viii. javni dug

VIII. JAVNI DUG

Javni dug ima dvoznačno obilježje. Javni dug je

financijski instrument koji u sebi uključuje elemente

i javnih prihoda i javnih rashoda.

U trenutku zaključenja zajma javni zajam

predstavlja prihod države, a u trenutku dospijeća

javni dug predstavlja rashod države.

- osnovna karakteristika je njegova povratnost.

Pravno gledano; javni zajam je jednostrano

obvezni ugovor prema kojem zajmodavac

(vjerovnik) ima samo pravo, a zajmoprimac

(dužnik) ima samo obvezu.

Konverzija javnog zajma

- postupak države-dužnika kojim se mijenja neki od bitnih elemenata zajma u korist države- dužnika koja je i inicijator konverzije. Predstavlja ukupnost promjena onih sastavnih dijelova ugovora o zajmu kojim se postiže poboljšanje položaja države-dužnika

- pretvaranje nepovoljnijeg zajma u novi zajam s povoljnijim uvjetima

Načela javnog zajma

1. Funkcija premošćenja

2. Funkcija kapitala

3. Funkcija ekspanzije

Vrste javnih zajmova

1. interni i eksterni

2. dobrovoljni, obvezni i patriotski

3. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni

4. amortizacijski i rentni

5. produktivni i neproduktivni

Zakonom o proračunu (NN br.96/03) propisan je zakonodavni i institucionalni okvir upravljanja javnim dugom. Njime je utvrđen:

• obuhvat javnog duga• ciljevi upravljanja javnim dugom• uvjeti i ovlasti zaduživanja • obveze izvještavanja

državni dug = javni dug

Ciljevi upravljanja javnim dugom

1. zadovoljavanje financijskih potreba države,

uključujući podmirivanje dospjelih obveza

2. postizanje najnižeg srednjoročnog i dugoročnog

troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika

3. promicati razvoj domaćeg tržišta kapitala

Javni dug RH sadržava:

1. dug središnje države te nekadašnjih izvanproračunskih fondova2. dug Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta3. dug državnih fondova i agencija (DAB,HFP)4. dug temeljem izdanih državnih jamstava

korisnicima izvan sektora opće države5. dug 53 tijela lokalne uprave i samouprave6. izravan dug HBOR-a

Reprogramiranje javnog duga

- moratorij- otpis duga- novi javni zajmovi- putem intervencije banaka- prodaja potraživanja na sekundarnim tržištima- zamjena oblika duga