sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet nikolina …oliver.efri.hr/zavrsni/289.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

NIKOLINA VINDIŠ

BUDŽETIRANJE KAPITALA U MALOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BUDŽETIRANJE KAPITALA U MALOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: dr.sc Davor Vašiček

Student: Ime i prezime: Nikolina Vindiš

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081109230

Rijeka, rujan, 2013.

Sadržaj 1.UVOD .................................................................................................................................................. 1

1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................................... 1

1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .............................................................................................. 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 2

2. OSNOVNE ODREDNICE BUDŽETIRANJA, INVESTIRANJA I PROJEKTA ............................. 4

2.1. Pojam i važnost budžetiranja ........................................................................................................ 4

2.1.1. Pojam budžetiranja ............................................................................................................... 4

2.1.2. Vrste budžeta ......................................................................................................................... 7

2.2. Financijske i realne investicije ................................................................................................... 10

2.3. Značajke projekta ....................................................................................................................... 11

2.3.1.Karaketeristike projekta i financijska efikasnost .................................................................. 11

2.3.2.Vrste investicijskih projekata ............................................................................................... 13

2.3.3.Projekti prema odnosu investicijskih troškova i učinaka ulaganja ...................................... 16

3. BUDŽETIRANJE KAPITALA U INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA ........................................... 19

3.1. Pojam budžetiranja kapitala ....................................................................................................... 19

3.2. Postupak budžetiranja kapitala ................................................................................................... 20

3.3. Važnost budžetiranja kapitala..................................................................................................... 21

3.4. Metode financijskog odlučivanja ............................................................................................... 22

3.4.1.Temeljne metode financijskog odlučivanja ........................................................................... 22

3.4.2.Dodatne metode financijskog odlučivanja ........................................................................... 26

3.5. Drugi investicijski kriteriji i tipovi investicijskih odluka ........................................................... 32

4. INVESTICIJSKI PROJEKT OBRA 93 ............................................................................................ 34

4.1.Osnovni podaci o poduzeću ........................................................................................................ 34

4.2. Ulaganje u investicijski projekt .................................................................................................. 35

5.ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 45

LITERATURA ...................................................................................................................................... 47

POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 48

POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 49

IZJAVA ................................................................................................................................................. 50

1

1.UVOD

Investiranje u razvoj poduzeća jedna je od glavnih pretpostavki uspješnosti. U današnje

vrijeme dolazi do brzih tehnoloških promjena i da bi poduzeća ostala konkurentna, moraju

konstantno ulagati u svoj razvoj. Dobro procijenjeni projekti smanjiti će bespotrebna ulaganja

i rizik. Tehnološki napredak je nemoguće ostvariti bez ulaganja.

U ovom radu je obrađena tema budžetiranja kapitala, postupak donošenja odluka o

dugoročnim investicijama u poslovni imovinu. Izrada plana i budžeta za duže razdoblje je

zahtjevan i opsežan posao.

U uvodu se posebna pozornost posvećuje: 1) problem i predmet istraživanja, 2) radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5)

struktura rada.

1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem ovog istraživanja i diplomskog rada je sustavno prezentiranje značajki i važnosti

budžetiranja kapitala u malom poduzeću, te utvrđivanje i primjena temeljnih financijskih

metoda prilikom ocjenjivanja investicijskih projekata.

Predmet istraživanja je utvrđivanje isplativosti investicijskog projekta, kupnje kamiona

pomoću raznih metoda financijskog odlučivanja u malom poduzeću.

Objekt istraživanja je svrha i budžetiranje kapitala te postupka i primjene temeljnih

financijskih metoda za ocjenu isplativosti ulaganja u projekt proširenja rada malog

građevinskog poduzeća te dobivanje većih poslova.

1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja definira se osnovna radna

hipoteza: na temelju teorijskih spoznaja o budžetiranju kapitala, primjenjivosti pojedinih

metoda ocjene efikasnosti investicijskih ulaganja, moguće je procijeniti efekte budućih

2

ulaganja te na temelju dobivenih rezultata smanjiti ili u potpunosti izbjeći rizik ulaganja

poduzetnika.

Radna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:

1) Istraživanjem teorijskih spoznaja o budžetiranju kapitala moguće je ukazati na njegov

značaj u poduzeću i donošenju dugoročnih poslovnih odluka

2) Sustavnom analizom i sintezom metoda budžetiranja kapitala moguće je utvrditi

načine ocjene investicijskih projekata

3) Novim spoznajama o metodama ocjene efikasnosti projekata moguće je izvršiti izbor

najboljeg projekta, no na investicije utječe i niz drugih kvalitativnih elemenata.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog istraživanja je detaljnije objasniti pojam budžetiranja kapitala, prezentirati metode

ocjene efikasnosti projekata i prikazati primjer budžetiranja kapitala u malom poduzeću.

Cilj rada je istraživanje i ukazivanje važnosti dugoročnih investicija za poduzeće.

1.4. Znanstvene metode

U izradi ovog diplomskog rada korištene su slijedeće metode: metoda deskripcije, metoda

analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda klasifikacije te u manjoj mjeri

osnovne matematičke i statističke metode. Također su korišteni podaci sa globalne

informatičke mreže.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad podijeljen je u pet međusobno logički i sadržajno povezane cjeline.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja,postavljena je radna hipoteza i

pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, te sažeti prikaz strukture rada i znanstvene

metode koje su korištene kod izrade rada.

3

Naslov drugog dijela je Osnovne odrednice budžetiranja, investiranja i projekta. U tome dijelu

definiran je pojam budžetiranja te njegova važnost.

Objašnjena je i razlika između financijskih i realnih investicija. Definirane su temeljne

karakteristike projekata, te vrste i tipovi investicijskih projekata.

U trećem dijelu rada pod naslovom Budžetiranje kapitala u investicijskim projektima opisan

je postupak, te pravila budžetiranja te su navedene i objašnjene metode budžetiranja kapitala.

Opisan je proces donošenja odluke koji se sastoji od nekoliko koraka.

Četvrti dio odnosi se na analizirani primjer iz prakse. Predstavljen je primjer malog

obiteljskog poduzeća iz Varaždina. Prikazane su karakteristike i struktura investicijskog

projekta te plan poslovanja poduzeća u narednih nekoliko godina. Pomoću metoda

financijskog odlučivanja vrednovan je projekt ulaganja malog poduzeća.

U posljednjem dijelu diplomskog rada izneseni su rezultati istraživanja kojima je dokazana

radna hipoteza.

4

2. OSNOVNE ODREDNICE BUDŽETIRANJA, INVESTIRANJA I

PROJEKTA

2.1. Pojam i važnost budžetiranja

Proces budžetiranja je postavljanje i usvajanje proračuna, te kontrola i analiza odstupanja

prilikom njegova ostvarenja. Proračunom se utvrđuju alternative djelovanja s njihovim

pojedinačnim mjerama za neko razdoblje. Kod izrade proračuna važno je da kvantitativni

ciljevi u njemu odražavaju kvalitativne ciljeve plana. Prihvaćanjem proračuna i oslobađanjem

novca za njegovo ostvarenje sam proračun postaje cilj kojem se teži, a pojedine komponente

postaju mjerila učinka za nositelje odlučivanja. Realizacijom proračuna započinje i kontrola

njegova ostvarenja. Kontrolom se pokazuju odstupanja ostvarenih veličina od zadanih.

Kontroling brine o sadržajnoj usklađenosti pojedinih elemenata proračuna, te tumači obuhvat

pojedinih pozicija ( http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-k/web/kapitalno-budzetiranje 13.3.2013).

2.1.1. Pojam budžetiranja

Budžetiranje je proces planiranja i kontrole performanci budućeg poslovanja izraženog

pretežno u financijskim terminima. Budžet ili proračun predočava formalno izvješće o

planovima koje poduzeće nastoji ostvariti u budućnosti.

Osnovna funkcija djelovanja menadžmenta temelji se na donošenju odluka i kontroli njihove

provedbe. Najbitniju ulogu u tom procesu predstavljaju relevantne informacije o inputima i

outputima koje moraju biti usporedive i kompatibilne. Potrebno je različite fizičke proizvode

izraziti jednoznačno i to za cjelokupan tijek poslovanja. Taj problem se rješava prevođenjem

različitih proizvoda i aktivnosti koje ih prate u financijske ekvivalente. (Belak,1995:173)

Bilježenje poslovnih događaja vrši se kroz tri temeljne serije obračuna: bilanca, račun dobiti i

gubitka i izvješće o novčanim tokovima. Bilanca pokazuje strukturu i vrijednost imovine i

izvora u određenom trenutku. Račun dobiti i gubitka pokazuje koliko se godišnje poslovanje

odrazilo na promjene u pravima vlasnika i kakve su obveze prema porezu. Izvješće o

novčanim tokovima pokazuje kako je došlo do promjene u pravima i drugim stavkama u

bilanci.

http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-k/web/kapitalno-budzetiranje

5

Osnovna značajka tih izvješća je da pokazuju rezultate prošlih poslovnih događaja. Za

efikasan menadžment potrebne su informacije o budućnosti koje se temelje na predviđanju

budućih događaja. Također, potrebni su i instrumenti koji će osigurati da se planirane

aktivnosti realiziraju. Najvažniji instrument je budžet ili proračun.

Osnovna funkcija budžeta je planiranje i kontrola aktivnosti društva izraženih u financijskim

terminima i uspostava tijeka operacija koje će donijeti zadovoljavajući dobitak i osigurati

obnovljivost resursa. Budžet je temelj poslovnog planiranja i menadžerske kontrole

(Belak,1995:174) te on daje usmjerenje za uspostavljanje financijske kontrole, uključivši i

dopunu stalnih sredstava, zaliha i gotovine. Na taj način oblikovan model budžeta omogućuje

redovitu i sistematsku kontrolu planiranih i ostvarenih rezultata.

Budžet predstavlja translaciju dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana,

tj.godine (Belak,1995:174). Za pravilno vođenje društva vrhovni menadžment treba postaviti

viziju budućnosti, te tako definirati cilj kojem će se usmjeravati. Potrebno je definirati

strategiju koja se opisuje u okviru strateških planova. Na temelju strateških planova izrađuje

se poslovni plan.

Potrebno je naglasiti da planiranje i budžetiranje nisu sinonimi. Budžet je dio poslovnog plana

ali konačna namjera budžetiranja je opskrbljivanje menadžerskog informacijskog sustava

izvješćima stvarnih performanci nasuprot planiranih (Belak,1995:175). Planiranje je

osmišljavanje pojedinih vremenskih raspoređenih radnji usmjerenih ostvarenju ciljeva

poduzeća.

U procesu budžetiranja često se javlja problem prihvaćanja budžetiranih svota od strane

menadžera centara odgovornosti na koje se odnose te svote. Za pravilnu realizaciju

odgovornosti nije dovoljno samo da se menadžer suglasi da prihvaća odgovornost za

realizaciju planiranih rezultata već da se pod njegov nadzor stave čimbenici o kojima ovise

rezultati. Model budžetiranja mora biti uređen na način da osigurava (Belak,1995:177):

1. Koordinaciju ciljeva i aktivnosti različitih dijelova poduzeća kako bi bili usklađeni

jedni s drugima,

2. Komunikaciju planova različitih menadžera,

3. Motivaciju menadžera prema postizanju organizacijskih ciljeva i klasifikaciju

autoriteta i odgovornosti,

4. Razvoj menadžerskih performanci.

6

Da bi se kvalitetno izradio budžet, sudionici u procesu budžetiranja moraju se pridržavati

određenih načela tj. moraju (Chadwick,200:83):

- Zajednički raditi u harmoniji te primijeniti pristup zdravog razuma tijekom procesa

budžetiranja. To će rezultirati realnom procjenom prihoda, rashoda i potrebnog

kapitala.

- Postaviti dostižne ciljeve.

- Donijeti odluku u svezi rasporeda nedovoljno rasporedivih resursa na alternativne

projekte.

- Shvatiti činjenicu da su budžeti međusobno povezani.

- Održavati sastanke kako bi se raspravilo postavljanje ciljeva te formirala politika koju

svi moraju slijediti.

- Osigurati da svi koji bi trebali biti uključeni dobiju priliku za sudjelovanje u procesu

izrade budžeta. Sudjelovanje nekog od proizvodnih radnika ili nadzornika može

rezultirati realnijim budžetom i osigurati informacije bitne za uspješan proces

budžetiranja.

- Održavati sastanke prije početka budžetiranog razdoblja da se isplanira izrada budžeta.

- Identificirati glavni budžetski faktor.

- Veoma je važno planirati moguće promjene u okviru pretpostavki na kojima se temelji

budžet.

- Povjeriti ovlasti i odgovornosti određenih dijelova budžeta pojedinim osobama. To se

naziva kontrola na temelju odgovornosti.

- Nadzirati izvršenje u učestalim intervalima usporedbom budžetiranih i ostvarenih

izvještaja.

- Shvatiti da budžet utječe na ponašanje ljudi te da faktor ponašanja ne može i ne smije

biti zapostavljen.

Efektivno budžetiranje poboljšava efikasnost pa zahtijeva slijedeće (Chadwick,2000:101):

Temeljito planiranje i opskrbljivanje menadžmenta podacima

Sudjelovanje menadžmenta i djelatnika

Koordinacija i kooperacija

Učinkovit računovodstveni sustav

Pravodobno otkrivanje novih trendova

Odgovornost ovlaštenih osoba

7

Kontrola

Upravljanje na temelju izuzeća

Ispravan sustav za usporedbu ostvarenih rezultata

Motivacija radne snage

Dobra komunikacija

Korektivne akcije u cilju otklanjanja nepovoljnih situacija

Budžet je tehnika menadžmenta te podržava ciljeve koje politika ostvaruje. Važno je da

proces izrade budžeta započne pravodobno. Budžet je i kontrolni menhanizam koji

menadžmentu pokazuje odstupanja od predviđenog.

2.1.2. Vrste budžeta

Budžeti se obično dijele prema razdoblju koje obuhvaćaju i prema širini obuhvata

aktivnosti poduzeća. Razdoblje za koje se donosi budžet mora biti dovoljno dugo da se

pokaže učinak menadžerske politike ali ujedno i dovoljno kratko kako bi procjene mogle

biti točne.

Prema razdoblju na koja se odnose razlikujemo nekoliko tipova budžeta

(Belak,1995:179):

1. Godišnji budžet

2. Kapitalni budžet

3. Trajni budžet.

Godišnji budžet je temeljni i najvažniji budžet. Obuhvaća razdoblje od jedne godine,

uključujući i kraća razdoblja. Kapitalni budžet pokriva planove za razdoblja od 5 do 10

godina. Trajni budžet je takav model budžeta kod kojeg se stalno pridodaje sljedeći

mjesec zadnjem mjesecu a izuzima se protekli mjesec. Tako trajni budžet uvijek pokriva

sljedeći 12 mjeseci.

Prema obuhvatu aktivnosti budžeti se mogu podijeliti na (Belak,1995:180):

1. Budžete koji obuhvaćaju aktivnosti društva kao cjeline,

2. Budžete koji obuhvaćaju aktivnosti pojedinih centara odgovornosti.

8

Glavni budžet (Master budget) sastoji se od određenog broja međusobno povezanih

budžeta koji zajedno sumiraju planirane aktivnosti ukupnog budućeg poslovanja. Tipičan

glavni budžet obično uključuje slijedeće budžete (Belak,1995:180):

Operativni budžet koji obuhvaća:

1. Prognoza prodaje

2. Raspored proizvodnje

3. Proračun troškova proizvodnje

4. Proračun operativnih troškova

5. Račun dobiti i gubitka predviđen budžetom

Financijski budžet koji obuhvaća:

1. Budžet gotovine

2. Bilanca predviđena budžetom

Kapitalni proračun

1. Investicijski projekt ''A''

2. Investicijski projekt ''B''

3. Investicijski projekt ''C'', i dr.

Operativni budžeti sastoje se od prognoze i nacrta prodaje, rasporeda proizvodnje,

proračuna troškova proizvodnje, proračuna operativnih troškova i budžeta dobitka od

planiranih aktivnosti. Prognoza i nacrt prodaje temelje se na prošlim iskustvima i

odabranim aktivnostima. Proračun prodaje uzima u obzir ekonomske uvjete i očekivanu

razinu konkurencije. Svi rezultati operativnog budžeta sumiraju se u okviru budžeta

dobitka. Kad rezultati planiranih aktivnosti padnu unutar prihvatljivih granica, izrađuje se

financijski budžet.

Financijski budžeti zbrajaju se u okviru dva finalna izvješća: budžet gotovine i budžetirane

bilance. Ta dva finalna izvješća pripremaju se nakon izrade i provjere financijskih rezultata

od planiranih operativnih aktivnosti. Dobar budžet gotovine osigurava tvrtku od blokada

računa i zastoja u poslovanju. Bilanca predviđena budžetom predstavlja projekciju stanja

koja bi se trebala pojaviti nakon određenog razdoblja.

9

Kapitalni budžet zbraja budžete za investicijske projekte. Kapitalni budžet pokriva

dugoročne planove za razdoblje 5-10 godina. Kapitalno budžetiranje predstavlja proces

planiranja i procjenjivanja prijedloga za investiranje u aktivu društva.

Slika 1. Prikaz sadržaja glavnog budžeta

Izvor: izradio student prema V.Belak: Menadžersko računovodstvo, 1995.g

OPERATIVNI BUDŽETI FINANCIJSKI

BUDŽETI

BUDŽET KAPITALA

Budžet režijskih

troškova

Budžet prodaje

Budžet proizvod.

(u jedinicama)

Budžet troškova

proizvodnje

Budžetirani RDG

Budžet gotovine

Budžetirana

bilanca

Budžet kapitala

10

2.2. Financijske i realne investicije

Investicijom se može predstavljati bilo kakvo ulaganje, u prvom redu novčanih sredstava radi

stjecanja određenih ekonomskih koristi, tj. profita. Investicije u biti znače da investitor odgađa

potrošnju u sadašnjosti da bi u budućnosti ostvario iskoristivi dohodak, no pri tome snose

određeni rizik. Od investicija se očekuju veće zarade od kamata na štednju odnosno stopa

očekivane profitabilnosti investicija sadrži i određenu premiju rizika.

Investicije se obično dijele na (Orsag, 2011:16):

1. Financijske

2. Realne

3. Neopipljive investicije.

Financijske investicije su ulaganja u financijsku imovinu, prije svega dionice, obveznice, i

druge vrijednosne papire. Glavno obilježje financijske imovine je visok stupanj likvidnosti.

Veličina investicije određena je tržišnom vrijednošću instrumenta u vrijeme stjecanja uvećana

za troškove stjecanja. Prinosi od financijskih investicija su dividende, kamate i druge

naknade. Uz tekuće prinose moguće je ostvariti i profit prodajom financijskih instrumenata po

cijeni višoj od troškova stjecanja. Drugo važno obilježje financijskih investicija je njihova

neograničena djeljivost, tj.izdavanje u velikom broju pojedinačnih apoena. Financijske

investicije mogu se vrlo lako kombinirati u investicijskom portfelju, proizvodeći kombinacije

prinosa i rizika najveće korisnosti za nekog investitora (Orsag, 2011:16). Financijske

investicije su homogene što znači da su potpuno zamjenjive jedne za druge te ih krasi njihova

dokumentirana povijest.

Financijska analiza financijskih investicija prvenstveno je određena promatranjem

kvantitativnih aspekata. S financijskim investicijama mogu se poistovjetiti i druga ulaganja u

utržive imovinske oblike s aktivnom tržištima, iako stvarno nije riječ o ulaganju u financijsku

imovinu (stjecanje nekretnina ali ne za obavljanje produktivnih poslovnih aktivnosti,

investicije u zlato, i dr.).

Realne investicije obavljaju se u opipljivu materijalnu imovinu. Njihova primarna namjena ne

sastoji se u držanju i ostvarivanju određenih prinosa nego u produktivnoj upotrebi za

obavljanje određenih poslovnih aktivnosti. Vrijednost takvih investicija često je teško

procijeniti. Tehnike budžetiranja kapitala nešto su složenije od tehnika procjene efikasnosti

11

financijskih investicija. Za razliku od financijskih, realne investicije imaju nizak stupanj

likvidnosti. Zbog toga je i modifikacija jednom formiranih portfelja realnih investicija upitna.

Realna imovina najčešće je unikatna i teško ju je zamjenjivati za drugi realni oblik. Analiza

investicijskih projekata ne može se svesti samo na kvantitativnu analizu. Naime, zbog

unikatnosti realne imovine, rast unutar poduzeća ne odvija se isključivo kvantitativnim

povećanjem imovine, obveza i prinosa nego na taj rast utječu i kvalitativna obilježja pa

govorimo o razvoju (Orsag,2011:18).

Neopipljive investicije su ulaganja u nedodirljivu imovinu, kao što su kupnja patent, licence,

ulaganja u ljudske potencijale, i sl. U suvremenim industrijama su ulaganja u neopipljivu

imovinu izrazito česta.

2.3. Značajke projekta

Projekt predstavlja određenu vremensku aktivnost s ciljem ostvarenja određenog rezultata. Za

razliku od operacija, projekti su vremenski određeni i jedinstveni. Mogu uključivati od jedne

do preko tisuću osoba.

2.3.1.Karaketeristike projekta i financijska efikasnost

Investicijski projekt predstavlja dugoročna ulaganja poduzeća u realnu poslovnu imovinu.

Riječ je o ulaganjima novca i drugih sredstava na dugi rok s ciljem izvođenja određenih

profitabilnih aktivnosti u budućnosti. Pri tome mogu se javiti nove investicije ili investicije u

zamjenu postojeće opreme. Nove investicije znatno određuju buduću efikasnost poduzeća i

njegovu sposobnost da se u konkurentskom poslovnom okruženju na tržištima kreće u pravcu

osvajanja što veće vrijednost za svog vlasnika (Orsag, 2011:19). Investicije u zamjenu

postojećih postrojenja i opreme neophodne su tijekom poslovanja poduzeća. Zajedničke

karakteristike investicijskih projekata su (Orsag,2011:20):

Dugoročni karakter investicijskih projekata

Vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

Međuovisnost investiranja i financiranja

Rizik i neizvjesnost.

12

Temeljno obilježje investicijskih projekata je dugoročno vezivanje novca u nenovčane oblike

fiksne imovine. Dugoročni aspekt investicijskih odluka poduzeća karakterizira relativno niska

likvidnost vezanog novca. Realna poslovna imovina prijevremenom prodajom ne može se

pretvoriti u novac bez znatnijih gubitaka. Sljedeće obilježje je nizak stupanj utrživosti,

posebice u uvjetima suvremene tehničko – tehnološke revolucije koja rezultira visoko

specijaliziranom opremom. To također dovodi do problema prodaje. Ključni čimbenik

investicijske politike poduzeća je pažljivo planiranje očekivanih novčanih učinaka investicija

i uočavanje rizika koja ta investicija snosi.

Dugoročni karakter investicijskih ulaganja u realnu poslovnu imovinu karakterizira i

vremenski raskorak između nastajanja investicijskih ulaganja i pritjecanja novčanih učinaka

ulaganja (Vidučić,2004:33). Proces investiranja u realnu poslovnu imovinu obično

karakterizira značajno vrijeme potrebno da se onda osposobi za profitabilnu potrebu.

Razdoblje investiranja je vrijeme potrebno da se investicija osposobi za ostvarivanje novčanih

tokova. Svaki projekt mora imati jasno definiran početak i kraj. Projekti mogu trajati od

nekoliko dana pa do nekoliko godina, no sigurno će završiti. Ako je razdoblje ulaganja dulje,

projekt će kasnije stvarati potrebne novčane tokove za povećanje vrijednosti poduzeća pa će

novčani tokovi imati manju sadašnju vrijednost. Ključan čimbenik investiranja je skraćenje

razdoblja. Što je razdoblje efektuiranja duže, financijska efikasnost projekta biti će veća. No,

što su novčani tokovi koje generira investicijski projekt udaljeniji od sadašnjosti, imat će

manju sadašnju vrijednost zbog vremenske vrijednosti novca (Orsag,2011:21). Za financijsku

efikasnost važna je i dinamika pritjecanja novčanih tokova. Posebice je izražena kod novčanih

tokova investicija kod kojih su učinci negativni s time da se postupno povećavaju. Riječ je o

konvencionalnim novčanim tokovima.

Ulaganja u realne projekte povezana su s njihovim financiranjem ali i financiranjem

cjelokupnog poslovanja poduzeća. Svako realno povećanje fiksne imovine izaziva i potrebu

dugoročnog financiranja toga povećanja resursa poduzeća. Ulaganje u sadašnjosti radi

ostvarivanja određenih efekata u budućnosti snosi rizik i neizvjesnost. Stupanj rizika i

neizvjesnosti određenih projekata razlikuje se prema karakteru tih projekata. Ako je riječ o

investicijama u zamjenu, rizik će biti manji nego kad je riječ o novim projektima. Potrebno je

i rizik i neizvjesnost uočiti, predvidjeti i kvantificirati (Bendeković, 1993:46).

Financijska efikasnost projekta određena je veličinom i dinamikom novčanih tokova za koje

se očekuje da će ih ostvariti u budućnosti te njihovom vremenskom vrijednošću. Vremenska

13

vrijednost novčanih tokova određena je međuovisnošću rizika i nagrade što predstavlja

diskontnu stopu. Novčani tokovi mogu se klasificirati prema (Orsag,2011:24):

Razdoblju investiranja

Razdoblju efektuiranja.

Razdoblje investiranja karakterizira nastajanje novčanih izdataka. Ti novčani izdaci služe za

nabavku fiksne imovine i oni se nazivaju investicijski izdaci ili investicijski troškovi.

Razdoblje efektuiranja opisuje stvaranje tekućih novčanih primitaka od prodaje izrađenih

proizvoda ili izvršenih usluga projekta. Da ne bi došlo do zastoja u proizvodnji i prodaji

proizvoda, potrebno je kontinuirano opskrbljivati projekt materijalima, energijom i drugim

proizvodnim inputima. Tu je riječ o tekućim novčanim izdacima potrebnima za osiguranje

tekućih novčanih primitaka. Razlika tekućih novčanih primitaka i tekućih novčanih izdataka

naziva se tekućim čistim novčanim tokom od poslovanja projekta. Kvantitativni model

godišnjeg novčanog toka (Ivanović, 1997:91):

= + +

= novčani tok projekta

= investicijski troškovi

= tekući čisti novčani tokovi

T= cjelokupni životni vijek projekta

t= godine u životnom vijeku

2.3.2.Vrste investicijskih projekata

Investicijski projekti se mogu razvrstati s različitih aspekata. Klasifikacije projekta ovise o

karakteristikama investicija i načinima njihove analize. Kriteriji prema kojima će se

promatrati investicije su (Orsag,2011:28):

Aktivnost na koju se odnose

Opseg ulaganja

Investicijsko razdoblje

Odnos investicijskih troškova i učinaka ulaganja

14

Model tekućih novčanih tokova

Odlučivanje o projektu

Ekonomska međuovisnost

Postojeće poslovanje

Model rasta.

U nastavku ćemo ukratko objasniti svaki od tih kriterija, dok kriterij odnosa investicijskih

troškova i učinaka ulaganja biti će objašnjen u slijedećem podpoglavlju.

1. Projekti prema aktivnosti u širem smislu dijele se na:

Proizvodne projekte: odnose se na ulaganja u fiksnu i permanentnu tekuću

imovinu za izradu određenih proizvoda i za obavljanje usluga. Odnose se na

ulaganja u osnovnu djelatnost.

Marketinške projekte: odnose se na poboljšanje prodaje i marketinga

poduzeća. Mogu se odnositi na tržišta na kojima već poduzeće posluje ali i na

nova tržišta.

Transportne projekte: odnose se na ulaganja u prijevoz roba i ljudi. Ovdje se

podrazumijeva ulaganja u transport kao pomoćnu djelatnost. Ovi investicijski

projekti odnose se na poboljšanje proizvodnje i uvjeta poslovanja.

Projekte informatizacije: odnose se na ulaganja u informatičku opremu i

programsku podršku. Informatizacija poslovanja poduzeća trebala bi osigurati

bolje vođenje poslova.

Istraživanje i razvoj: područje je kod kojeg se javlja najviše problema

utvrđivanja novčanih tokova.

2. Projekti prema opsegu ulaganja dijele se na:

Velike projekte: to su projekti koji zahtijevaju znatna angažiranja kapitala zbog

očekivanih znatnih budućih koristi. Eventualni neuspjeh imat će velike

posljedice za čitavo poduzeće. Ove projekte treba detaljno analizirati.

Male projekte: projekti koji zahtijevaju skromna ulaganja. Ne mogu dati

presudne koristi ali ne mogu ni izazvati drastične posljedice. Mali projekti ne

mogu podnijeti troškove detaljizirane istrage sofisticiranog procesa

budžetiranja kapitala.

15

3. Prema duljini investicijskog razdoblja razlikuju se projekti s dugim i projekti s kratkim

razdobljem investiranja. Znači, razlikujemo projekte kod kojih je razdoblje

efektuiranja znatno okrenuto budućnosti i projekti kod kojih tekući čisti novčani

tokovi pritječu vrlo brzo nakon započinjanja s ulaganjem.

4. Prema modelu tekućih novčanih tokova razlikujemo:

Projekte s konvencionalnim novčanim tokovima koji započinju kretanje iz negativnog

kvadranta. Prijelomna točka ostvaruje se na prijelazu razdoblja investiranja u razdoblje

efektuiranja, nakon čega se novčani tokovi postupno povećavaju a nakon maksimuma

dolazi do njihova smanjenja, pri čemu se prestaje s eksploatacijom prije isteka

razdoblja efektuiranja.

Projekte s nekonvencionalnim novčanim tokovima gdje nastaju značajni troškovi koji

se uvjetuju negativne novčane tokove na kraju razdoblja efektuiranja projekta.

5. S gledišta odlučivanja o projektima radi se o ocjeni individualne učinkovitosti

investicijskog projekta gdje odgovor DA ukazuje na učinkovit, a odgovor NE

neučinkovit projekt. Ako se ocjena učinkovitosti donosi upotrebom standardnog troška

kapitala, prihvatljivi su oni projekti koji zadovoljavaju taj standard. Neprihvatljivi su

projekti su oni koji ne ostvaruju profitabilnost u visini standarda troška kapitala.

Složenije odlučivanje odnosi se na izbor između više projekata koji su međusobno

uvjetovani. Pri tome problemi nastaju kada ti projekti nisu međusobno usporedivi i

kada međusobno isključuju projekte. Najsloženija investicijska odluka je kod

rangirajućih projekata.

6. S gledišta složenosti investicijskog odlučivanja, projekti mogu biti međusobno

neovisni ili međusobno ovisni. Projekti su međusobno neovisni kada novčani tokovi

jednog investicijskog projekta ne ovise o novčanim tokovima drugog investicijskog

projekta. Ekonomski međusobno ovisne projekte teže je analizirati jer u analizi treba

uvažiti međuovisnost kretanja njihovih novčanih tokova.

7. Prema postojećem poslovanju, projekti se mogu podijeliti na one koji se poduzimaju

radi zamjene postojeće fiksne imovine i one koji se poduzimaju radi povećanja

postojećih poslovnih operacija. Mogu se izdvojiti 3 karakteristične grupe projekta:

16

Investicije u zamjenu postojeće fiksne imovine povezane su s postojećim

poslovanjem poduzeća i obavljaju se u cilju održavanja poslovanja, smanjenja

troškova i ekspanzije.

Ekspanzijom se označava dugoročno povećanje poslovnih operacija poduzeća.

Povećanje poslovnih operacija znači i povećanje imovine kojom poduzeće

posluje. Investicije u ekspanziju provode se radi ekspanzije postojećih

proizvoda, novih proizvoda i diversifikacije.

Poduzeće ponekad poduzima određene investicije čiji se novčani učinci teško

mogu precizno definirati. To su investicije u istraživanje i razvoj, investicije u

projekte povezane sa sigurnošću i zahtjevima okoline, investicije u kozmetičko

poboljšanje poduzeća.

8. Razlikujemo interni i eksterni rast poduzeća. Internim rastom označavaju se ulaganja u

povećanje vlastitih poslovnih operacija i izravno povećanje imovine poduzeća.

Eksternim rastom označavaju se ulaganja u preuzimanje tuđih poslovnih operacija i

stjecanje tuđe poslovne imovine.

2.3.3.Projekti prema odnosu investicijskih troškova i učinaka ulaganja

Nazivaju se još i tipovi investicijskih projekata. Investicijska ulaganja i učinci investicije

mogu pritjecati odjednom ili kroz više vremenskih razdoblja. S obzirom na vremenski

raskorak između investicijskih ulaganja i pritjecanja efekata investicija, razlikujemo

(Orsag,2011:31):

PIPO: jednokratno ulaganje – jednokratni učinci (point input – point output)

CIPO: višekratno ulaganje – jednokratni učinci (continuous input – point output)

PICO: jednokratno ulaganje – višekratni učinci (point input – continuous output)

CICO: višekratno ulaganje – jednokratni učinci (continuous input - continuous

output)

17

Slika 2. Tipovi projekata

PIPO CIPO

(jednokratno ulaganje – jednokratni efekti) (višekratno ulaganje – jednokratni efekti)

PICO CICO

(jednokratno ulaganje – višekratni efekti) (višekratno ulaganje – višekratni efekti)

Izvor: izradio student prema S.Orsag, L.Dedi: Budžetiranje kapitala

PIPO jednokratno ulaganje – jednokratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski

troškovi nastaju odjednom kao što i učinke investicije predstavlja čisti novčani tok koji

nastaje u jednom trenutku poslije određenog vremena nakon investicijskog ulaganja.

Rijedak je kad je riječ o realnim investicijima,dok je karakterističan za financijske

investicije.

CIPO višekratno ulaganje – jednokratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski

troškovi nastaju kroz više vremenskih razdoblja dok efekte investicije predstavlja čisti

novčani tok koji nastaje odjednom kroz određeno vrijeme nakon posljednjeg

investicijskog ulaganja. I ovaj tip ulaganja je rijedak. Primjer je izgradnja zgrade koju

poduzeće namjerava nakon gradnje prodati.

18

PICO jednokratno ulaganje – višekratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski

troškovi nastaju u jednom trenutku, a učinci investicije su višekratni čisti novčani tokovi

koji nastaju u određenom broju vremenskih razdoblja kroz vijek efektuiranja projekta.

Ovaj tip projekta čest je slučaj kod investicija u zamjenu postojećih postrojenja i opreme.

Jasno razdvaja investicijski trošak u sadašnjosti i buduće čiste novčane tokove u

razdoblju efektuiranja projekta.

CICO višekratno ulaganje – višekratni učinci: tip je projekta kod kojeg investicijski

troškovi nastaju kroz više razdoblja, kao što su i efekti investicije višekratni čisti novčani

tokovi koji nastaju u razdobljima vijeka efektuiranja projekta. Ovo je vrlo čest tip realnih

projekata, posebno kada je riječ o novim investicijama koje zahtijevaju dulje vrijeme

investiranja. Tipičan primjer ovog projekta je ulaganje u izgradnju i opremanje

proizvodnog pogona.

19

3. BUDŽETIRANJE KAPITALA U INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA

Budžetiranje kapitala stalna je djelatnost u poduzećima kojom se rješavaju različiti problemi

financijskog odlučivanja.

3.1. Pojam budžetiranja kapitala

Budžetiranje kapitala postupak je donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu

poslovnu imovinu poduzeća. Radi se o dugoročnim investicijskim projektima. Postupak

budžetiranja kapitala uključuje prognozu novčanih tokova projekata i ocjenu njihove

financijske učinkovitosti te financijske efikasnosti (Orsag,2011:14).

Dugoročni investicijski projekti zahtijevaju ulaganja u fiksnu, realnu imovinu. Budžetiranje

kapitala definira se kao proces donošenja odluka o ulaganjima u fiksnu imovinu poduzeća.

Potrebno je uključiti u izračun i kapital za osiguranje permanentne tekuće imovine ili aktive.

Radi se o uključivanju potrebnog povećanja neto obrtnog kapitala koji će omogućiti normalno

kontinuirano ostvarivanje novčanih tokova od investicija od fiksne imovine.

Budžetiranje kapitala karakterizira ispitivanje ekonomske i financijske efikasnosti dugoročnih

investicijskih projekata poduzeća. U tu svrhu rabe se razni ekonomski i financijski kriteriji

odlučivanja. Osnovni kriterij financijskog odlučivanja temelji se na tehnici vremenske

vrijednosti novca. Prije svega koristi se tehnika diskontiranja odnosno izračunavanje sadašnje

vrijednosti očekivanih novčanih učinaka investicijskih projekata.

Vremensku vrijednost budućih novčanih učinaka za poduzeće opredjeljuje njegov trošak

kapitala. Trošak kapitala je stopa profitabilnosti odnosno stopa prinosa koja se mora postići

kako bi se zadovoljili očekivani prinosi investitora.

20

3.2. Postupak budžetiranja kapitala

Budžetiranje kapitala postupak je donošenja dugoročnih investicijskih odluka, a provodi se u

nekoliko koraka (Orsag, 2011:40):

Pronalaženje investicijskih oportuniteta

Prikupljanje podataka

Određivanje novčanih tokova investicijskih oportuniteta

Određivanje budžeta kapitala

Vrednovanje i donošenje odluke

Analiza izvođenja i prilagođavanja.

Najvažniji korak u postupku budžetiranja kapitala je pronalaženje investicijskih oportuniteta.

Daleko najvažniji i najteži dio je sposobnost stvaranja i razvoja ideja o poslovnim pothvatima.

Upravo taj dio, vezan za inovativnost usmjerava poduzeća ka ostvarivanju profitabilnosti.

Bitno je da poduzeće razvija čim više kvalitetnih te profitabilnih ideja. Poduzeća koja ne

posvećuju dovoljno pažnje pronalaženju investicijskih oportuniteta izložena su opasnosti da

zaostaju za konkurentima u novim idejama.

Drugi bitan korak je prikupljanje podataka i njihova kvalitetna statistička obrada. Dio

podataka prikuplja se kontinuirano sa samim odvijanjem poslova a dio podataka se prikuplja i

obrađuje na temelju inženjerskih podataka. Prikupljeni podaci moraju se statistički obraditi.

Zatim je potrebno definirati novčane tokove predloženih investicijskih oportuniteta.

Definiranjem investicijskih troškova, očekivanih čistih novčanih tokova i rezidualne

vrijednosti predloženih investicijskih oportuniteta dolazi do određivanja konkretnog

investicijskog projekta.

Na temelju analitičke podloge potrebno je predvidjeti potrebna investicijska ulaganja. S

visinom investicijskih ulaganja sučeljavaju se dugoročno raspoloživa novčana sredstva za

investicijske namjene. Ako se pojavi eventualni manjak novca, potrebno je pronaći način za

njegovo prikupljanje. Raspoloživ novac za investicije te mogućnosti i uvjeti njegova

pribavljanja određuju visinu budžeta kapitala koji poduzeće može osigurati za investicije.

21

Utvrđeni novčani tokovi u predloženim projektima i utemeljeni standardi profitabilnosti s

gledišta budžeta kapitala poduzeća analitička su podloga za vrednovanje predloženih

investicijskih oportuniteta. Investicijski oportuniteti vrednuju se primjenom metoda

financijskog odlučivanja. Konačna odluka o izboru projekta koje će financirati poduzeće

donijeti će se uspoređivanjem njihovih međusobnih karakteristika.

Donošenjem investicijske odluke, poduzeće započinje s procesom investiranja u izabrane

projekte. Potrebno je analizirati proces investiranja kako bi se otkrili određeni propusti

očekivanih novčanih tokova. Uočene propuste potrebno je ponovno vrednovati i obaviti

potrebna prilagođavanja u fazi investiranja. Izvođenje investicijskog projekta potrebno je

analizirati i u fazama njihova efektuiranja. Sve nove okolnosti potrebno je ponovno

vrednovati i utvrditi moguća prilagođavanja.

3.3. Važnost budžetiranja kapitala

Dugoročne investicijske odluke odnose se na znatnije kapitalne izdatke. Njima se utemeljuju

buduće poslovne performance poduzeća i buduća vrijednost poduzeća. Brojni su razlozi

pridavanja velike važnosti budžetiranju kapitala (Orsag,2011:43):

Dugoročno usmjeravanje poslovanja poduzeća

Velika vrijednost kapitalnih izdataka

Predviđanje budućnosti

Utvrđivanje najpogodnijeg vremena za poduzimanje kapitalnih ulaganja.

22

3.4. Metode financijskog odlučivanja

Investicijski projekti vrednuju se raznim metodama financijskog odlučivanja. Metode se

mogu podijeliti na (Orsag, 2011:45):

Temeljne metode:

- Metoda čiste sadašnje vrijednosti

- Metoda interne stope profitabilnosti

Dodatne metode:

- Metoda razdoblja povrata

- Metoda diskontiranog razdoblja povrata

- Metoda indeksa profitabilnosti

- Metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova

Posebne metode:

- Metoda diferencije

- Metoda modicirane interne stope profitabilnosti

- Kriterij anuiteta

- Metoda čiste sadašnje vrijednosti budućih troškova

Specifične metode:

- MAPI metoda

- Metoda diskontiranog novčanog toka

Nefinancijske metode:

- Prosječna godišnja računovodstvena profitabilnost

3.4.1.Temeljne metode financijskog odlučivanja

Dvije su osnovne metode financijskog odlučivanja. To su metoda čiste sadašnje vrijednosti i

metoda interne stope profitabilnosti. Ove dvije metode temeljne su u postupcima odlučivanja

o dugoročnim projektima poduzeća.

1.METODA ČISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI (net present value – NPV)

Što se tiče novčanih novčanih tokova projekta, pod čistom odnosno neto vrijednošću

podrazumijeva se razlika između godišnjih novčanih novčanih tokova u cijelom vijeku

23

efektuiranja projekta i investicijskih troškova. Sadašnja vrijednost upućuje na to da je sve

efekte potrebno svesti na sadašnju vrijednost pomoću diskontne tehnike. Diskontni faktori

nalaze se u drugim financijskim tablicama za diskontnu stopu koja odgovara trošku kapitala

tvrtke i za one godine u kojima se očekuje pritjecanje novčanih tokova. Ova metoda spada

među najreprezentativnije metode ocjene učinkovitosti projekata.

Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta matematički se

mogu izraziti (Orsag,2002:62):

gdje je:

-čista sadašnja vrijednost

−investicijski troškovi

-čisti novčani tokovi po godinama

-vijek efektuiranja projekta

−diskontna stopa

-druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Čistu sadašnju vrijednost jednostavnije je izračunati kod projekata koji imaju konstantne čiste

novčane tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja (Orsag,2011:68):

gdje je:

-čista sadašnja vrijednost

−investicijski troškovi

- konstantni čisti novčani tokovi po godinama

-vijek efektuiranja projekta

−diskontna stopa

-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

24

Projekt je to bolji što ima veću čistu sadašnju vrijednost. Pozitivna čista sadašnja vrijednost

projekta ukazuje na povećanje sadašnje vrijednost tvrtke koja namjerava investirati. Prag

efikasnosti prema kriteriju čiste sadašnje vrijednosti može se odrediti kao: . Temeljna

karakteristika čiste sadašnje vrijednosti jest korištenje troška kapitala tvrtke radi

izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova projekata. Nulta čista sadašnja

vrijednost označava da je projekt sposoban vratiti uloženi kapital i na njega osigurati

prihvatljivu profitabilnost. Prihvaćanjem projekta s nultom čistom sadašnjom vrijednošću

tvrtka postaje jača. No, vrijednost tvrtke prezentirana u dionicama ostati će ista. Projekti s

pozitivnom čistom sadašnjom vrijednošću imaju višu profitabilnost od one koje se zahtijeva

na tržištu. To znači da dolazi do povećanja bogatstva dioničara tvrtke ali i do povećanja

vrijednosti dionica. Projekti s negativnom čistom sadašnjom vrijednošću ne smiju se

prihvatiti.

Veličina čiste sadašnje vrijednosti osjetljiva je na visinu diskontne stope za izračunavanje

sadašnje vrijednosti novčanih tokova.

2.METODA INTERNE STOPE PROFITABILNOSTI (internal rate of return – IRR)

IRR je drugi temeljni kriterij financijskog odlučivanja. Interna stopa profitabilnosti

predstavlja diskontnu koja svodi čiste novčane tokove projekta u cijelom vijeku efektuiranja

na vrijednost investicijskih troškova. IRR uvažava vremensku vrijednost novčanih tokova u

cijelom vijeku efektuiranja projekta. Formula po kojoj možemo izračunati internu stopu

profitabilnosti je:

gdje je:

R- interna stopa profitabilnosti

I- investicijski troškovi

-čisti novčani tokovi u razdoblju t

T-razdoblje trajanja projekta

25

Ova formula koju smo naveli može se koristiti samo ako se radi o jednim godišnjim čistim

novčanim tokom, što je rijedak slučaj. Ako je riječ o višekratnim tekućim čistim novčanim

tokovima, koriste se metoda pokušaja i pogreške odnosno iteracija.

Iteracija odnosno ponavljanje postupka pokušaja i pogreške obavlja se tako da se najprije

odabere jedna diskontna stopa za koju se vjeruje da je blizu internoj stopi profitabilnosti.

Zatim se primjenom te stope izračuna čista sadašnja vrijednost projekta. Ako se ne dobije

nulta čista sadašnja vrijednost, nastavlja se isti izračun ali sa drugom stopom. Ukoliko je čista

sadašnja vrijednost pozitivna, uzima se viša diskontna stopa a ako je negativna uzima se niža

stopa. U svakoj daljnjoj iteraciji novčane približava se traženoj diskontnoj stopi koja

izjednačava čiste novčane tokove s vrijednošću investicijskih troškova. U postupku iteracije

tražena stopa najčešće se ne može pronaći kao cijeli postotak. Tada se odrede dvije diskontne

stope između kojih se nalazi tražena interna stopa profitabilnosti. Jedna stopa ja ona uz koju je

čista sadašnja vrijednost pozitivna a druga diskontna stopa gdje je čista sadašnja vrijednost

negativna. Kada odredimo te dvije stope, interna stopa profitabilnosti može se izračunati

linearnom interpolacijom (Orsag,2011:75):

gdje je:

Y-tražena interna stopa profitabilnosti

i - diskontne stope između kojih se vrši interpolacija

X- čista sadašnja vrijednost za internu stopu

i - čiste sadašnje vrijednosti za diskontne stope i

Najjednostavniji način izračunavanja interne stope profitabilnosti je ako postoje konstantni

čisti novčani tokovi projekta. Uzima se u obzir vrijednost faktora iz četvrtih financijskih

tablica (Orsag,2011:76):

gdje je:

26

R- interna stopa profitabilnosti

I-investicijski troškovi

-konstantni čisti novčani tokovi po godinama t

T-vijek efektuiranja projekta

-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

Da bi bio prihvatljiv, investicijski projekt mora ostvariti barem toliku internu stopu

profitabilnosti koliko iznosi trošak kapitala, tj. R k. Ako investicijski projekt ima višu

internu stopu profitabilnosti od troška kapitala to će povećati bogatstvo vlasnika običnih

dionica. Projekti gdje je interna stopa profitabilnosti jednaka trošku kapitala rezultirati će

nepromijenjenoj vrijednosti dionica. Financiranje projekata s internom stopom profitabilnosti

manjom od troška kapitala nije isplativo te se poduzeće ne smije upuštati u takve pothvate.

Interna stopa profitabilnosti povezana je s kriterijem čiste sadašnje vrijednosti, no ne smije se

poistovjećivati. IRR pokazuje očekivanu profitabilnost jediničnog ulaganja u određeni

projekt, dok čista sadašnja vrijednost pokazuje veličinu očekivanih promjena vrijednosti

ukupnog broja običnih dionica u odnosu na tekuću vrijednost.

3.4.2.Dodatne metode financijskog odlučivanja

1. METODA RAZDOBLJA POVRATA

Najjednostavniji je kriterij financijskog odlučivanja o realnim investicijama. Razdoblje

povrata predstavlja broj godina u kojima će se vratiti novac uloženi u određeni projekt. Novac

koji je uložen u projekt predstavlja investicijske troškove koji se vraćaju pritjecanjem

godišnjih poslovnih čistih novčanih tokova kroz vrijeme efektuiranja projekta. U onoj godini

u kojoj su čisti novčani tokovi od poslovanja dostigli visinu uloženih investicijskih troškova

ostvaruje se i razdoblje povrata.

Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta (Orsag,2011:55):

27

gdje je:

-investicijski troškovi

-čisti novčani tokovi po godinama t

-razdoblje povrata

Ako su prognozirani čisti novčani tokovi konstantni kroz vijek efektuiranja, razdoblje povrata

predstavlja odnos veličine investicijskih troškova i konstantnog godišnjeg čistog novčanog

toka (Orsag,2011:56):

gdje je:


-konstantni čisti novčani tokovi po godinama t

-razdoblje povrata

Ako su novčani tokovi projekta različiti, razdoblje povrata računa se zbrajanjem novčanih

tokova sve do one godine u kojoj se je veličina kumuliranih čistih novčanih tokova izjednačila

s veličinom investicijskih troškova.

Sa stajališta rizika investiranja povoljnije je da se sredstva uložena u neki investicijski projekt

vrate što je moguće ranije. Prag efikasnosti nekog projekta određen je gornjom granicom

prihvatljivog broja godina povrata investicijskih troškova koju definira investitor. Investicijski

projekt koji vraća sredstva u duljem razdoblju od maksimalnog nije efikasan. Kriterij

efikasnosti može se zapisati kao (Orsag,2011:60):

-maksimalno prihvatljivo razdoblje povrata

-period povrata

28

Temeljne značajke razdoblja povrata su jednostavnost računanja i interpretacije. Upravo zbog

toga je i česta upotreba ovog kriterija. Druga temeljna karakteristika razdoblja povrata je

forsiranje likvidnosti. Favoriziraju se projekti koji brže vraćaju uloženi novac. Na taj način

smanjuje se rizik nadoknađivanja uložene vrijednosti u projekt.

Razdoblje povrata povezano je s prosječnom godišnjom profitabilnošću investicijskog

projekta koje se mjeri novčanim tokovima. Što je razdoblje povrata kraće, viša je stopa

prosječne godišnje profitabilnosti i obrnuto.

2.METODA DISKONTIRANOG RAZDOBLJA POVRATA

Ova metoda varijanta je metode razdoblja povrata i nastoji ukloniti nedostatak ne uzimanja u

obzir vremenske vrijednosti novca. Matematički se kriterij može prikazati kao

(Orsag,2011:62):

Ili

gdje je:



-razdoblje povrata

k-diskontna stopa

- druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t

29

Prag efikasnosti određen je gornjom granicom prihvatljivog broja godina vraćanja

investicijskih troškova. Dodatni prag prihvatljivosti projekta određen je troškom kapitala

tvrtke (Orsag,2011:65):

min

Već prije naglasili smo temeljnu prednost ove metode, a to je uvažavanje vremenske

vrijednosti novca. Diskontirano razdoblje povrata favorizira projekte koji brže vraćaju

investicijske troškove zajedno s pokrićem troška kapitala. Temeljni nedostatak prema

originalnom razdoblju povrata je ne uzimanje u obzir efekta projekta nakon vraćanja

investicijskih troškova i troška kapitala. I ova metoda favorizira likvidnost projekata.

3.METODA INDEKSA PROFITABILNOSTI

Indeks profitabilnosti (profitability indeks PI) dodatni je kriterij za poboljšanje investicijskog

odlučivanja. Indeks uzima u obzir vremensku vrijednost novca. Ovaj kriterij često se naziva i

odnosom koristi i žrtava (benefit cost ratio) i predstavlja odnos diskontiranih čistih novčanih

tokova projekata u vijeku efektuiranja i njegovih investicijskih troškova. To je svojevrsna

varijanta čiste sadašnje vrijednosti. Preferira one investicijske projekte koji imaju manja

inicijalna investicijska ulaganja. Različiti čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku

efektuiranja projekta (Orsag,2011:80):

Ili pomoću četvrtih financijskih tablica

gdje je:

-indeks profitabilnosti



30

T-vijek efektuiranja projekta

k-diskontna stopa

-četvrte financijske tablice za diskontnu stopu k i godinu T

Indeks profitabilnosti kao i čista sadašnja vrijednost traži što veće diskontirane čiste novčane

tokove u vijeku efektuiranja u odnosu na njegove troškove. Prag efikasnosti se može zapisati

na sljedeći način (Orsag,2011:81):

Ako je indeks profitabilnosti veći od 1, čista sadašnja vrijednost biti će pozitivna, a ako je

manji od 1 biti će negativna. Projekti koji imaju indeks profitabilnosti veći od jedan pridonose

povećanju vrijednosti običnih dionica tvrtke. Indeks profitabilnosti može se smatrati kao

dopunski kriterij koji može poboljšati investicijsku odluku na način da između projekata

jednakih čistih sadašnjih vrijednosti odabire onaj koji ima niže investicijske troškove. On

favorizira manje kapitalno intenzivne projekte.

Indeks profitabilnosti može se računati i na drugi način tako da se u odnos stavi sadašnja

vrijednost budućih novčanih primitaka u cijelom vijeku efektuiranja projekta sa sadašnjom

vrijednošću budućih tekućih novčanih izdataka uvećanom za investicijske troškove

(Orsag,2011:82). Tada govorimo o odnosu koristi i žrtava. Na ovaj način zapisan indeks

profitabilnosti osjetljiviji je na opterećenost projekta tekućim novčanim izdacima. Odnos

koristi i žrtava favorizira investicijske projekte manje opterećene kapitalom koji u budućnosti

izazivaju manje tekuće novčane izdatke.

4.METODA ANUITETA

Ova metoda također je pomoćno sredstvo za poboljšanje investicijske odluke. Razlikuje se od

ostalih metoda pri tome što koristi i žrtve projekata ne sagledava u ukupnoj sadašnjoj

vrijednosti već u prosječnim godišnjim iznosima. Svi novčani iznosi svode se na prosječnu

godišnju veličinu pomoću anuitetskog faktora. Anuitetski faktor je recipročna vrijednost

faktora diskontiranja jednakih periodičnih iznosa, a može se zapisati:

31

Ili pomoću petih financijskih tablica

Anuitet investicijskih troškova dobije se tako da se troškovi pomnože s anuitetskim faktorom:

Ako investicijski troškovi predstavljaju višekratna ulaganja s njima se postupa kao i s tekućim

čistim novčanim tokovima kada su izraženi u višekratnim novčanim primicima. Postupak

izračunavanja anuiteta tekućih čistih novčanih tokova (Orsag,2011:85):

-anuitet tekućih čistih novčanih tokova

Prag efikasnosti projekta određuje veličina anuiteta čistih godišnjih novčanih tokova i

anuitetskog iznosa investicijskih troškova. Anuitet investicijskih troškova ne bi smio biti veći

od anuiteta čistih novčanih tokova (Orsag,2011:86):

Anuitetske metode teže maksimalizaciji razlike između pozitivnog i negativnog iznosa

anuiteta. I pomoću ove metode može se poboljšati način donošenja odluke. Projekti s

pozitivnom čistom sadašnjom vrijednošću imati će anuitet čistih novčanih tokova veći od

anuiteta investicijskih troškova. Projekti koji nisu dovoljno efikasni prema kriteriju čiste

sadašnje vrijednosti neće biti ni prema kriteriju anuiteta.

32

3.5. Drugi investicijski kriteriji i tipovi investicijskih odluka

U procesu budžetiranja kapitala koriste se i brojne modifikacije temeljnih kriterija

financijskog odlučivanja. Sama odluka o investiciji nije isključivo financijska. Zbog toga se u

obzir uzimaju i drugi kriteriji. Najčešće su to kriteriji izvedeni iz računovodstvenog sustava.

To su prije svega stope profitabilnosti te drugi pokazatelji koji se sastavljaju na temelju

financijskih izvještaja. Ukratko će biti objašnjena metoda diferencije i modificirana interna

stopa profitabilnosti.

Metoda diferencije promatra financijsku efikasnost diferencije investicijskih troškova i

diferencije čistih novčanih tokova dva projekta. Nastoji pronaći kombinaciju projekata koji će

maksimalizirati bogatstvo dioničara. Uzima u obzir mogućnosti reinvestiranja.

Modificirana interna stopa profitabilnosti je interna stopa izračunata uz pretpostavku

reinvestiranja po trošku kapitala. Projekt je učinkovitiji ako je interna stopa profitabilnosti

viša. Prag efikasnosti određen je onom modificiranom stopom koja odgovara trošku kapitala.

I ova metoda uvažava koncept vremenske vrijednosti novca ali i uzimanje u obzir relevantnog

rizika. Metoda se oslanja na sve novčane tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta.

Investicijske odluke su različite. Neke su jednostavne pa ne zahtijevaju korištenje nekih od

kriterija financijskog odlučivanja. Za složene investicijske odluke nisu dovoljni samo kriteriji

financijskog odlučivanja već i druge tehnike kvantifikacije investicijskih odluka. S obzirom

na složenost odlučivanja razlikujemo 3 tipa investicijskih odluka (Orsag,2011:100):

Odluka da ili ne

Međusobno isključivi investicijski projekt

Izbor kombinacije projekta

Odluka da ili ne najjednostavnija je situacija, ili se prihvati ili odbije određeni investicijski

projekt. Za ovaj tip odluke koristi se ocjena individualne efikasnosti projekta. Ako je

individualna efikasnost veća od troška kapitala, tada treba prihvatiti taj projekt jer povećava

bogatstvo dioničara. Problem za donositelja odluke predstavlja rangiranje nekoliko

investicijskih projekata. Na taj način potrebno je koristiti neke od temeljnih kriterija

financijskog odlučivanja.

33

Jednostavan slučaj financijskog odlučivanja je i kod rangiranja različitih investicijskih

projekata kada su oni međusobno nevezani i međusobno isključivi. Izbor jednog projekta

znači odbacivanje drugog.

Najsloženiji slučaj financijskog odlučivanja je kada je potrebno obaviti rangiranje

investicijskih projekata koji mogu biti međusobno vezani ili neovisni al je potrebno napraviti

najpovoljnije kombinacije. Potrebno je odabrati najbolji projekt tj.najpovoljniju kombinaciju

projekata koji nisu međusobno isključivi.

34

4. INVESTICIJSKI PROJEKT OBRA 93

Društveno – ekonomski razvoj najviše ovisi o investicijama. Pod pojmom investicija

podrazumijeva se ulaganje, u prvom redu novčanih sredstava u svrhu ostvarivanja profita u

budućnosti. Proces kreativnog optimiziranja upotrebe raspoloživih resursa koji uključuje

pripremu, ocjenu, izvedbu i poslovanje investicijskog projekta naziva se planiranjem

(Bendeković i suradnici, 2007:89). U nastavku je prikazan investicijski projekt unaprjeđenja

poslovanja malog građevinskog poduzeća.

4.1.Osnovni podaci o poduzeću

Građevinski obrt Obra–93 osnovan je 1993. godine upisom u sudski registar kod Trgovačkog

suda u Varaždinu. Obrt je u privatnom vlasništvu, u početku Josipa Vindiš a kasnije njegovog

sina Tihomira Vindiš.

Sjedište obrta nalazi se u varaždinskoj županiji, na adresi Petrinjska 6.

Sukladno registraciji društva, tvrtka obavlja sljedeće djelatnosti:

Izgradnja građevinskih objekata po sistemu ''ključ u ruke''

Visokogradnja

Proizvodne hale

Industrijske hale

Krovopokrivački radovi.

Završni građevinski radovi.

Obrt Obra–93 do 2002.godine zapošljavao je maksimalno 12 ljudi. Od 2002.-2005. povećava

se obujam poslova, pa stoga se i iskazuje potreba za investiranjem u opremu i prijevozna

sredstva. Trenutno posluju na više lokacija: Ivanec, Virovitica, Koprivnica, Zagreb.

35

Tablica 1. Broj zaposlenih i struktura zaposlenika u razdoblju od 2005.-2008.godine

Godina 2005. 2006. 2007. 2008.

Broj zaposlenih 15 18 22 28

Zidar 3 5 5 6

Tesar 3 4 5 6

Inženjer građ. 1 1 1 1

Građ. tehničar 1 1 1 1

Armirač 3 3 4 5

NKV radnik 4 4 5 6

Izolater - - 1 1

Vozač - - - 1

Betoniraoc - - - 1

Izradio: student prema podacima Obra-93

Iz tablice je vidljivo da dolazi do povećanja broja zaposlenih zbog većeg obujma poslovanja.

Javlja se potreba za zapošljavanjem dodatne radne snage, dok 2008. zapošljavaju vozača i

betoniraoca.

4.2. Ulaganje u investicijski projekt

Vlasnik je odlučio uložiti u proširenje poslovanja odnosno u kupnju kamiona s rukom, za

prijevoz veće količine građevinskog tereta te njegov istovar. U nekoliko posljednjih godina

zbog većeg obujma poslovanja i zapošljavanja profesionalnog vozača ukazuje se potreba za

tom investicijom. Troškovi unajmljivanja i plaćanja prijevoza od strane drugog poduzeća su

dosta visoki. Zbog toga se vlasnici odlučuju na kupnju kamionom s rukom. No to nije jedini

razlog. Nekad nije bilo mogućnosti unajmiti kamion drugog poduzeća pa su morali koristit

svoje kamione koji su znatno manji. To je opet uzrokovalo veće troškove, jer je teret trebalo

voziti u više navrata te su se javili dodatni troškovi vezani za sate rada radnika jer su morao

obavljati ručni istovar.

36

Vlasnik je odlučio u novi kamion uložiti iznos od 98.698 € odnosno 733326,14 kn (tečaj eura

je 7,43 kn). Način plaćanja je leasing od 36 mjeseci u iznosu od 440.00,00 kn. Godišnja

kamata iznosi 7,61% dok je realna kamata 9,60%. Vlasnik se odlučio financirati dio projekta

iz vlastitih sredstava, odnosno 42,04% ili 41493,78€ (308298,79 kn po tečaju od 7,43).

Administrativni troškovi iznose 4.473,31 kn. Mjesečna leasing rata iznosi 1782,30 € (bez

PDV-a).

Tablica 2. Predračun početnih ulaganja

STAVKA IZNOS

Vrijednost kamiona 718.353,49

Prva registracija 10.499,34

Administrativni troškovi 4473,31

UKUPNO: 733.326,14

Izvor: izradio student prema podacima Obra 93

Tablica 3. Plan otplate leasinga

Godina IZNOS KREDITA OTPLATA KAMATE LEASINSKE

RATE

OSTATAK

DUGA

0 440.000,00

1 146.666,67 42.240,00 188.906,67 293.333,33

2 146.666,67 28.160,00 174.826,67 146.666.67

3 146.666,67 14.080,00 160.746,67 0

UKUPNO 440.000,00 84.480,00 524.480,00

Izvor: izradio student prema podacima Obra 93

37

Tablica 4. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez investicije

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNI PRIHODI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87

2.UKUPNI RASHODI 9.810.349,00 10.300.866,45 10.815.909,77 11.356.705,26

Materijalni troškovi 8.000.250,00 8.400.262,50 8.820.275,63 9.261.289,41

Troškovi osoblja 1.662.837,00 1.745.978,85 1.833.277,79 1.924.941,68

Amortizacija 122.262,00 122.262,00 122.262,00 122.262,00

Ostali troškovi 25.000,00 26.250,00 27.562,50 28.940,63

3.BRUTO DOBIT 702.869,00 1.053.408,99 1.446.707,70 1.886.921,61

4.POREZ NA DOBIT 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

5.NETO DOBIT 562.295,20 842.727,19 1.157.366,10 1.509.537,21

6.KUMULATIV

NETO DOBIT 562.295,20 1.405.022,39 2.562.388,49 4.071.925,70

Izradio: student prema podacima Obra 93

Tablica 5. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa investicijom

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNI PRIHODI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47

2.UKUPNI RASHODI 9.810.349,00 13.243.971,15 13.906.169,71 14.601.478,19



Amortizacija 122.262,00 122.262,00 122.262,00 122.262,00

Ostali troškovi 25.000,00 31.250,00 32.187,50 33.153,13

3.BRUTO DOBIT 702.869,00 1.474.534,05 1.989.815,91 2.566.186,27

4.POREZ NA DOBIT 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

5.NETO DOBIT 562.295,20 1.263.852,25 1.700.474,31 2.188.801,87

6.KUMULATIV NETO

DOBIT 562.295,20 1.826.147,45 3.526.621,76 5.715.423,63


38

U tablici br. 4 prikazan je Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez investicije, a u tablici

br. 5 prikazan je Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa investicijom pod pretpostavkom

da će poduzeću nakon prve godine ulaganja prihod porasti za 40%, a u slijedećim godinama

rasti će za 8%. Poduzeće temelji ove pretpostavke o povećanju prihoda na temelju ugovorenih

poslova sa KTC-om. Također, vlasnik procjenjuje da će se troškovi u prvoj godini nakon

investiranja povećati za 35%, dok će u slijedećim godinama rasti za 5%. Uvođenjem novih

radnika, pretpostavka je da će se troškovi osoblja povećati u prvoj godini nakon investiranja

za 30% a nadalje za 4%. Ostali troškovi povećati će se za 25% odnosno za 3% u narednim

godinama. Sve se ove pretpostavke temelje na činjenici da će robno i novčano tržište biti

stabilno.

Na temelju podataka možemo vidjeti da poduzeće ostvaruje dobit i da očekuje da će se ta

dobit povećavati. Zbog toga se odlučuje na investiciju. Dobit poduzeća sa investicijom već u

drugoj godini raste. Tako vidimo da je projekt isplativ.

Za osiguranje likvidnosti tokom izvedbe projekta sastavlja se Financijski tok poslovanja.

Razlikujemo primitke, koji predstavljaju one poslovne događaje koji dovode do povećanja

financijskog potencijala projekta i izdatke u financijskom projektu koji smanjuju financijski

potencijal poduzeća. Ukupni novčani tok obuhvaća unutarnje i vanjsko financiranje te pruža

vrijedan uvid u procese poslovanja, investiranja i financiranja u poduzeću.

U nastavku je prikazan financijski tok poduzeća sa i bez investicije na temelju prethodno

izrađenih računa dobiti i gubitka.

39

Tablica 6. Financijski tok poduzeća Obra 93 bez investicije

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87

Ukupno prihodi 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87

Izvori financiranja

2.UKUPNO IZDACI

Ulaganje u investiciju



Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

Anuitet 250.000,00

3.NETO PRIMICI 459.557,20 997.352,29 1.319.722,46 1.680.011,38

4.KUMULATIV

NETO PRIMITAKA 459.557,20 1.456.909,49 2.776.631,95 4.456.643,33


U tablici br.6 prikazan je Financijski tok poduzeća Obra 93 u naredne četiri godine ukoliko

poduzeće ne investira u kupnju kamiona. Analizom tablice vidljivo je da su neto primici

pozitivni pa poduzeće neće imati problema sa likvidnosti.

Tablica 7. Financijski tok poduzeća Obra 93 s investicijom

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47

Ukupno prihodi 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47

Izvori financiranja

2.UKUPNO IZDACI

Ulaganje u investiciju 733.326,14



Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

Anuitet 250.000,00 188.906,67 174.826,67 160.746,67

3.NETO PRIMICI -273.768,94 1.356.891,13 1.843.307,35 2.384.079,45

4.KUMULATIV

NETO PRIMITAKA -273.768,94 1.083.122,19 2.926.429,54 5.310.508,99


40

U tablici br.7 prikazan je Financijski tok poduzeća Obra 93 sa investicijom u narednih 4

godine. U prvoj godini neto primitak je negativan zbog investiranja u proširenje poduzeća, a u

narednim godinama je pozitivan. Neto primici iz Financijskog toka sa investicijom veći su od

neto primitaka bez investicije.

Kako bi mogli izračunati čistu sadašnju vrijednost, internu stopu profitabilnosti i razdoblje

povrata potrebno je sastaviti Ekonomski tok projekta.

Ekonomski tok projekta je prikaz svih primitaka, izdataka poduzeća i njihove razlike. Primici

u ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje već i ostatak vrijednosti projekta. Izdaci u

ekonomskom toku projekta su investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije, porezi iz

dobiti.

Razlika između Financijskog i Ekonomskog toka je u tome što se u Financijskom toku

projekta pojavljuju obveze prema izvorima financiranja (anuiteti), dok ih u izdacima

Ekonomskog toka projekta nema, što znači da oni ne smanjuju ekonomski potencijal ili

imovinu poduzeća, već samo financijski potencijal.

Tablica 8. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez investicije

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87

Ukupno prihodi 10.513.218,00 11.354.275,44 12.262.617,48 13.243.626,87

Izvori financiranja

2.UKUPNO IZDACI

Ulaganje u investiciju



Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

3.NETO PRIMICI 709.557,20 997.352,29 1.319.722,46 1.680.011,38

4.KUMULATIV

NETO PRIMITAKA 709.557,20 1.706.909,49 3.026.631,95 4.706.643,33


Iz tablice br.8 prikazan je Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez investicije. Vidljivo je da su

neto primici u četiri godine pozitivni, što je dobar znak za poduzeće.

41

Tablica 9. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 s investicijom

STAVKA/GODINA 2012 2013 2014 2015

1.UKUPNO PRIMICI 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47

Ukupno prihodi 10.513.218,00 14.718.505,20 15.895.985,62 17.167.664,47

Izvori financiranja

2.UKUPNO IZDACI

Ulaganje u investiciju 733.326,14



Porez na dobit 140.573,80 210.681,80 289.341,60 377.384,40

3.NETO PRIMICI -23.768,94 1.545.797,80 2.018.134,02 2.544.826,12

4.KUMULATIV

NETO PRIMITAKA -23.768,94 1.522.028,86 3.540.162,88 6.084.989,00


U tablici br.9 prikazan je Ekonomski tok poduzeća Obra 93 sa investicijom u kojem je kao i u

Financijskom toku sa investicijom neto primitak u prvoj godini negativan zbog investiranja u

kamion. U narednim godinama neto primici su pozitivni i veći od neto primitak ukoliko

poduzeće ne bi investiralo u kamion.

Navedenom analizom završava faza planiranja investicijskog projekta, te slijedi njegova

ocjena pomoću metoda i tehnika budžetiranja koji su navedeni u radu.

Za ocjenu projekta metodom neto sadašnje vrijednosti potrebno je odabrati stopu

diskontiranja. Odlučeno je da ona iznosi 10%. Investitor će uložiti jedan dio vlastitog kapitala,

a za ostatak koristiti će leasing. Potrebno je diskontirati neto primitke iz Ekonomskog toka

poduzeća sa investicijom primjenjujući diskontnu stopu od 10%.

42

Tablica 10.: Neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta

GODINA

NETO

PRIMICI

DISKONTNI

FAKTOR

SADAŠNJA

VRIJEDNOST

NETO

PRIMITAKA

2012 -23.768,94 1 -23.768,94

2013 1.545.797,80 0,909090909 1.405.270,73

2014 2.018.134,02 0,82644628 1.667.879,35

2014 2.544.836,12 0,7513148 1.911.973,04

UKUPNO 6.084.999,00 4.961.354,18

Izvor: izradio student prema podacima poduzeća Obra 93

Koristeći druge financijske tablice dobili smo diskontni faktor.

U tablici br.10 prikazan je izračun ocjene investicijskog projekta putem kriterija neto

sadašnje vrijednosti. Investicijski projekt je prihvatljiv jer je sadašnja vrijednost primitaka

pozitivna.

Metoda čiste sadašnje vrijednosti – izračuna se tako da od svih diskontiranih novčanih tokova

projekta oduzmemo vrijednost investicijskog ulaganja.

Čista sadašnja vrijednost 4.961.354,18-733.326,14 = 4.228.028,04 kn

Rezultat pokazuje da je investicija poželjna jer je čista sadašnja vrijednost veća od nule.

Tablica 11.: Razdoblje povrata

GODINA 1 2 3 4

NOVČANI TOK -23.768,94 1.545.797,80 2.018.134,02 2.544.836,12

KUMULATIVNI

NOVČANI TOK -23.768,94 1.522.028,86 3.540.162,88 6.084.999,00


Iz tablice je vidljivo da razdoblje povrata iznosi godinu dana i šest mjeseci. Odnosno

investicijski projekt isplaćuje se u prvih šest mjeseci nakon prve godine ulaganja. Preciznije

možemo dobiti razdoblje povrata tako da novčane tokove u drugoj godini podijelimo na

mjesečne tokove koje dodajemo prethodnoj godini do mjeseca u kojem novčani tokovi ne

pokriju troškove investicijskog ulaganja.

1.545.797,80/12= 128.816,48

43

23.768,94/128.816,48= 18,45 ≈ 1 godina i 6 mjeseci i 14 dana

Razdoblje povrata ostvareno je u onoj godini u kojoj su čisti novčani tokovi dosegli visinu

uloženih investicijskih troškova.

Tablica 12.: .Diskontirano razdoblje povrata

GODINA 1 2 3 4

NOVČANI TOK -23.768,94 1.405.270,73 1.667.879,35 1.911.973,04

KUMULATIVNI

NOVČANI TOK -23.768,94 1.381.501,79 3.049.381,14 4.961.354,18


1.405.270,73/12 mjeseci = 117.105,89

23.768,94/117.105,89 = 20,30 ≈ 1 godina 8 mjeseci 9 dana

Analizom tablice zaključuje se da je po kriteriju diskontiranog razdoblja povrata investicijski

projekt prihvatljiv. Razdoblje povrata iznosi godinu dana i osam mjeseci,

Posljednja metoda kojom se prikazuje učinkovitost projekta je Metoda indeksa profitabilnosti.

Predstavlja odnos diskontiranih novčanih tokova projekta u cjelokupnom vijeku efektuiranja i

njegovih investicijskih ulaganja.

Stavivši u omjer te podatke dobije se indeks profitabilnosti 6,76. Indeks je veći od 1 pa je

projekt prihvatljiv po ovoj metodi.

Indeks profitabilnosti = 4.961.354,18/733.326,14 = 6,76

U nastavku rada prikazana je učinkovitost projekta pomoću metode interne stope

profitabilnosti. To je diskontna stopa koja izjednačuje sadašnju vrijednost primitaka i izdataka

na nulu.

Matematički izračun prikazan je tako da su uzeti neto primici iz ekonomskog toka sa

investicijom, te različite diskontne stope po slijedećoj formuli:

44

Tablica 13.: Utvrđivanje stope profitabilnosti

DISKONTNA

STOPA

NETO SADAŠNJA

VRIJEDNOST

5000% 7335,92

6000% 2125,58

6800% -934,43

7000% -1589,68

Izvor: izradio student prema podacima

Tablica 13 sadrži nekoliko pokušaja izračunavanja interne stope profitabilnosti projekta. U

prvom pokušaju vidljivo je da navedena diskontna stopa nije interna stopa rentabilnosti jer

dovodi do pozitivne neto sadašnje vrijednosti. Slijede pokušaji diskontiranja većim

diskontnim stopama kako bi se neto sadašnja vrijednost svela na manju vrijednost. Računskim

postupkom utvrđeno je da se diskontna stopa nalazi između 6000% i 7000%. U nastavku je

prikazan postupak linearne interpolacije.

Interpolacijom je izračunato da je navedena diskontna stopa prihvatljiva i da će projekt imati

manje troškove a veće prihode poslovanja.

45

5.ZAKLJUČAK

Budžetiranje kapitala je stalna djelatnost koja se odvija u svim poduzećima. Da bi poduzeće

opstalo na tržištu mora stalno pratiti zahtjeve kupaca a i djelovanje konkurencije.

Jedna od glavnih zadaća menadžmenta je usmjeravanje poslovanja ka ostvarivanju povoljnih

financijskih rezultata.

Svako ulaganje u poduzeće potrebno je pomno razmotriti, odnosno napraviti dobru pripremu

plana jer priprema znači pola posla.

Osnovna funkcija budžeta je planiranje i kontrola aktivnosti društva izraženih u financijskim

terminima i uspostava tijeka operacija koje će donijeti zadovoljavajući dobitak . Budžeti se

obično dijele prema razdoblju koje obuhvaćaju i prema širini obuhvata aktivnosti poduzeća.

Budžetiranje kapitala postupak je donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu

poslovnu imovinu poduzeća. Radi se o dugoročnim investicijskim projektima.

Postupak budžetiranja kapitala provodi se u nekoliko koraka: pronalaženje investicijskih

oportuniteta, prikupljanje podataka, određivanje novčanih tokova investicijskih oportuniteta,

određivanje budžeta kapitala, vrednovanje i donošenje odluke te na kraju analiza izvođenja.

Prvi korak, pronalaženje investicijskih oportuniteta je najvažniji. Poduzeće koje ne ulaže u

inovacije i inovativne pothvate ne može konkurirati na zahtjevnom tržištu.

U današnje vrijeme većina malih poduzeća ne raspolaže sa dovoljnim novčanim sredstvima za

proširenje poslovnog pothvata. U tom slučaju javlja se potreba obraćanja financijskim

institucijama koji su pod određenim uvjetima spremni uložiti sredstva.

Za vrednovanje investicijskih projekata koriste se razne metode financijskog odlučivanja koje

se dijele na temeljne metode (metoda čiste sadašnje vrijednosti, metoda interne stope

profitabilnosti), dodatne metode (metoda razdoblja povrata, metoda diskontiranog razdoblja

povrata, metoda indeksa profitabilnosti, metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova),

posebne metode (metoda diferencije, metoda modificirane interne stope profitabilnosti,

kriterij anuiteta), specifične metode te druge nefinancijske metode.

U radu su detaljno objašnjene navedene metode te je prikazan primjer investicijskog ulaganja

malog poduzeća Obra 93 u kupnju kamiona. Poduzeće je ustupilo podatke financijskih

izvještaja: račun dobiti i gubitka sa i bez investicije, te financijskog i ekonomskog toka sa i

46

bez investicije. Metodom čiste sadašnje vrijednosti dolazimo do zaključka da je investicija

isplativa. Kada od svih diskontiranih novčanih tokova oduzmemo investicijsko ulaganje

dobijemo pozitivan rezultat. Razdoblje povrata ulaganja iznosi godinu dana i 6 mjeseci.

Analizirajući navedene izvještaje zaključuju se da je investicija poželjna.

47

LITERATURA

A) KNJIGE

1. Belak, V.:''Menadžersko računovodstvo'', M.A.K. GOLDEN, Zagreb, 1995.

2. Bendeković, J. i koautori: ''Planiranje investicijskih projekaza'', HKBO,

Zagreb,1993.

3. Chadwick, L.: ''Osnove upravljačkog računovodstva'', MATE Zagreb,2000.

4. Cingula, M.: ''Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat'', RRIF, Zagreb,

2001.

5. Ivanović,Z.: ''Financijski menadžment, Opatija, 1997.

6. Meigs & Meigs: ''Računovodstvo – Temelj poslovnog odlučivanja, MATE Zagreb,

1999.

7. Orsag, S.: ''Budžetiranje kapitala: Procjena investicijskih projekata'', Zagreb, 2002.

8. Van Horne, J.C.: ''Financijsko upravljanje i politika, MATE, Zagreb, 1997.

9. Vidučić, LJ.: ''Financijski menadžment'', RRIF, Zagreb, 2004.

10. Žanić, V.: ''Poslovni plan poduzetnika'', Masmedia, Zagreb,1999.

B) INTERNET

1. www.limun.hr

2. www.obra93.hr

3. www.poslovni.hr

C) ČLANCI

1.Bendeković J., 2008.: Analiza i struktura investicijskih projekata,

Računovodstvo,revizija i financije, br.4, str.80

2. Čorak T., Tvrtke koje dugoročno planiraju investicije donose veću zaradu, 2011,

br.307, str.39, RRiF

http://www.obra93.hr/

http://www.poslovni.hr/

48

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naslov tablice Stranica

1. Broj zaposlenih i struktura zaposlenika u

razdoblju od 2005.-2008.godina

35

2. Predračun početnih ulaganja 36

3. Plan otplate kredita 36

4. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 bez

investicije

37

5. Račun dobiti i gubitka poduzeća Obra 93 sa

investicijom

37

6. Financijski tok poduzeća Obra 93 bez

investicije

39

7. Financijski tok poduzeća Obra 93 s

investicijom

39

8. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 bez

investicije

40

9. Ekonomski tok poduzeća Obra 93 s

investicijom

41

10. Neto sadašnja vrijednost investicijskog

projekta

42

11. Razdoblje povrata 42

12.

13.

Diskontirano razdoblje povrata

Utvrđivanje interne stope profitabilnosti

43

44

49

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Sadržaj glavnog budžeta 9

2. Tipovi projekata

17

50

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad pod naslovom Budžetiranje kapitala u malom

poduzeću izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašiček. U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena

na kraju diplomskog rada. Tuđe stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala sa referencama s korištenjem bibliografskom jedinicom. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

STUDENT

Nikolina Vindiš

sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet nikolina …oliver.efri.hr/zavrsni/289.b.pdf ·...

Documents