visoka zdravstvena škola strukovnih studija u beogradu...akademija strukovnih studija beograd...
Post on 21-Oct-2020
52 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
Akademija strukovnih studija Beograd
Visoka zdravstvena škola
Mr Sanja Stanisavljević
ZDRAVSTVENA NEGA U INTERNOJ MEDICINI 1
Beograd, 2020.
-
ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA U
ALERGOLOGIJI I IMUNOLOGIJI
-
Imunitet je sposobnost organizma da se odupre
štetnim faktorima iz spoljašnje sredine.
Može biti prirodni i veštaĉki.
-
Ćelijski imunitet podrazumeva:
sposobnost belih krvnih ćelija (neutrofila, granulocita,
monocita) i histiocita (nalaze se u ĉitavom telu) da
fagocituju mikroorganizme.
U citoplazmi ovih ćelija enzimi razlažu mikroorganizme i
tako spreĉavaju njihovo razmnožavanje i razvoj bolesti.
PRIRODNI IMUNITET
Ćelijski
Humoralni
-
Humoralni imunitet obezbeĊuju:
limfociti i plazmociti koji stvaraju antitela
(imunoglobuline - igA, igE, igG, igD, igM) koji
uništavaju mikroorganizme i toksine na tri naĉina:
• aglutinacijom (slepljivanjem),
• precipitacijom (taloženjem),
• citolizom (razlaganjem).
-
Aktivni imunitet
Stiĉe se nakon preležane bolesti (jasno ili atipiĉno
ispoljene kliniĉke slike);
Pasivni imunitet
Stiĉe se transplacentarno od majke, u intrauterinom
periodu života.
Prirodni imunitet
-
Aktivni
Stiĉe se vakcinacijom (gotovi antigeni koji stimulišu
organizam na stvaranje antitela).
Pasivni
Postiže se davanjem gotovih antitela parenteralnim
putem u vidu seruma gamaglobulina (imuni odgovor
traje kratko 2-3 nedelje).
Veštaĉki imunitet
-
Smanjen imunitet
Neotpornost organizma nastala usled nedostatka
leukocita ili njihove nesposobnosti da stvaraju antitela.
Alergija
Predstavlja preosetljivost organizma na odreĊene
supstance ili mikroorganizme.
Poremećaj imuniteta može se ispoljiti u tri oblika:
Autoimune bolesti
Organizam stvara antitela protiv sopstvenih ćelija tkiva
ili organa.
-
ALERGIJSKE BOLESTI
-
IgE antitela vezuju se za alergen izazivajući mastocite
da luĉe medijatore (histamin, serotonin, heparin,
proteaza...), što dovodi do alergijske reakcije.
Imuni odgovor alergiĉne osobe pogrešno shvata
alergen kao ugrožavajući faktor za organizam i
intenzivno stvara igE antitela koja se vezuju za
mastocite koji se nalaze pod površinom kože u:
nosu,
oĉima,
respiratornom traktu,
gastrointestinalnom traktu.
-
1. Kontaktne alergene
Obuhvataju: hemikalije, kozmetiĉke preparate, nakit…
Izazivaju alergijske reakcije na koži u vidu:
urtikarija,
ekcema,
angioedema.
U odnosu na naĉin na koji ulaze u naš organizam
alergeni se dele na:
-
Urtikarija ili ospa
Kožne promene u vidu papula koje se javljaju kao
alergijska reakcija.
Angioedem
Eritem subkutanog tkiva u oblastima oko usta, oĉiju,
laringsu i GIT traktu.
Nastaje najĉešće zbog oslobaĊanja histamina.
URTIKARIJA I ANGIOEDEM
-
URTIKARIJA
-
ANGIOEDEM
-
EKCEM
-
2. Nutritivni alergeni
Unose se oralnim putem (kikiriki, jaja, riba, jagode,
aditivi, lekovi…).
Izazivaju problem u gastrointestinalnom traktu tipa :
muĉnine,
povraćanja,
nadimanja,
bolova u stomaku,
diareja;
-
3. Respiratorni alergeni
Unose se inhalacijom (prašina, polen, grinje, duvanski
dim, zagaĊen vazduh…)
Izazivaju simptome u disajnim putevima tipa :
alergijskog rinitisa,
dispneje,
bronhospazma,
kašlja.
-
Alergijska reakcija može biti lokalizovana ili generalizovana.
Alergijski rinitis
Bronhijalna astma
U grupu najĉešćih alergijskih oboljenja spadaju :
Generalizovana anafilaksa
-
ANAFILAKTIĈKI ŠOK
-
Generalizovana reakcija nastala kao posledica alergije
organizma na prisutne alergene (lekovi, hrana, ubod
insekta) u vidu masivnog oslobaĊanja medijatora iz
mastocita i bazofila.
Simptomi poĉinju u periodu tekućeg minuta
izlaganja provocirajućem faktoru, a vrhunac dostižu u
roku od jednog sata.
-
Kliniĉku sliku ĉini je trijada simptoma
edem laringsa
bronhospazam
vaskularni kolaps
-
Bolesnik ima:
bronhijalnu opstrukciju,
dispneju,
cijanozu,
bol u grudima,
izraženo bledilo,
pad tenzije,
filiforman puls,
gubitak svesti i moguće konvulzije, urtikariju.
-
Znaci i simptomi anafilakse
ZAHVAĆEN ORGANSKI SISTEM SIMPTOMI I ZNACI
Koţa (88%)svrab, crvenilo , urtikarija,
angioedem
Oĉi (16%) svrab, suzenje
Respiratorni sistem
(edem gornjih disajnih puteva-56%,
dispnea, vizing- 47%)
nazalna kongestija, rinoreje,
kašalj, sridor, vizing, edem
laringsa, dispneja
Kardiovaskularni sistem (33%)
slabost, palpitacije, tahikardija,
hipotenzija, aritmije, šok, srĉani
zastoj
Gastrointestinalni sistem (30%)grĉevi, muka, dijareja, povraćanje,
metalni ukus, nadutost
-
Intervencije medicinske sestre
-
Prekinuti davanje leka, bez deplasiranja plasirane
kanile;
Izvršiti procenu prohodnosti disajnih puteva i
cirkulacije;
Elevirati noge bolesnika za 30̊
Po nalogu lekara:
kroz već plasiranu kanilu dati 1ml razblaženog
adrenalina (1:10);
nastaviti sol. NaCl 0,09% zbog poboljšanja cirkularnog
volumena;
-
prikljuĉiti kiseonik (4 – 5l/min);
aplikovati antihistaminike (npr. amp.Synophen)
aplikovati kortikosteroide (npr. amp. Urbason, Dexason)
aplikovati bronhodilatatore ( amp. Aminophyllin).
-
Mere prevencije anafilaktiĉkog šoka
Nikada ne davati lekove bez naloga.
.
Uvek proveriti alergijsku dijatezu pacijenta.
U toku davanja leka posmatrati pacijenta.
Uvek imati pripremljenu antišok terapiju i pribor.
Nadzor pacijenta u ordinaciji 15min. nakon aplikovanja
leka.
-
U stacionarnim ustanovama pored antišok terapije bolniĉka
jedinica mora posedovati :
bocu sa kiseonikom,
set za veštaĉko disanje,
aspirator,
set za endotrahijalnu intubaciju,
set za traheotomiju,
EKG monitor,
defribilator,
sistem za merenje centralnog venskog pritiska,
pulsni oksimetar.
-
NEGA BOLESNIKA SA BRONHIJALNOM
ASTMOM
-
Atopijska alergijska astma
Nastaje kao rezultat senzibilitizacije bronhijalne sluznice
na odreĊene alergene.
inhalatorni alergeni su: polen korova, drveća, trava,
plesni, kućna prašina, grinje, duvanski dim, hemijska
isparenja, zagaĊen vazduh itd.
nutritivni alergeni su: riba, orasi, jaja, bobiĉasto
voće…
1.
Bronhijalna astma je hroniĉna, zapaljenska bolest
disajnih organa, imunoalergijske prirode.
-
Endogena astma
Autoimunog je porekla.
Razvija se kao reakcija disajnih puteva na infekciju,
udisanje nadražajnih gasova, para, hladnog vazduha
i fiziĉkog zamora.
Ovaj oblik astme ima progresivni tok i teže se
reguliše lekovima.
2.
Mešovit oblik astme3.
Evidentna je genetska predispozicija za oboljenje.
-
Simptomi i znaci bolesti bolesti
nadražajni kašalj,
nedostatak vazduha,
pojaĉano znojenje,
uznemirenost,
tahikardija,
zvuĉno disanje pri izdisaju,
kod dece širenje nozdrva.
Napad obiĉno traje 10 do 15 min i postepeno prestaje posle
1 do 2 sata.
Simptomi se mogu ponavljati.
-
Najteži oblik asmatiĉnog napada pri kome
pacijent ima izraženu dispneju,
cijanotiĉan je,
orošen hladnim znojem,
uplašen,
zauzima ortopnoiĉni položaj,
disanje je ĉujno i šištavo.
Razvija se hipoksemija, hiperkapnija i respiratorna
acidoza.
Bolesnik se smešta u respiratornu jedinicu zbog
mogućnosti razvoja respiratorne insuficijencije.
Status asmatikus
-
Leĉenje bronhijalne astme
Izbegavanje alergena;
Davanje antiinfamatornih lekova, bronhodilatatora i
oksigenoterapije.
-
Sestrinske intervencije
kontrola vitalnih parametara,
primena oksigeno terapije (3K princip) 4 – 6 l/min.
binazalnom kanilom ili maskom,
kontrola saturacije hemoglobina kiseonikom pulsnim
oksimetrom,
uzimanje krvi za labaratorijske i gasne analize,
aplikovanje terapije po nalogu lekara,
opšta nega bolesnika,
kontrola bilansa teĉnosti.
-
Zdravstveno-vaspitni sadrţaj
U periodu cvetanja držati prozore zatvorene zbog ulaska
polena i prašine;
Sušenje odeće u zatvorenoj prostoriji da bi se spreĉio
unos polena;
Uklanjanje tepiha, zavesa, plišanih igraĉaka, vunenih
dušeka… ĉesto usisavanje i brisanje prašine;
Ĉesto provetravanje stana;
Izbegavanje perjanih ili vunenih jastuka i prekrivaĉa.
-
ALERGOLOŠKI TESTOVI (KOŢNE
PROBE)
-
Alergeni koji se koriste u ovim testovima dostupni su u
obliku sterilnih, vodenih rastvora koji se ĉuvaju u
frižideru na temperature od +4C.
Postoji 4 vrste alergoloških testova:
Epikutani test,
Intradermalni test,
Test uboda (Prick test),
Test skarifikacijom.
-
Epikutani test
Koriste se uglavnom kod dece radi dokazivanja
osetljivosti prema lekovima.
Postupak:
Ispod kljuĉne kosti koža se oĉisti etrom, a zatim se na
to mesto stavlja parĉe upijajućeg papira ili gaze
(1x1cm) natopljeni alergenom. Preko toga lepi se
flaster radi zaštite
Reakcija se ĉita nakon 72 ĉasa i obeležava krstićima.
samo crvenilo +, crvenilo i otok ++,
pojava bula i crevenila sa otokom +++
1.
-
Epikutani test
-
Intradermalni test
Postupak:
Unutrašnja strana podlaktice oĉisti se etrom.
Subkutano se aplikuje 0,10 ml alergena. Na drugoj
ruci radi se kontrola fiziološkim rastvorom.
Rezultat se ĉita posle 10 – 15 min.
Pojava crvenila većeg od 5mm predstavlja pozitivnu
reakciju.
2.
-
Test uboda (Prikov test)
Postupak :
Etrom se oĉisti unutrašnja strana podlaktice ili koža
leĊa. Olovkom se obeleže mesta uboda odgovarajućim
redosledom. Kapne se po jedna kap svakog alergena
na obeleženo mesto. Kroz kap alergena se vrši ubod
lancetom do 2mm dubine.
Reakcija se ĉita nakon 15min.
3.
-
Prikov test
-
Prik test
-
Test skarifikacijom
Postupak:
Na oĉišćenoj unutrašnjoj strani podlaktice naprave se
ogrebotine na koje se nanosi alergen.
Rezultat se ĉita posle 10 – 15min.
Reakcija je pozitivna ukoliko se javi crvenilo sa
papulom
4.
3 – 5 dana pre izvoĊenja alergoloških testova bolesnik
ne sme uzimati antihistaminike, a u vreme testa ne
sme biti febrilan, niti u infekciji
-
TUBERKULINSKE PROBE
-
Predstavljaju imunološka ispitivanja kojim se utvrĊuje
prisustvo antitela na bacil tuberkuloze u organizmu
ispitivane osobe.
Antitela mogu biti stvorena kao posledica infekcije bacilom
tuberkuloze ili prethodnom vakcinacijom.
Za ove probe koristi seTuberkulin - biološki preparat
belanĉevina Kohovog bacila.
Može biti u formi:
• alt-tuberkulina koji se razblažuje fiziološkim rastvorom 1
prema 1000
• PPD- proĉišćeni proteinski derivat (0,1ml sadrži 3
jedinice).
-
Mantu proba (intradermalni test)
Koristi se Alt tuberkulin.
Radi se na unutrašnjoj strani podlaktice. Nakon
dezinfekcije intradermalno se aplikuje 0,1ml
razblaženog tuberkulina.
Dobija se papula preĉnika 6mm koja se ne sme
kvasiti, ĉešati niti prebrisavati.
Rezultat se ĉita posle 72 ĉasa. Rezultat je pozitivan
ako se javi infiltrat sa crvenilom preko 6mm.
Ispod ove probe uvek se radi kontrolna papula sa
fiziološkim rastvorom.
1.
-
Moro proba (transdermalni test)
Radi se na prednjoj strani grudnog koša.
Koža se dezinfikuje.Nanese se tuberkulinska mast
veliĉine zrna pšenice. Preko toga se lepi leukoplast
(2x2cm) koji se skida nakon 24 ĉasa.
Sama proba se ĉita nakon 72 ĉasa od aplikovanja
masti.
Za vreme trajanja testa koža se ne sme kvasiti niti
ĉešati. Test je pozitivan ako se javi crvenilo sa
papulom.
2.
-
Pirke proba (skarifikacioni test)
Radi se na unutrašnjoj strani podlaktice.
Nakon dezinfekcije kože stavi se 1 kap razblaženog
tuberkulina. Lancetom se prave 2-3 zareza kože,
dužine 1 do 2 cm.
Rezultat se ĉita posle 72 ĉasa.
Pozitivan je ako se pojavi crvenilo sa infiltratom.
3.
-
Hvala na paţnji
top related