visoka zdravstvena škola strukovnih studija u beogradu · plasira se centralni venski kateter i...

Post on 24-Sep-2020

11 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

Akademija strukovnih studija Beograd

Visoka zdravstvena škola

Mr Sanja Stanisavljević

ZDRAVSTVENA NEGA U INTERNOJ MEDICINI 1

Beograd, 2020.

Intervencije medicinske sestre u lečenju

bolesnika u hematologiji

Peroralno aplikovanje medikamenata (uputstva);

Parenteralno aplikovanje medikamenata

Intramuskularno aplikovanje medikamenata (Fe);

Intravensko aplikovanje medikamenata (I.V. kanila

– 72h, hemioterapija);

Radioterapija;

Transplantacija kostne srži;

Higijensko-dijetetski režim.

MODALITETI LEČENJA

HEMIOTERAPIJA

Hemioterapija označava modalitet lečenja bolesti

specifičnim hemijskim sredstvima – citostaticima.

POJAM HEMIOTERAPIJE

Prvi citostatik (azotni plikavac) primenjen je 1943.

godine u lečenju Hočkinove bolesti.

Primenu nalazi u terapiji: benignih i malignih tumora,

sistemskih i degenerativnih bolesti.

Hemoterapija označava lečenje derivatima krvi !.

VRSTE HEMIOTERAPIJE

1. Adjuvantna terapija - primenjuje se posle hirurškog

zahvata (do 3 nedelje) ili zračne terapije;

2. Neoadjuvantna terapija - upotreba citostatika pre

hirurške ili zračne terapije kod lokalno uznapredovale

bolesti koja je inicijalno inoperabilna ili ogranično

operabilna;

3. Primarna hemioterapija - sprovodi se kod bolesnika sa

diseminovanom bolešću, koji se zbog toga ne može

uspešno lečiti lokalnim oblicima terapije.

OSNOVE DELOVANJA CITOSTATIKA

Specifični su po svom citotoksičnom dejstvu u

odreĎenim fazama ćelijskog ciklusa

(značajno za dizajniranje efikasnog hemioterapijskog

protokola).

Citostatici se primenjuju u formi polihemioterapije

(retko monoterapije).

Hemioterapijski protokol - specifična kombinacija

citostatika koji se aplikuju u određenim dozama, po

određenom redosledu i uz podnošljivu toksičnost.

DOZIRANJE CITOSTATIKA

Doziranje citostatika je individualno i određuje se u

zavisnosti od: telesne površine lečene osobe i opšteg

stanja organizma.

Na loše podnošenje hemioterapije značajno utiču:

• godine starosti,

• komorbiditet,

• prethodno primenjeni modaliteti onkološkog lečenja.

Terapija se daje u ciklusima.

Pre svakog pojedinačnog ciklusa lečenja

neophodno je proveriti:

1. Funkciju kostne srži (KKS, L/F- zbog mijelotoksičnog

efekta većine citostatika),

2. Funkciju jetre (bilirubin, transaminaze),

3. Funkciju bubrega (urea, kreatinin, klirens, elektroliti),

4. Srčani rad (EKG).

NAČINI PRIMENE CITOSTATIKA

Intravenskim putem

Postoji mogućnost od:

a.oštećenja krvnog suda,

b. lokalnog iritativnog

dejstva,

c. ekstravazacije leka,

d.alergijske reakcije.

Citostatike davati krozperiferne krvne sudove gornjihekstremiteta (dorzalni deošake).

Krvni sud se obavezno ispiranakon svakog davanja citostatika.

Ne koristiti krvne sudoveiznad zglobnih površina(ekstravazacija leka-nekroza-kontraktura- invaliditet).

Peroralno

Intramuskularno (duboko)

Intrakavitalno

Intraperitonealno

Intraperikardijalno

Intrapleuralno

Intravezikalno

Intratekalno (Metotreksat - leukemije)

U cilju lakše i bezbednije aplikacije parenteralne terapije

plasira se centralni venski kateter i port-a-cath sistem

Centralni venski kateter

Port-a-cath sistem

Sastavljen je od čeličnog prstena i silikonske

membrane koji se implantira ispod kože.

2500 punkcija odgovarajućom iglom.

Od ovog sistema se kateterom lek prenosi intravenski,

intraarterijski ili intraperitonealno.

Smanjuje rizik od infekcije, štiti krvne sudove i

omogućava svakodnevne aktivnosti pacijenta.

Port-a-cath sistem

NEŽELJENA DEJSTVA HEMIOTERAPIJE

Alopecija;

Fotosenzitivnost;

Alergijske reakcije;

Flebitis;

Kardiotoksičnost;

Plućna toksičnost;

Bubrežna toksičnost;

Hepatotoksičnost;

Neurotoksičnost;

Oštećenje polnih žlezda

Indukcija sekundarnihtumora.

Ekstravazacija leka(otok, bol, crvenilo,nekroza, lokalne alergijskereakcije);

Mučnina, povraćanje;

Oralni mukozitis;

Dijareja i opstipacija;

Gubitak telesne težine;

Cistitis;

Supresija koštane srži(trombocitopenija, anemija, leukopenija);

Febrilna neutropenija;

Ekstravazacija citostatika

Ekstravazacija citostatika

Epistaksa usled trombocitopenije

Flebitis

Flebitis na mestu plasiranja I.V. kanile

Alopecija

Kožne reakcije kod hemioterapije

Fotosenzitivnost

Alergijska reakcija

RUKOVANJE CITOSTATICIMA

Postupak najvišeg stepena rizika za osoblje

(negativan uticaj na zdravlje)

Osoblje u prostorijama u kojim se pripremaju, daju i

odlažu citotoksični lekovi i citotoksični otpad;

Osoblje koje priprema lekove;

Osoblje koje daje pripremljene lekove;

Osoblje koje rukuje izlučevinama (feces, urin)

bolesnika koji primaju hemoterapiju;

Osoblje koje menja posteljinu;

Osoblje koje rukuje otpadom;

Standardi za rukovanje citostaticima

Priprema citostatika u komori sa laminarnim protokom

ili preko PhaSeal sistema;

Radna površina u komori prekrivena plastificiranim,

apsorpcionim papirom (menja se posle svake smene);

Osoblje mora nositi kompletno zaštitno odelo: kapa,

maska, duple rukavice bez talka, mantil, kaljače;

Pri otvaranju ampule zaštititi se tupferom natopljenim

alkohol;

Digestator

Pha Seal Sistem

Spoljašnje površine šprica i ampule očistiti od leka;

Unutrašnjost komore po završetku rada prebrisati

alkoholom i uključiti germicidnu lampu;

Kontaminirani materijal odlagati u specijalne kanistre i

ljubičaste kese;

Lekove rastvarati neposredno pre primene;

Ukoliko ne postoji komora za rastvaranje citostatika koristiti

plastičnu zaštitu za lice i zaštitne naočare;

Prilikom uklanjanja telesnih tečnosti pacijenata nositi

zaštitnu odeću;

Koristiti rukavice prilikom promene posteljnog rublja;

Ukoliko je koža došla u kontakt sa citostatikom isprati je

sapunom i vodom;

Ukoliko su izložene oči, koristiti vodu za ispiranje min. 5

minuta;

Ukoliko je kontaminirana radna površina isprati je vodom i

deterdžentom;

Tečnost prekriti čaršavima, a prah pokupiti vlažnom krpom

prethodno.

APLIKOVANJE CITOSTATSKE TERAPIJE

Pribaviti informisani pristanak bolesnika;

Kompletirati medicinsku dokumentaciju;

Proveriti nalog lekara u vezi: vrste, doziranja, načina

aplikacije i redosled davanja lekova;

Proveriti dozu leka u zavisnosti od:

telesne visine,

telesne težine,

površine tela bolesnika;

20 - 30 minuta pre primene hemioterapije dati

premedikaciju;

Po potrebi zaštititi rastvor leka od direktnog izlaganja

suncu;

Dati propisani lek po proceduri i zahtevanom tehnikom;

Ispoštovati pravilo 5;

U slučaju davanja kombinovane terapije između lekova

iglu i špric isprati fiziološkim rastvorom.

Ne mešati lekove!;

Kroz intravensku kanilu koja stoji više dana aplikovati

lekove koji ne izazivaju lokalni nekrozu;

Pripremiti anti šok terapiju;

Dokumentovati primenu citostatika;

Pratiti i registrovati neželjene efekte;

Kontrolisati i obrađivati vaskularni pristup;

Sprovoditi zdravstveno vaspitni rad sa bolesnikom u tokuterapije.

Hvala na pažnji

top related