevo remek-djelo dio je zivota, kako njegovoga tako i na ega. Tolstoj je izvanredno znao opisati psiholo ke osobine svojih likova i citajuci djelo moze se vidjeti istina o ljudskoj naravi, o tome kakvi ljudi zaista jesu, a tim iskustvom mislim da mozemo bolje razumjeti ljude sa slicnom sudbinom kao na primjer Ana, Levin, Vronski i drugi. Konacan

zakljucak je samo dvije rijeci: remek-djelo. Likovi: Ana Karenjina je ena Alekseja, majka Serjo e i elegantna dama. No ipak njezin izgled ne upu uje ni na jedno od toga troje. Njezina smirenost i jednostavnost skriva svjet unutarnjih sukoba. U jednom trenutku osje a strasnu ljubav u drugom trenutku mrzi mu a. Raspeta je izme u pokazivanja ljubavi prema Vronskom i spa avanju svoje budu nosti sa svojim detetom, svojim glasom u dru tvu, svojom vezom s mu em I kako god poku a re iti svoje proibleme uvjek se na e na ishodi tu, s puno ambivalentnih ciljeva i sve manje vremena i volje da pravilno i mudro odlu i. U skladu s tim i njezine emocije i pona anje, mjenjaju postave, kao to se kulise mjenjaju u kakvom kazali tu izme u inova. Aleksej Vronski je sin grofa Kirila Vronskog, sjajan primjerak mlade generacije petrogradske aristokracije. Obrazovan je i pametan, a pona a se grubo i rasipno, tr e i za devojkama, koje je cilj zavesti a ne voljeti, voli provode jer ga zabavljaju i ne eli prihvatiti odgovornost. Ana po prvi put u njegovu ivotu zna i cilj, prvu stvarnu ljubav, i zato ga injenica da je sve to ostavio zbog Ane i isto tako njezina sve ve a hladno a potiskuje u depresije i u rezignaciju. Levin je su ta suprotnost Vronskom i ima sasvim druga iju ivotnu filozofiju. On se u potpunosti posve uje svojim emocijama i ini ih dugotrajnim, a ne prihva a kratkotrajne u itke. estit je stidljiv, ne pona a se kao snob, a ipak je vrsta osoba. Nakon prvog Kitinog odbijanja povla i se na selo u sebe, da prikupi snagu. U principu je on dobar ovjek i dobar mu i brine se za svoju okolinu, te je na neko na in oli enje Tolstoja.

Kiti je Levinova ena, oli enje dra esne devoj ice, koketne naivke, koja je u stvari vi e dete nego ena. Poraz u Vronskom prima jako te ko, ali preboljeva i odrasta u pravu enu, kaja shva a prave ivotne vrednosti.

Tolstojevi likovi su kompleksni i neretko te ki. Komuniciraju putem monologa i dijaloga u kojim su skrivene sve ozbiljne misli velikog pisca.

Mjesto i vreme radnje: Rusija oko 1870. godine.