sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet nikolina …oliver.efri.hr/zavrsni/289.b.pdf ·...
Post on 31-Aug-2019
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
NIKOLINA VINDIŠ
BUDŽETIRANJE KAPITALA U MALOM PODUZEĆU
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
BUDŽETIRANJE KAPITALA U MALOM PODUZEĆU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Menadžersko računovodstvo
Mentor: dr.sc Davor Vašiček
Student: Ime i prezime: Nikolina Vindiš
Studijski smjer: Financije i bankarstvo
JMBAG: 0081109230
Rijeka, rujan, 2013.
Sadržaj 1.UVOD .................................................................................................................................................. 1
1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................................... 1
1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .............................................................................................. 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 2
1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 2
2. OSNOVNE ODREDNICE BUDŽETIRANJA, INVESTIRANJA I PROJEKTA ............................. 4
2.1. Pojam i važnost budžetiranja ........................................................................................................ 4
2.1.1. Pojam budžetiranja ............................................................................................................... 4
2.1.2. Vrste budžeta ......................................................................................................................... 7
2.2. Financijske i realne investicije ................................................................................................... 10
2.3. Značajke projekta ....................................................................................................................... 11
2.3.1.Karaketeristike projekta i financijska efikasnost .................................................................. 11
2.3.2.Vrste investicijskih projekata ............................................................................................... 13
2.3.3.Projekti prema odnosu investicijskih troškova i učinaka ulaganja ...................................... 16
3. BUDŽETIRANJE KAPITALA U INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA ........................................... 19
3.1. Pojam budžetiranja kapitala ....................................................................................................... 19
3.2. Postupak budžetiranja kapitala ................................................................................................... 20
3.3. Važnost budžetiranja kapitala..................................................................................................... 21
3.4. Metode financijskog odlučivanja ............................................................................................... 22
3.4.1.Temeljne metode financijskog odlučivanja ........................................................................... 22
3.4.2.Dodatne metode financijskog odlučivanja ........................................................................... 26
3.5. Drugi investicijski kriteriji i tipovi investicijskih odluka ........................................................... 32
4. INVESTICIJSKI PROJEKT OBRA 93 ............................................................................................ 34
4.1.Osnovni podaci o poduzeću ........................................................................................................ 34
4.2. Ulaganje u investicijski projekt .................................................................................................. 35
5.ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 45
LITERATURA ...................................................................................................................................... 47
POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 48
POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 49
IZJAVA ................................................................................................................................................. 50
1
1.UVOD
Investiranje u razvoj poduzeća jedna je od glavnih pretpostavki uspješnosti. U današnje
vrijeme dolazi do brzih tehnoloških promjena i da bi poduzeća ostala konkurentna, moraju
konstantno ulagati u svoj razvoj. Dobro procijenjeni projekti smanjiti će bespotrebna ulaganja
i rizik. Tehnološki napredak je nemoguće ostvariti bez ulaganja.
U ovom radu je obrađena tema budžetiranja kapitala, postupak donošenja odluka o
dugoročnim investicijama u poslovni imovinu. Izrada plana i budžeta za duže razdoblje je
zahtjevan i opsežan posao.
U uvodu se posebna pozornost posvećuje: 1) problem i predmet istraživanja, 2) radna
hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5)
struktura rada.
1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem ovog istraživanja i diplomskog rada je sustavno prezentiranje značajki i važnosti
budžetiranja kapitala u malom poduzeću, te utvrđivanje i primjena temeljnih financijskih
metoda prilikom ocjenjivanja investicijskih projekata.
Predmet istraživanja je utvrđivanje isplativosti investicijskog projekta, kupnje kamiona
pomoću raznih metoda financijskog odlučivanja u malom poduzeću.
Objekt istraživanja je svrha i budžetiranje kapitala te postupka i primjene temeljnih
financijskih metoda za ocjenu isplativosti ulaganja u projekt proširenja rada malog
građevinskog poduzeća te dobivanje većih poslova.
1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Na temelju postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja definira se osnovna radna
hipoteza: na temelju teorijskih spoznaja o budžetiranju kapitala, primjenjivosti pojedinih
metoda ocjene efikasnosti investicijskih ulaganja, moguće je procijeniti efekte budućih
2
ulaganja te na temelju dobivenih rezultata smanjiti ili u potpunosti izbjeći rizik ulaganja
poduzetnika.
Radna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:
1) Istraživanjem teorijskih spoznaja o budžetiranju kapitala moguće je ukazati na njegov
značaj u poduzeću i donošenju dugoročnih poslovnih odluka
2) Sustavnom analizom i sintezom metoda budžetiranja kapitala moguće je utvrditi
načine ocjene investicijskih projekata
3) Novim spoznajama o metodama ocjene efikasnosti projekata moguće je izvršiti izbor
najboljeg projekta, no na investicije utječe i niz drugih kvalitativnih elemenata.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha ovog istraživanja je detaljnije objasniti pojam budžetiranja kapitala, prezentirati metode
ocjene efikasnosti projekata i prikazati primjer budžetiranja kapitala u malom poduzeću.
Cilj rada je istraživanje i ukazivanje važnosti dugoročnih investicija za poduzeće.
1.4. Znanstvene metode
U izradi ovog diplomskog rada korištene su slijedeće metode: metoda deskripcije, metoda
analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije te u manjoj mjeri
osnovne matematičke i statističke metode. Također su korišteni podaci sa globalne
informatičke mreže.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad podijeljen je u pet međusobno logički i sadržajno povezane cjeline.
U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja,postavljena je radna hipoteza i
pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, te sažeti prikaz strukture rada i znanstvene
metode koje su korištene kod izrade rada.
3
Naslov drugog dijela je Osnovne odrednice budžetiranja, investiranja i projekta. U tome dijelu
definiran je pojam budžetiranja te njegova važnost.
Objašnjena je i razlika između financijskih i realnih investicija. Definirane su temeljne
karakteristike projekata, te vrste i tipovi investicijskih projekata.
U trećem dijelu rada pod naslovom Budžetiranje kapitala u investicijskim projektima opisan
je postupak, te pravila budžetiranja te su navedene i objašnjene metode budžetiranja kapitala.
Opisan je proces donošenja odluke koji se sastoji od nekoliko koraka.
Četvrti dio odnosi se na analizirani primjer iz prakse. Predstavljen je primjer malog
obiteljskog poduzeća iz Varaždina. Prikazane su karakteristike i struktura investicijskog
projekta te plan poslovanja poduzeća u narednih nekoliko godina. Pomoću metoda
financijskog odlučivanja vrednovan je projekt ulaganja malog poduzeća.
U posljednjem dijelu diplomskog rada izneseni su rezultati istraživanja kojima je dokazana
radna hipoteza.
4
2. OSNOVNE ODREDNICE BUDŽETIRANJA, INVESTIRANJA I
PROJEKTA
2.1. Pojam i važnost budžetiranja
Proces budžetiranja je postavljanje i usvajanje proračuna, te kontrola i analiza odstupanja
prilikom njegova ostvarenja. Proračunom se utvrđuju alternative djelovanja s njihovim
pojedinačnim mjerama za neko razdoblje. Kod izrade proračuna važno je da kvantitativni
ciljevi u njemu odražavaju kvalitativne ciljeve plana. Prihvaćanjem proračuna i oslobađanjem
novca za njegovo ostvarenje sam proračun postaje cilj kojem se teži, a pojedine komponente
postaju mjerila učinka za nositelje odlučivanja. Realizacijom proračuna započinje i kontrola
njegova ostvarenja. Kontrolom se pokazuju odstupanja ostvarenih veličina od zadanih.
Kontroling brine o sadržajnoj usklađenosti pojedinih elemenata proračuna, te tumači obuhvat
pojedinih pozicija ( http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-k/web/kapitalno-budzetiranje 13.3.2013).
2.1.1. Pojam budžetiranja
Budžetiranje je proces planiranja i kontrole performanci budućeg poslovanja izraženog
pretežno u financijskim terminima. Budžet ili proračun predočava formalno izvješće o
planovima koje poduzeće nastoji ostvariti u budućnosti.
Osnovna funkcija djelovanja menadžmenta temelji se na donošenju odluka i kontroli njihove
provedbe. Najbitniju ulogu u tom procesu predstavljaju relevantne informacije o inputima i
outputima koje moraju biti usporedive i kompatibilne. Potrebno je različite fizičke proizvode
izraziti jednoznačno i to za cjelokupan tijek poslovanja. Taj problem se rješava prevođenjem
različitih proizvoda i aktivnosti koje ih prate u financijske ekvivalente. (Belak,1995:173)
Bilježenje poslovnih događaja vrši se kroz tri temeljne serije obračuna: bilanca, račun dobiti i
gubitka i izvješće o novčanim tokovima. Bilanca pokazuje strukturu i vrijednost imovine i
izvora u određenom trenutku. Račun dobiti i gubitka pokazuje koliko se godišnje poslovanje
odrazilo na promjene u pravima vlasnika i kakve su obveze prema porezu. Izvješće o
novčanim tokovima pokazuje kako je došlo do promjene u pravima i drugim stavkama u
bilanci.
5
Osnovna značajka tih izvješća je da pokazuju rezultate prošlih poslovnih događaja. Za
efikasan menadžment potrebne su informacije o budućnosti koje se temelje na predviđanju
budućih događaja. Također, potrebni su i instrumenti koji će osigurati da se planirane
aktivnosti realiziraju. Najvažniji instrument je budžet ili proračun.
Osnovna funkcija budžeta je planiranje i kontrola aktivnosti društva izraženih u financijskim
terminima i uspostava tijeka operacija koje će donijeti zadovoljavajući dobitak i osigurati
obnovljivost resursa. Budžet je temelj poslovnog planiranja i menadžerske kontrole
(Belak,1995:174) te on daje usmjerenje za uspostavljanje financijske kontrole, uključivši i
dopunu stalnih sredstava, zaliha i gotovine. Na taj način oblikovan model budžeta omogućuje
redovitu i sistematsku kontrolu planiranih i ostvarenih rezultata.
Budžet predstavlja translaciju dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana,
tj.godine (Belak,1995:174). Za pravilno vođenje društva vrhovni menadžment treba postaviti
viziju budućnosti, te tako definirati cilj kojem će se usmjeravati. Potrebno je definirati
strategiju koja se opisuje u okviru strateških planova. Na temelju strateških planova izrađuje
se poslovni plan.
Potrebno je naglasiti da planiranje i budžetiranje nisu sinonimi. Budžet je dio poslovnog plana
ali konačna namjera budžetiranja je opskrbljivanje menadžerskog informacijskog sustava
izvješćima stvarnih performanci nasuprot planiranih (Belak,1995:175). Planiranje je
osmišljavanje pojedinih vremenskih raspoređenih radnji usmjerenih ostvarenju ciljeva
poduzeća.
U procesu budžetiranja često se javlja problem prihvaćanja budžetiranih svota od strane
menadžera centara odgovornosti na koje se odnose te svote. Za pravilnu realizaciju
odgovornosti nije dovoljno samo da se menadžer suglasi da prihvaća odgovornost za
realizaciju planiranih rezultata već da se pod njegov nadzor stave čimbenici o kojima ovise
rezultati. Model budžetiranja mora biti uređen na način da osigurava (Belak,1995:177):
1. Koordinaciju ciljeva i aktivnosti različitih dijelova poduzeća kako bi bili usklađeni
jedni s drugima,
2. Komunikaciju planova različitih menadžera,
3. Motivaciju menadžera prema postizanju organizacijskih ciljeva i klasifikaciju
autoriteta i odgovornosti,
4. Razvoj menadžerskih performanci.
6
Da bi se kvalitetno izradio budžet, sudionici u procesu budžetiranja moraju se pridržavati
određenih načela tj. moraju (Chadwick,200:83):
- Zajednički raditi u harmoniji te primijeniti pristup zdravog razuma tijekom procesa
budžetiranja. To će rezultirati realnom procjenom prihoda, rashoda i potrebnog
kapitala.
- Postaviti dostižne ciljeve.
- Donijeti odluku u svezi rasporeda nedovoljno rasporedivih resursa na alternativne
projekte.
- Shvatiti činjenicu da su budžeti međusobno povezani.
- Održavati sastanke kako bi se raspravilo postavljanje ciljeva te formirala politika koju
svi moraju slijediti.
- Osigurati da svi koji bi trebali biti uključeni dobiju priliku za sudjelovanje u procesu
izrade budžeta. Sudjelovanje nekog od proizvodnih radnika ili nadzornika može
rezultirati realnijim budžetom i osigurati informacije bitne za uspješan proces
budžetiranja.
- Održavati sastanke prije početka budžetiranog razdoblja da se isplanira izrada budžeta.
- Identificirati glavni budžetski faktor.
- Veoma je važno planirati moguće promjene u okviru pretpostavki na kojima se temelji
budžet.
- Povjeriti ovlasti i odgovornosti određenih dijelova budžeta pojedinim osobama. To se
naziva kontrola na temelju odgovornosti.
- Nadzirati izvršenje u učestalim intervalima usporedbom budžetiranih i ostvarenih
izvještaja.
- Shvatiti da budžet utječe na ponašanje ljudi te da faktor ponašanja ne može i ne smije
biti zapostavljen.
Efektivno budžetiranje poboljšava efikasnost pa zahtijeva slijedeće (Chadwick,2000:101):
Temeljito planiranje i opskrbljivanje menadžmenta podacima
Sudjelovanje menadžmenta i djelatnika
Koordinacija i kooperacija
Učinkovit računovodstveni sustav
Pravodobno otkrivanje novih trendova
Odgovornost ovlaštenih osoba
7
Kontrola
Upravljanje na temelju izuzeća
Ispravan sustav za usporedbu ostvarenih rezultata
Motivacija radne snage
Dobra komunikacija
Korektivne akcije u cilju otklanjanja nepovoljnih situacija
Budžet je tehnika menadžmenta te podržava ciljeve koje politika ostvaruje. Važno je da
proces izrade budžeta započne pravodobno. Budžet je i kontrolni menhanizam koji
menadžmentu pokazuje odstupanja od predviđenog.
2.1.2. Vrste budžeta
Budžeti se obično dijele prema razdoblju koje obuhvaćaju i prema širini obuhvata
aktivnosti poduzeća. Razdoblje za koje se donosi budžet mora biti dovoljno dugo da se
pokaže učinak menadžerske politike ali ujedno i dovoljno kratko kako bi procjene mogle
biti točne.
Prema razdoblju na koja se odnose razlikujemo nekoliko tipova budžeta
(Belak,1995:179):
1. Godišnji budžet
2. Kapitalni budžet
3. Trajni budžet.
Godišnji budžet je temeljni i najvažniji budžet. Obuhvaća razdoblje od jedne godine,
uključujući i kraća razdoblja. Kapitalni budžet pokriva planove za razdoblja od 5 do 10
godina. Trajni budžet je takav model budžeta kod kojeg se stalno pridodaje sljedeći
mjesec zadnjem mjesecu a izuzima se protekli mjesec. Tako trajni budžet uvijek pokriva
sljedeći 12 mjeseci.
Prema obuhvatu aktivnosti budžeti se mogu podijeliti na (Belak,1995:180):
1. Budžete koji obuhvaćaju aktivnosti društva kao cjeline,
2. Budžete koji obuhvaćaju aktivnosti pojedinih centara odgovornosti.
8
Glavni budžet (Master budget) sastoji se od određenog broja međusobno povezanih
budžeta koji zajedno sumiraju planirane aktivnosti ukupnog budućeg poslovanja. Tipičan
glavni budžet obično uključuje slijedeće budžete (Belak,1995:180):
Operativni budžet koji obuhvaća:
1. Prognoza prodaje
2. Raspored proizvodnje
3. Proračun troškova proizvodnje
4. Proračun operativnih troškova
5. Račun dobiti i gubitka predviđen budžetom
Financijski budžet koji obuhvaća:
1. Budžet gotovine
2. Bilanca predviđena budžetom
Kapitalni proračun
1. Investicijski projekt ''A''
2. Investicijski projekt ''B''
3. Investicijski projekt ''C'', i dr.
Operativni budžeti sastoje se od prognoze i nacrta prodaje, rasporeda proizvodnje,
proračuna troškova proizvodnje, proračuna operativnih troškova i budžeta dobitka od
planiranih aktivnosti. Prognoza i nacrt prodaje temelje se na prošlim iskustvima i
odabranim aktivnostima. Proračun prodaje uzima u obzir ekonomske uvjete i očekivanu
razinu konkurencije. Svi rezultati operativnog budžeta sumiraju se u okviru budžeta
dobitka. Kad rezultati planiranih aktivnosti padnu unutar prihvatljivih granica, izrađuje se
financijski budžet.
Financijski budžeti zbrajaju se u okviru dva finalna izvješća: budžet gotovine i budžetirane
bilance. Ta dva finalna izvješća pripremaju se nakon izrade i provjere financijskih rezultata
od planiranih operativnih aktivnosti. Dobar budžet gotovine osigurava tvrtku od blokada
računa i zastoja u poslovanju. Bilanca predviđena budžetom predstavlja projekciju stanja
koja bi se trebala pojaviti nakon određenog razdoblja.
9
Kapitalni budžet zbraja budžete za investicijske projekte. Kapitalni budžet pokriva
dugoročne planove za razdoblje 5-10 godina. Kapitalno budžetiranje predstavlja proces
planiranja i procjenjivanja prijedloga za investiranje u aktivu društva.
Slika 1. Prikaz sadržaja glavnog budžeta
Izvor: izradio student prema V.Belak: Menadžersko računovodstvo, 1995.g
OPERATIVNI BUDŽETI FINANCIJSKI
BUDŽETI
BUDŽET KAPITALA
Budžet režijskih
troškova
Budžet prodaje
Budžet proizvod.
(u jedinicama)
Budžet troškova
proizvodnje
Budžetirani RDG
Budžet gotovine
Budžetirana
bilanca
Budžet kapitala
10
2.2. Financijske i realne investicije
Investicijom se može predstavljati bilo kakvo ulaganje, u prvom redu novčanih sredstava radi
stjecanja određenih ekonomskih koristi, tj. profita. Investicije u biti znače da investitor odgađa
potrošnju u sadašnjosti da bi u budućnosti ostvario iskoristivi dohodak, no pri tome snose
određeni rizik. Od investicija se očekuju veće zarade od kamata na štednju odnosno stopa
očekivane profitabilnosti investicija sadrži i određenu premiju rizika.
Investicije se obično dijele na (Orsag, 2011:16):
1. Financijske
2. Realne
3. Neopipljive investicije.
Financijske investicije su ulaganja u financijsku imovinu, prije svega dionice, obveznice, i
druge vrijednosne papire. Glavno obilježje financijske imovine je visok stupanj likvidnosti.
Veličina investicije određena je tržišnom vrijednošću instrumenta u vrijeme stjecanja uvećana
za troškove stjecanja. Prinosi od financijskih investicija su dividende, kamate i druge
naknade. Uz tekuće prinose moguće je ostvariti i profit prodajom financijskih instrumenata po
cijeni višoj od troškova stjecanja. Drugo važno obilježje financijskih investicija je njihova
neograničena djeljivost, tj.izdavanje u velikom broju pojedinačnih apoena. Financijske
investicije mogu se vrlo lako kombinirati u investicijskom portfelju, proizvodeći kombinacije
prinosa i rizika najveće korisnosti za nekog investitora (Orsag, 2011:16). Financijske
investicije su homogene što znači da su potpuno zamjenjive jedne za druge te ih krasi njihova
dokumentirana povijest.
Financijska analiza financijskih investicija prvenstveno je određena promatranjem
kvantitativnih aspekata. S financijskim investicijama mogu se poistovjetiti i druga ulaganja u
utržive imovinske oblike s aktivnom tržištima, iako stvarno nije riječ o ulaganju u financijsku
imovinu (stjecanje nekretnina ali ne za obavljanje produktivnih poslovnih aktivnosti,
investicije u zlato, i dr.).
Realne investicije obavljaju se u opipljivu materijalnu imovinu. Njihova primarna namjena ne
sastoji se u držanju i ostvarivanju određenih prinosa nego u produktivnoj upotrebi za
obavljanje određenih poslovnih aktivnosti. Vrijednost takvih investicija često je teško
procijeniti. Tehnike budžetiranja kapitala nešto su složenije od tehnika procjene efikasnosti
11
financijskih investicija. Za razliku od financijskih, realne investicije imaju nizak stupanj
likvidnosti. Zbog toga je i modifikacija jednom formiranih portfelja realnih investicija upitna.
Realna imovina najčešće je unikatna i teško ju je zamjenjivati za drugi realni oblik. Analiza
investicijskih projekata ne može se svesti samo na kvantitativnu analizu. Naime, zbog
unikatnosti realne imovine, rast unutar poduzeća ne odvija se isključivo kvantitativnim
povećanjem imovine, obveza i prinosa nego na taj rast utječu i kvalitativna obilježja pa
govorimo o razvoju (Orsag,2011:18).
Neopipljive investicije su ulaganja u nedodirljivu imovinu, kao što su kupnja patent, licence,
ulaganja u ljudske potencijale, i sl. U suvremenim industrijama su ulaganja u neopipljivu
imovinu izrazito česta.
2.3. Značajke projekta
Projekt predstavlja određenu vremensku aktivnost s ciljem ostvarenja određenog rezultata. Za
razliku od operacija, projekti su vremenski određeni i jedinstveni. Mogu uključivati od jedne
do preko tisuću osoba.
2.3.1.Karaketeristike projekta i financijska efikasnost
Investicijski projekt predstavlja dugoročna ulaganja poduzeća u realnu poslovnu imovinu.
Riječ je o ulaganjima novca i drugih sredstava na dugi rok s ciljem izvođenja određenih
profitabilnih aktivnosti u budućnosti. Pri tome mogu se javiti nove investicije ili investicije u
zamjenu postojeće opreme. Nove investicije znatno određuju buduću efikasnost poduzeća i
njegovu sposobnost da se u konkurentskom poslovnom okruženju na tržištima kreće u pravcu
osvajanja što veće vrijednost za svog vlasnika (Orsag, 2011:19). Investicije u zamjenu
postojećih postrojenja i opreme neophodne su tijekom poslovanja poduzeća. Zajedničke
karakteristike investicijskih projekata su (Orsag,2011:20):
Dugoročni karakter investicijskih projekata
Vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja
Međuovisnost investiranja i financiranja
Rizik i neizvjesnost.
12
Temeljno obilježje investicijskih projekata je dugoročno vezivanje novca u nenovčane oblike
fiksne imovine. Dugoročni aspekt investicijskih odluka poduzeća karakterizira relativno niska
likvidnost vezanog novca. Realna poslovna imovina prijevremenom prodajom ne može se
pretvoriti u novac bez znatnijih gubitaka. Sljedeće obilježje je nizak stupanj utrživosti,
posebice u uvjetima suvremene tehničko – tehnološke revolucije koja rezultira visoko
specijaliziranom opremom. To također dovodi do problema prodaje. Ključni čimbenik
investicijske politike poduzeća je pažljivo planiranje očekivanih novčanih učinaka investicija
i uočavanje rizika koja ta investicija snosi.
Dugoročni karakter investicijskih ulaganja u realnu poslovnu imovinu karakterizira i
vremenski raskorak između nastajanja investicijskih ulaganja i pritjecanja novčanih učinaka
ulaganja (Vidučić,2004:33). Proces investiranja u realnu poslovnu imovinu obično
karakterizira značajno vrijeme potrebno da se onda osposobi za profitabilnu potrebu.
Razdoblje investiranja je vrijeme potrebno da se investicija osposobi za ostvarivanje novčanih
tokova. Svaki projekt mora imati jasno definiran početak i kraj. Projekti mogu trajati od
nekoliko dana pa do nekoliko godina, no sigurno će završiti. Ako je razdoblje ulaganja dulje,
projekt će kasnije stvarati potrebne novčane tokove za povećanje vrijednosti poduzeća pa će
novčani tokovi imati manju sadašnju vrijednost. Ključan čimbenik investiranja je skraćenje
razdoblja. Što je razdoblje efektuiranja duže, financijska efikasnost projekta biti će veća. No,
što su novčani tokovi koje generira investicijski projekt udaljeniji od sadašnjosti, imat će
manju sadašnju vrijednost zbog vremenske vrijednosti novca (Orsag,2011:21). Za financijsku
efikasnost važna je i dinamika pritjecanja novčanih tokova. Posebice je izražena kod novčanih
tokova investicija kod kojih su učinci negativni s time da se postupno povećavaju. Riječ je o
konvencionalnim novčanim tokovima.
Ulaganja u realne projekte povezana su s njihovim financiranjem ali i financiranjem
cjelokupnog poslovanja poduzeća. Svako realno povećanje fiksne imovine izaziva i potrebu
dugoročnog financiranja toga povećanja resursa poduzeća. Ulaganje u sadašnjosti radi
ostvarivanja određenih efekata u budućnosti snosi rizik i neizvjesnost. Stupanj rizika i
neizvjesnosti određenih projekata razlikuje se prema karakteru tih projekata. Ako je riječ o
investicijama u zamjenu, rizik će biti manji nego kad je riječ o novim projektima. Potrebno je
i rizik i neizvjesnost uočiti, predvidjeti i kvantificirati (Bendeković, 1993:46).
Financijska efikasnost projekta određena je veličinom i dinamikom novčanih tokova za koje
se očekuje da će ih ostvariti u budućnosti te njihovom vremenskom vrijednošću. Vremenska
13
vrijednost novčanih tokova određena je međuovisnošću rizika i nagrade što predstavlja
diskontnu stopu. Novčani tokovi mogu se klasificirati prema (Orsag,2011:24):
Razdoblju investiranja
Razdoblju efektuiranja.
Razdoblje investiranja karakterizira nastajanje novčanih izdataka. Ti novčani izdaci služe za
nabavku fiksne imovine i oni se nazivaju investicijski izdaci ili investicijski troškovi.
Razdoblje efektuiranja opisuje stvaranje tekućih novčanih primitaka od prodaje izrađenih
proizvoda ili izvršenih usluga projekta. Da ne bi došlo do zastoja u proizvodnji i prodaji
proizvoda, potrebno je kontinuirano opskrbljivati projekt materijalima, energijom i drugim
proizvodnim inputima. Tu je riječ o tekućim novčanim izdacima potrebnima za osiguranje
tekućih novčanih primitaka. Razlika tekućih novčanih primitaka i tekućih novčanih izdataka
naziva se tekućim čistim novčanim tokom od poslovanja projekta. Kvantitativni model
godišnjeg novčanog toka (Ivanović, 1997:91):
= + +
= novčani tok projekta
= investicijski troškovi
= tekući čisti novčani tokovi
T= cjelokupni životni vijek projekta
t= godine u životnom vijeku
2.3.2.Vrste investicijskih projekata
Investicijski projekti se mogu razvrstati s različitih aspekata. Klasifikacije projekta ovise o
karakteristikama investicija i načinima njihove analize. Kriteriji prema kojima će se
promatrati investicije su (Orsag,2011:28):
Aktivnost na koju se odnose
Opseg ulaganja
Investicijsko razdoblje
Odnos investicijskih troškova i učinaka ulaganja
14
Model tekućih novčanih tokova
Odlučivanje o projektu
Ekonomska međuovisnost
Postojeće poslovanje
Model rasta.
U nastavku ćemo ukratko objasniti svaki od tih kriterija, dok kriterij odnosa investicijskih
troškova i učinaka ulaganja biti će objašnjen u slijedećem podpoglavlju.
1. Projekti prema aktivnosti u širem smislu dijele se na:
Proizvodne projekte: odnose se na ulaganja u fiksnu i permanentnu tekuću
imovinu za izradu određenih proizvoda i za obavljanje usluga. Odnose se na
ulaganja u osnovnu djelatnost.
Marketinške projekte: odnose se na poboljšanje prodaje i marketinga
poduzeća. Mogu se odnositi na tržišta na kojima već poduzeće posluje ali i na
nova tržišta.
Transportne projekte: odnose se na ulaganja u prijevoz roba i ljudi. Ovdje se
podrazumijeva ulaganja u transport kao pomoćnu djelatnost. Ovi investicijski
projekti odnose se na poboljšanje proizvodnje i uvjeta poslovanja.
Projekte informatizacije: odnose se na ulaganja u informatičku opremu i
programsku podršku. Informatizacija poslovanja poduzeća trebala bi osigurati
bolje vođenje poslova.
Istraživanje i razvoj: područje je kod kojeg se javlja najviše problema
utvrđivanja novčanih tokova.
2. Projekti prema opsegu ulaganja dijele se na:
Velike projekte: to su projekti koji zahtijevaju znatna angažiranja kapitala zbog
očekivanih znatnih budućih koristi. Eventualni neuspjeh imat će velike
posljedice za čitavo poduzeće. Ove projekte treba detaljno analizirati.
Male projekte: projekti koji zahtijevaju skromna ulaganja. Ne mogu dati
presudne koristi ali ne mogu ni izazvati drastične posljedice. Mali projekti ne
mogu podnijeti troškove detaljizirane istrage sofisticiranog procesa
budžetiranja kapitala.
15
3. Prema duljini investicijskog razdoblja razlikuju se projekti s dugim i projekti s kratkim
razdobljem investiranja. Znači, razlikujemo projekte kod kojih je razdoblje
efektuiranja znatno okrenuto budućnosti i projekti kod kojih tekući čisti novčani
tokovi pritječu vrlo brzo nakon započinjanja s ulaganjem.
4. Prema modelu tekućih novčanih tokova razlikujemo:
Projekte s konvencionalnim novčanim tokovima koji započinju kretanje iz negativnog
kvadranta. Prijelomna točka ostvaruje se na prijelazu razdoblja investiranja u razdoblje
efektuiranja, nakon čega se novčani tokovi postupno povećavaju a nakon maksimuma
dolazi do njihova smanjenja, pri čemu se prestaje s eksploatacijom prije isteka
razdoblja efektuiranja.
Projekte s nekonvencionalnim novčanim tokovima gdje nastaju značajni troškovi koji
se uvjetuju negativne novčane tokove na kraju razdoblja efektuiranja projekta.
5. S gledišta odlučivanja o projektima radi se o ocjeni individualne učinkovitosti
investicijskog projekta gdje odgovor DA ukazuje na učinkovit, a odgovor NE
neučinkovit projekt. Ako se ocjena učinkovitosti donosi upotrebom standardnog troška
kapitala, prihvatljivi su oni projekti koji zadovoljavaju taj standard. Neprihvatljivi su
projekti su oni koji ne ostvaruju profitabilnost u visini standarda troška kapitala.
Složenije odlučivanje odnosi se na izbor između više projekata koji su međusobno
uvjetovani. Pri tome problemi nastaju kada ti projekti nisu međusobno usporedivi i
kada međusobno isključuju projekte. Najsloženija investicijska odluka je kod
rangirajućih projekata.
6. S gledišta složenosti investicijskog odlučivanja, projekti mogu biti međusobno
neovisni ili međusobno ovisni. Projekti su međusobno neovisni kada novčani tokovi
jednog investicijskog projekta ne ovise o novčanim tokovima drugog investicijskog
projekta. Ekonomski međusobno ovisne projekte teže je analizirati jer u analizi treba
uvažiti međuovisnost kretanja njihovih novčanih tokova.
7. Prema postojećem poslovanju, projekti se mogu podijeliti na one koji se poduzimaju
radi zamjene postojeće fiksne imovine i one koji se poduzimaju radi povećanja
postojećih poslovnih operacija. Mogu se izdvojiti 3 karakteristične grupe projekta:
16
Investicije u zamjenu postojeće fiksne imovine povezane su s postojećim
poslovanjem poduzeća i obavljaju se u cilju održavanja poslovanja, smanjenja
troškova i ekspanzije.
Ekspanzijom se označava dugoročno povećanje poslovnih operacija poduzeća.
Povećanje poslovnih operacija znači i povećanje imovine kojom poduzeće
posluje. Investicije u ekspanziju provode se radi ekspanzije postojećih
proizvoda, novih proizvoda i diversifikacije.
Poduzeće ponekad poduzima određene investicije čiji se novčani učinci teško
mogu precizno definirati. To su investicije u istraživanje i razvoj, investicije u
projekte povezane sa sigurnošću i zahtjevima okoline, investicije u kozmetičko
poboljšanje poduzeća.
8. Razlikujemo interni i eksterni rast poduzeća. Internim rastom označavaju se ulaganja u
povećanje vlastitih poslovnih operacija i izravno povećanje imovine poduzeća.
Eksternim rastom označavaju se ulaganja u preuzimanje tuđih poslovnih operacija i
stjecanje tuđe poslovne imovine.
2.3.3.Projekti prema odnosu investicijskih troškova i učinaka ulaganja
Nazivaju se još i tipovi investicijskih projekata. Investicijska ulaganja i učinci investicije
mogu pritjecati odjednom ili kroz više vremenskih razdoblja. S obzirom na vremenski
raskorak između investicijskih ulaganja i pritjecanja efekata investicija, razlikujemo
(Orsag,2011:31):
PIPO: jednokratno ulaganje – jednokratni učinci (point input – point output)
CIPO: višekratno ulaganje – jednokratni učinci (continuous input – point output)
PICO: jednokratno ulaganje – višekratni učinci (point input – continuous output)
CICO: višekratno ulaganje – jednokratni učinci (continuous input - continuous
output)
17
Slika 2. Tipovi projekata
PIPO CIPO
(jednokratno ulaganje – jednokratni efekti) (višekratno ulaganje – jednokratni efekti)
PICO CICO
(jednokratno ulaganje – višekratni efekti) (višekratno ulaganje – višekratni efekti)
Izvor: izradio student prema S.Orsag, L.Dedi: Budžetiranje kapitala
PIPO jednokratno ulaganje – jednokratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski
troškovi nastaju odjednom kao što i učinke investicije predstavlja čisti novčani tok koji
nastaje u jednom trenutku poslije određenog vremena nakon investicijskog ulaganja.
Rijedak je kad je riječ o realnim investicijima,dok je karakterističan za financijske
investicije.
CIPO višekratno ulaganje – jednokratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski
troškovi nastaju kroz više vremenskih razdoblja dok efekte investicije predstavlja čisti
novčani tok koji nastaje odjednom kroz određeno vrijeme nakon posljednjeg
investicijskog ulaganja. I ovaj tip ulaganja je rijedak. Primjer je izgradnja zgrade koju
poduzeće namjerava nakon gradnje prodati.
18
PICO jednokratno ulaganje – višekratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski
troškovi nastaju u jednom trenutku, a učinci investicije su višekratni čisti novčani tokovi
koji nastaju u određenom broju vremenskih razdoblja kroz vijek efektuiranja projekta.
Ovaj tip projekta čest je slučaj kod investicija u zamjenu postojećih postrojenja i opreme.
Jasno razdvaja investicijski trošak u sadašnjosti i buduće čiste novčane tokove u
razdoblju efektuiranja projekta.
CICO višekratno ulaganje – višekratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski
troškovi nastaju kroz više razdoblja, kao što su i efekti investicije višekratni čisti novčani
tokovi koji nastaju u razdobljima vijeka efektuiranja projekta. Ovo je vrlo čest tip realnih
projekata, posebno kada je riječ o novim investicijama koje zahtijevaju dulje vrijeme
investiranja. Tipičan primjer ovog projekta je ulaganje u izgradnju i opremanje
proizvodnog pogona.
19
3. BUDŽETIRANJE KAPITALA U INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA
Budžetiranje kapitala stalna je djelatnost u poduzećima kojom se rješavaju različiti problemi
financijskog odlučivanja.
3.1. Pojam budžetiranja kapitala
Budžetiranje kapitala postupak je donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu
poslovnu imovinu poduzeća. Radi se o dugoročnim investicijskim projektima. Postupak
budžetiranja kapitala uključuje prognozu novčanih tokova projekata i ocjenu njihove
financijske učinkovitosti te financijske efikasnosti (Orsag,2011:14).
Dugoročni investicijski projekti zahtijevaju ulaganja u fiksnu, realnu imovinu. Budžetiranje
kapitala definira se kao proces donošenja odluka o ulaganjima u fiksnu imovinu poduzeća.
Potrebno je uključiti u izračun i kapital za osiguranje permanentne tekuće imovine ili aktive.
Radi se o uključivanju potrebnog povećanja neto obrtnog kapitala koji će omogućiti normalno
kontinuirano ostvarivanje novčanih tokova od investicija od fiksne imovine.
Budžetiranje kapitala karakterizira ispitivanje ekonomske i financijske efikasnosti dugoročnih
investicijskih projekata poduzeća. U tu svrhu rabe se razni ekonomski i financijski kriteriji
odlučivanja. Osnovni kriterij financijskog odlučivanja temelji se na tehnici vremenske
vrijednosti novca. Prije svega koristi se tehnika diskontiranja odnosno izračunavanje sadašnje
vrijednosti očekivanih novčanih učinaka investicijskih projekata.
Vremensku vrijednost budućih novčanih učinaka za poduzeće opredjeljuje njegov trošak
kapitala. Trošak kapitala je stopa profitabilnosti odnosno stopa prinosa koja se mora postići
kako bi se zadovoljili očekivani prinosi investitora.
20
3.2. Postupak budžetiranja kapitala
Budžetiranje kapitala postupak je donošenja dugoročnih investicijskih odluka, a provodi se u
nekoliko koraka (Orsag, 2011:40):
Pronalaženje investicijskih oportuniteta
Prikupljanje podataka
Određivanje novčanih tokova investicijskih oportuniteta
Određivanje budžeta kapitala
Vrednovanje i donošenje odluke
Analiza izvođenja i prilagođavanja.
Najvažniji korak u postupku budžetiranja kapitala je pronalaženje investicijskih oportuniteta.
Daleko najvažniji i najteži dio je sposobnost stvaranja i razvoja ideja o poslovnim pothvatima.
Upravo taj dio, vezan za inovativnost usmjerava poduzeća ka ostvarivanju profitabilnosti.
Bitno je da poduzeće razvija čim više kvalitetnih te profitabilnih ideja. Poduzeća koja ne
posvećuju dovoljno pažnje pronalaženju investicijskih oportuniteta izložena su opasnosti da
zaostaju za konkurentima u novim idejama.
Drugi bitan korak je prikupljanje podataka i njihova kvalitetna statistička obrada. Dio
podataka prikuplja se kontinuirano sa samim odvijanjem poslova a dio podataka se prikuplja i
obrađuje na temelju inženjerskih podataka. Prikupljeni podaci moraju se statistički obraditi.
Zatim je potrebno definirati novčane tokove predloženih investicijskih oportuniteta.
Definiranjem investicijskih troškova, očekivanih čistih novčanih tokova i rezidualne
vrijednosti predloženih investicijskih oportuniteta dolazi do određivanja konkretnog
investicijskog projekta.
Na temelju analitičke podloge potrebno je predvidjeti potrebna investicijska ulaganja. S
visinom investicijskih ulaganja sučeljavaju se dugoročno raspoloživa novčana sredstva za
investicijske namjene. Ako se pojavi eventualni manjak novca, potrebno je pronaći način za
njegovo prikupljanje. Raspoloživ novac za investicije te mogućnosti i uvjeti njegova
pribavljanja određuju visinu budžeta kapitala koji poduzeće može osigurati za investicije.
21
Utvrđeni novčani tokovi u predloženim projektima i utemeljeni standardi profitabilnosti s
gledišta budžeta kapitala poduzeća analitička su podloga za vrednovanje predloženih
investicijskih oportuniteta. Investicijski oportuniteti vrednuju se primjenom metoda
financijskog odlučivanja. Konačna odluka o izboru projekta koje će financirati poduzeće
donijeti će se uspoređivanjem njihovih međusobnih karakteristika.
Donošenjem investicijske odluke, poduzeće započinje s procesom investiranja u izabrane
projekte. Potrebno je analizirati proces investiranja kako bi se otkrili određeni propusti
očekivanih novčanih tokova. Uočene propuste potrebno je ponovno vrednovati i obaviti
potrebna prilagođavanja u fazi investiranja. Izvođenje investicijskog projekta potrebno je
analizirati i u fazama njihova efektuiranja. Sve nove okolnosti potrebno je ponovno
vrednovati i utvrditi moguća prilagođavanja.
3.3. Važnost budžetiranja kapitala
Dugoročne investicijske odluke odnose se na znatnije kapitalne izdatke. Njima se utemeljuju
buduće poslovne performance poduzeća i buduća vrijednost poduzeća. Brojni su razlozi
pridavanja velike važnosti budžetiranju kapitala (Orsag,2011:43):
Dugoročno usmjeravanje poslovanja poduzeća
Velika vrijednost kapitalnih izdataka
Predviđanje budućnosti
Utvrđivanje najpogodnijeg vremena za poduzimanje kapitalnih ulaganja.
22
3.4. Metode financijskog odlučivanja
Investicijski projekti vrednuju se raznim metodama financijskog odlučivanja. Metode se
mogu podijeliti na (Orsag, 2011:45):
Temeljne metode:
- Metoda čiste sadašnje vrijednosti
- Metoda interne stope profitabilnosti
Dodatne metode:
- Metoda razdoblja povrata
- Metoda diskontiranog razdoblja povrata
- Metoda indeksa profitabilnosti
- Metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova
Posebne metode:
- Metoda diferencije
- Metoda modicirane interne stope profitabilnosti
- Kriterij anuiteta
- Metoda čiste sadašnje vrijednosti budućih troškova
Specifične metode:
- MAPI metoda
- Metoda diskontiranog novčanog toka
Nefinancijske metode:
- Prosječna godišnja računovodstvena profitabilnost
3.4.1.Temeljne metode financijskog odlučivanja
Dvije su osnovne metode financijskog odlučivanja. To su metoda čiste sadašnje vrijednosti i
metoda interne stope profitabilnosti. Ove dvije metode temeljne su u postupcima odlučivanja
o dugoročnim projektima poduzeća.
1.METODA ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI (net present value – NPV)
Što se tiče novčanih novčanih tokova projekta, pod čistom odnosno neto vrijednošću
podrazumijeva se razlika između godišnjih novčanih novčanih tokova u cijelom vijeku
23
efektuiranja projekta i investicijskih troškova. Sadašnja vrijednost upućuje na to da je sve
efekte potrebno svesti na sadašnju vrijednost pomoću diskontne tehnike. Diskontni faktori
nalaze se u drugim financijskim tablicama za diskontnu stopu koja odgovara trošku kapitala
tvrtke i za one godine u kojima se očekuje pritjecanje novčanih tokova. Ova metoda spada
među najreprezentativnije metode ocjene učinkovitosti projekata.
Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta matematički se
mogu izraziti (Orsag,2002:62):
gdje je:
-čista sadašnja vrijednost
−investicijski troškovi
-čisti novčani tokovi po godinama
-vijek efektuiranja projekta
−diskontna stopa
-druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
Čistu sadašnju vrijednost jednostavnije je izračunati kod projekata koji imaju konstantne čiste
novčane tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja (Orsag,2011:68):
gdje je:
-čista sadašnja vrijednost
−investicijski troškovi
- konstantni čisti novčani tokovi po godinama
-vijek efektuiranja projekta
−diskontna stopa
-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
24
Projekt je to bolji što ima veću čistu sadašnju vrijednost. Pozitivna čista sadašnja vrijednost
projekta ukazuje na povećanje sadašnje vrijednost tvrtke koja namjerava investirati. Prag
efikasnosti prema kriteriju čiste sadašnje vrijednosti može se odrediti kao: . Temeljna
karakteristika čiste sadašnje vrijednosti jest korištenje troška kapitala tvrtke radi
izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova projekata. Nulta čista sadašnja
vrijednost označava da je projekt sposoban vratiti uloženi kapital i na njega osigurati
prihvatljivu profitabilnost. Prihvaćanjem projekta s nultom čistom sadašnjom vrijednošću
tvrtka postaje jača. No, vrijednost tvrtke prezentirana u dionicama ostati će ista. Projekti s
pozitivnom čistom sadašnjom vrijednošću imaju višu profitabilnost od one koje se zahtijeva
na tržištu. To znači da dolazi do povećanja bogatstva dioničara tvrtke ali i do povećanja
vrijednosti dionica. Projekti s negativnom čistom sadašnjom vrijednošću ne smiju se
prihvatiti.
Veličina čiste sadašnje vrijednosti osjetljiva je na visinu diskontne stope za izračunavanje
sadašnje vrijednosti novčanih tokova.
2.METODA INTERNE STOPE PROFITABILNOSTI (internal rate of return – IRR)
IRR je drugi temeljni kriterij financijskog odlučivanja. Interna stopa profitabilnosti
predstavlja diskontnu koja svodi čiste novčane tokove projekta u cijelom vijeku efektuiranja
na vrijednost investicijskih troškova. IRR uvažava vremensku vrijednost novčanih tokova u
cijelom vijeku efektuiranja projekta. Formula po kojoj možemo izračunati internu stopu
profitabilnosti je:
gdje je:
R- interna stopa profitabilnosti
I- investicijski troškovi
-čisti novčani tokovi u razdoblju t
T-razdoblje trajanja projekta
25
Ova formula koju smo naveli može se koristiti samo ako se radi o jednim godišnjim čistim
novčanim tokom, što je rijedak slučaj. Ako je riječ o višekratnim tekućim čistim novčanim
tokovima, koriste se metoda pokušaja i pogreške odnosno iteracija.
Iteracija odnosno ponavljanje postupka pokušaja i pogreške obavlja se tako da se najprije
odabere jedna diskontna stopa za koju se vjeruje da je blizu internoj stopi profitabilnosti.
Zatim se primjenom te stope izračuna čista sadašnja vrijednost projekta. Ako se ne dobije
nulta čista sadašnja vrijednost, nastavlja se isti izračun ali sa drugom stopom. Ukoliko je čista
sadašnja vrijednost pozitivna, uzima se viša diskontna stopa a ako je negativna uzima se niža
stopa. U svakoj daljnjoj iteraciji novčane približava se traženoj diskontnoj stopi koja
izjednačava čiste novčane tokove s vrijednošću investicijskih troškova. U postupku iteracije
tražena stopa najčešće se ne može pronaći kao cijeli postotak. Tada se odrede dvije diskontne
stope između kojih se nalazi tražena interna stopa profitabilnosti. Jedna stopa ja ona uz koju je
čista sadašnja vrijednost pozitivna a druga diskontna stopa gdje je čista sadašnja vrijednost
negativna. Kada odredimo te dvije stope, interna stopa profitabilnosti može se izračunati
linearnom interpolacijom (Orsag,2011:75):
gdje je:
Y-tražena interna stopa profitabilnosti
i - diskontne stope između kojih se vrši interpolacija
X- čista sadašnja vrijednost za internu stopu
i - čiste sadašnje vrijednosti za diskontne stope i
Najjednostavniji način izračunavanja interne stope profitabilnosti je ako postoje konstantni
čisti novčani tokovi projekta. Uzima se u obzir vrijednost faktora iz četvrtih financijskih
tablica (Orsag,2011:76):
gdje je:
26
R- interna stopa profitabilnosti
I-investicijski troškovi
-konstantni čisti novčani tokovi po godinama t
T-vijek efektuiranja projekta
-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
Da bi bio prihvatljiv, investicijski projekt mora ostvariti barem toliku internu stopu
profitabilnosti koliko iznosi trošak kapitala, tj. R k. Ako investicijski projekt ima višu
internu stopu profitabilnosti od troška kapitala to će povećati bogatstvo vlasnika običnih
dionica. Projekti gdje je interna stopa profitabilnosti jednaka trošku kapitala rezultirati će
nepromijenjenoj vrijednosti dionica. Financiranje projekata s internom stopom profitabilnosti
manjom od troška kapitala nije isplativo te se poduzeće ne smije upuštati u takve pothvate.
Interna stopa profitabilnosti povezana je s kriterijem čiste sadašnje vrijednosti, no ne smije se
poistovjećivati. IRR pokazuje očekivanu profitabilnost jediničnog ulaganja u određeni
projekt, dok čista sadašnja vrijednost pokazuje veličinu očekivanih promjena vrijednosti
ukupnog broja običnih dionica u odnosu na tekuću vrijednost.
3.4.2.Dodatne metode financijskog odlučivanja
1. METODA RAZDOBLJA POVRATA
Najjednostavniji je kriterij financijskog odlučivanja o realnim investicijama. Razdoblje
povrata predstavlja broj godina u kojima će se vratiti novac uloženi u određeni projekt. Novac
koji je uložen u projekt predstavlja investicijske troškove koji se vraćaju pritjecanjem
godišnjih poslovnih čistih novčanih tokova kroz vrijeme efektuiranja projekta. U onoj godini
u kojoj su čisti novčani tokovi od poslovanja dostigli visinu uloženih investicijskih troškova
ostvaruje se i razdoblje povrata.
Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta (Orsag,2011:55):
27
gdje je:
-investicijski troškovi
-čisti novčani tokovi po godinama t
-razdoblje povrata
Ako su prognozirani čisti novčani tokovi konstantni kroz vijek efektuiranja, razdoblje povrata
predstavlja odnos veličine investicijskih troškova i konstantnog godišnjeg čistog novčanog
toka (Orsag,2011:56):
gdje je:
-investicijski troškovi
-konstantni čisti novčani tokovi po godinama t
-razdoblje povrata
Ako su novčani tokovi projekta različiti, razdoblje povrata računa se zbrajanjem novčanih
tokova sve do one godine u kojoj se je veličina kumuliranih čistih novčanih tokova izjednačila
s veličinom investicijskih troškova.
Sa stajališta rizika investiranja povoljnije je da se sredstva uložena u neki investicijski projekt
vrate što je moguće ranije. Prag efikasnosti nekog projekta određen je gornjom granicom
prihvatljivog broja godina povrata investicijskih troškova koju definira investitor. Investicijski
projekt koji vraća sredstva u duljem razdoblju od maksimalnog nije efikasan. Kriterij
efikasnosti može se zapisati kao (Orsag,2011:60):
-maksimalno prihvatljivo razdoblje povrata
-period povrata
28
Temeljne značajke razdoblja povrata su jednostavnost računanja i interpretacije. Upravo zbog
toga je i česta upotreba ovog kriterija. Druga temeljna karakteristika razdoblja povrata je
forsiranje likvidnosti. Favoriziraju se projekti koji brže vraćaju uloženi novac. Na taj način
smanjuje se rizik nadoknađivanja uložene vrijednosti u projekt.
Razdoblje povrata povezano je s prosječnom godišnjom profitabilnošću investicijskog
projekta koje se mjeri novčanim tokovima. Što je razdoblje povrata kraće, viša je stopa
prosječne godišnje profitabilnosti i obrnuto.
2.METODA DISKONTIRANOG RAZDOBLJA POVRATA
Ova metoda varijanta je metode razdoblja povrata i nastoji ukloniti nedostatak ne uzimanja u
obzir vremenske vrijednosti novca. Matematički se kriterij može prikazati kao
(Orsag,2011:62):
Ili
gdje je:
-investicijski troškovi
-čisti novčani tokovi po godinama t
-razdoblje povrata
k-diskontna stopa
- druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
29
Prag efikasnosti određen je gornjom granicom prihvatljivog broja godina vraćanja
investicijskih troškova. Dodatni prag prihvatljivosti projekta određen je troškom kapitala
tvrtke (Orsag,2011:65):
min
Već prije naglasili smo temeljnu prednost ove metode, a to je uvažavanje vremenske
vrijednosti novca. Diskontirano razdoblje povrata favorizira projekte koji brže vraćaju
investicijske troškove zajedno s pokrićem troška kapitala. Temeljni nedostatak prema
originalnom razdoblju povrata je ne uzimanje u obzir efekta projekta nakon vraćanja
investicijskih troškova i troška kapitala. I ova metoda favorizira likvidnost projekata.
3.METODA INDEKSA PROFITABILNOSTI
Indeks profitabilnosti (profitability indeks PI) dodatni je kriterij za poboljšanje investicijskog
odlučivanja. Indeks uzima u obzir vremensku vrijednost novca. Ovaj kriterij često se naziva i
odnosom koristi i žrtava (benefit cost ratio) i predstavlja odnos diskontiranih čistih novčanih
tokova projekata u vijeku efektuiranja i njegovih investicijskih troškova. To je svojevrsna
varijanta čiste sadašnje vrijednosti. Preferira one investicijske projekte koji imaju manja
inicijalna investicijska ulaganja. Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku
efektuiranja projekta (Orsag,2011:80):
Ili pomoću četvrtih financijskih tablica
gdje je:
-indeks profitabilnosti
-investicijski troškovi
-čisti novčani tokovi po godinama t
30
T-vijek efektuiranja projekta
k-diskontna stopa
-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i godinu T
Indeks profitabilnosti kao i čista sadašnja vrijednost traži što veće diskontirane čiste novčane
tokove u vijeku efektuiranja u odnosu na njegove troškove. Prag efikasnosti se može zapisati
na sljedeći način (Orsag,2011:81):
Ako je indeks profitabilnosti veći od 1, čista sadašnja vrijednost biti će pozitivna, a ako je
manji od 1 biti će negativna. Projekti koji imaju indeks profitabilnosti veći od jedan pridonose
povećanju vrijednosti običnih dionica tvrtke. Indeks profitabilnosti može se smatrati kao
dopunski kriterij koji može poboljšati investicijsku odluku na način da između projekata
jednakih čistih sadašnjih vrijednosti odabire onaj koji ima niže investicijske troškove. On
favorizira manje kapitalno intenzivne projekte.
Indeks profitabilnosti može se računati i na drugi način tako da se u odnos stavi sadašnja
vrijednost budućih novčanih primitaka u cijelom vijeku efektuiranja projekta sa sadašnjom
vrijednošću budućih tekućih novčanih izdataka uvećanom za investicijske troškove
(Orsag,2011:82). Tada govorimo o odnosu koristi i žrtava. Na ovaj način zapisan indeks
profitabilnosti osjetljiviji je na opterećenost projekta tekućim novčanim izdacima. Odnos
koristi i žrtava favorizira investicijske projekte manje opterećene kapitalom koji u budućnosti
izazivaju manje tekuće novčane izdatke.
4.METODA ANUITETA
Ova metoda također je pomoćno sredstvo za poboljšanje investicijske odluke. Razlikuje se od
ostalih metoda pri tome što koristi i žrtve projekata ne sagledava u ukupnoj sadašnjoj
vrijednosti već u prosječnim godišnjim iznosima. Svi novčani iznosi svode se na prosječnu
godišnju veličinu pomoću anuitetskog faktora. Anuitetski faktor je recipročna vrijednost
faktora diskontiranja jednakih periodičnih iznosa, a može se zapisati:
31
Ili pomoću petih financijskih tablica
Anuitet investicijskih troškova dobije se tako da se troškovi pomnože s anuitetskim faktorom:
Ako investicijski troškovi predstavljaju višekratna ulaganja s njima se postupa kao i s tekućim
čistim novčanim tokovima kada su izraženi u višekratnim novčanim primicima. Postupak
izračunavanja anuiteta tekućih čistih novčanih tokova (Orsag,2011:85):
-anuitet tekućih čistih novčanih tokova
Prag efikasnosti projekta određuje veličina anuiteta čistih godišnjih novčanih tokova i
anuitetskog iznosa investicijskih troškova. Anuitet investicijskih troškova ne bi smio biti veći
od anuiteta čistih novčanih tokova (Orsag,2011:86):
Anuitetske metode teže maksimalizaciji razlike između pozitivnog i negativnog iznosa
anuiteta. I pomoću ove metode može se poboljšati način donošenja odluke. Projekti s
pozitivnom čistom sadašnjom vrijednošću imati će anuitet čistih novčanih tokova veći od
anuiteta investicijskih troškova. Projekti koji nisu dovoljno efikasni prema kriteriju čiste
sadašnje vrijednosti neće biti ni prema kriteriju anuiteta.
32
3.5. Drugi investicijski kriteriji i tipovi investicijskih odluka
U procesu budžetiranja kapitala koriste se i brojne modifikacije temeljnih kriterija
financijskog odlučivanja. Sama odluka o investiciji nije isključivo financijska. Zbog toga se u
obzir uzimaju i drugi kriteriji. Najčešće su to kriteriji izvedeni iz računovodstvenog sustava.
To su prije svega stope profitabilnosti te drugi pokazatelji koji se sastavljaju na temelju
financijskih izvještaja. Ukratko će biti objašnjena metoda diferencije i modificirana interna
stopa profitabilnosti.
Metoda diferencije promatra financijsku efikasnost diferencije investicijskih troškova i
diferencije čistih novčanih tokova dva projekta. Nastoji pronaći kombinaciju projekata koji će
maksimalizirati bogatstvo dioničara. Uzima u obzir mogućnosti reinvestiranja.
Modificirana interna stopa profitabilnosti je interna stopa izračunata uz pretpostavku
reinvestiranja po trošku kapitala. Projekt je učinkovitiji ako je interna stopa profitabilnosti
viša. Prag efikasnosti određen je onom modificiranom stopom koja odgovara trošku kapitala.
I ova metoda uvažava koncept vremenske vrijednosti novca ali i uzimanje u obzir relevantnog
rizika. Metoda se oslanja na sve novčane tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta.
Investicijske odluke su različite. Neke su jednostavne pa ne zahtijevaju korištenje nekih od
kriterija financijskog odlučivanja. Za složene investicijske odluke nisu dovoljni samo kriteriji
financijskog odlučivanja već i druge tehnike kvantifikacije investicijskih odluka. S obzirom
na složenost odlučivanja razlikujemo 3 tipa investicijskih odluka (Orsag,2011:100):
Odluka da ili ne
Međusobno isključivi investicijski projekt
Izbor kombinacije projekta
Odluka da ili ne najjednostavnija je situacija, ili se prihvati ili odbije određeni investicijski
projekt. Za ovaj tip odluke koristi se ocjena individualne efikasnosti projekta. Ako je
individualna efikasnost veća od troška kapitala, tada treba prihvatiti taj projekt jer povećava
bogatstvo dioničara. Problem za donositelja odluke predstavlja rangiranje nekoliko
investicijskih projekata. Na taj način potrebno je koristiti neke od temeljnih kriterija
financijskog odlučivanja.
33
Jednostavan slučaj financijskog odlučivanja je i kod rangiranja različitih investicijskih
projekata kada su oni međusobno nevezani i međusobno isključivi. Izbor jednog projekta
znači odbacivanje drugog.
Najsloženiji slučaj financijskog odlučivanja je kada je potrebno obaviti rangiranje
investicijskih projekata koji mogu biti međusobno vezani ili neovisni al je potrebno napraviti
najpovoljnije kombinacije. Potrebno je odabrati najbolji projekt tj.najpovoljniju kombinaciju
projekata koji nisu međusobno isključivi.
34
4. INVESTICIJSKI PROJEKT OBRA 93
Društveno – ekonomski razvoj najviše ovisi o investicijama. Pod pojmom investicija
podrazumijeva se ulaganje, u prvom redu novčanih sredstava u svrhu ostvarivanja profita u
budućnosti. Proces kreativnog optimiziranja upotrebe raspoloživih resursa koji uključuje
pripremu, ocjenu, izvedbu i poslovanje investicijskog projekta naziva se planiranjem
(Bendeković i suradnici, 2007:89). U nastavku je prikazan investicijski projekt unaprjeđenja
poslovanja malog građevinskog poduzeća.
4.1.Osnovni podaci o poduzeću
Građevinski obrt Obra–93 osnovan je 1993. godine upisom u sudski registar kod Trgovačkog
suda u Varaždinu. Obrt je u privatnom vlasništvu, u početku Josipa Vindiš a kasnije njegovog
sina Tihomira Vindiš.
Sjedište obrta nalazi se u varaždinskoj županiji, na adresi Petrinjska 6.
Sukladno registraciji društva, tvrtka obavlja sljedeće djelatnosti:
Izgradnja građevinskih objekata po sistemu ''ključ u ruke''
Visokogradnja
Proizvodne hale
Industrijske hale
Krovopokrivački radovi.
Završni građevinski radovi.
Obrt Obra–93 do 2002.godine zapošljavao je maksimalno 12 ljudi. Od 2002.-2005. povećava
se obujam poslova, pa stoga se i iskazuje potreba za investiranjem u opremu i prijevozna
sredstva. Trenutno posluju na više lokacija: Ivanec, Virovitica, Koprivnica, Zagreb.
35
Tablica 1. Broj zaposlenih i struktura zaposlenika u razdoblju od 2005.-2008.godine
Godina 2005. 2006. 2007. 2008.
Broj zaposlenih 15 18 22 28
Zidar 3 5 5 6
Tesar 3 4 5 6
Inženjer građ. 1 1 1 1
Građ. tehničar 1 1 1 1
Armirač 3 3 4 5
NKV radnik 4 4 5 6
Izolater - - 1 1
Vozač - - - 1
Betoniraoc - - - 1
Izradio: student prema podacima Obra-93
Iz tablice je vidljivo da dolazi do povećanja broja zaposlenih zbog većeg obujma poslovanja.
Javlja se potreba za zapošljavanjem dodatne radne snage, dok 2008. zapošljavaju vozača i
betoniraoca.
4.2. Ulaganje u investicijski projekt
Vlasnik je odlučio uložiti u proširenje poslovanja odnosno u kupnju kamiona s rukom, za
prijevoz veće količine građevinskog tereta te njegov istovar. U nekoliko posljednjih godina
zbog većeg obujma poslovanja i zapošljavanja profesionalnog vozača ukazuje se potreba za
tom investicijom. Troškovi unajmljivanja i plaćanja prijevoza od strane drugog poduzeća su
dosta visoki. Zbog toga se vlasnici odlučuju na kupnju kamionom s rukom. No to nije jedini
razlog. Nekad nije bilo mogućnosti unajmiti kamion drugog poduzeća pa su morali koristit
svoje kamione koji su znatno manji. To je opet uzrokovalo veće troškove, jer je teret trebalo
voziti u više navrata te su se javili dodatni troškovi vezani za sate rada radnika jer su morao
obavljati ručni istovar.
36
Vlasnik je odlučio u novi kamion uložiti iznos od 98.698 € odnosno 733326,14 kn (tečaj eura
je 7,43 kn). Način plaćanja je leasing od 36 mjeseci u iznosu od 440.00,00 kn. Godišnja
kamata iznosi 7,61% dok je realna kamata 9,60%. Vlasnik se odlučio financirati dio projekta
iz vlastitih sredstava, odnosno 42,04% ili 41493,78€ (308298,79 kn po tečaju od 7,43).
Administrativni troškovi iznose 4.473,31 kn. Mjesečna leasing rata iznosi 1782,30 € (bez
PDV-a).
Tablica 2. Predračun početnih ulaganja
STAVKA IZNOS
Vrijednost kamiona 718.353,49
Prva registracija 10.499,34
Administrativni troškovi 4473,31
UKUPNO: 733.326,14
Izvor: izradio student prema podacima Obra 93
Tablica 3. Plan otplate leasinga
Godina IZNOS KREDITA OTPLATA KAMATE LEASINSKE
RATE
OSTATAK
DUGA
0 440.000,00
1 146.666,67 42.240,00 188.906,67 293.333,33
2 146.666,67 28.160,00 174.826,67 146.666.67
3 146.666,67 14.080,00 160.746,67 0
UKUPNO 440.000,00 84.480,00 524.480,00
Izvor: izradio student prema podacima Obra 93
37
Tablica 4. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez investicije
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNI PRIHODI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87
2.UKUPNI RASHODI 9.810.349,00 10.300.866,45 10.815.909,77 11.356.705,26
Materijalni troškovi 8.000.250,00 8.400.262,50 8.820.275,63 9.261.289,41
Troškovi osoblja 1.662.837,00 1.745.978,85 1.833.277,79 1.924.941,68
Amortizacija 122.262,00 122.262,00 122.262,00 122.262,00
Ostali troškovi 25.000,00 26.250,00 27.562,50 28.940,63
3.BRUTO DOBIT 702.869,00 1.053.408,99 1.446.707,70 1.886.921,61
4.POREZ NA DOBIT 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
5.NETO DOBIT 562.295,20 842.727,19 1.157.366,10 1.509.537,21
6.KUMULATIV
NETO DOBIT 562.295,20 1.405.022,39 2.562.388,49 4.071.925,70
Izradio: student prema podacima Obra 93
Tablica 5. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa investicijom
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNI PRIHODI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47
2.UKUPNI RASHODI 9.810.349,00 13.243.971,15 13.906.169,71 14.601.478,19
Materijalni troškovi 8.000.250,00 10.800.337,50 11.340.354,38 11.907.372,09
Troškovi osoblja 1.662.837,00 2.161.688,10 2.248.155,62 2.338.081,85
Amortizacija 122.262,00 122.262,00 122.262,00 122.262,00
Ostali troškovi 25.000,00 31.250,00 32.187,50 33.153,13
3.BRUTO DOBIT 702.869,00 1.474.534,05 1.989.815,91 2.566.186,27
4.POREZ NA DOBIT 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
5.NETO DOBIT 562.295,20 1.263.852,25 1.700.474,31 2.188.801,87
6.KUMULATIV NETO
DOBIT 562.295,20 1.826.147,45 3.526.621,76 5.715.423,63
Izradio: student prema podacima Obra 93
38
U tablici br. 4 prikazan je Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez investicije, a u tablici
br. 5 prikazan je Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa investicijom pod pretpostavkom
da će poduzeću nakon prve godine ulaganja prihod porasti za 40%, a u slijedećim godinama
rasti će za 8%. Poduzeće temelji ove pretpostavke o povećanju prihoda na temelju ugovorenih
poslova sa KTC-om. Također, vlasnik procjenjuje da će se troškovi u prvoj godini nakon
investiranja povećati za 35%, dok će u slijedećim godinama rasti za 5%. Uvođenjem novih
radnika, pretpostavka je da će se troškovi osoblja povećati u prvoj godini nakon investiranja
za 30% a nadalje za 4%. Ostali troškovi povećati će se za 25% odnosno za 3% u narednim
godinama. Sve se ove pretpostavke temelje na činjenici da će robno i novčano tržište biti
stabilno.
Na temelju podataka možemo vidjeti da poduzeće ostvaruje dobit i da očekuje da će se ta
dobit povećavati. Zbog toga se odlučuje na investiciju. Dobit poduzeća sa investicijom već u
drugoj godini raste. Tako vidimo da je projekt isplativ.
Za osiguranje likvidnosti tokom izvedbe projekta sastavlja se Financijski tok poslovanja.
Razlikujemo primitke, koji predstavljaju one poslovne događaje koji dovode do povećanja
financijskog potencijala projekta i izdatke u financijskom projektu koji smanjuju financijski
potencijal poduzeća. Ukupni novčani tok obuhvaća unutarnje i vanjsko financiranje te pruža
vrijedan uvid u procese poslovanja, investiranja i financiranja u poduzeću.
U nastavku je prikazan financijski tok poduzeća sa i bez investicije na temelju prethodno
izrađenih računa dobiti i gubitka.
39
Tablica 6. Financijski tok poduzeća Obra 93 bez investicije
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87
Ukupno prihodi 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87
Izvori financiranja
2.UKUPNO IZDACI
Ulaganje u investiciju
Materijalni troškovi 8.000.250,00 8.400.262,50 8.820.275,63 9.261.289,41
Troškovi osoblja 1.662.837,00 1.745.978,85 1.833.277,79 1.924.941,68
Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
Anuitet 250.000,00
3.NETO PRIMICI 459.557,20 997.352,29 1.319.722,46 1.680.011,38
4.KUMULATIV
NETO PRIMITAKA 459.557,20 1.456.909,49 2.776.631,95 4.456.643,33
Izradio: student prema podacima Obra 93
U tablici br.6 prikazan je Financijski tok poduzeća Obra 93 u naredne četiri godine ukoliko
poduzeće ne investira u kupnju kamiona. Analizom tablice vidljivo je da su neto primici
pozitivni pa poduzeće neće imati problema sa likvidnosti.
Tablica 7. Financijski tok poduzeća Obra 93 s investicijom
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47
Ukupno prihodi 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47
Izvori financiranja
2.UKUPNO IZDACI
Ulaganje u investiciju 733.326,14
Materijalni troškovi 8.000.250,00 10.800.337,50 11.340.354,38 11.907.372,09
Troškovi osoblja 1.662.837,00 2.161.688,10 2.248.155,62 2.338.081,85
Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
Anuitet 250.000,00 188.906,67 174.826,67 160.746,67
3.NETO PRIMICI -273.768,94 1.356.891,13 1.843.307,35 2.384.079,45
4.KUMULATIV
NETO PRIMITAKA -273.768,94 1.083.122,19 2.926.429,54 5.310.508,99
Izradio: student prema podacima Obra 93
40
U tablici br.7 prikazan je Financijski tok poduzeća Obra 93 sa investicijom u narednih 4
godine. U prvoj godini neto primitak je negativan zbog investiranja u proširenje poduzeća, a u
narednim godinama je pozitivan. Neto primici iz Financijskog toka sa investicijom veći su od
neto primitaka bez investicije.
Kako bi mogli izračunati čistu sadašnju vrijednost, internu stopu profitabilnosti i razdoblje
povrata potrebno je sastaviti Ekonomski tok projekta.
Ekonomski tok projekta je prikaz svih primitaka, izdataka poduzeća i njihove razlike. Primici
u ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje već i ostatak vrijednosti projekta. Izdaci u
ekonomskom toku projekta su investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije, porezi iz
dobiti.
Razlika između Financijskog i Ekonomskog toka je u tome što se u Financijskom toku
projekta pojavljuju obveze prema izvorima financiranja (anuiteti), dok ih u izdacima
Ekonomskog toka projekta nema, što znači da oni ne smanjuju ekonomski potencijal ili
imovinu poduzeća, već samo financijski potencijal.
Tablica 8. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez investicije
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87
Ukupno prihodi 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87
Izvori financiranja
2.UKUPNO IZDACI
Ulaganje u investiciju
Materijalni troškovi 8.000.250,00 8.400.262,50 8.820.275,63 9.261.289,41
Troškovi osoblja 1.662.837,00 1.745.978,85 1.833.277,79 1.924.941,68
Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
3.NETO PRIMICI 709.557,20 997.352,29 1.319.722,46 1.680.011,38
4.KUMULATIV
NETO PRIMITAKA 709.557,20 1.706.909,49 3.026.631,95 4.706.643,33
Izradio: student prema podacima Obra 93
Iz tablice br.8 prikazan je Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez investicije. Vidljivo je da su
neto primici u četiri godine pozitivni, što je dobar znak za poduzeće.
41
Tablica 9. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 s investicijom
STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015
1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47
Ukupno prihodi 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47
Izvori financiranja
2.UKUPNO IZDACI
Ulaganje u investiciju 733.326,14
Materijalni troškovi 8.000.250,00 10.800.337,50 11.340.354,38 11.907.372,09
Troškovi osoblja 1.662.837,00 2.161.688,10 2.248.155,62 2.338.081,85
Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40
3.NETO PRIMICI -23.768,94 1.545.797,80 2.018.134,02 2.544.826,12
4.KUMULATIV
NETO PRIMITAKA -23.768,94 1.522.028,86 3.540.162,88 6.084.989,00
Izradio: student prema podacima Obra 93
U tablici br.9 prikazan je Ekonomski tok poduzeća Obra 93 sa investicijom u kojem je kao i u
Financijskom toku sa investicijom neto primitak u prvoj godini negativan zbog investiranja u
kamion. U narednim godinama neto primici su pozitivni i veći od neto primitak ukoliko
poduzeće ne bi investiralo u kamion.
Navedenom analizom završava faza planiranja investicijskog projekta, te slijedi njegova
ocjena pomoću metoda i tehnika budžetiranja koji su navedeni u radu.
Za ocjenu projekta metodom neto sadašnje vrijednosti potrebno je odabrati stopu
diskontiranja. Odlučeno je da ona iznosi 10%. Investitor će uložiti jedan dio vlastitog kapitala,
a za ostatak koristiti će leasing. Potrebno je diskontirati neto primitke iz Ekonomskog toka
poduzeća sa investicijom primjenjujući diskontnu stopu od 10%.
42
Tablica 10.: Neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta
GODINA
NETO
PRIMICI
DISKONTNI
FAKTOR
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
NETO
PRIMITAKA
2012 -23.768,94 1 -23.768,94
2013 1.545.797,80 0,909090909 1.405.270,73
2014 2.018.134,02 0,82644628 1.667.879,35
2014 2.544.836,12 0,7513148 1.911.973,04
UKUPNO 6.084.999,00 4.961.354,18
Izvor: izradio student prema podacima poduzeća Obra 93
Koristeći druge financijske tablice dobili smo diskontni faktor.
U tablici br.10 prikazan je izračun ocjene investicijskog projekta putem kriterija neto
sadašnje vrijednosti. Investicijski projekt je prihvatljiv jer je sadašnja vrijednost primitaka
pozitivna.
Metoda čiste sadašnje vrijednosti – izračuna se tako da od svih diskontiranih novčanih tokova
projekta oduzmemo vrijednost investicijskog ulaganja.
Čista sadašnja vrijednost 4.961.354,18-733.326,14 = 4.228.028,04 kn
Rezultat pokazuje da je investicija poželjna jer je čista sadašnja vrijednost veća od nule.
Tablica 11.: Razdoblje povrata
GODINA 1 2 3 4
NOVČANI TOK -23.768,94 1.545.797,80 2.018.134,02 2.544.836,12
KUMULATIVNI
NOVČANI TOK -23.768,94 1.522.028,86 3.540.162,88 6.084.999,00
Izvor: izradio student prema podacima poduzeća Obra 93
Iz tablice je vidljivo da razdoblje povrata iznosi godinu dana i šest mjeseci. Odnosno
investicijski projekt isplaćuje se u prvih šest mjeseci nakon prve godine ulaganja. Preciznije
možemo dobiti razdoblje povrata tako da novčane tokove u drugoj godini podijelimo na
mjesečne tokove koje dodajemo prethodnoj godini do mjeseca u kojem novčani tokovi ne
pokriju troškove investicijskog ulaganja.
1.545.797,80/12= 128.816,48
43
23.768,94/128.816,48= 18,45 ≈ 1 godina i 6 mjeseci i 14 dana
Razdoblje povrata ostvareno je u onoj godini u kojoj su čisti novčani tokovi dosegli visinu
uloženih investicijskih troškova.
Tablica 12.: .Diskontirano razdoblje povrata
GODINA 1 2 3 4
NOVČANI TOK -23.768,94 1.405.270,73 1.667.879,35 1.911.973,04
KUMULATIVNI
NOVČANI TOK -23.768,94 1.381.501,79 3.049.381,14 4.961.354,18
Izvor: izradio student prema podacima poduzeća Obra 93
1.405.270,73/12 mjeseci = 117.105,89
23.768,94/117.105,89 = 20,30 ≈ 1 godina 8 mjeseci 9 dana
Analizom tablice zaključuje se da je po kriteriju diskontiranog razdoblja povrata investicijski
projekt prihvatljiv. Razdoblje povrata iznosi godinu dana i osam mjeseci,
Posljednja metoda kojom se prikazuje učinkovitost projekta je Metoda indeksa profitabilnosti.
Predstavlja odnos diskontiranih novčanih tokova projekta u cjelokupnom vijeku efektuiranja i
njegovih investicijskih ulaganja.
Stavivši u omjer te podatke dobije se indeks profitabilnosti 6,76. Indeks je veći od 1 pa je
projekt prihvatljiv po ovoj metodi.
Indeks profitabilnosti = 4.961.354,18/733.326,14 = 6,76
U nastavku rada prikazana je učinkovitost projekta pomoću metode interne stope
profitabilnosti. To je diskontna stopa koja izjednačuje sadašnju vrijednost primitaka i izdataka
na nulu.
Matematički izračun prikazan je tako da su uzeti neto primici iz ekonomskog toka sa
investicijom, te različite diskontne stope po slijedećoj formuli:
44
Tablica 13.: Utvrđivanje stope profitabilnosti
DISKONTNA
STOPA
NETO SADAŠNJA
VRIJEDNOST
5000% 7335,92
6000% 2125,58
6800% -934,43
7000% -1589,68
Izvor: izradio student prema podacima
Tablica 13 sadrži nekoliko pokušaja izračunavanja interne stope profitabilnosti projekta. U
prvom pokušaju vidljivo je da navedena diskontna stopa nije interna stopa rentabilnosti jer
dovodi do pozitivne neto sadašnje vrijednosti. Slijede pokušaji diskontiranja većim
diskontnim stopama kako bi se neto sadašnja vrijednost svela na manju vrijednost. Računskim
postupkom utvrđeno je da se diskontna stopa nalazi između 6000% i 7000%. U nastavku je
prikazan postupak linearne interpolacije.
Interpolacijom je izračunato da je navedena diskontna stopa prihvatljiva i da će projekt imati
manje troškove a veće prihode poslovanja.
45
5.ZAKLJUČAK
Budžetiranje kapitala je stalna djelatnost koja se odvija u svim poduzećima. Da bi poduzeće
opstalo na tržištu mora stalno pratiti zahtjeve kupaca a i djelovanje konkurencije.
Jedna od glavnih zadaća menadžmenta je usmjeravanje poslovanja ka ostvarivanju povoljnih
financijskih rezultata.
Svako ulaganje u poduzeće potrebno je pomno razmotriti, odnosno napraviti dobru pripremu
plana jer priprema znači pola posla.
Osnovna funkcija budžeta je planiranje i kontrola aktivnosti društva izraženih u financijskim
terminima i uspostava tijeka operacija koje će donijeti zadovoljavajući dobitak . Budžeti se
obično dijele prema razdoblju koje obuhvaćaju i prema širini obuhvata aktivnosti poduzeća.
Budžetiranje kapitala postupak je donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu
poslovnu imovinu poduzeća. Radi se o dugoročnim investicijskim projektima.
Postupak budžetiranja kapitala provodi se u nekoliko koraka: pronalaženje investicijskih
oportuniteta, prikupljanje podataka, određivanje novčanih tokova investicijskih oportuniteta,
određivanje budžeta kapitala, vrednovanje i donošenje odluke te na kraju analiza izvođenja.
Prvi korak, pronalaženje investicijskih oportuniteta je najvažniji. Poduzeće koje ne ulaže u
inovacije i inovativne pothvate ne može konkurirati na zahtjevnom tržištu.
U današnje vrijeme većina malih poduzeća ne raspolaže sa dovoljnim novčanim sredstvima za
proširenje poslovnog pothvata. U tom slučaju javlja se potreba obraćanja financijskim
institucijama koji su pod određenim uvjetima spremni uložiti sredstva.
Za vrednovanje investicijskih projekata koriste se razne metode financijskog odlučivanja koje
se dijele na temeljne metode (metoda čiste sadašnje vrijednosti, metoda interne stope
profitabilnosti), dodatne metode (metoda razdoblja povrata, metoda diskontiranog razdoblja
povrata, metoda indeksa profitabilnosti, metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova),
posebne metode (metoda diferencije, metoda modificirane interne stope profitabilnosti,
kriterij anuiteta), specifične metode te druge nefinancijske metode.
U radu su detaljno objašnjene navedene metode te je prikazan primjer investicijskog ulaganja
malog poduzeća Obra 93 u kupnju kamiona. Poduzeće je ustupilo podatke financijskih
izvještaja: račun dobiti i gubitka sa i bez investicije, te financijskog i ekonomskog toka sa i
46
bez investicije. Metodom čiste sadašnje vrijednosti dolazimo do zaključka da je investicija
isplativa. Kada od svih diskontiranih novčanih tokova oduzmemo investicijsko ulaganje
dobijemo pozitivan rezultat. Razdoblje povrata ulaganja iznosi godinu dana i 6 mjeseci.
Analizirajući navedene izvještaje zaključuju se da je investicija poželjna.
47
LITERATURA
A) KNJIGE
1. Belak, V.:''Menadžersko računovodstvo'', M.A.K. GOLDEN, Zagreb, 1995.
2. Bendeković, J. i koautori: ''Planiranje investicijskih projekaza'', HKBO,
Zagreb,1993.
3. Chadwick, L.: ''Osnove upravljačkog računovodstva'', MATE Zagreb,2000.
4. Cingula, M.: ''Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat'', RRIF, Zagreb,
2001.
5. Ivanović,Z.: ''Financijski menadžment, Opatija, 1997.
6. Meigs & Meigs: ''Računovodstvo – Temelj poslovnog odlučivanja, MATE Zagreb,
1999.
7. Orsag, S.: ''Budžetiranje kapitala: Procjena investicijskih projekata'', Zagreb, 2002.
8. Van Horne, J.C.: ''Financijsko upravljanje i politika, MATE, Zagreb, 1997.
9. Vidučić, LJ.: ''Financijski menadžment'', RRIF, Zagreb, 2004.
10. Žanić, V.: ''Poslovni plan poduzetnika'', Masmedia, Zagreb,1999.
B) INTERNET
1. www.limun.hr
2. www.obra93.hr
3. www.poslovni.hr
C) ČLANCI
1.Bendeković J., 2008.: Analiza i struktura investicijskih projekata,
Računovodstvo,revizija i financije, br.4, str.80
2. Čorak T., Tvrtke koje dugoročno planiraju investicije donose veću zaradu, 2011,
br.307, str.39, RRiF
48
POPIS TABLICA
Redni
broj
Naslov tablice Stranica
1. Broj zaposlenih i struktura zaposlenika u
razdoblju od 2005.-2008.godina
35
2. Predračun početnih ulaganja 36
3. Plan otplate kredita 36
4. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez
investicije
37
5. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa
investicijom
37
6. Financijski tok poduzeća Obra 93 bez
investicije
39
7. Financijski tok poduzeća Obra 93 s
investicijom
39
8. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez
investicije
40
9. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 s
investicijom
41
10. Neto sadašnja vrijednost investicijskog
projekta
42
11. Razdoblje povrata 42
12.
13.
Diskontirano razdoblje povrata
Utvrđivanje interne stope profitabilnosti
43
44
49
POPIS SLIKA
Redni broj Naslov slike Stranica
1. Sadržaj glavnog budžeta 9
2. Tipovi projekata
17
50
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad pod naslovom Budžetiranje kapitala u malom
poduzeću izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašiček. U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena
na kraju diplomskog rada. Tuđe stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i
povezala sa referencama s korištenjem bibliografskom jedinicom. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
STUDENT
Nikolina Vindiš
top related