strategija upravljanja rizicima · na upravljanje rizikom ne bi trebalo gledati kao na negativni...
Post on 24-Jan-2021
12 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA
OPŠTA BOLNICA SUBOTICA
2018 – 2021. godine
Izvorska 3 24 000 Subotica
Tel. 024/555 222 Fax. 024/555 267
e-mail: info@bolnicasubotica.com www.bolnicasubotica.com
1 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
PREDGOVOR
„Rizik nikada nećemo eliminisati, ali ga možemo smanjiti na minimum i njime upravljati“
Strategija upravljanja rizicima
Pored toga što su po zakonu dužni da obezbede sigurno okruženje koje ne predstavlja rizik, većina
članova osoblja želi, kao pojedinci, da vide da je praksa na njihovom radnom mestu sigurna i da nije
štetna po okolinu. Oni članovi osoblja koji preuzimaju rizik čine to verovatno zato što ga nisu svesni, a ne
zato što ga pasivno prihvataju.
Strategijom upravljanja rizicima postavlja se okvir za uvođenje prakse upravljanja rizicima kao
neophodnog elementa dobrog upravljanja, što je od izuzetne važnosti za kvalitet usluga – lečenje,
zadovoljstvo korisnika i sigurnost zaposlenih.
Strategija upravljanja rizicima predstavlja ciljeve i koristi od upravljanja rizicima, metodologiju procesa,
odgovornosti, način komunikacije, kao i pregled okvira kojeg je potrebno uspostaviti kako bi se uspešno
upravljalo rizicima.
Na upravljanje rizikom ne bi trebalo gledati kao na negativni koncept. On ne bi trebao rezultirati
„defanzivnom medicinom“ i ne radi se o ograničavanju kliničke slobode i suda. Upravljanje rizikom bi
trebalo koristiti da se osvetle nedostaci u upravljanju i kliničkim sistemima koje možda treba poboljšati.
OBSU
2 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
SADRŽAJ
1. Uvod...........................................................................................................................................3
1.1 Procesni pristup u upravljanju rizikom ...............................................................................3
1.2 Standardi kvaliteta i sistem upravljanja rizikom .................................................................4
2. Upravljanje rizikom ....................……………………………………………………………...4
2.1 Principi upravljanja rizikom.................................................................................................5
2.2 Vrste rizika ..........................................................................................................................6
3. Ciljevi upravljanja rizikom ........................................................................................................6
3.1 Opšti cilj ..............................................................................................................................6
3.2 Specifični ciljevi ..................................................................................................................7
4. Metodologija upravljanja rizikom ..............................................................................................7
4.1 Postavljanje ciljeva……………...........................................................................................8
4.2 Utvrđivanje/identifikacija rizika…………………………………………………………...8
4.3 Procena i rangiranje rizika..................................................................................................10
4.4 Reagovanje na rizik………………………………………………………………………12
4.5 Praćenje i izveštavanje........................................................................................................13
5. Obim i odgovornosti upravljanja rizikom ................................................................................14
5.1 Posebne uloge i odgovornosti………………………………………………………….....15
6. Komunikacija u procesu upravljanja rizikom ..........................................................................16
7. Ažuriranje strategije..................................................................................................................17
8. Ključni pokazatelji uspešnosti...................................................................................................17
9. Prilozi........................................................................................................................................18
OBSU
3 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
1. UVOD
Zdravstvena ustanova je izuzetno složen organizacioni sistem čije funkcionisanje zavisi od upravljanja
strukturom sistema, procesima i aktivnostima koje se realizuju tokom i u vezi procesa pružanja
zdravstvene usluge. Na ovu vrstu sistema, više nego na druge organizacione sisteme, utiču poremećaji iz
okruženja kao i poremećaji koji se mogu desiti u samom sistemu. Svaki proces i aktivnost koji se
realizuje u zdravstvenoj ustanovi je jednako važan, jer nosi određeni rizik koji može prekinuti lanac
kvaliteta.
Obaveza menadžmenta Opšte bolnice Subotica je da upravlja rizikom u svim segmentima organizacionog
sistema. To je uslov da se obezbedi pružanje najbolje moguće zdravstvene usluge obuhvatajući svih šest
zahtevanih dimenzija njenog kvaliteta. Visoka personalizovanost i kompleksnost ove vrste usluge zahteva
multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup upravljanju zdravstvenom ustanovom. Stoga je neophodno
da svi rukovodioci Opšte bolnice Subotica, kao i donosioci odluka poseduju znanje iz oblasti
menadžmenta i da ta znanja stalno unapređuju kako bi pravovremeno i na odgovarajući način odgovorili
svim rizicima i omogućili stalno poboljšavanje kvaliteta usluge uz korišćenje postojećih kapaciteta.
Centralno pitanje upravljanja ustanovom mora biti upravljanje kvalitetom usluge i mogućim rizicima koji
mogu uticati na kvalitet.
1.1 PROCESNI PRISTUP USPOSTAVLJANJU SISTEMA KVALITETA I UPRAVLJANJU RIZIKOM
Procesni pristup uspostavljanju QMS-a je zasnovan na „PLAN–DO-CHEC-ACTION (PDCA)“ ciklusu i
stalnom predviđanju rizika „RISK-BASED THINKING“. Procesni pristup i stalni PDCA ciklus
omogućuju nam da:
Planiramo svoje procese i njihove interakcije
Osiguramo adekvatne resurse za realizaciju procesa
Upravljamo resursima i procesima u cilju stalnih poboljšavanja preformansi organizacionog
sistema.
Predviđanje rizika nam omogućava da utvrdimo faktore koji mogu dovesti do neplaniranih odstupanja u
realizaciji procesa i funkcionisanja sistema kvaliteta. Uspostavljanjem preventivne kontrole se
pravovremeno minimiziraju negativni efekti. Sistem upravljanja kvalitetom i upravljanje rizikom mora
biti u skladu sa kontekstom našeg organizacionog sistema, što će obezbediti najbolje moguće ishode
lečenja, zadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i svih drugih zainteresovanih strana.
Pristup uspostavljanja ovakvog sistema zasniva se i oslanja na sedam principa:
1. Okrenutost korisnicima/pacijentima
2. Uključivanje zaposlenih
3. Liderstvo
4. Procesni pristup
5. Stalna poboljšavanja
6. Odlučivanje na osnovu činjenica
7. Upravljanje vezama
Specifičnost, kompleksnost, multidisciplinarnost i visoka personalizovanost zdravstvene usluge zahteva
usredsređenost na svih sedam principa kvaliteta i postavljanje pacijenta u centar pažnje. Praćenje puta
pacijenta i praćenje, merenje, analiziranje i unapređivanje prerformasi procesa koji direktno utiču na
OBSU
4 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
zadovoljstvo korisnika, ali i onih koji su u vezi sa njima, omogućavaju stalna poboljšanja kvaliteta
zdravstvene usluge u svim njenim aspektima.
Kako realizacija svakog procesa i aktivnosti nosi određeni rizik, može se konstatovati da se u svim
segmentima organizacionog sistema mora upravljati rizikom. Svaka zdravstvena usluga predstavlja mrežu
međusobno zavisnih i sledljivih procesa. Da bi se moglo upravljati svakim procesom neophodno je
zdravstvenu uslugu raščlaniti i dizajnirati kao mrežu procesa. Na taj način se omogućava jasan uvid u
neophodne resurse koje treba obezbediti za realizaciju svakog procesa ponaosob i performanse koje treba
pratiti, meriti, analizirati i poboljšavati kako bi se unapredio kvalitet date usluge.
1.2 STANDARDI KVALITETA I SISTEM UPRAVLJANJA RIZIKOM
Metodologija sistema upravljanja rizikom temelji se na standardima ISO 9001, kao i standardu EN
15224:2012 koji ima za cilj da definiše i prilagodi ISO 9001 na specifične uslove za zdravstvo. Polazna
osnova je sistem upravljanja kvalitetom definisan standardima za sekundarne zdravstvene ustanove
Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije.
Ova strategija utvrđuje zahteve za upravljanje rizikom gde bolnica:
Treba da pokaže sposobnost za dosledno pružanje zdravstvenih usluga koja ispunjava potrebe i
zahteve pacijenata, i koja je u skladu sa važećim zakonima i drugim regulativama i
profesionalnim standardima.
Ima za cilj da poboljša zadovoljstvo pacijenata kroz efikasnu primenu procedura, uključujući i
stalno poboljšavanje sistema upravljanja, kliničkih procesa i osiguranje usklađenosti sa
specifičnim zahtevima šest dimenzija kvaliteta zdravstvene usluge.
Razmišljanje na bazi rizika je važan zahtev svih pomenutih standarda.
2. UPRAVLJANJE RIZIKOM
Značaj upravljanja rizikom u zdravstvenoj ustanovi zahteva ozbiljan pristup kroz strateško planiranje na
svim nivoima kojem prethodi definisanje zajedničke sveobuhvatne strategije u pristupu upravljanju
rizikom. Politika upravljanja rizikom deo je politike kvaliteta Opšte bolnice Subotica, dokumentovana i
usklađena sa organizacionom strukturom, ciljevima i strategijom ustanove, stručnim normativima,
zakonskim i drugim propisima.
Tokom kreiranja i implementacije planova upravljanja rizikom uzeće se u obzir promenljive potrebe
našeg organizacionog sistema, specifični ciljevi, kontekst, struktura, operacije, procesi, usluge i konkretna
praktična primena. Stalne promene potreba i zahteva pacijenata, napredak nauke i tehnologije,
nepredvidivi epidemiološki uticaji, obavezuju nas da se upravljanju rizikom pristupi sistematično,
dosledno i u kotinuitetu.
Izbegavanje rizika u meri mogućeg, najvažniji je posao menadžmenta ustanove, a ukoliko se mogući rizik
ne može izbeći, mora se njime upravljati kako bi se posledice istog maksimalno umanjile. U tom smislu
neophodno je u datom organizacionom kontekstu izvršiti sveukupnu identifikaciju rizika, analizu i
evaluaciju rizika, kako bi se rizik i njegovi efekti mogli pratiti.
Praćenje i preispitivanje rizika i stalni PDCA ciklus omogućavaju detektovanje i svođenje na prihvatljivu
meru postojećih i novih rizika koji se javljaju tokom pružanja zdravstvenih usluga. Dokumentovanje
procesa upravljanja rizikom je od izuzetnog značaja kako se već uočeni rizici ne bi ponovili. Zapisi su
osnov za unapređenje metoda i alata menadžmenta kao i celokupnog procesa pružanja usluge.
Kontinuirana komunikacija je integralna i suštinska komponenta upravljanja rizikom. Ovaj dvosmerni
OBSU
5 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
proces omogućava praćenje i procenu rizika i donošenje osnovanih odluka o nivou rizika i potrebu za
jegovom obradom (Sl. 1).
Slika 1. Upravljanje rizikom sa ciljem izbegavanja ili svođenje rizika na prihvatljivu meru
IZBEGAVANJE RIZIKA
Postoje li alternativni procesi ili procedure koje će otkloniti rizik?
Ukoliko se rizik ne može otkloniti, njime se mora upravljati.
IDENTIFIKOVANJE RIZIKA
Koje infekcije su moguće?
Kako se prenose?
KO je u opasnosti (pacijent, osoblje)?
RAZMATRANJE RIZIKA ANALIZIRANJE RIZIKA
Kako će se identifikovati rizik? Zašto se pojavio (aktivnost, procesi)?
Ko preuzima odgovornost? Koje su verovatne posledice?
Kako će se promene pratiti i procenjivati? Kakav je stepen rizika (opasnosti)?
OCENA- EVALUACIJA RIZIKA
Šta se može učiniti da se smanji ili eliminiše rizik?
Kako se to može primeniti u konkretnoj situaciji (zaposleni, resursi...)?
2.1 PRINCIPI UPRAVLJANJA RIZIKOM
Rizik je efekat nesigurnosti na ostvarivanje zadatih ciljeva, pozitivan ili negativan. Upravljanje rizikom
predstavlja važnu ulogu u osiguranju pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite i usluga koje su sigurne za
pacijenta, osoblje i posetioce.
Definicije rizika
„Verovatnoća ili mogućnost da se desi nešto opasno, da dođe do gubitka, povrede ili nekog drugog
nepovoljnog događaja“.
(Oxford Dictionary)
„Verovatnoća da će sepojaviti neki nepovoljni događaj ili rezultati određenih izazova ili mogućnost
postojanja više od jednog ishoda“.
(Royal Society Report on Risk 1992)
KO
MU
NIK
AC
IJA
I K
ON
SU
LT
OV
AN
JE
PR
AĆ
EN
JE I
PR
OC
EN
A
OBSU
6 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Definicije upravljanja rizikom
„Identifikacija, analiza i ekonomska kontrola onih rizika koji predstavljaju pretnju resursima, ugledu i
mogućnosti zarade u nekom preduzeću...“
„Disciplina koja se odnosi na osiguranje i kontrolu kvaliteta koja uključuje aktivnosti čiji je cilj smanjenje
na minimum nepovoljnih efekata gubitka po ljudske, fizičke i finansijske resurse..“
Upravljanje rizikom u kontekstu zdravstvene zaštite obuhvata kliničke i nekliničke Službe. Definisano je
kao praksa u kojoj postoje procesi, metode i sredstva tj. alati i koje osigurava disciplinovano okruženje za
proaktivno donošenje odluka u kojem se:
Obavljaju različite aktivnosti u ustanovi
Vrši kontinuirana procena kako bi se utvrdilo šta može krenuti u neželjenom pravcu (rizici)
Identifikuju rizici koji postoje
Vrši procena tih rizika iz aspekta njihove moguće učestalosti, verovatnoće i ozbiljnosti
Utvrđuje kojim rizicima treba posvetiti posebnu pažnju
Eliminišu rizici koji se mogu eliminisati
Smanjuju efekti onih rizika koji se ne mogu eliminisati
Primenjuju strategije o postupanju sa tim rizicima
Uspostavljaju finansijski mehanizmi kojima će se apsorbovati finansijske posledice onih rizika
koje preostaju.
2.2 VRSTE RIZIKA
Rizik od povrede, infekcije ili komplikacije lečenjem (pacijenti/osoblje)
Finansijski rizik
Rizik od gubitka ugleda
Rizik od tužbi
Rizik po kvalitet usluga koje se pružaju
Rizik po okolinu/životnu sredinu
3. CILJEVI STRATEGIJE UPRAVLJANJA RIZIKOM
Ključni cilj upravljanja rizikom je smanjenje incidencije nesrećnih slučajeva, neželjenih događaja i
grešaka, čiji će rezultat biti sigurnija praksa, sigurniji sistemi rada, sigurnije prostorije i veća svest osoblja
o opasnosti i odgovornosti. Ključni cilj svakog sistema upravljanja kvalitetom jeste pružanje usluga koje
ispunjavaju najviše standarde zdravstvene zaštite. Rezultat toga je smanjenje troškova koje rizik sa
sosbom nosi. U tom smislu upravljanje rizikom i upravljanje kvalitetom imaju isti cilj, ali se na njih gleda
iz različitih uglova.
3.1 OPŠTI CILJ UPRAVLJANJA RIZIKOM
Cilj upravljanja rizikom u Opštoj bolnici Subotica usmeren na zaštitu korisnika usluga i zaposlenih, tako
što će se lokalizovati i svesti na minimum rizici koji su u vezi sa dostizanjem cilja, i to:
Izradom politika koje se odnose na izbor osoblja, zapošljavanje, obuku i razvoj, i jasnim
definisanjem opisa posla za sve zaposlene
Preduzimanjem samo onih aktivnosti za koje postoje odgovarajući resursi
Sprečavanjem nastanka propusta
OBSU
7 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Osiguravanjem da, ukoliko se desi propust, prduzmu koraci na njegovom rešavanju sa
minimalnim posledicama
Procenom poznatih okolnosti koje mogu imati uticaja na uspeh bilo koje aktivnosti. Izaberu se
samo one aktivnosti kod kojih postoji velika verovatnoća uspeha
Praćenjem kontinuiranih aktivnosti i resursa koji su na raspolaganju u odnosu na okolnosti koje se
menjaju i koje imaju uticaja na te aktivnosti.
Podelom iskustava u efikasnom odgovoru na rizike između organizacionih jedinica putem
efiksanog sistema komunikacije i primenom uspešnog modela upravljanja rizicima.
3.2 SPECIFIČNI CILJEVI UPRAVLJANJA RIZIKOM
Identificirati rizike, izvršiti njihovu procenu, a zatim ih eliminisati ili smanjiti na prihvatljiv nivo.
Uspostaviti sisteme i Procedure koje će se baviti identifikacijom rizika i to na proaktivan način.
Smanjiti direktni uticaj ili posledice i troškove incidenata koji se i dalje dešavaju, tako što će
seuspostaviti efikasne Procedure rešavanja incidenata.
Zaštiti prostorije bolnice od spoljnjeg nepovoljnog uticaja i uspostaviti kontrolu ulaska trećih lica.
Zaštiti osoblje bolnice od eventualnih tužbi i krivičnog gonjenja.
4. METODOLOGIJA UPRAVLJANJA RIZIKOM
Ciklus upravljanja rizikom zasnovan je na četiri osnovna elementa, odnosno aktivnosti (Sl. 2):
Postavljanje ciljeva
Identifikacija i analiza rizika
Postupanje po riziku
Praćenje i izveštavanje
Slika 2. Ciklus upravljanja rizikom
Postavljanje ciljeva
Identifikacija i procena rizika
Postupanje po riziku
Praćenje i izveštavanje
OBSU
8 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
4.1 POSTAVLJANJE CILJEVA
Osnovni preduslov za upravljanje rizicima je postojanje ciljeva, tj. željenog budućeg stanja čije se
ostvarenje očekuje u određenom periodu. Upravljanje rizicima je upravljanje pretnjama koje mogu
ometati ostvarivanje ciljeva i maksimizaciju prilika da se isti ostvare.
Stoga efikasno upravljanje rizicima treba da bude usmeranona strateške (opšte) i operativne (posebne)
ciljeve. Prilikom određivannja strateških ciljeva važno je utvrditi ključne poslovne procese tj. ključne
faktore uspeha za svaku aktvinost jednog procesa i sa njima povezane rizike. Na nivou organizacionih
jedinica razmatraju se rizici koji se odnose na aktivnosti tog nivoa, gde se odrađani proces i odvija.
Na osnovu definisanih ciljeva rukovodstvo razmatra događaje koji mogu ugroziti njihovo ostvarenje, te
preduzimaju određene mere za upravljanje rizicima.
Komponente upravljanja rizikom:
Opšte upravljanje rizikom
Politike i procedure
Rešavanje žalbi i zahteva za obeštećenjem
Procene rizika
Planovi za slučaj incidenata većeg obima
Zaštita od požara
Sistemi i oprema za zaštitu od požara
Obuka iz zaštite od požara
Upravljanje i kontrola infekcija
Obuka osoblja
Odlaganje otpada
Prostorije, zgrada i oprema
Strategija i komunikacije
Mere sigurnosti
4.2 UTVRĐIVANJE/IDENTIFIKACIJA RIZIKA
Nakon jasno utvrđenih ciljeva, kako bi se osiguralo njihovo postizanje, identifikuju se rizici, odnosno
pretnje koje mogu usporiti ili onemogućiti njihovu reapizaciju.
Ne postoji iscrpan spisak rizika koji mogu uticati na postizanje ciljeva ustanove. Na osnovu definicije
rizika koje su prethodno navedene, mogu se definisati sledeće kategorije rizika:
Sve što predstavlja pretnju ostvarivanju ciljeva organizacije, programa ili pružanju usluga
građanima
Sve što može da ugrozi ugled ustanove i poverenje javnosti u njen rad
Nedovoljna zaštita od nedoličnog ponašanja, zloupotrebe, pogrešne prakse ili štete po pacijenta ili
zaposlenog
Nepoštovanje propisa
Nesposobnost da se odreaguje,odnosno da se upravlja izmenjenim okolnostimana način koji će
sprečiti ili svesti na minimum negativne efektepromena na pružanje javnih usluga.
OBSU
9 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
U svim organizacionim jedinicama Opšte bolnice Subotica imenuju se koordinatori za rizike , koji imaju
zadataka da sa svojim timovima na nivou organizacionih jedinica identifikuju rizike, pripreme i ažuriraju
registre rizika (izmena propisa, nova saznanja o delovanju na rizike, nova sistematizacija i verovatnoće o
pojavi rizika).
Koordinatore za uspostavljanje procesa upravljanja rizicima i koordinatore za rizike na nivou
organizacionih jedinica imenuje direktor Opšte bolnice Subotica.
Pomoćnik direktora za kvalitet i upravljanje rizicima priprema smernice za upravljanje rizicima i njima
detaljnije uređuje način postupanja i relevantne obrasce za dokumentovanje rizika.
Identifikacija rizika uključuje identifikaciju potencijalnih rizika i uzrok rizika, kao i njegove potencijalne
posledice. Potrebno je obuhvatiti sve rizike koji bi se eventualno mogli dogoditi.
Proces upravljanja rizikom sastavni je deo srednjeročnog i dugoročnog planiranja u Opštoj bolnici
Subotica. Različiti interni i eksterni faktori (kao i njihovo udruženo delovanje) mogu značajno uticati na
ostvarivanje postavljenih ciljeva. Da bi se olakšalo prepoznavanje rizika i osigurala pokrivenost svih
područja rizika, strategija će utvrditi pet glavnih tipova rizika iz sledećih područja:
Tabela 1. Tipologija rizika
TIPOLOGIJA RIZIKA
Glavni tipovi rizika Područja koja se razmatraju kada se utvrđuju
potencijalni rizici
Ek
ster
ni
1. Rizici koji se odnose na eksterno
okruženje / izvan ustanove
Rizici makro okruženja (ekonomski, demografski,
prirodne katastrofe).
Odluke i prioriteti izvan institucije (odluke MZ,
PSZ, RFZO, pravna regulativa).
Vanjski partneri (lokalna samouprava, druge
institucije, udruženja građana, pružaoci usluga,
dobavljači, mediji).
Rspoloživost resursa, zapošljavanje
Inte
rni
2. Poštovanje rokova
Procesi javnih nabavki, odnosi sa dobavljačima –
određeni rokovi su pravno određeni I uključeni u
ugovore
3. Osiguranje kvaliteta
Subjekat mora osigurati kvalitet usluga svojim
korisnicima i zahtevati isto od svojih dobavljača
4. Informacione tehnologije
Pouzdanost funkcionisanja i zaštita informacija ima
ključni značaj za rad ustanove
5. Opšti
Usklađenost sa propisima, zaštita resursa,
ekonomičnost, efektivnost, efikasnost, uticaj na
ugled
OBSU
10 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Završnu fazu utvrđivanja rizika predstavlja jasna formulacija tj.opis određenog rizika, uzimajući u obzir
glavni uzrok rizika, kao i njegove potencijalne posledice (Obrazac 1 u prilogu).
Rizici se utvrđuju na obrascu za utvrđivanje i procenu rizika i evidentiraju se u registru rizika (Obrasci u
prilogu strategije).
Registar rizika je baza podataka za sve informacije o rizicima, sa ciljem smanjenja obima neizvesnosti
koji bi mogao biti pretnja ostvarenju ciljeva definisanih planom, kao i izmenjenih okolnosti i
pravovremenog reagovanja na njih.
Registra rizika uključuje sagledavanje svih potencijalnih rizika sa kojima se suočava bolnica prateći svoju
misiju i ispunjenje ciljeva, gde se rizici razlažu na odgovarajuće oblasti (npr: zaposleni, budžet,
informaciona bezbednost) i identifikuju radi upravljanja na svim nivoima.
Opšta bolnica Subotica uspostavlja i vodi dve vrste registra rizika:
1. Objedinjen registar na nivou Opšte bolnice
2. Posebne registre na nivou organizacionih jedinica u sastavu
Registri rizika vode se u tabeli koju ažuriraju koordinatori za rizike. Registar rizika na nivou Opšte
bolnice koriguje i ažurira Komisija za upravljanje rizikom.
4.3 PROCENA I RANGIRANJE RIZIKA
Merenje rizika proizilazi iz identifikacije rizika. Razmatra se u pogledu uticaja i verovatnoće.
Identifikovani rizici procenjuju se na način da se ocenom od 1 do 3 boduje verovatnoća da će se isti
dogoditi. Uticaj, kojim se procenjuje kojim intenzitetom će rizik delovati na posmatrani proces, takođe se
ocenjuje ocenama 1 do 3.
Intenzitet rizika dobija se množenjem bodova za uticaj, sa bodovima za verovatnoću nastanka (tako se
intenzitet rizika sa najvećim uticajem i najvećeom verovatnoćom događaja koji se boduju ocenom 3,
može proceniti sa najviše 9 bodova).
Formula za izračunavanje intenziteta rizika:
IR= U x V gde je
IR_ intenzitet rizika
U_bod za uticaj
V_bod za verovatnoću
Procenom rizika identifikuju se sve opasnosti kojima ishod može biti nepovoljni događaj. Procena rizika
vrši se za određenu radnu aktivnost na takav način da bude lako razumljiva ljudima na koje se odnosi.
Potrebno je voditi lokalnu evidenciju o ovim procenama na radnom mestu, kao i povremenim pregledima
kako bi se osiguralo da svaka ta procena bude relevantna za radnu aktivnost na koju se odnosi. Sve
procene rizika bi trebalo pregledati bar jednom godišnje.
Opšta bolnica Subotica za rangiranje rizika koristiće matricu 3X3, koja je prikazana u nastavku teksta.
Svi incidenti o kojima se izveštava ili potencijalne i moguće opasnosti, gradiraju se prema trenutnom
uticaju na pacijenta i potencijalnom budućem riziku za pacijente i ustanovu. Prilikom gradiranja koristi se
matrica rizika (prilog br. 1), uz preduzimanje sledećih koraka:
OBSU
11 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Korak 1: Ocena trenutnog uticaja ili očigledan rezultat incidentne situacije po pacijenta,
zaposlenog ili širu zajednicu
Korak 2: Verovatnoća ponavljanja sličnog incidenta u Ustanovi. U praksi ovo je vrlo subjektivno
i zavisi od znanja i iskustva osobe koja vrši procenu. Ukoliko je to moguće, treba koristiti savete
onih koji imaju potrebna znanja i iskustvo.
Korak 3: Najverovatniji ishodi incidentne situacije, ukoliko bi se desila ponovo. Određuje se na
osnovu Koraka 1.
Na osnovu procenjene kategorije rizika, incidentne situacije se razvrstavaju na sledeći način:
•Nizak rizik = označen zelenom bojom
• Rizik srednjeg intenziteta = označen žutom bojom
• Visok rizik = označen crvenom bojom
Ukoliko se incident već desio, potrebno je izvršiti momentalnu procenu ozbiljnosti incidenta, a za
ocenjivača nije potrebno da poseduje sve činjenice za vrijeme ocenjivanja incidenta. Incidente je, takođe,
moguće ocenjivati nakon razvoja strategije, koja ima za cilj da odredi potencijalno smanjenje rizika. Zbog
subjektivizma u procesu ocenjivanja, važno je da su osoba/osobe, koje su određene da vrše procenu
incidentnih situacija, prošle odgovarajuću obuku za to, te da se njihove veštine periodično proveravaju.
1. Matrica za procenu nivoa rizika
2. Ocenjivanje rizika
Verovatnoća Ozbiljnost/posledice Faktor rizika
Visoka 3 Kritično 3 Visoki rizik 6-9
Srednja 2 Veoma ozbiljno 2 Srednji rizik 4
Mala/nije verovatno 1 Manje ozbiljno 1 Mali rizik 1-3
OBSU
12 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
3. Prihvatljivost rizika
Prihvatljivost rizika Nivo rizika
Neprihvatljiv 4,5,6,7,8,9
Prihvatljiv 1,2,3
Opšte rangiranje rizika vrši se na osnovu zaključaka izvedenih tokom analize opšteg kontrolnog
okruženja, inherentnog rizika i merenja u pogledu uticaja i verovatnoće. Rezultati procene rizika se
evidentiraju u Registra rizika (Obrazac 2 u prilogu). Rangirani rizici po ozbiljnosti dati su u tabeli
Procedure upravljanja rizikom (A 01-5507, I-897).
Kod utvrđivanja granice prihvatljivosti rizika, Opšta bolnica Subotica polazi od „pristupa semafora“,
pri čemu zeleni rizici, a to su rizici koji se kreću u granici 1 do 3, ne zahtevaju dalje delovanje. „Žute
rizike“ treba nadzirati i upravljati njima sve do dovođenje u zonu zelene boje, ako je moguće. Žuti
rizici se kreću u zoni 3 do 4. „Crveni rizici“ ocenjeni najvišom ocenom rizika 6 do 9, zahtevaju
trenutnu akciju, a to su rizici koji se čiji su uticaj i verovatnoća događaja podjednako visoki ili
srednjeg intenziteta.
Opšta bolnica Subotica rizik smatra ozbiljnim ako je ocenjen najvišom ocenom za intenzitet (6 do 9),
i to u sledeći situacijama:
Ako predstavlja direktnu pretnju usoešnom ostvarenju cilja ili završetku aktivnosti (dijagnostike,
terapije ili drugog važnog procesa)
Ako će prouzrokovati značajnu štetu organizacionim jedinicama u sastavu bolnice
Ako će za posledicu imati štetu po život i zdravlaje pacijenta
Ako će za posledicu imati povredu zakona i drugih propisa
Ako će za posledicu imati značajne finansijske gubitke
Ako se dovodi u pitanje sigurnost zaposlenih
Ako ozbiljno utiče na ugled bolnice.
4.4 RAEGOVANJE NA RIZIK
Verovatnoća i uticaj rizika smanjuje se izborom odgovarajućeg odgovora na rizik. Odluka zavisi od
važnosti rizika, tolarancije i stava menadžmenta Opšte bolnice Subotica prema riziku.
Za svaki rizik treba odabrati jedan od sledećih odgovora na rizik:
Izbegavanje rizika – na način da se određene aktivnosti izvode drugačije
Prenošenje rizika – putem konvencionalnog osiguranja ili prenosom na treću stranu
Prihvatanje rizika – kada su mogućnosti za preduzimanje određenih mera ograničene ili su
troškovi preduzimanja mera nesrazmerni u odnosu na moguće koristi , s tim da rizik treba pratiti
kako bi se osiguralo da ostane na prihvatljivom nivou
Smanjivanje/ublažavanje rizika – preduzimanjm mera kako bi se smanjila verovatnoća ili uticaj
rizika.
OBSU
13 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Odgovarajuće planove postupanja utvrđuju rukovodioci organizacionih jedinica, kako bi se osiguralo
preduzimanje konkretnih radnji za postupanje u konkretnim rizicima, bez odlaganja. Važno je osigurati da
za svaku radnju (odgovor na rizik) odgovornost za izvršenje bude dodeljena pojedincu, koji je u registru
rizika naveden po imenu i funkciji, uz naznaku rokova sprovođenja. U određenim slučajevima, u kojima
se sa rizikom može postupati odmah i bez odlaganja, ili u kratkom vreenskom roku, nije potreban
razrađeni plan postupanja.
Rizici utvrđeni na nivou organizacione jedinice prosleđuju se od strane koordinatora za uspostavljanje
procesa upravljanja rizicima na postupanje Kolegijumu, ako je:
1. Rezidualni rizik ocenjen visokim intenzitetom (npr 6 do 9 bodova i pripada kritičnim rizicima)
2. Rizik utvrđen u područjima koje su od strateškog značaja za funkcionisanje ustanove (npr. Rizik
vezan za ljudske resurse koji zahteva razmatranje na najvišem nivou upravljanja).
Takođe, Kolegijum može raspravljati i ponovo proceniti rizike organizacionih jedinica u sastavu, te na
nivou strateških ciljeva doneti završnu procenu otkrivenih rizika i predložiti dodatne mere za ublažavanje
rizika. Rezultat može da bude donošenje akcionog plana kojeg izrađuje Pomoćnik direktora za kvalitet i
upravljanje rizikom, pri čemu je važno da planirane radnje za smanjvanje/ublažavanje rizika, u smislu
troškova, budu proporcionalne riziku.
U ovoj fazi razlikuju se dve vrste rizika:
1. Inherentni rizik – rizik ili niz rizika sa kojima se suočava subjekat ne uzimajući u obzir
uspostavljene kontrole i faktore koji ublažavaju rizike. Ovi se rizici generišu zbog uobičajenih
okolnosti, vrste aktivnosti koje se sprovode, a mogu biti eksterni i interni.
2. Rezidualni rizik – rizik nakon preduzimanja određenih aktivnosti na smanjenu/ublažavanju rizika,
i on se ne može u potpunosti otkloniti.
4.5 PRAĆENJE I IZVEŠTAVANJE
Peti korak procesa uključuje praćenje i izveštavanje o rizicima, tako da rukovodioci na svim
organizacionim nivoima upravljanja i Kolegijum mogu pratiti da li se intenzitet rizika menja, da li
upravljanje rizicima efikasno i da identifikuju dalje kacije kada je to potrebno. Ovo će obezbediti da se
ažurira Registar rizika, uzimajući u obzir stalne promene u okruženju, promene ciljeva, prepoznavanje
pojave novih rizika, dok drugi nestaju ili postaju manje značajni u pogledu prioriteta.
Praćenje efektivnosti procesa upravljanja rizicima je od velikog značaja, zbog čega ustanova mora da
obezbedi:
Postojanje jasne odgovornosti za upravljanje posebnim rizikom ili područjem rizika
Način izveštavanja, koji će naglasiti promene u prioritetima rizika i sve slučajeve u kojima se sa
rizikom upravlja efektivno
Da su u toku procedure koje će obezbediti pregled efektivnosti celokupnog procesa rizika
Da su uspostavljene metode za procenu učinka procesa upravljanja rizikom i uvedeni
odgovarajući standardi učinka, na osnovu kojih se ovaj proces može pregledati.
Kako bi praćenje rizika i izveštavanje bili efikasni, registri rizika i akcioni planovi redovno se ežuriraju u
pogledu:
Novih rizika
Rizika koji se tretiraju
OBSU
14 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Rizika koji su prihvaćeni
Rizika na koje se nije moglo delovati na planirani način, odnosno, revidiranih procena rizika.
Proces treba uspostaviti da bi se razmotrilo da li rizici postoje, da li su se pojavili novi, da li su se
verovatnoća i uticaj rizika promenili i da bi se izveštavalo o značajnim promenama kojima se
prilagođavaju prioriteti rizikai da bi osigurala efektivnost kontrole.
Pregled rizika i pregled procesa upravljanja rizikom su procesi koji se međusobno razlikuju i jedan ne
može biti zamena za drugi.
Pregled procesa treba da obezbedi:
Da se svi aspekti procesa upravljanja rizikom pregledaju najmanje jednom godišnje
Da su sami rizici podložni pregledu sa odgovarajućom učestalosti (pregled od strane rukovodstva
i nezavisni revizorski pregled)
Upozorenje rukovodstvu o novim rizicima ili na promene kod kod već identifikovanih rizika kako
bi se na te promene moglo pravovremeno reagovati.
Da bi se poboljšala efikasnost upravljanja rizicima, potrebno je uspostaviti odgovarajući sistem praćenja i
izveštavanja o rizicima u Opštoj bolnici Subotica, i to na sledeći način:
Nakon utvrđivanja, merenja rizika, i donošenja mera za iste, određuju se i nosioci istaknutih i
opisanih poslovnih procesa koji će se brinuti za odvijanje tih procesa na određeni način. Nosioci
poslovnih procesa zaduženi su za praćenje ostvarivanja ciljeva i upravljanje najvažnijim rizicima
koji mogu uticati na njihovo ostvarivanje.Cilj upravljanja je održavanje rizika na prihvatljivom
nivou.
Sastanci na mesečnom nivou visokog rukovodnog kadra i koordinatora za rizike, odnosno, kad
god se prema proceni naiđe na rizik od izuzetnog značaja, radi donošenja hitnih odluka i
sprovođenja mera za smanjenje/ublažavanje ili otklanjanje rizika, rokovima i odgovornim licima
za izvršavanje tih zadataka, kao i zbog potrebe ažuriranja podataka u Registru rizika.
Sastanci Kolegijuma radi pregleda i diskusije u kojoj meri su preduzete radnje bile efikasne,
razmatranja procene uticaja i verovatnoće nakon što su određene radnje u vezi tretiranja rizika
okončane.
Najmanje dva puta godišnje, koordinatori za rizike na nivou organizacionih jedinica izrađuju
izveštaje o upravljanju rizicima i dostavljaju ih Pomoćniku direktora za upravljanje rizikom.
Pomoćnik direktora za kvalitet i upravljanje rizikom priprema objedinjeni izveštaj o upravljanju
rizicima, pri čemu se obezbeđuje da su svi rizici odgovarajuće grupisani (po ciljevima, tipologiji
rizika) i dostavlja ih direktoru Opšte bolnice Subotica, kao i koordinatorima svih organizacionih
jedinica u smislu povratne informacije, čime se osigurava deljenje saznanja o rizicima i
rezultatima.
Ako radnje preduzete u cilju smanjivanja rizika ne dovode izloženost riziku ispod prihvatljivog nivoa,
rizik bi trebalo ponovo analizirati na nivou najvišeg rukovodtstva ustanove ili na nivou Kolegijuma.
5. OBIM I ODGOVORNOSTI UPRAVLJANJA RIZIKOM
Za Upravljanje rizikom u Opštoj bolnici Subotica odgovorni su svi zaposleni, a posebnu odgovornost ima
i Komisija za upravljanje rizikom Opšte bolnice Subotica, koja donosi i koriguje Planove upravljanja
OBSU
15 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
rizikom, Procedure i protokole za smanjenje rizika i inicira potrebne aktivnosti za smanjenje rizika.
Radnu grupu formira direktor Opšte bolnice Subotica.
5.1 POSEBNE ULOGE I ODGOVORNOSTI
Direktor bolnice
Odgovoran za određivanje strateškog smera i i stvaranje uslova za nesmetano sprovođenje svih
aktivnosti bolnice vezane za upravljanje rizikom.
Osigurava najviši stepen predanosti i podrške za sprovođenje strategije i plana upravljanja
rizikom.
Donosi Strategiju upravljanja rizikom i odgovarajuća uputstva za njeno sprovođenje.
Osigurava da je Registar rizika na nivou ustanoveimplementiran i da se redovno prati.
Stručni kolegijum
Osigurava efikasno upravljanje rizicima na svim nivoima Opšte bolnice Subotica.
Osigurava da se Strategija upravljanja rizikom ocenjuje najmanje jednom godišnje kako bi ona
bila usklađena sa potrebama i aktuelna.
Stvara uslove za efikasnu komunikaciju o rizicima sa zaposlenima.
Donosi završnu procenu otkrivenih najznačajnijih rizika.
Osigurava da se Registar rizika na nivou Opšte bolnice pregleda i ažurira najmanje dva puta
godišnje.
Pomoćnici direktora
Dužni su da osiguraju da se upravljanje rizicima u njihovim sektorima sprovodi u skladu sa
uputstvima za sprovođenje procesa upravljanja rizicima i da su u skladu sa Strategijom.
Dužni su da osiguraju da su svi zaposleni upoznati sa procesom upravljanja rizicima i da su
svesni zahteva koji se u tom smislu postavljaju.
Da podižu svest i uspostavljaju kulturu upravljanja rizicima na svim nivoima.
Dužni su da osiguraju da je Registar rizika implementiran u svim organizacionim jedinicama
sektora u njihovoj nadležnosti i da se redovno prati.
Da stvore uslove za nesmetano prepoznavanje, analiziranje i evidentiranje rizika, te određivanje
prioriteta i pokretanje akcije za njihovo smanjenje.
Da stvore uslove za nesmetano sprovođenje svih aktivnosti vezane za rizike definisane i utvrđene
u Akcionom planu postupanja.
Da osiguraju da upravljanje rizicima bude redovna tema na sastancima Uprave, kako bi se
omogućilo razmatranje izloženosti rizicima i ponovno postavljanje prioriteta na temelju efikasne
analize rizika.
Da osiguraju da se Registar rizika pregleda najmanje dva puta godišnje.
Da osiguraju sistemsko i pravovremeno izveštavanje stručnog kolegijuma o upravljanju rizicima
na nivou sektora kojim upravljaju.
Rukovodioci organizacionih jedinica/Upravnici Službi/Načelnici Odeljenja/Šefovi odseka
Da osiguraju svakodnevno upravljanje rizicima.
OBSU
16 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Da osiguraju da se u njihovim organizacionim jedinicama upravljanje rizikom sprovodi u skladu
sa Procedurom za upravljanje rizikom i ovom Strategijom.
Da osiguraju da su zaposleni svesni ključnih ciljeva, prioriteta i glavnih rizika sa kojima se
suočava njihova organizaciona jedinica i bolnica u celini.
Da podstiču zaposlene i da ih osposobljavaju za sistemsko prepoznavanje i rešavanje rizika koji
prete njihovim aktivnostima i iskorišćavanje prilika kojima će se bolje ostvarivati ciljevi i
poboljšati rezultati.
Da utvrđuju nove matode rada i budu inovativni.
Pomoćnik direktora za kvalitet i upravljanje rizikom
Koordiniše implementacijom procesa upravljanja rizikom na nivou bolnice.
Osigurava da su svi rukovodioci organizacionih jedinnica upoznati sa procesom (Strategijom i
Procedurama) upravljanja rizikom.
Da podstiče kulturu upravljanja rizikom na nivou ustanove i daje podršku rukovodiocima u
efiksanom upravljanju rizicima, jačanjem svesti najvišeg upravljačkog nivoa o potrebi sistemskog
pristupa upravljanju rizicima.
Osigurava da koordinatori za upravljanje rizikom budu adekvatno edukovani.
Da osigura izradu i ažuriranje Strategije o upravljanju rizicima, kao i odgovarajućih Procedura i
uputstava u skladu sa stepenom implementacije i razvoja procesa upravljanja rizicima.
Priprema godišnji izveštaj o pokazateljima uspešnosti sprovođenja Strategije upravljanja rizicima.
Rukovodilac jedinice za unutrašnju kontrolu/interni revizor
Da osigura reviziju ključnih elemenata procesa upravljanja rizicima.
Procenjuje adekvatnost, efektivnost i efikasnost kontrolnih mehanizama u odnosu na rizike.
Ukazuje na rizike, odnosno na neželjene događaje koji se mogu pokrenuti kao posledica
neadekvatnih ili neefikasnih kontrolnih mehanizama i daje preporuke koje idu u smeru njihovog
jačanja.
Zaposleni u Opštoj bolnici Subotica
Da budu svesni politike koja se sprovodi u vezi upravljanja rizicima u bolnici.
Podržavaju mehanizme i procese upravljanja rizicima.
Dosledno sprovode Procedure i uputstva za sprovođenje procesa upravljanja rizicima.
Aktivno učestvuju u procesima identifikacije rizika u svojoim organizacionim jedinicama.
Svaki novi rizik i neodgovarajuće postojeće mere kontrole u obavezi su da prijave neposrednom
rukovodiocu ili koordinatoru za upravljanje rizikom.
Da u svom radu primenjuju kontrolne mehanizme za kontrolu i ublažavanje rizika.
Da utvrđuju i razvijaju nove mehanizme i planove za dalje poboljšavanje kontrole rizika.
6. KOMUNIKACIJA I UČENJE U PROCESU UPRAVLJANJA RIZICIMA
Komunikacija unutar organizacije o pitanjima rizika predstavlja izuzetno važan segment u procesu
upravljanja rizicima, budući da je:
OBSU
17 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
Potrebno osigurati da svaki zaposleni razume, na način koji odgovara njegovoj ulozi, šta je
Strategija, šta su prioritetni rizici, i kako se njihova odgovornost u ustanovi uklapa u taj okvir
rada.
Potrebno osigurati da se iskustvo jedne organizacione jedinice može preneti i saopštiti ostalima
koji se susreću sa istim rizikom. Npr: ako se jedan deo organizacije susretne sa novim rizikom i
uspostavi kontrolne aktivnosti, takvo rešenje i iskustvo potrebno je preneti i ostalim delovima
organizacije, kako bi na isti efikasan način reagovali na isti rizik.
Potrebno osigurati da svaki nivo upravljanja u ustanovi aktivno traži i prima odgovarajuće
informacije o upravljanju rizicima u okviru svog delokruga kontrole koje će im omogućiti da
planiraju kontrolne aktivnosti u odnosu na rizike čiji nivo nije prihvatljiv, kao i uverenje da su
rizici koji se smatraju prihvatljivim pod kontrolom.
Sva komunikacija vezana za upravljanje rizicima obavlja se u pisanoj formi, koristeći sistem interne
dostave dokumenata i zapisa. Obaveštenja i informacije zaposlenim vezane za upravljanje rizicima
dostavljaju se putem elektronske pošte.
Komunikacija sa drugim organizacijama o pitanjima rizika takođe je izuzetno važna: Ministarstvo
zdravlja, Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, Fond za zdravstveno osiguranje, Domovi zdravlja,
Zavod za zdravlje, Lokalna samouprava itd. Povezanost i dobra komunikacija na horizontalnom i
vertikalnom nivou omogućava prevenciju i brzo otklanjanje uzroka i posledica rizika, kako u
kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga, tako i finansijskom poslovanju.
Kada je u pitanju edukacija zaposlenih sprovodi se sledeće:
Upoznavanje svih zaposlenih sa Strategijom upravljanja rizicima, uključujući i obavezu
upoznavanja novozaposlenih
Organizovanje radionica u vezi sa utvrđivanjem rizika prilikom izrade strateških dokumenata
Organizovanje radionica u vezi sa utvrđivanjem rizika prilikom izrade godišnjih
planova/programa rada organizacionih jedinica.
7. AŽURIRANJE STRATEGIJE
Na godišnjem nivou vrši se procena postojeće Strategije upravljanja rizicima, kako bi se osiguralo
blagovremeno prepoznavanje potreba za revizijom Strategije, kao i njena usklađenost sa Standardima, a
sve u cilju utvrđivanja mogućnosti za poboljšanje iste.
Svi učesnici u upravljanju rizikom dužni su da trajno čuvaju dokumenta vezana za upravljanje rizikom
koja dolaze u njihov posed.
Strategija upravljanja rizikom Opšte bolnice Subotica, Operativni plan upravljanja rizikom Opšte bolnice
Subotica, Operativni Planovi Timova, Procedure i Uputstva vezane za upravljanje rizikom dostupne su
svakom zaposlenom u elektronskoj formi u PDF formi na mreži OBSU
8. KLJUČNI POKAZATELJI USPEŠNOSTI
Efikasnost procesa upravljanja rizicima prati sa na osnovu dostavljenih polugodišnjih izveštaja od strane
organizacionih jedinica Opšte bolnice Subotica, odnosno ključnih pokazatelja uspešnosti.
Kako bi se proces upravljanja rizicima mogao pratiti, definišu se sledći ključni pokazatelji uspešnosti:
OBSU
18 STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OB SUBOTICA
1. Registar rizika na nivou bolnice i registar rizika na nivou organizacionih jedinica su uspostavljeni
2. Registri su pregledani i ažurirani na godišnjem nivou
3. Izveštaji od strane koordinatora za rizike su pripremljeni i dostavljeni dva puta godišnje direktoru
Opšte bolnice i Kolegijumu
4. Mere iz operativnog plana sprovedene su u roku utvrđenom za izvršenje i sve nove mere
ažurirane u Registru rizika za svaku organizacionu jedinicu bolnice
5. Identifikovane potrebe za obuku o upravljanju rizicima
6. Izvršene obuke
7. Održani sastanci na nivou organizacionih jedinica kako bi se omogućilo razmatranje izloženosti
riziku i ponovno uspostavljanje prioriteta.
Pregled/revidiranje ključnih pokazatelja uspešnosti vrši se dva puta godišnje.
9. PRILOZI
Prilog 1. Obrazac godišnjeg plana rada koje su u obavezi pripremiti sve organizacione jedinice
Prilog 2. Obrazac za utvrđivanje i procenu rizika
Prilog 3. Obrazac Registra rizika
Prilog 4. Obrazac za operativni plan delovanja
Prilog 5. Uputstva za uspostavljanje Registra rizika i Procedure
Izradio: Odobrio:
Dr sci med Gordana Krtinić dr sci med Slobodan Puškar
Pomoćnik direktora za kvalitet i direktor Opšte bolnice Subotica
upravljanje rizikom
top related