slobodna bosna [broj 806, 19.4.2012]
Post on 05-Apr-2018
269 Views
Preview:
TRANSCRIPT
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 1/84
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
FUAD KASUMOVI]: VIJE]EMINISTARA - PRORA^UNBEZ KR^MARA
www.slobodna-bosna.ba
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 2/84
Omot-2:CRNA.qxd 10.4.2012 13:01 Page 78
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 3/84
POLICIJA U [TRAJKUHiljadu razloga za smjenu Budimli}a
Vi{e od tisu}u pripadnika MUP-a KantonaSarajevo potpisali su peticiju za smjenuministra policije MUHAMEDA BUDIMLI]A(SDP) i za 23. april najavili jednosatni{trajk upozorenja; na{a novinarka otkrivarazloge zbog kojih su se sarajevskipolicajci pobunili protiv bahatog ministra,kako je Budimli} poku{ao posva|atinjihove sindikalne predstavnike i kojim sepritiscima slu`io kako bi discipliniraopoliciju
POSLOVNI FIJASKO GODINEPoskupljenje struje jedva pokrilo
gubitak EPBiH
Uprkos poskupljenju struje za 15,5 posto,Elektroprivreda BiH pod novom upravom,predvo|enom Elvedinom Grabovicom,poslovala je na samom rubu rentabilnosti;Slobodna Bosna analizira poslovnerezultate EPBiH u 2011. godini i otkrivauzroke zbog kojih je profit ove kompanijevi{estruko manji od o~ekivanog inajavljenog
SEKSUALNO NASILJE URATU U BiHPlanski dio zlo~ina~kog projekta
Silovanje po~injeno u ratovima bilo jepre{u}ivano stotinama godina, ali je uHa{kom tribunalu u posljednje dvijedecenije prepoznato kao namjerna ratnataktika, sistemsko oru`je protiv civilnogstanovni{tva i zlo~in protiv ~ovje~nosti;dokumentarni film koji je pro{le nedjelje
prikazan u Sarajevu “Kraj neka`njivosti:seksualno nasilje pred Tribunalom”, govorida je Tribunal odigrao historijsku ulogu ukrivi~nom gonjenju seksualnog nasiljapo~injenog tokom agresije na BiH
SHOPPINGOMANIJA UHERCEGOVINIMostarci su in
Na ru{evinama nekada{nje Stare bolnice ucentru Mostara za rekordnih godinu i poldana podignut je najmoderniji shoppingcentar u BiH u kojem je odmah zaposleno700 radnika, a nakon {to objekat budezavr{en, ta }e brojka narasti na 1.000uposlenika; ekipa SLOBODNE BOSNEposjetila je na dan otvorenja MEPAS MALLu Mostaru u kojem se kupcima nudi prekosto poznatih svjetskih brendova, a me|unjima, po prvi put u BiH, i modeli iz
najnovije kolekcije ZARE, PULL&BEARA,BERSHKE i STRADIVARIUSA
MODA POD OPSADOMFashion made in Sarajevo
U okviru programa “Modul Memorije“Internacionalnog teatarskog festivala
MESS, u Sarajevskom ratnom teatru
SARTR 16. aprila otvorena je izlo`ba “Modapod opsadom“; kroz fotografije DEJANAVEKI]A, A]IFA HODOVI]A iWOLFGANGA BELLWINKELA,predstavljene su kreacije sarajevskedizajnerice AMNE KUNOVAC-ZEKI] kojesu pod etiketom “Fashion Made in Sarajevo“nastale u periodu od 1994. do 1996. godine
ODA DRAGECUA ve} mu se bli`i sedamdeseta...
^ak i onima najmla|im ime i prezimehrvatskog kantautora DRAGE MLINARCA
(70) nije nepoznato, makar kaopredvodnika “Grupe 220” sa kojom je imaohrabrosti da snimi i objavi prvi rock LP naovim prostorima, danas antologijsku plo~u“Na{i dani”, iza{lu na Bo`i} 1968. godine;na{ saradnik, povodom promocije izdanjaDRAGO MLINAREC/KOLEKCIJA”, pi{e onjegovoj velikoj karijeri
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba
18
22
26
34
56
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
60
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.4.2012 0:07 Page 3
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 4/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.4
PRONEVJERA POTPORA
Federalnauprava policijezatra`iladokumentacijuod ministra
Lijanovi}a oisplati potporaFederalni je ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva JerkoIvankovi} Lijanovi} bio neugodnoiznena|en kada je po~etkom ovogtjedna dobio dopis iz Federalne upravepolicije u kojem se tra`i dokumentacijao podjeli jednokratne nov~ane potporepoljoprivrednicima. Kako smo objaviliprije petnaest dana, jednokratnupomo} (koja je u prosjeku iznosila 800KM) dobilo je ukupno 1.200 korisnika,me|u kojima je najmanje registriranihpoljoprivrednika, a najvi{e ~lanova isimpatizera Narodne stranke Radom zaboljitak. Sasvim izvjesna policijska
istraga o kriminalnoj raspodjelimilijunskih poticaja poljoprivrednicima uFederaciji nije i jedini problem ministraIvankovi}a Lijanovi}a. Iz istih su razlogapodizanje kaznene prijave protivfederalnog ministra poljoprivrede usrijedu (18. aprila) najavili i predstavnicivi{e udru`enja poljoprivrednika kojeJerko Ivankovi} Lijanovi} nije uspiokorumpirati. Tako su uz ministraLijanovi}a ostali samo ~elnici Savezapoljoprivrednih udru`enja Federacije
Na Regionalnoj donatorskoj konferencijikoja }e se 24. aprila odr`ati u Sarajevu, sciljem prikupljanja ~ak 580 milijuna eura zaobnovu i izgradnju ku}a izbjeglicama,najmanje }e novca dobiti istinski povratniciu BiH. Kako je, naime, ve} objavljeno,ambiciozni plan predvi|a da od prikupljenesume najvi{e novca dobiju Srbi koji su izHrvatske i BiH izbjegli u Srbiju - 333milijuna eura, potom izbjeglice u Hrvatskoj- 119 milijuna eura, dok je za rje{avanje problema prognanika u BiH namijenjen 101milijun eura. U pore|enju sa BiH, jedino }emanje novca oti}i u Crnu Goru, ne{to vi{eod 27 milijuna eura.
No, osim ~injenice da je za izbjeglice i
prognanike u BiH planirano neuporedivomanje sredstava nego {to }e dobiti Srbija iHrvatska, sporna je i namjena utro{kadonacija. Prijeko }e potrebna sredstva zaobnovu ku}a povratnicima, po svoj prilici, biti utro{ena za zatvaranje kolektivnihcentara, odnosno, lokalnu integraciju prog-nanika, {to je samo drugi naziv za njihovtrajni ostanak u sada{njim mjestima prebi-vali{ta. Prema najavama iz Ministarstva zaljudska prava i izbjeglice, od prikupljenog
novca se planira rje{avanje stambenogzbrinjavanja ukupno 5.400 obitelji ili 14tisu}a izbjeglih i raseljenih osoba. Od tog broja, bit }e zbrinuto 2.400 obitelji koje suizrazile `elju da se u BiH vrate iz Srbije iHrvatske, te isto toliko familija kojespadaju u kategoriju ugro`enih raseljenihosoba izvan kolektivnih centara u BiH.Osim za njih, novac }e biti osiguran i za600 obitelji Srba koji su u RepublikuSrpsku doselili iz Hrvatske. Sve skupa,3.850 ku}a i stanova bit }e obnovljeno za bh. povratnike u prijeratna mjesta stano-vanja, a 1.270 domova }e biti sagra|enoizbjeglicama koje su se odlu~ile za “lokalnuintegraciju“, odnosno ostanak na sada{njim
adresama.Protiv takvog rje{enja jedini su bili
predstavnici federalnog Ministarstva rase-ljenih osoba i izbjeglica, dok su njihovekolege iz Republike Srpske i Srbije ve}najavile spremnost lokalnih vlasti da zaSrbe koji su izbjegli iz Federacije BiH iHrvatske osiguraju zemlji{te na kojim }e biti izgra|ene nove zgrade i ku}e, kako bise trajno rije{ilo njihovo stambeno pitanje.
(S. Mijatovi})
OSTANAK, A NE POVRATAK
MINI MARKET
Od planiranih 101 milijuneura za pomoć izbjeglicama
u BiH, trebalo bi bitiobnovljeno samo 3.850 kuća
istinskih povratnika
DOBROSUSJEDSKA RASPODJELA PARA U pore|enju sa BiH, za izbjeglice uSrbiji, uglavnom Srbe iz Hrvatske,planirano je trostruko vi{e sredstava
DOBROSUSJEDSKA RASPODJELA PARA U pore|enju sa BiH, za izbjeglice uSrbiji, uglavnom Srbe iz Hrvatske,planirano je trostruko vi{e sredstava
JerkoIvankovi}Lijanovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.4.2012 0:29 Page 4
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 5/84
FOTO NEDJELJE
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 5
BiH predvo|eni AvdomMuslimovi}em, koji su nenadanoodustali od najavljenih prosvjeda.Spekulira se, me|utim, da je ~ak 14~lanova u`e i {ire Muslimovi}eve obiteljiod ministra Lijanovi}a dobilo jednokratnu nov~anu potporu! (S.M.)
NEDA]A SA ZADA]OM
Predsjedni{tvo
BiH izdiktiralo“doma}uzada}u“ {efuMIP-a ZlatkuLagumd`ijiPredsjedni{tvo BiH zadalo je prili~noobimnu “doma}u zada}u“ ministruvanjskih poslova BiH ZlatkuLagumd`iji. Nalo`eno mu je da u rokuod 60 dana Predsjedni{tvu BiH dostavisveobuhvatni pregled i analizu stanja uMIP-u i diplomatsko-konzularnoj mre`iBiH, “s ciljem da se osigura kvalitetnijepredstavljanje BiH na me|unarodnomplanu“.Lagumd`ija je dobio i zadatak daPredsjedni{tvo BiH u roku od 60 dana“informira o stepenu izrade zakona oMIP-u“, i da u suradnji s drugimdr`avnim institucijama u roku od 90dana predo~i prijedlog mjera koje jepotrebno poduzeti u oblastiekonomske diplomatije.Kako smo doznali, zada}u Lagumd`ijuuglavnom je doktirao bo{nja~ki ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi},uz punu podr{ku @eljka Kom{i}a iNeboj{e Radmanovi}a.
MINI MARKET
Otvaranje “Parkanobelovaca” u Mostaru
Franjo Topi} iTon~i Stani~i}Franjo Topi} iTon~i Stani~i}
Ivo Josipovi}, LjuboBe{li} i Franjo Topi}Ivo Josipovi}, LjuboBe{li} i Franjo Topi}
ZlatkoLagumd`ija
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.4.2012 0:30 Page 5
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 6/84
“Rasim Deli} nije zlo~inac, naprotiv, on je komandantkoji je sprije~io zlo~ine, sprije~io osvetu onih Bo{njakakojima su najbli`i pobijeni, poklani, silovani...“, kazao je~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} na obilje`ava-
nju druge godi{njice Deli}eve smrti. Deli} je u Haaguosu|en na tri godine zatvora zbog “nespre~avanja“ zlo~ina.
Istog dana, istovremeno, u Trusini je obilje`avanadvadeseta obljetnica ubistva dvadeset i dvoje Hrvata.Istovremeno je obilje`avano dvije decenije od masakra
120 Bo{njaka u Ahmi}ima, ali neka mi bude dopu{teno,
budu}i da sam o tom pokolju prvi pisao istoga dana kadase desio s lica mjesta, i mnogo, mnogo puta nakon toga,da se u ovom ~lanku njime ne moram baviti.
Na su|enju koje se odvija pred Sudom BiH pripadnicima jedinice “Zulfikar“ optu`enim za taj zlo~in,nekoliko svjedoka kazalo je da je pokolj nad Hrvatimanaredio dozapovjednik te jedinice Nihad Bojad`i}.
Ko je, ako }emo slijediti Izetbegovi}evu logiku mo-tiva za zlo~ine, od Bojad`i}evih najbli`ih, rodbine, prij -atelja “ubijen, zaklan, silovan“, da bi se on svetio trusi-nskim Hrvatima? Kada sam ga upoznao, u prvim danima1993. na Igmanu, Bojad`i} mi je kazao da je rodom izSand`aka, da mu je familija dobrostoje}a, ~ini mi se da je pominjao oca koji ima lanac mesara u nekom sand`a~komgradu.
“Mogao sam ostati kod ku}e, biti bogat, u`ivati, ali jasam do{ao da pomognem Bosni i njenom narodu uodbrani“, tako mi je kazao.
Zaobi}i }u i masovni zlo~in nad Hrvatima u Trusini, io njemu se manje-vi{e sve zna nakon dosada{njeg toka
su|enja pripadnicima odreda “Zulfikar“. O tome jedetaljno govorila R asema Handanovi} Zolja, pripadnicatog odreda koja je potanko opisala likvidacije, uklju~uju}ii svoju neposrednu ulogu u njima. Svjedo~io je o tim
zvjerstvima i za{ti}eni svjedok-insajder.U iskazu ovog potonjeg prona|oh potresnu pri~u kojame dotukla. Pri~u u djevojci Milici Markovi}. Ne{to sami prije ovoga, prili~no bezuspje{no i na~elno, poku{aosaznati o tragi~noj sudbini ove djevojke.
Saznao sam da je Srpkinja rodom iz Had`i}a. Da ju jerat zatekao negdje na Jadranu. Da se po svaku cijenu
`eljela vratiti u Bosnu. Da je na autocesti na makarskojrivijeri ustopala automobil Zulfikara Ali{page kojim seodvezla na Igman. Da je ostala u “Specijalnoj jedinici za posebne namjene“, “Zulfikar“ i da je bila Zukinaljubavnica. Pa da je promijenila ime i zvala se ElmaOmerovi}. Da je poginula tokom rata.
O
no {to nisam znao je da je Milica-Elma ubijena,odnosno zaklana, po nalogu Nihada Bojad`i}a, {tosu u Sudu BiH nezavisno jedno od drugog potvrdili
i za{ti}eni svjedok i R asema Handanovi} Zolja.Kakav zlo~in, kakav stra{an, podmukao, kukavi~ki,
zvjerski zlo~in! Od koga je Bojad`i} branio ljubavnicusvoga komandanta, koga je osve}ivao kada je naredio dase Milica-Elma zakolje?! Kako je na taj zlo~in reagiraonjegov komandant i ljubavnik nesretne djevojke Zulfikar Ali{pago? Ako je ve}, po Izetbegovi}evim obja{njenjima,osveta bila motiv za “bo{nja~ke zlo~ine”, zar ne bi bilovite{ki da se, na bilo koji na~in, Ali{pago osveti ubicisvoje ljubavnice?
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Muslimović se “vadio“ kako je jedinicom “Zulfikar“ zapovijedaoosobno general Sefer Halilović, a činjenicu da on kao načelnikbezbjednosti ništa nije znao o zločinima objasnio ovako: “Godinama
se šutjelo jer se sprečavalo da informacije o tome odu iz ‘zoneodgovornosti’, jer da se pustilo da sve bude spontano, one bi sigurnoprocurile u javnost“. O čemu general Muslimović govori, o kakvoj javnosti, pa nije riječ o skandalu nekakve estradne zvijezde, pa dainformacije “procure u javnost“! Te je informacije o zločinimatrebala prikupiti služba na čijem je čelu on bio tokom cijelog rata, amožda je još uvijek! Pa ih proslijediti tužiteljstvu na daljnjeprocesuiranje
ODRED “ZULFIKAR“ - RATNI PUT
Pi{e: SENAD AVDI]
Ko je trebao na vrijeme zaustaviti i ka
Iluzije:Iluzije.qxd 18.4.2012 18:07 Page 6
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 7/84
Ima tu jo{ jedna jeziva, krvava storija:kako je po istom zlo~ina~komscenariju likvidiran jo{ jedan “nepravovjerni“ pripadnik ove jedinice
Ivica ^avlovi} Ivek. I o tome se svjedo~ilo ovih dana pred Sudom BiH.Postoji mnogo indicija da je u istom zlo~ina~kom tornadu na
Igmanu `ivot izgubio mladi} koji se prezivao Ho{i}, sin proslavljenog fudbalera Idriza Ho{i}a, Prijedor~anina koji je slavustekao u beogradskom Partizanu , bio i reprezentativac Jugoslavije,karijeru nastavio u Njema~koj.
Mladi} je napustio studije, do{ao iz Njema~ke na Igman da se bori i tu biva likvidiran, vjeruje se od istih po~inilaca kojima se sudina Sudu BiH za zlo~in u Trusini.
Nije bogzna kakva cvje}ka bio Samir Kafed`i} Kru{ko, “Jukinvuk“ sa Alipa{inog Polja, daleko od toga, ali kakav bio da bio, nijezaslu`io da ga se ustrijeli ko pseto, metkom u sljepoo~nicu, naIgmanu u prvim mjesecima 1993. godine. I u tom slu~aju su“pravdu“ u svoje ruke preuzeli pripadnici “Specijalnog odreda za posebne namjene“, a, pri~alo se, da je taj posli} obavio Bojad`i},
li~no i personalno.Priznajem da za mnoge od ovih zlo~ina prije ovoga su|enja
nisam znao. Ali neko je morao znati. Specijalna jedinica za posebnenamjene “Zulfikar“ nije bila izvan sistema rukovo|enja ikomandovanja Armije BiH. Bila je unutar njega. Nisu to biliodmetnuti, bijesni “psi rata“, nego legalna jedinica u “jedinolegalnoj vojsci - Armiji BiH“. Za to postoje mnogi materijalnidokazi, dokumenti, presretnuti razgovori od kojih su mnogi ve} predo~eni na Sudu Bosne i Hercegovine.
Svjedo~ili su u predmetu Trusina, pred Sudom BiH najodgovornijiljudi Armije BiH, bezbjednjaci, moralisti, general Fikret Muslimovi},
koji je morao biti o svemu informiran. Muslimovi} se “vadio“ kako je jedinicom “Zulfikar“ zapovijedao osobno general Sefer Halilovi}, a
~injenicu da on kao na~elnik bezbjednosti ni{ta nije znao o zlo~inimaobjasnio ovako: “Godinama se {utjelo jer se spre~avalo da informacije otome odu iz ‘zone odgovornosti’, jer da se pustilo da sve bude spontano,one bi sigurno procurile u javnost“. O ~emu general Muslimovi} govori,o kakvoj javnosti, pa nije rije~ o skandalu nekakve estradne zvijezde, pada informacije “procure u javnost“! Te je informacije o zlo~inima trebala
prikupiti slu`ba na ~ijem je ~elu on bio tokom cijelog rata, a mo`da je jo{uvijek! Pa ih proslijediti tu`iteljstvu na daljnje procesuiranje.
Sefer Halilovi}, kojem je “Zulfikar“ svakodnevno referisao o“borbenim aktivnostima“, tako|er ni{ta nije znao o zlo~inima, pastoga nije ni{ta poduzeo da se zaustavi vi{egodi{nji, kontinuirani,dakle, krvavi pir razularene bande zlo~inaca “za posebne namjene“.Biv{i na~elnik SDB-a Sarajeva Munir Alibabi} na Sudu BiH podastro je zavidnu koli~inu presretnutih razgovora Halilovi}a iAli{page iz kojih je lasno i{~itati postojanje lanca subordinacije.
Ne zna vjerovatno ni Bakir Izetbegovi} da je u prvim mjesecima1994. Zulfikar Ali{pago iz Bosne i Hercegovine iza{ao uavionu u pratnji njegovog oca Alije. Kako bi on to mogao
znati? Niko o ratnoj pro{losti Nihada Bojad`i}a ni{ta nije znao kadaga je predlo`io na visoku du`nost u Zajedni~koj komandi oru`anihsnaga Bosne i Hercegovine, gdje je sretno i bezbri`no, ba{ onako brigadirski, djelovao i na visokoj nozi `ivio sve dok nije uhap{en!
Mogu me svi oni ubje|ivati, dok se ne useru, da ni{ta znali,nikad ~uli za stra{ne zlo~ine Specijalne jedinice za posebnezlo~ine... Nemogu}e, nemogu}e!
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
zniti Specijalnu jedinicu za posebne zlo~ine?!
STRAVI^NOSVJEDO^ENJE-PRIZNANJE
Rasema Handanovi} Zolja nijeu sudnici {tedila nikoga, pa ni sebe
Iluzije:Iluzije.qxd 18.4.2012 18:08 Page 7
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 8/84
^ETVRTAK, 12. APRILKomentari{em za Oslobo|enje , u tele-
fon, dana{nje reagiranje EMIRA KUSTU-RICE u tom listu. Kazao re`iser: “Pogledajte samo face ove dvojice: (glumcaEmira Had`ihafizbegovi}a i mene) pa zanjima ro|ena majka ne bi zaplakala.“
[to je najgore, Re`iser misli da je to a)duhovito, b) morbidno duhovito. Ako je tonekada u njegovo vrijeme bilo morbidna{ega, prestalo je biti odavno, ofucalo se i sa pravom zaboravilo. Dakle, {to bi se reklo,stari fol, nova budala.
Ako ho}e da ~uje {ta je autenti~na,izvorna, morbidna, postmodernisti~ka, {egau Sarajevu, evo mu. Umrla jednom mom poznaniku mater, Ifeta recimo da se zvala,on nije pio godinu-dvije prije toga. Panakon d`enaze ode s rajom u kafanu Mir naBarama, skupilo mu se, i naru~i konobaru:“Daj mi pivu, al’ da je hladna ko Ifeta.“ Dazna ove nove sarajevske “folove“, Kusta bise izdigao na nivo Tarkovskog!
PETAK, 13. APRILI{~itavam svjedo~enje AMORA MA[O-
VI]A s po~etka sedmice na su|enju protivRADOVANA KARAD@I]A u Haagu.
Nema {ta Karad`i} nije poku{ao, kojim setehnikama (uklju~uju}i i psihijatrijske zam-ke) nije koristio da izbaci Ma{ovi}a iz
takta, Amor je to elegantno, gospodskiistrpio. Nazovem Ma{ovi}a i ~estitam muna svjedo~enju, mirno}i, na tome {to se nijezaka~io na provokacije, li~ne diskvali-fikacije. “Ali, vjeruj mi, nije to ba{ jednostavno bilo otrpiti“, veli mi. “Znam, buraz,zato sam te i nazvao da ~estitam.“
SUBOTA, 14. APRIL“Amina Lagumd`ija je avionsku kartu
za Kuvajt platila iz svog d`epa“, demantujeDnevni avaz pisanje pojedinih portala da je
supruga ministra vanjskih poslova BiH u prijateljski Kuvajt putovala u tro{ku dr`ave.
Znao sam da Lagumd`ija “pekaru hlje- ba ne pla}a“, da ga u kafani drugi ~a{}avajui gotive, ali da nije u stanju iz svog d`epa platiti `eni avionsku kartu, ve} ona moratiturati ruke u svoj (d`ep), e to je previ{e!
Izgleda da su u pravu oni njegovi politi~ki i medijski du{mani koji tvrde da“Profesor ima zmiju u d`epu“...
NEDJELJA, 15. APRILPrimijetili ste da sam presko~io da
spomenem fenomenalnu pobjedu boksa~aADNANA ]ATI]A od preksino} u Njema~koj. Presko~io jesam, zaboravionisam. Snimio sam i jutros dva-tri putagledam snimku me~a. Svaki puta kad ponovim snimku, Adnan bolji od samogasebe!
PONEDJELJAK, 16. APRILU povodu dvadesete godi{njice otkako
je KK Partizan osvojio titulu prvaka Evropeu ko{arci, jutros na RTS-u prikazuju isje-~ke iz filma tim povodom napravljenog.Govore glavni akteri, igra~i, trener @eljkoObradovi}... Bilje`im izjavu PREDRAGADANILOVI]A: “Bio je to ogroman uspjehza celu na{u zemlju koja je tada pro`ivljavala u`as.“ Na koju je zemlju “koja je pro ivljavala u`as“ Danilovi} mislio, neznam. Ako je mislio na Bosnu, u kojoj jero|en, u pravu je. Tog 16. aprila 1992.gledao sam finale iz Istanbula kod ku}e inakon {to je Sa{a \or|evi} u zadnjojsekundi ubacio fantasti~nu trojku, ~etni~ki
artiljerci sa brda su to proslavili burno itemeljito: raketirali su zgradu Televizije.Rakete su letjele preko zgrade na Alipa-{inom u kojoj je odrastao Danilovi}...
Ali, dobro to, zaboravimo pro{lost, gle-dajmo od ~ega se `ivi.
Nego, kad smo ve} kod ko{arke, znateonaj kad nana tr~i i bez du{e, na Alipa{i-nom, uska~e u tramvaj i pita voza~a: “Je litrojka?!“ “Nije, nano, nagazili ste liniju!“
UTORAK, 17. APRILOpet jedna srbijanska televizija. “Danas
je u Oslu nastavljeno su|enje AndersuBreiviku, koji je pro{log ljeta ubio 77 ljudiu Norve{koj, {to je najve}i zlo~in nad
civilima u poslijeratnoj Evropi.“ Mo`da bi
se Breivik s tom konstatacijom i slo`io, alinisam siguran da se ne}e naljutiti Dra`en
Erdemovi}. On je, me|unarodno potvr|enirekorder u “disciplini“ najve}eg pojedina-~kog zlo~ina nad civilima - 600 ljudi koje jestrijeljao u Branjevu u julu 1995. te{ko da}e iko u skorije vrijeme nadma{iti...
SRIJEDA, 18. APRILTu`ioca Olega Čavku na su|enju [ejla
Turkovi} naziva “haker iz Breze“; ministraKMUP-a Muhameda Budimli}a uvelikozovu “Mr. Been“; ~ak i najbli`i suradnici ikolege dr`avnog ministra Damira Had i}aodmilja zovu “Nole“. Svi su ti nadimcinastali na ovim stupcima. Pa nek’ se nekousudi da ka`e kako mediji nemaju nikakvogutjecaja na javnost!
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
Iluzije:Iluzije.qxd 18.4.2012 19:12 Page 8
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 9/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:07 Page 2
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 10/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.10
MRAK IZ RA^UNA
I Lagumd`ija iTihi} rado biraskinuli brak SDP-a i SDA,ali “{ta je
alternativa“?!Nacrt bud`eta dr`avnih institucija BiHpro{ao je prvi, ali i najva`niji filter -usvojen je ve}inom glasova u Vije}uministara BiH. Protiv predlo`enogbud`eta, kako su i obe}ali, glasali suministri iz reda SDA, no bo{nja~kupodr{ku bud`etu obezbijedio je glasministra iz SDP-a Zlatka Lagumd`ije.Tokom burne rasprave o nacrtubud`eta, Lagumd`ija je pritiskao SDAda podr`i bud`et, a kad se uvjerio da}e SDA glasati protiv, zaprijetio jeTihi}u da }e razvrgnuti crveno-zelenukoaliciju SDP-a i SDA.Po svomu sude}i, Lagumd`ija je Tihi}uprijetio iz prazne pu{ke. Nije tajna da biLagumd`ija rado raskinuo savez sa
Tihi}em, kao {to nije tajna da ni Tihi}nije presretan u politi~kom braku sLagumd`ijom, ali njihov savez ipak }epre`iveti jer naprosto “nemaalternativu“.Prekompozicija parlamentarne ve}inemogu}a je na samo jedan na~in -ulaskom u vlast SBB-a FahrudinaRadon~i}a, no sude}i po njegovimposljednjim izjavama, lider SBB-a nijezainteresiran za ulazak u vlast na(samo) dr`avnoj razini, bezraspakivanja saveza SDP-a i SDA ukantonima i Federaciji BiH. (A.M.)
MINI MARKET
Po~etkom ove nedjelje u sarajevskomhotelu Bosnia odr`ano je tradicionalnodru`enje dobitnika najvi{ih ratnih vojnih i policijskih priznanja, “Zlatnog ljiljana“ i“Zlatne policijske zna~ke“. Okupili su sena jednom mjestu brojni heroji odbraneSarajeva i Bosne i Hercegovine, VahidKaraveli}, Dragan Viki}, Kemal Ademovi}, Fikret Prevljak, Ismet Had`i},D`evad Ra|o, Samir ^aji} Čaja, ZlatkoMileti}... Bila je to jedinstvena prilika dase jedni drugima izjadaju, po`ale da suzaboravljeni i da “nije ovo ono za {ta su se borili“, ali i da zajedni~ki nastupe prema
institucijama vlasti u ostvarivanju svojih prava i rje{avanju statusa.
Razo~aranost biv{ih boraca mo`da jenajbolje sa`eo penzionisani general,komandant odbrane Dobrinje, IsmetHad`i} Mutevelija, koji je ispri~aoilustrativnu anegdotu. “Nedavno mi ovi izvlasti rekli da kada umrem, imamobezbije|eno mjesto za mezar u haremuAlipa{ine d`amije. Rekao sam im, a evoka`em i vama, ratnim drugovima: Nemojda biste se usudili da to uradite! Dra`e }emi biti da me sahranite na Vlakovu me|u,ako treba, i Srbima.“ (S.B)
STAJAO SAM KRAJ SVOGA MEZARAGeneral Ismet Hadžić
unaprijed odbio“nemoralnu ponudu“ da
ga sahrane u haremuAlipašine džamije!
Direktor Dr`avne agencije za istrage iza{titu (SIPA) Goran Zubac krajem pro{logmjeseca donio je odluku kojom su poni{tene
pokrenute procedure za unapre|enje po-licijskih slu`benika u SIPA-i. Ovakvu odlukudirektor Zubac pravda ~injenicom da je pokrenuta procedura dono{enja novogPravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji SIPA-e. Me|utim, kakonezvani~no saznajemo, na ovakav potezdirektor Zubac odlu~io se jer njegovamalenkost nije bila uklju~ena u ve} provedenu proceduru unapre|enja policijskihslu`benika. Drugim rije~ima, direktor Zubacnije se pitao ko }e, a ko ne}e, bitiunaprije|en, {to je za njega i njegove politi~ke mentore bilo neprihvatljivo. A da jedirektor Zubac zakasnio sa dono{enjemovakve odluke, svjedo~i i podatak da jeOdbor za `albe policijskih slu`benika ve}
donio drugostepena rje{enja, koja su obave-zuju}a za prvostepeni organ SIPA-u i njenogdirektora, po albama policajaca uklju~enih u proceduru za unapre|enje. Me|utim, direktor Zubac apsolutno je ignorisao odluke drugo-stepenog organa, odnosno Odbora za `albe,{to bi moglo imati dalekose`ne posljedice.
(M.F.)
ZUBAC O[TRI ZUBE
Direktor SIPA-e Zubacponištio unapređenja
policajacaGoranZubac
SulejmanTihi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.4.2012 0:20 Page 10
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 11/84
PRO ET CONTRA
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 11
STANI] RUPA
Nakon ulaska uKO SDP-a,Stani} grupau~vrstila pozicijuu FeroelektruPrije nekoliko mjeseci pokrenut jepostupak za raskid kupoprodajnogugovora kojim je Stani} grupa izKre{eva preuzela ve}insko vlasni{tvo uFeroelektru . Revizijom je utvr|eno daStani} grupa nije do kraja izvr{ila niti jednu obavezu preuzetu kupoprodajnimugovorom pa je na koncu preovladaostav da federalna Vlada raskine ugovorsa Stani} grupom.Odluka o raskidu ugovora “na snazi“ jeve} desetak mjeseci, ali fakti~ko stanjeu Feroelektru nije promijenjeno.Preduze}em i dalje upravlja Stani}grupa koja je prije izvjesnog vremenaponudila novi, modificirani poslovni planza spas Feroelektra. Od prije nekogvremena, Stani}i su dodatno u~vrstiliraniju vezu sa SDP-om, uz ~iju su
podr{ku i preuzeli Feroelektro. Kakosmo doznali, jedan od suvlasnika Stani}grupe kooptiran je u Kantonalni odborSDP-a Sarajevo, odakle s puno uspjehabrani interese Stani} grupe uFeroelektru. (M.A.)
MINI MARKET
ARIJANASARA^EVI]-HELA]
Novinarka
DAPodr`avam usvajanje dr`avnogbud`eta bez obzira {to jedr`avni bud`et zamrznut nanivo od 950 miliona KM.
AMOR MA[OVI]Predsjednik Komisije zatra`enjenestalihFBIH
DA/NEPodr`avam jer radim u jednojod institucija BiH na koje seupravo odnosi taj bud`et.Mi{ljenja sam da je bud`etnedostatan ve} godinama, {toInstitutu za nestale osobeonemogu}ava da jo{ kvalitetni- je obavlja svoj posao.
ALIJA REMZOBAK[I]DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH
DA/NEMi{ljenja sam da su svi bud`etiu BiH zavr{ili kao i prethodnegodine u deficitu i da se moravoditi ra~una o pove}anjupotro{nje organa vlasti na svimnivoima. Javna potro{nja semora svesti u realne okvire.
HANKA VAJZOVI]Zastupnicau Skup{tini
KantonaSarajevo
NENe podr avam usvajanjedr`avnog bud`eta institucijaBiH od samo 950 miliona KM jer smatram da je krajnje vri- jeme da se uozbilje ljudi kojivode ovu dr`avu.
DULJKO HASI]Ekonomskianaliti~ar
DA/NESvakako treba usvojiti dr`avnibud`et bez obzira na raddr`avnih institucija. S drugestrane, nedopustivo je dadr`avni bud`eti budu zamrznutidok bud`eti entiteta imajuevidentan rast.
BAKIR NAKA[DirektorOp}e bol-nice “Prim.dr. AbdulahNaka{“
DAApsolutno bih prioritet daousvajanju i razvoju dr`avnogbud`eta institucija Bosne iHercegovine u onom dijelu ukojem treba da se ja~adr`ava.
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
S E D M I c N I P O G L E D U
K R I V O O G L E D A L O
V
Podržavate li usvajanjedržavnog budžeta institucija
BiH od samo 950 miliona KM?
Priredila: Ma{a ]osi}
SvjetlanStani}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.4.2012 0:21 Page 11
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 12/84
P
o~etkom nedjelje u Oslu je po~elosu|enje najzloglasnijem masov-
nom ubici u historiji Norve{ke,ekstremnom norve{kom desni~a-ru Andersu Behringu Breiviku,
optu`enom za pokolj 77 osoba, od ~ega jeosam poginulo u detonaciji bombe, a ostaliu pucnjavi u kampu za mlade na otokuUtoya. Uz fa{isti~ki pozdrav stisnutomdesnicom, Breivik je odmah po ulasku usudnicu izjavio da ne priznaje norve{ki sud,a potom hladnokrvno svjedo~io {ta ga jeinspirisalo na ovaj monstruozni ~in…
Tu`ila{tvo je najvi{e vremena utro{ilokako bi dokazalo Breivikove veze za biv{im pripadnicima srpske vojske s kojimase on sastajao u Liberiji.
Breivik je na su|enju rekao da jenjegova organizacija “Vitezovi templari”osnovana nakon bombardovanje Srbije odstrane NATO-a i “da je to bila kap koja je
prelila ~a{u ‘nacionalisti~kim militanat-ima‘.““Srbi koji su se borili i ginuli za vrijeme
NATO bombardovanja Kosova 1999. imalisu ‘krsta{ki’ mentalitet kome te`im”, rekao je on.
Na pitanje da li je poku{ao do}i ukontakt s ljudima u Norve{koj koji sudijelile njegove stavove, kazao je da jeste,ali da je to komplikovana stvar jer se mnogiljudi nalaze na popisu za nadzor norve{kihobavje{tajnih slu`bi i postoji interes za njihizvan granica Norve{ke. U kontakt s njima,ka`e, do{ao je preko interneta. “Tra`io sami prona{ao na internetu te osobe, a sve je bilo stvar slu~ajnosti.” To se, tvrdi,dogodilo 2001. godine i to je bio razlog {to je oti{ao u Liberiju, a zatim u London, gdje je osnovao svoju organizaciju.
Tu`itelj je insistirao da Breivik ka`e ko je osoba sa kojom se vidio u Liberiju i poku{ao ga navesti da ponovi iskaz koji jedao policiji tokom saslu{anja, ali Breivik jeto odbio, i rekao samo: “Neko u inozem-stvu.”
LOV NA AFRI^KEDIJAMANTE
Do sada najinteresantniji Breivikoviskaz bio je onaj koji se odnosi na njegovo putovanje u Liberiju, gdje se 2002. godinesastao sa Srbinom koji je bio “krivi~nogonjen” zbog “ratnih zlo~ina”, zato {to je -“branio svoju zemlju od muslimana”.
“Oti{ao sam u Liberiju vidjeti se tamosa jednim militantnim nacionalistom. On
dolazi iz Srbije.” Na pitanje kako se zove,Breivik je kazao da ne `eli otkriti njegovidentitet. Na pitanje za{to `ivi u Liberiji,Breivik je kazao da je “to je vojni junak,koji je pod istragom Me|unarodnog suda zaratne zlo~ine“ i da je jedini na~in daizbjegne policijski nadzor bio da sedistancira od svojih kolega nacionalisti~kihmilitanata.”
On je rekao da je odlazak u Liberiju zanjega bio rizi~an, a kada ga je tu`itelj pitaoza{to, on je dao neodre|en odgovor koji seodnosio na pripadnika biv{e srpske vojskekoji je po~inio ratne zlo~ine, a koji `ivi uAfrici.
Kada je Breivik kazao: “Ne}u re}i ni{tao osobi koju sam sreo u Liberiji”, tu`iteljica je po~ela ~itati zapise policije o toj temi i poku{ala rasvijetliti njegovo putovanje uLiberiju.
Breivik je bio iznena|en da policija nije poku{ala saznati ko je ovaj biv{i pripadnik srbijanske vojske, iz proglasa koji je on poslao na adrese 8.000 ljudi.
Nakon {to je tu`itelj pokazao Breivikov paso{ koji dokazuje da je on 2002. godine boravio u Liberiji, detaljno ga je ispitivao oobuci kroz koju je pro{ao u Liberiji.
“Pa za{to su ti ljudi u Liberiji i drugdjetra`ili nekog vrlo inteligentnog kada za to
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.12
BREIVIKOVA SRPSKA MRE@A
Tužilaštvo u Oslu je tokom trećeg dana suđenja Andersu Behringu Breivikupokušalo rasvijetliti njegove veze sa bivšim pripadnicima srpske vojske koji supočinili masovna ubistva; Breivik je odbio otkriti identitet svog “učitelja” krozčiju obuku je prošao u Liberiji, ali je otkrio šokantan podatak da su ga srpski
nacionalisti i ratni veterani koje je posjetio u Srbiji inspirisali da počini masovnoubistvo: “SB“ ekskluzivno prenosi šta je u norveškoj sudnici monstrum Breivik
ispričao o svojim srpskim inspiratorima
LEGIJA NIJE, ALI JEVRLO MOGU]E DA JE
MILORAD PELEMI[, KRVNIK IZSREBRENICE, OBU^AVAO BREIVIKA
ZA MASAKR U NORVE[KOJ?
“Srpski nacionalisti su me nadahnuli i podu~ili dapo~inim masovno ubistvo!“
Pi{e: MIRHA DEDI]
Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:34 Page 12
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 13/84
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 13
NORVE[KI MONSTRUM INSPIRISAN SRPSKIM UBICAMA
KLJU^NI SUSRET SA SRPSKIM NACIONALISTOMNorve{ki masovni ubica Breivik u Liberijise sastao sa srpskim ratnim zlo~incem,a u Londonu s njim i jo{ trojicomnacionalisti~kih militanata 2002. godineosnovao krajnje desni~arsku organizaciju~iji je cilj rat protiv islama u Evropi
Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:34 Page 13
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 14/84
nije potrebno biti iznimno inteligentan?”Breivik je kazao: “Ja sam pretjeranointeligentan.”
Tu`ilac se ~esto osvrtao na njegov iskazkoji je dao policiji, a u kojem je izme|uostalog rekao da je u Liberiji bio “dobar prodavac”. Tu`iteljica ga je pitala {ta je onto “poku{ao prodati” Srbima i zbog ~ega je poslao svoju biografiju drugim militantnimnacionalistima, ali Breivik nije `elio daodgovara na ta pitanja.
“Za{to je problem razgovarati o tome{to ste u policiji rekli?” Breivik je kazao:“Ne `elim davati informacije koje mogudovesti do njihovog hap{enja.”
Me|utim, tu`ilac je insistirao da Breivik odgovori kako je on bio u stanju u}i uLiberiju? “Rekao sam da radim za UNICEFi da mi je slomljeno srce onim {to se u toj
zemlji doga|a. Oti{ao sam u sjedi{teUNICEF-a u Norve{koj i tra`io njihove bro{ure. Svojim prijateljima sam rekao daidem trgovati dijamantima. Bila je to dobra pri~a. Niko ne bi pomislio da sam jeizmislio“, kazao je Breivik.
Tokom “lova na dijamante u Africi”sreo je “srpskog ratnog heroja koji je bombama ubio brojne muslimane u BiH, au Africi je poku{avao da zaradi novac nakrvavim dijamantima u ratom rastrzanojzemlji“, posvjedo~io je Breivik.
Breivik je na pretresu odr`anom u srijedu posebno istakao da su na “Vitezove tem- plare”, kojima je, kako tvrdi, pripadao, “prijesvega uticali srpski nacionalisti, a ne nacisti”.
Prilikom podno{enja dokaza tokomsu|enja, Breiviku je postavljeno pitanje ofilozofiji koja stoji u pozadini njegovih
ubila~kih ~inova, kao i o mre`i Vitezovatemplara i antiislamista, za koju tvrdi da je2002. u Londonu u~estvovao u njenomosnivanju.
On je kazao da je poku{ao da se distan-cira od “desni~arskog ekstremizma stare{kole”, kakav su propagirali nacisti i da sunjegovi napadi izvr{eni pro{log ljeta u Norve{koj bili inspirisani “srpskim nacio-nalistima” s kojima se sreo u Srbiji!
Na pitanje o putu koji ga je doveo dotoga da se radikalizuje, Breivik je izjavio da je bombardovanje Srbije za “militantnenacionaliste”, poput njega, bilo klju~no.
On je tokom su|enja isticao va`nostVitezova templara u Evropi, tajnog dru{tvakoje ima svoju razgranatu mre`u. Tvrdio jeda je djelovao “po potrebi”, jer je Evropa uratu protiv islama.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.14
BREIVIKOVA SRPSKA MRE@A
KRVAVI TRAGOVI SRPSKIH VOJNIKA Srpski ratni zlo~inci koji su indoktrinirali Breivika da po~inipokolj u Norve{koj, u~estvovali su u masovnim ubistvimaBo{njaka u BiH
NORVE[KA POLICIJA NA LO[EM TRAGUIako norve{ka policija u saradnji sa srbijanskom ispituje Breivikove veze sa Miloradom Ulemekom Legijom, po svemu sude}i, Breivikov “u~itelj”u Liberiji bio je jedan od pripadnika Desetog diverzantskog odreda, spekuli{e se da bi to mogao biti komandant ove jedinice Milorad Pelemi{
Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:35 Page 14
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 15/84
Nakon putovanja u Liberiju, gdje sesastao s “nacionalistima” iz Srbije, Breivik odlazi u London, i tamo osniva ultratajnuorganizaciju Vitezovi templari.
Breivik je potvrdio sugestiju tu`ioca dasu tom skupu prisustvovale ~etiri osobe, uzSrbina iz Liberije koji ga je zamolio da gazastupa.
Na pitanje da li je bio zabrinut da }e
ljudi otkriti ono u {ta je bio uklju~en,Breivik je kazao da se na to nije osvrtao i da je njegov cilj bio da zaradi 30 milionakruna (oko 4 miliona eura) prije navr{enih30 godina. Tu`itelj ga je ispitivao zatransfer novca u ovom periodu, me|utim,Breivik je samo kroz cini~an osmijeh kazaoda nije bilo ba{ pametno slati novac uSrbiju i Liberiju. Dodao je da je bio vrlosvjestan da treba u~initi sve kako biizbjegao nadzor norve{kih obavje{tajnih
slu`bi, me|utim ipak je podigao gotovinutokom svojih putovanja u Africi i Engleskoji prebacio 40.000 kruna (oko 5.000 eura) nastrani ra~un, bez poduzimanja mjera predostro`nosti.
Potom je otkrio da je 2004. godine boravio u Srbiji i Litvaniji, gdje je otvorio bankovne ra~une i polo`io 20 hiljadadolara. On je rekao da je cilj njegove
posjete Srbiji i Litvaniji bio sastanak sasrpskim nacionalistima. Dva puta je puto-vao u Litvaniju — jedanput je u toj zemlji proveo dvadeset ~etiri sata, drugi put devet-naest sati. Tu`iteljica ga je pitala za{to je pominjao ova putovanja ako je ve} odlu~ioda o njima ne govori. „To je dobro pitanje“,kazao je on uz smijeh i dodao da je ciljnjegovih istomi{ljenika s kojima se sastajao bio da u Evropi razviju organizaciju sli~nuAl-Qaidi.
Breivikov advokat Geir Lippesatdzatra`io je od tu`itelja da se zaustaviispitivanja njegovog klijenta na na~in kojimse prikazuje kao “zapovjednik Vitezovatemplara u Evropi”.
Breivik je pred sudom rekao i da su jo{dvije }elije spremne da izvr{e napade u Norve{koj. Na pitanje tu`iteljice Inge BejerEng da li Norve`ani treba da strahuju odnapada druge dvije }elije, Breivik jeodgovorio: “Da”. “Ja sam samo jedan od bro- jnih militantnih nacionalista u Norve{koj iEvropi. Ukoliko na{i zahtjevi ne budu zado-voljeni, to }e se opet dogoditi”, rekao je on.
KRVAVI TRAG VODI U DESETIDIVERZANTSKI
Breivik je u srijedu, tre}eg dana su|e-nja, svjedo~io vi{e od sedam sati, me|utimod svega {to je rekao svjetski mediji sunajve}u pa`nju posvetili njegovom srpsk -om prijatelju i spekulisali o njegovomidentitetu.
Ve}ina njih je navela da je rije~ o
Miloradu Ulemeku Legiji, i to na osnovuizvje{taja norve{ke televizije koja je objavi-la da policija u Norve{koj istra`uje mogu}uvezu izme|u Breivika i Milorada UlemekaLegije, biv{eg komandanta Crvenih beretki,osu|enog za ubistvo srbijanskog premijeraZorana \in|i}a.
Norve{ka policija istra`uje sve mogu}ekontakte koje su Legija i Brevik mogli
imati po~etkom 2002. godine. Norve{ka{tampa pi{e da je 27. marta 2011. godine policija Osla uputila zahtjev policiji Srbijeu kome se tra`i informacija o Ulemeku. Nato ih je navelo to {to Breivik u svomsa`etom manifestu “Evropska deklaracija onezavisnosti” pozitivno govori o Ulemeku.
Me|utim, kako na{ list saznaje, odizvora iz Bezbednosno-informativne agen-
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 15
NORVE[KI MONSTRUM INSPIRISAN SRPSKIM UBICAMA
Sredinom 2002. godine eksperti Uje-dinjenih nacija saop{tili su da je iz SRJugoslavije u Liberiju tokom ljeta izvezenovi{e od 200 tona oru`ja i municije, ~ime jedvostruko prekr{en embargo UN-a. Oru`je je tokom juna, jula i avgusta dopremano iz
Jugoslavije u Liberiju pomo}u 6 transpor-tnih aviona. Transportom je rukovodio poz-nati trgovac oru`jem Slobodan Te{i}.
Specijalna radna grupa UN-a, zad-u`ena za pra}enje tragova oru`ja premazapadnoj Africi, ustanovila je da su hiljadeautomatskih pu{aka, ru~nih granata i minaporijeklom iz Srbije zavr{ile u Liberiji, ~imesu prekr{ene sankcije Savjeta bezbjed-nosti. Grupa istra`itelja, koju je imenovaoSavjet bezbjednosti, tako|er je izrazilasumnju da je u to vrijeme pripremano slan- je jo{ 50 tona vojne opreme iz Srbije zaLiberiju preko Kin{ase, glavnog grada DRKongo.
Kako tvrde istra`itelji, najve}e koli~ineoru`ja i opreme stigle su izme|u juna iavgusta 2002. godine s la`nim dokumenti-ma na kojima je pisalo da su upu}eni u
Nigeriju a oru`je je nabavljeno prekobeogradske kompanije Temex . Prevoz doLiberije obavile su moldavska avio-kom-panija Aerokom i belgijske kompanijeDukor World Airlines a agent koji je obezbi- jedio “papire” na beogradskom aerodromubila je firma Interjug AS . Prema izvje{taju,Slobodan Te{i} iz firme “Temex”, kojegistra`itelji nazivaju “glavnim kr{iocem
sankcija”, putovao je ~arter linijom uLiberiju.
Avioni sa oru`jem su formalno letjeli zaKongo i imali sve potrebne potvrde belgi- jskih kompanija za uvoz oru`ja, ali suzavr{avali u liberijskoj prijestonici Mon-
roviji. Trgovina je obavljana posredstvomfirme Temex , ~iji je vlasnik Slobodan Te{i},~ovjek koji ve} vi{e godina poslovnosara|uje sa Vojskom Srbije. Te{i} je negi-rao da je ikada boravio u Liberiji, ali sume|unarodni istra`itelji prona{li njegovuprijavu u hotelu u Monroviji.
BOSANSKI TRGOVAC ORU@JEM U MRE@I [VERCA
Slobodan Tešić izvozio oružjeLiberiji u vrijeme kada je Breivikboravio u ovoj zemlji
LIBERIJSKA AVANTURA: Tokom “lova na dijamante uAfrici” sreo je “srpskog ratnog heroja koji je bombamaubio brojne muslimane u BiH, a u Africi je pokušavaoda zaradi novac na krvavim dijamantima u ratomrastrzanoj zemlji
SlobodanTe{i}
Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:35 Page 15
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 16/84
cije (BIA) u Beogradu, malo je vjerovatnoda je francuski legionar Legija u to vrijeme putovao u Liberiju. Prije svega, zato {to jeu to vrijeme Legija kao prvi ~ovjek Jediniceza specijalne operacije (JSO), koje sunastale od Crvenih beretki, imao izuzetnoveliku mo} u Srbiji. Zbog pomo}i koju je pru`io DOS-u da 5. oktobra 2000. godinedo|e na vlast, u stranu su stavljeni njegoviratni zlo~ini koje je po~inio u Hrvatskoj,
BiH i Kosovu. Mogu}nost njegovogizru~enja Ha{kom tribunalu u to vrijemetako|er se nije pominjala.
Me|utim, na{ dobro upu}eni izvor isti~eda postoji grupa srpskih ratnih vetaranakoja ja nakon zavr{etka rata u BiH odlazilau afri~ke zemlje, u krizna podru~ja, i nudilasvoje usluge i iskustvo ste~eno tokomkrvavog rata u BiH. To su uglavnom bili pripadnici Desetog diverzantskog voda.
Jugoslav Petru{i}, francusko-srpskiobavje{tajac, za na{ list je svjedo~io da je uafri~ke zemlje (Zair, Kongo, GvinejaBisao...) vodio grupu istaknutih pripadnikaDesetog diverzantskog voda kao pla}enike.U njegovoj grupi pla}enika, izme|u ostalih, bili su pripadnici zloglasnog Desetogdiverzantskog odreda Franc Kos, StankoSavanovi}, Zijad @igi} i Milorad Mi{a
Pelemi{, komandant Desetog diverzantskogvoda. Svi nabrojani po~inili su masovnaubistva Srebreni~ana na vojnoj ekonomijiBranjevo i optu`eni za genocid pred SudomBiH (izuzev @igi}a).
Na{ izvor tvrdi da je od 1998. godinenekoliko pripadnika Desetog diverzantskogodreda u razli~itim periodima odlazilo uLiberiju. Isti izvor, nakon {to je isklju~ioLegiju kao mogu}eg Breivikovog“u~itelja”, spekuli{e da bi vrlo vjerovatno to
mogao biti Milorad Pelemi{, zloglasnikomandant Desetog diverzantskog koji se ba{ u to vrijeme, za razliku od Legije,nalazio pod istragom Ha{kog tribunala. On je, kako tvrdi na{ izvor, ~esto putovao uinostranstvo i to po nalogu Slu`be dr`avne bezbjednosti. Naime, ~itava grupa pla}enika bila je pod kontrolom RDB-a Srbije i ~estou ime slu`be bila upu}ivana u ratomzahva}ena podru~ja. [tavi{e, pod kontrolom
SDB-a Srbije je 2002. godine nelegalno izSrbije izvezeno oru`je u Liberiju.
Breivik u svom iskazu tvrdi da je njegovsrpski prijatelj s kojim se sreo u Liberiji po~inio masovna ubistva muslimana.Pripadnik Desetog diverzantskog, koji je po~inio genocid u Srebrenici 1995. godine,a ~ije ime Breivik ne `eli da otkrije,nesumnjivo je podu~io ovog norve{kogmonstruma masovnom ubijanju. Na{ list jeu pro{lom broju objavio tajni dokumetSDB-a Srbije koji dokazuje da su pripadnici Desetog diverzantskog odredaimali zadatke da na nekoliko lokacija izvr{emasovna ubistva. Jedan od zadataka koji im je dao Milorad Pelemi{ bilo je i masovnoubijanje djece u opkoljenom Sarajevu.
Breivik na raspolaganju ima pet dana daobjasni zbog ~ega je po~inio ovaj mon-
struozni zlo~in. Sve su prilike da }e unarednim danima re}i ne{to vi{e o svomsrpskom prijatelju-inspiratoru. O~ekuje seda }e su|enje trajati 10 nedjelja, a jedno odglavnih pitanja je Breivikovo mentalnostanje. Ukoliko sud prihvati nalazestru~njaka da je mentalno sposoban dakrivi~no odgovara, prijeti mu zatvorskakazna u trajanju od 21 godine, koja mo`e da bude produ`ena tako da iza re{etaka provede ~itav `ivot.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.16
BREIVIKOVA SRPSKA MRE@A
MONSTRUM PRED SUDOMU kampu za mlade na norve{kom ostrvu Utoya Breivik je iz pu{ke ubio 69 mladih ljudi
Srpska veza:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:35 Page 16
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 17/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:08 Page 4
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 18/84
Vi{e od tisu}u pripadnika MUP-aKantona Sarajevo potpisali su peticiju za smjenu MuhamedaBudimli}a i najavili {trajk upozo-renja ukoliko ministar policije u
narednih deset dana ne prihvati njihovesindikalne predstavnike kao ravnopravne partnere u razgovorima o statusu i pravima policajaca. Mirni protesti }e biti odr`ani 23.aprila, od 8.30 do 9.30 sati, kada }esarajevski policajci na cijelom podru~jugrada glasno (automobilskim sirenama)
izaziti bunt zbog ma}ehinskog odnosaministra. Prosvjede je do sada podr`alo1.014 policajaca (potpisi su prikupljeni uroku od svega dva dana), nakon vi{e-mjese~nog sporenja s odmetnutim ministr -om Budimli}em, koji nije birao sredstvakako bi Upravu policije stavio pod politi-~ku kontrolu SDP-a. Ranije smo, podsje-timo, pisali da u pro{loj godini, nakon {to jemandat ministra policije preuzeo MuhamedBudimli}, za potrebe Uprave policije MUP-aKantona Sarajevo nije realizirana nijednanabavka, niti je komesar Vahid ]osi} biouklju~en u planiranje bud`eta za 2012. Notorna je ~injenica i da je iz sredstavanamijenjenih za Upravu policije u 2011.godini, upravo po nalogu ministra Budim-li}a, drugim prora~unskim korisnicima(Javnom komunalnom preduze}u GRAS i
Ministarstvu obrazovanja i nauke) preba-~eno 790.000 maraka, dok je istodobno policajcima obustavljena isplata nov~ane
pomo}i u slu~ajevima smrti u obitelji inaknada za lije~enje, pa ~ak i kada su, po- put policajca Mustafe Omerovi}a, ranjenina du`nosti.
MINISTROVA DEPE[A“Gra|ani Sarajeva se ne smiju osje}ati
nesigurno, jer mi proteste ne organiziramozbog gra|ana, nego zbog ministra Muhameda Budimli}a. On ne mo`e da shvati da
ga preko hiljadu ljudi ne eli za ministra, jernikada nije stao na stranu policije. Sindikatpolicije MUP-a Kantona Sarajevo je od
ministra tra`io da za{titi na{e dr`avneslu`benike, da nam se ne umanjuju pla}ebez ikakvih prethodnih razgovora. Aministar je predlo`io da se dr`avnimslu`benicima i namje{tenicima umanjeplate za 20 posto, iako Kantonalna skup{tina jo{ nije usvojila Zakon o pla}amapolicijskih slu`benika“, obja{njava Ned`ib\ozo, predsjednik Sindikata policijeKantona Sarajevo. “Mislim da su policajci
na margini interesovanja ministra i tu`no je{to on sa nama, ali i sa policijskim komesarom, komunicira preko medija, umjesto
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.18
POLICIJA U [TRAJKU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Više od tisuću pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo potpisali su peticijuza smjenu ministra policije MUHAMEDA BUDIMLIĆA (SDP) i za 23. april najavili
jednosatni štrajk upozorenja; naša novinarka otkriva razloge zbog kojih su sesarajevski policajci pobunili protiv bahatog ministra, kako je Budimlić pokušao
posvađati njihove sindikalne predstavnike i kojim se pritiscima služiokako bi disciplinirao policiju
POLICIJSKA POBUNA PROTIV
LAGUMD@IJINOG [ERIFA
Kada je ~uo da se sprema peticija za njegovu smjenu,ministar Muhamed Budimli} devet dana stopirao
isplatu pla}a policajcima!!!
POLICIJSKA POBUNA Nakon vi{emjese~nih sporenja s ministrom Budimli}em, sarajevski }e policajci svoja pravatra`iti na ulici
Policija:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:26 Page 18
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 19/84
da zajedni~ka rje{enja tra`imo u institucijama sistema“, ka`e predstavnik Sindi-kata policajaca, napominju}i kako zahtjeviza smanjenje pla}a nemaju nikakvogosnova. Kako nezvani~no doznajemo, u prora~unu za 2012. izdvajanja za MUPKantona Sarajevo ostala su na nivou pro{logodi{njih, ali bi do rezanja poli-cijskih primanja moglo do}i jer ministar Muhamed Budimli} planira zapo{ljavanjenovih 40 slu`benika u administraciji, zbog~ega je od policijskog komesara Vahida]osi}a ve} zatra io da mu se oslobode~etiri ureda. Ministar Budimli}, istodobno,nikada nije odgovorio na brojne zahtjeve iurgencije za zapo{ljavanje 250 policajaca,
koliko ih, prema va e}oj sistematizacijiradnih mjesta, nedostaje u MUP-u KantonaSarajevo. Jednako tako Budimli} ve}mjesecima ignorira pritu`be pripadnika
MUP-a Kantona Sarajevo nakon skandala snabavkom zimskih uniformi (isporu~enenepotpune, komplete iznimno lo{eg kvalit-eta policajci ne `ele preuzeti), te zbog~injenice da jo{ nije poznato kada }e bitiraspisan tender za kupovinu ljetnih poli-cijskih uniformi. Dodajmo tome kako jeBudimli}, kada je saznao da policajci pripremaju peticiju za njegovu smjenu, pro{log tjedna svim uposlenicima MUP-a,osim sindikalnim predstavnicima, poslaodepe{u, pozivaju}i ih u bazi Jednice za
specijalisti~ku podr{ku u sarajevskomnaselju Nahorevu. Iako je ministar prethod-no zatra`io da se za potrebe sastankarezervira sportska dvorana (nadaju}i sedolasku velikog broja policajaca), susret jeorganiziran u maloj sali, budu}i da jeBudimli}ev poziv prihvatilo tek {ezdesetak uposlenika MUP-a. Razgovor je trajaodulje od dva sata, ali za to vrijeme policajcinisu dobili konkretan odgovor niti na jednoneugodno pitanje. “Ta~no je da nas ministar
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 19
HILJADU RAZLOGA ZA SMJENU BUDIMLI]A
POLITIČKEINSTRUKCIJE:Muhamed Budimlić jedonio Instrukciju ohitnom, tekućem ipovremenomizvještavanju kojom jenaložio policajcima da
njega i tajnika EdinaZahiragića obaveznoobavještavaju o svimoperativnim poslovima
^IJE INTERESEZASTUPA MINISTAR
POLICIJEMuhamed Budimli} jeproteklih godinu dana
slijepo provodio naputkesvojih strana~kih {efova
iz SDP-a, nastoje}i da posvaku cijenu stavi policiju
pod politi~ku kontrolu
Policija:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:27 Page 19
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 20/84
nije zvao, iako Sindikat policije ima 1.550~lanova. Ministar Budimli} ne}e da razgovara sa nama, ne prihvata na{e mi{ljenjei u takvoj situaciji ne mo`e biti rje{enja“,isti~e Ned`ib \ozo. No, nakon {to sunjegovi poku{aji da inscenira podjele uSindikatu policije i zaustavi potpisivanje peticije propali, ministar Muhamed Budim-li} je posegnuo za revan{isti~kim mjerama idodatnim pritiscima, pa je punih devet dana blokirao isplatu pla}a polica jcima, iako susredstva iz Ministarstva financija navrijeme upla}ena!!!
KAZNENE PRIJAVE PROTIV BUDIMLI]A No, kada ve} nije imao hrabrosti da se
sa predstavnicima Sindikata osobno suo~i,niti je na pro{lotjednom sastanku mogaonezadovoljnim policajcima ponuditi ijednorje{enje, ministar Muhamed Budimli} je udogovorenom intervju za Federalnu televi - ziju kao glavne krivce za sve probleme usarajevskoj policiji optu`io ~elnike Uprave policije (iako komesar Vahid ]osi} uop}enije potpisao peticiju). Nemu{to, ~itaju}i
ranije napisane odgovore na pitanja koje je,vjerojatno, prethodno usuglasio sa ured-nicima FTV-a (dok je novinarka u studijuimala zada}u da klima glavom), Budimli} je, me|utim, najavio nove metode obra~una
s policijom. Tako je, izme|u ostalog, otkrioda namjerava poni{titi va`e}u Uredbu o~inovanju, kako bi policajci vi{e ~inovedobijali prema automatizmu, nakon odre|e-nog vremenskog roka, bez obaveze pola-ganja pismenih testova, provjere fizi~kesposobnosti i intervjua, kako nala`u aktu-alna zakonska rje{enja.
Izmjena Uredbe o ~inovanju u kona-~nici bi dovela do fabriciranja visok o- pozicioniranih policijskih slu`benika bez
ikakvih kriterija, budu}i da bi svaki policajac s ~inom mla|eg inspektora, bezobzira na vlastite sposobnosti, za desetgodina dobio ~in glavnog inspektora, sakojim bi radio do kraja karijere (narednihdvedeset godina). U tom je smislu ministar
20
POLICIJA U [TRAJKU
Kada je po~etkom januara pro{legodine izabran za ministra policije u VladiKantona Sarajevo, Muhamed Budimli} jesvojim studentima na Fakultetu za krimi-nalistiku govorio da }e me|u njegovimprioritetnim potezima biti rasprodajavoznog parka Ministarstva. Budimli} jetada tvrdio da je ministru dovoljno jedno
vozilo za slu`bene potrebe, a da }e onosobno na posao i}i gradskim prijevozom.No, ubrzo je promijenio mi{ljenje pa jezadr`ao sva tri slu`bena automobila izaposlio jo{ jednog voza~a. Ovisno oraspolo`enju, ministar Budimli} svakogdana mijenja slu`beni automobil, voze}i seu Golfu VI , Passatu ili u Rextonu .
DR@AVA ZA MINISTRA
Sarajevski ministar policije ima trislužbena automobila i dva vozača
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.
NEDŽIB ÐOZO: “Mislimda su policajci na marginiinteresovanja ministra itužno je što on sa nama,ali i sa policijskimkomesarom, komunicira
preko medija, umjestoda zajednička rješenjatražimo u institucijamasistema“
OPREMANJE POLICIJEPripadnici MUP-a KantonaSarajevo jo{ nisu dobili nikompletne zimske uniforme
Policija:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:27 Page 20
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 21/84
Budimli} kritizirao proces ~inovanja,navode}i kako je privatiziran od stranenekolicine pojedinaca, dakako, pre{u~uju}injihova imena. Komisija za ~inovanjeMUP-a Kantona Sarajevo, ina~e, ima tri~lana, koji su dugogodi{nji policijski prof e-sionalci, a to su: biv{i sarajevski ministar policije @eljko Mijatovi}, na~elnica Sektoraza pravne i kadrovske poslove MUP-aKantona Sarajevo R abija ^ampara i
na~elnik Policijske uprave Novo SarajevoHalid Ganija. Pored toga, MuhamedBudimli} ne odustaje od namjere da sebi priskrbi ovlasti prilikom raspore|ivanja policijskih slu`benika na rukovodna mjesta,zbog ~ega je, u kona~nici, komesar Vahid]osi} Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu protiv njega podnio dvije kaznene prijave.
Prvu kaznenu prijavu protiv ministraUprava policije MUP-a Kantona Sarajevo podnijela je po~etkom aprila, zbog zlou p-
orabe slu`benog polo`aja ili ovlasti,odnosno, nezakonitih izmjena Pravilnika ounutarnjoj organizaciji, koje su izvr{ene bez suglasnosti policijskog komesara. OsimMuhameda Budimli}a, kaznena je prijava podnesena i protiv njegovog najbli`egsuradnika, tajnika MUP-a Edina Zahiragi}a(tako bi se Zahiragi} mogao pridru`itisvojim sinovima protiv kojih je sarajevska policija proteklih godina podnijela vi{e
kaznenih prijava zbog te{kih kra|a itu~njava). No, nakon prijave zbog nezako-nite izmjene Pravilnika, Uprava policije je protiv Muhameda Budimli}a podnijela i prijavu jer je donio Instrukciju o hitnom,teku}em i povremenom izvje{tavanjukojom je nalo`io policajcima da njega itajnika Zahiragi}a obavezno obavje{tavajuo svim poslovima, premda ni ministar nitajnik nemaju nikakvih zakonskih ovlastinad operativnim radom policije.
Sarajevski je ministar Muhamed Budim-li} za svog savjetnika imenovao teniskogtrenera Emira Jesenkovi}a, vlasnikabalona na Zetri, u kojima se rekreativnoigra nogomet. Iako Jesenkovi} nema nidana radnog sta`a u organima uprave,
Budimli} ga je postavio u Komisiju za javne nabavke MUP-a Kantona Sarajevo,gdje odlu~uje o svemu, od kupovineautomobilskih guma i akumulatora, do
nabavke profesionalne policijske opreme imunicije. No, za razliku od Emira Jesen-kovi}a, kojeg je formalno doveo zasavjetnika kako bi izvr{avao ministrovenaloge, Budimli}ev najva`niji mentor jenjegov kolega sa Fakulteta za krimi-
nalistiku Elmedin Muratbegovi}, koji jebio i jedan od glavnih autora izmjenafederalnog zakona o unutarnjim poslo-vima.
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 21
HILJADU RAZLOGA ZA SMJENU BUDIMLI]A
SAVJETNIK ILINAMJESNIK
Emir Jasenkovi} postavljenje za savjetnika iako nema
dana radnog sta`a uorganima uprave
Budimlić svog savjetnika, teniskogtrenera Emira Jesenkovića, imenovaou Komisiju za nabavke MUP-a
AFERA REKET
Policija:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:27 Page 21
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 22/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.22
POSLOVNI FIJASKO GODINE
GUBITAK IZBJEGNUT ZA
DLAKUBez julskog pove}anja
struje za 15,5 posto, EPBiHimala bi gubitak od oko
50 miliona KM
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
Asim:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:33 Page 22
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 23/84
Prije desetak dana mali dioni~ariElektroprivrede BiH, s vlasni-~kim udjelom od 10 posto,najavili su pokretanje tu`be protivUprave i Nadzornog odbora kom-
panije zbog navodne selektivne isplatedobiti EPBiH ostvarene u protekloj godini.Mali dioni~ari tvrde da je Uprava EPBiHakontativno isplatila dio dobiti samove}inskom vlasniku - Vladi Federacije BiH,
zanemaruju}i male dioni~are koji jo{ nisudobili ni marku na ime dividende u protekloj godini.
“Imaju}i u vidu da je ElektroprivredaBiH dioni~ko dru{tvo, isplata dobiti jednomdioni~aru predstavlja grubo kr{enje Zakonao privrednim dru{tvima kojim je propisanoda samo skup{tina dioni~ara mo`e odlu~ivati o raspodjeli dobiti“, upozorili su malidioni~ari u pismu upu}enom Upravi i Nadzornom odboru Elektroprivrede BiH.
No, mali dioni~ari nemaju razloga za pretjeranu brigu: u protekloj godini Elektr o- privreda BiH ostvarila je neto dobit u takoskromnom iznosu da se ne}e “opariti“ nive}inski vlasnik a kamoli mali dioni~ari!
GRABOVICA NAJAVIO PETPUTA VE]I PROFIT
Po~etkom decembra protekle godine,direktor Elektroprivrede BiH ElvedinGrabovica najavio je zna~ajan rast neto profita kompanije u 2011. godini. “O~ekujemo neto dobit od oko 6,5 miliona KM“,
pohvalio se Grabovica. S obzirom na ~injenicuda je sredinom protekle godine ElektroprivredaBiH pove}ala cijenu struje za 15,5 posto,o~ekivala se znatno ve}a dobit od one koju jenajavio direktor Grabovica, a prognoze su sekretale u rasponu od 45 do 50 miliona KM.
No, ostvarena neto dobit Elektroprivr e-de BiH u 2011. godini vi{estruko je ni`a odnajavljene, a pogotovo od o~ekivane: iznosisvega 1,4 miliona KM! U najboljem
slu~aju, ukupni fond za isplatu dividendene}e biti ve}i od 800 hiljada KM!
Izvje{taj o pro{logodi{njem poslovanjuEPBiH objavljen je prije nekoliko dana nakrajnje diskretan na~in: na ~etvrtini stranice
u nekoliko dnevnih novina objavljena jekrajnje {tura verzija izvje{taja koji je{tampan tako sitnim pismom da se mogao pro~itati samo uz pomo} lupe!
Na temelju {turih podataka objavljenihu novinama nemogu}e je otkriti stvarneuzroke koji su presudno utjecali na ovakomr{ave poslovne rezultate kompanije.
Uo~ljivo je, me|utim, nekoliko glavnih pokazatelja na osnovu kojih je mogu}e
objasniti (ali ne i opravdati) vi{e negoskromnu neto dobit EPBiH u proteklojgodini.
U 2011. godini bruto prihod kompanije pove}an je za oko 73 miliona KM - sa 885
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 23
POSKUPLJENJE STRUJE JEDVA POKRILO GUBITAK EPBiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Uprkos poskupljenju struje za 15,5 posto, Elektroprivreda BiH pod novomupravom, predvođenom Elvedinom Grabovicom, poslovala je na samom rubu
rentabilnosti; Slobodna Bosna analizira poslovne rezultate EPBiH u 2011. godini iotkriva uzroke zbog kojih je profit ove kompanije višestruko manji
od očekivanog i najavljenog
GRABOVICA POVE]AO
TRO[KOVE POSLOVANJAEPBiH ZA 57 MILIONA KM!
Gubitke EPBiH na sumnjivim transakcijama sRudnapom pokrili su kupci struje u BiH
SUMNJIVETRANSAKCIJE
Oko 40 posto vi{kovastruje direktor EPBiH
Elvedin Grabovicaprodaje bez tendera
na dnevnoj osnovi
Asim:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:33 Page 23
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 24/84
u 2010. godini, na 958 miliona KM u 2011.godini, {to je dakako posljedica drasti~nog poskupljenja struje u julu pro{le godine za15,5 posto.
No, istovremeno, porasli su i rashodikompanije i to za punih 57 miliona KM (!)a za tako drasti~an rast tro{kova poslovanja prili~no je te{ko na}i obja{njenje, a pogotovo opravdanje.
Dakle, da su kojim slu~ajem tro{kovi poslovanja kompanije ostali na pribli`no jednakom nivou kao godinu ranije, uz pove}anu cijenu struje od 15,5 posto,ostvarena neto dobit EPBiH kretala bi se urasponu od 50 do 55 miliona KM.
SKRIVENI GUBITAKSlika o poslovnim rezultatima EPBiH u
protekloj godini puno je jasnija i dakako poraznija kada se eliminira ekstra prihodkoji je kompanija ostvarila na osnovu poskupljenja struje u julu protekle godine. Na osnovu vi{ih cijena struje, EPBiH je protekloj godini dodatno zaradila oko 50miliona KM, a to zna~i da bi bez ovog prihoda poslovala s gubitkom od oko 48miliona KM! Odnosno, gubitak noveuprave Elektroprivrede BiH s Grabovicomna ~elu bio bi za oko 30 miliona ve}i odgubitka iz 2010. godine koji je napravila biv{a uprava EPBiH na ~elu s AmeromJerlagi}em!
Znakovit je jo{ jedan podatak: u protekloj godni EPBiH zabilje`ila jerekordnu proizvodnju struje nakon rata u
ukupnom iznosu od 7.295 GWh. To semoglo vidjeti i golim okom, budu}i da sudoslovno sve hidroakumulacije ve} po~etkom protekle jeseni bile potpunoispra`njene zbog prekomjernog radahidroelektrana. Rekordna proizvodnjastruje morala je donijeti i rekordan profit,tim prije {to se od jula protekle godinestruja prodavala po cijena vi{oj za 15,5 posto.
Problem se izgleda krije u tome {to jestruja u protekloj godini poskupila samo zakupce u BiH, dok je istovremeno za kupceizvan BiH bila jeftinija nego ikad u posljednjih pet godina. To se osobito odnosi
na tzv. dnevnu prodaju struje koju najve}imdijelom EPBiH prodaje posredstvom beogradskog Rudnapa u vlasni{tvu VojinaLazarevi}a. Rudnap se naime pojavljuje ikao glavni kupac struje ~ija je prodaja
ogla{ena na tenderu, ali i kao glavni kupacstruje koja se bez tendera prodaje nadnevnoj osnovi. Uobi~ajena je praksa daEPBiH 80 posto struje prodaje na tenderua 20 posto na dnevnoj osnovi, no aktuelnauprava na ~elu s Grabovicom smanjila jetendersku prodaju struje na svega 65 posto!Kada je u maju pro{le godine imenovan zav. d. direktora EPBiH Grabovica je bez
razmi{ljanja poni{tio upravo okon~anitender na kojem je postignuta odli~nacijena struje - 64 eura za megavatsat. Ne-koliko sedmica kasnije, ovu je strujuGrabovica prodavao Rudnapu na dnevnojosnovi po cijeni koja nikad nije pre{la iznosod 53 eura za megavatsat!
Ono {to je Grabovica izgubio u trgovinis Rudnapom djelimi~no je nadokna|enovi{om cijenom struje koju su platili potro{a~i u BiH.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.24
POSLOVNI FIJASKO GODINE
Na oficijelnoj web stranici EPBiHobjavljeni su integralni izvje{taji o poslovanjukompanije u proteklih {est godina, nedostajesamo izvje{taj za proteklu, 2011. godinu.
Prema objavljenim podacima, najboljeposlovne rezultate Elektroprivreda BiH ostva-rila je u 2009. godini. Ukupna bruto dobitEPBiH u 2009. godini iznosila je 944 miliona
KM a neto profit 61,4 miliona KM! Zanimljivo,u 2009. godini proizvodnja struje bila jemanja za oko 3 posto nego u 2011. godini,no ipak je profit za 50 miliona KM bio ve}inego protekle, 2011. godine kada jeproizvodnja struje bila rekordna i kada jecijena struje za doma}e kupce pove}ana za15,5 posto!
NEDOSTI@AN REKORD IZ 2009. GODINE
Neto profit EPBiH prije dvijegodine bio je 61,4 miliona KM
Stvarni poslovni bilans EPBiH u pro-tekloj godini zapravo je neuporedivo lo{ijiod prikazanog! Prema informacijama kojesmo dobili iz pouzdanih izvora, dioposlovnih tro{kova nastalih u 2011. godiniproknji`en je u 2012. godini i na taj na~in
vje{ta~ki je prikazana ve}a dobit kompanijeu protekloj godini. Na kraju tre}eg kvartalaprotekle godine zabilje`en je gubitak odoko 4 miliona KM, no u ~etvrtom kvartalu,zahvaljuju}i knjigovodstvenoj gimnastici,gubitak je pretvoren u minimalni profit.
KNJIGOVODSTVENA GIMNASTIKA
Troškovi iz 2011. knjiženi u 2012.godini!?
MONOPOLSKA POZICIJA “RUDNAPA”Lobista Damir Fazli} uspio je beogradskom Rudnapu Vojina Lazarevi}a obezbijeditimonopolski polo`aj u trgovini vi{kovima elektri~ne energije EPBiH
Asim:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:33 Page 24
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 25/84
Dokapitalizacija Energopetrola , pro-vedena prije pet godina, ubraja se ured najlo{ijih poslovnih poteza
poslijeratne vlasti u BiH: Energopetrolovih50 benzinskih pumpi na najatraktivnijimlokacijama te poslovnu zgradu smje{tenu ucentru Sarajeva preuzeo je ma|arsko-
hrvatski konzorcij MOL-INA za samo 10miliona KM! Istina, ma|arsko-hrvatskikonzorcij preuzeo je obavezu izmirenjazate~enih poslovnih gubitaka Energope-trola, ali i obavezu investiranja 150 milionaKM u modernizaciju maloprodajne mre`e i pro{irenje prodaje kako bi Energopetrol, trigodine nakon dokapitalizacuije, po~eo poslovati s profitom.
Dosada{nji rezultati dokapitalizacijevi{e su nego mr{avi: poslovni gubitak
Energopetrola na kraju 2011. godine bio jerekordan, 31 milion KM, i prakti~no je prema{io ukupnu vrijednost kapitala!
No, pravi problemi s dokapitalizacijomEnergopetrola tek slijede - najavio ih jekonzorcij MOL-INA u pismu upu}enomVladi Federacije BiH krajem februara ovegodine. U najkra}em, ma|arsko-hrvatskikonzorcij, ve}inski vlasnik Energopetrola,obavje{tava Vladu Federacije BiH o pravoj
poplavi sudskih tu`bi radnika Energopetrolakoji zahtijevaju retroaktivnu isplatu pla}a uskladu s Granskom kolektivnim sporazumom.Rije~ je o razdoblju prije dokapitalizacije ukojem su radnici Energopetrola primaliznatno ni`u pla}u od zagarantirane Granskimkoletivnim ugovorom. Do kraja februara ovegodine, tu`bu protiv Energo petrola pokrenu-la su 303 uposlena radnika a njihov ukupniod{tetni zahtjev iznosi 21,5 miliona KM!Konzorcij, me|utim, strahuje da }e svih 830
trenutno uposlenih radnika ustati tu`bom protiv Energopetrola, ~ime se od{etni zahtjev popeo na oko 65,5 miliona KM!
Kako je rije~ o tu`bama koje se odnosena razdolje prije provedene dokapita-lizacije, ma|arsko-hrvatski konzorcijsmatra da sve od{tetne zahtjeve Energope-trolovih radnika treba izmiriti ranijivlasnik, dakle Vlada Federacije BiH.
S tim je ciljem ma|arsko-hrvatski
konzorcij zatra`io arbitra`u pred sudom uCirihu, koji je ugovorom o dokapitalizacijiutvr|en za nadle`ni sud u slu~aju sporaizme|u konzorcija MOL-INA i VladeFederacije BiH.
Pismo konzorcija MOL-INA, kako smonaveli, upu}eno je krajem februara ovegodine, no federalna Vlada jo{ se nijeslu`beno odredila prema sporu koji je prema procjenama konzorcija MOL-INAte`ak 65,5 miliona KM!
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]
Više od 300 radnika “Energopetrola“ podiglo tužbuprotiv konzorcija MOL-INA zahtijevajući isplatu plaća u
skladu s Granskim kolektivnim ugovorom
Konzorcij MOL-INA traži da federalna Vlada radnicima “Energopetrola“isplati 65,5 miliona KM!
25LOBODNA BOSNA I 19.4.2012.
ARBITRA@NI ZAHTJEV Konzorcij MOL-INA tra`i
od Vlade FederacijeBiH nadoknadu u iznosu
od 65,5 miliona KM
ARBITRA@NI ZAHTJEV Konzorcij MOL-INA tra`i
od Vlade FederacijeBiH nadoknadu u iznosu
od 65,5 miliona KM
Skandal:Skandal.qxd 18.4.2012 23:30 Page 25
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 26/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.26
SEKSUALNO NASILJE U RATU U BiH
Silovanje počinjeno u ratovima bilo je prešućivano stotinama godina, ali je uHaškom tribunalu u posljednje dvije decenije prepoznato kao namjerna ratna
taktika, sistemsko oružje protiv civilnog stanovništva i zločin protiv čovječnosti;dokumentarni film koji je prošle nedjelje prikazan u Sarajevu “Kraj nekažnjivosti:
seksualno nasilje pred Tribunalom”, govori da je Tribunal odigrao historijskuulogu u krivičnom gonjenju seksualnog nasilja počinjenog tokom agresije na BiH
PRVI PUT U HISTORIJI HA[KI
TRIBUNAL SEKSUALNOPOROBLJAVANJE PRIZNAO KAOZLO^IN PROTIV ^OVJE^NOSTI
SILOVANJE KAO ZLO^INPROTIV ^OVJE^NOSTIHa{ki tribunal odigrao jehistorijsku ulogu u kaznenomgonjenju za djela seksualnognasilja po~injena u ratnimsukobima u biv{oj Jugoslaviji iutro put o{trijem presu|ivanju zatakve zlo~ine {irom svijeta
SILOVANJE KAO ZLO^INPROTIV ^OVJE^NOSTIHa{ki tribunal odigrao jehistorijsku ulogu u kaznenomgonjenju za djela seksualnognasilja po~injena u ratnimsukobima u biv{oj Jugoslaviji iutro put o{trijem presu|ivanju zatakve zlo~ine {irom svijeta
Silovanje:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:25 Page 26
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 27/84
Prema procjeni UN-a, u BiH jesilovano izme|u 20.000 i 50.000`ena. Sve do osnivanja Ha{kog tri- bunala, kada je silovanje uvr{tenou zlo~ine protiv ~ovje~nosti, ono
je bilo ignorisano na svim me|unarodnimsudovima. Od po~etka rada Tribunala, odukupno 161 optu`enog, 78 ih se u optu-`nicama teretilo za seksualno nasilje. MKSJ je prvi me|unarodni kazneni sud koji jeizrekao osu|uju}e presude za silovanje kaovid mu~enja i za seksualno porobljavanjekao zlo~in protiv ~ovje~nosti.
MONSTRUM IZ PRIJEDORASilovanje u Prijedoru tokom rata je prvi
put u historiji humanitarnog prava nave-deno kao zlo~in. Istraga je pokazala da jedo{lo do porobljavanja i seksualnog saka-}enja. Sutkinja Ha{kog tribunala FlorenceMumba ka`e da je to predstavljalo oru`je, jer zadire u samu psihu osobe, u njeno
fizi~ko i dru{tveno bi}e. “Na taj na~inosobu mo`emo dovesti do toga da je
iskusila smrt, ali osu|ena je da nastavi`ivjeti“, ka`e biv{a potpredsjednica Ha{kogtribunala Mumba.
Du{ko Tadi} je 26. aprila 1995. godineoptu`en za zlo~ine po~injene u okoliniPrijedora te u logorima u Omarskoj, Ker a-termu i Trnopolju. Predmet Tadi} otvorio je
put drugim postupcima na vi{e na~ina. Nesamo da je to bilo prvo su|enje za ratnezlo~in, nego i prvi proces koji je uklju~ivaooptu`be za nasilje u obliku seksualnogsaka}enja i to nad mu{karcima. Tadi} jeoptu`en da je u~estvovao u jednom stravi-~nom ~inu. Kriv je za pomaganje i podr -`avanje saka}enja polnih organa zaro blje-nika u logoru Omarska. Pored toga, Tadi} jenaredio dje~aku da siluje svoju mrtvumajku. Nakon {to je strgao sa njega odje}u, prijete}i oru`jem, zapovijedio mu je dasiluje tek ubijenu majku. Ostalim zaro- bljenicima koji su okrenuli glavu od togstravi~nog ~ina, nare|eno je da moraju dagledaju. Potom se ~uo pucanj koji je usmrtio
ovog dje~aka. Du{ko Tadi} je 2000. godine pravomo}no osu|en na 20 godina zatvorazbog zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnihzlo~ina, uklju~uju}i i zlo~ine za seksualnosaka}enje u logorima u okolini Prijedora.
Silovanje prema me|unarodnom pravu predstavlja mu~enje, te{ko kr{enje `enev-ske konvencije ili ~in genocida ukoliko sezadovolje potrebni uslovi.
Tribunal je procesuirao djela brutalnihseksualnih zlostavljanja, poput silovanja
maloljetnica, `ena i mu{karaca, prisiljava-nja na seksualni odnos bliskih srodnika isaka}enja genitalija.
Dokumentarni film Kraj neka`njivosti,seksualno nasilje pred Tribunalom, koji je pro{le nedjelje prikazan u Sarajevu, govorio istragama zlo~ina seksualnog nasilja u
biv{oj Jugoslaviji i postignu}ima Me|unaro-dnog suda, koji je uspostavio presedan u presu|ivanju zlo~ina te vrste. U filmu, ~iji je producent Nerma Jela~i}, {efica Outre-ach programa Ha{kog tribunala, mogu sevidjeti intervjui s biv{im i sada{njimvisokim zvani~nicima Ha{kog tribunala,kao i svjedo~anstva osoba koje su uprkosstrahu za svoj i `ivote ~lanova svojih porodica skupili hrabrost i svjedo~ili o sra-hotama silovanja.
SISTEMSKO SEKSUALNO NASILJESredinom 2000. godine trojica Srba iz
Fo~e na{li su se pred Ha{kim tribunalomkako bi odgovarali isklju~ivo za djela
seksualnog nasilja. Dragomir Kunarac,Radomir Kova~ i Zoran Vukovi} u~e-stvovali su u stravi~nim i`ivljavanjima nadBo{njakinjama iz Fo~e. U`asne pri~e pre`ivjelih u~inile su taj grad sinonimom zakori{tenje silovanja kao oru|e rata. U Fo~isu `ene i djevoj~ice stare samo 12 godina bile izlo`ene grupnom silovanju i u ku}amadr`ane kao roblje. Stotine `ena bile su
zato~ene na razli~itim lokacijama u gradugdje su ih vojnici, rezervisti i pripadnici
paravojnih jedinica seksualno zlostavljali.Jednu petanaestogodi{nju Bo{njakinjuoptu`eni su devet mjeseci dr`ali kaorobinju, na kraju su je prodali za 500 DM.U Karamanovoj ku}i zarobljene `enesilovane su svaku no}. Jedna Bo{njakinja,koja je svjedo~ila pred Tribunalom protiv
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 27
PLANSKI DIO ZLO^INA^KOG PROJEKTA
Pi{e: MIRHA DEDI]
Radovan Karad`i} i Ratko Mladi} pred Ha{kimtribunalom terete se i za kori{tenje seksualnog nasilja
u svrhu genocida
DUGOGODI[NJE KAZNE ZA SEKSUALNO I@IVLJAVANJEDu{ko Tadi}, stra`ar u logorima Omarska i Trnopolje, Dragoljub Kunarac, komandant Specijalne izvi|a~ke jedinice Vojske RS-a, i Hazim Deli},zamjenik komandanta logora ]elebi}i, osu|eni su u Ha{kom tribunalu na dugogodi{nje kazne zatvora zbog seksualnog zlostavljanja nadzarobljenim `enama i mu{karcima
Silovanje:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:25 Page 27
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 28/84
ove trojice monstruma iz Fo~e, na pitanjekoliko je puta tokom zato~eni{tva bilasilovana, kazala je da je to bilo nemogu}eizbrojati. Jedna za drugom svjedokinje sugovorile o patnjama kroz koje su prolazile.Sve je ukazivalo na to da je sistemskonasilje kori{teno za {irenje terora.
Optu`be su uklju~ivale silovanje imu~enje, i po prvi put u historiji seksualno porobljavanje kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.Odbrana je poku{ala dokazati da su djevojkedobrovoljno sudjelovale u tom ~inu. Kuna-rac je svjedo~io u svoju korist i ponudioslijede}e obja{njenje: “Djevojka me je okodvadeset minuta milovala i mazila s namjerom da me nadra`i kao mu{karca.”
Me|utim, Tu`ila{tvo je dokazalo da su brojni vojnici silovali te `ene mjesecima, au nekim slu~ajevima i godinama, kao u
predmetu Kunarac. On je osu|en na 28 go-dina zatvora. Izricanje kazne Kunarcu za porobljavanje jedan je od najzna~ajnijih aspe-kata ove presude. Po prvi put je seksualno porobljavanje priznato kao zlo~in protiv~ovje~nosti. Poslije slu~aj Kunarac, proceskoji je izazvao veliku pa`nju javnosti bio jevezan za objekat u kojem su bili zato~eniSrbi, a koji su nalazio u blizini hercego-va~kog mjesta Čelebi}i. U tom zloglasnomlogoru ~esto su vr{eni zlo~ini seksualnogzlostavljanja. Trojica optu`enih bili suZdravko Muci}, komandant logora, HazimDeli}, zamjenik komandanta, i stra`ar EsadLand`o zvani Zenga, progla{eni su krivim zaove zlo~ine. Utvr|eno je da je Deli}, koji jeosu|en na 20 godina zatvora, vi{e putasilovao dvije zato~enice. Nisu samo `eneseksualno zlostavljane u ovom logoru, nego
i mu{karci. Land`o je osu|en na 15 godinazatvora zbog ne~ovje~nog pona{anja jer je,izme|u ostalog, dvojicu bra}e natjerao nafelacio... Muci} je osu|en za ovo, ali i drugakrivi~na djela koju su po~inili njegovi podre|eni na sedam godina zatvora.Pretresno vije}e je naglasilo da je Deli}silovao kako bi svoje `rtve kaznio i da sezlo~ini silovanja mogu definisati kao vidmu~enja. Ovaj pravni presedan me|unarod-nog suda od tada se mogao koristiti i kao
sudska praksa u predmetima koji su uslijedili.Sudija Florence Mumba, biv{a potpred-sjednica MKSJ, ka`e da je broj silovanih`ena bio jako veliki jer je ono prolaziloneka`njeno, budu}i da su vojnici i pred-stavnici vlasti znali da protiv silovatelja ne-}e biti pokrenuti nikakvi koraci kao i davapaje tih `ena ne}e niko ~uti.
“U vi{e presuda koje su predstavljaleprekretnicu, Tribunal je unaprijedio razvojme|unarodne pravde na polju rodnihzlo~ina, {to je omogu}ilo krivi~no gonjenjeseksualnog nasilja kao ratnog zlo~ina,zlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida.Silovanje je kona~no prestalo da budetuma~eno kao neobuzdano seksualnopona{anje pojedinaca i priznato je kaomo}no oru|e rata, koje se koristi zazastra{ivanje, progon, terorisanje protivni~
ke strane. Govorimo o seksualnom nasilju isilovanju koje se koristi kao oru|e rata. Tou odre|enoj mjeri pokazuje da ono nijesamo ne{to {to ide uz rat. Ono je djelodestruktivnih djela u ratu“, ka`e u filmuPatricia Viseur Seller, biv{a savjetnicaTu`ila{tva za rodne zlo~ine.
Gabriela Kirk McDonald, biv{a pred-sjednica MKSJ, u filmu govori kako su od prvog dana postojanja Ha{kog tribunalavr{ene istrage o sistematskom zato~enju i
silovanju `ena, mu{karaca i djece. Gotovo polovina osoba osu|enih pred MKSJ prog-la{ena je krivim za zlo~in seksualnognasilja. “Time se obezbje|uje da brojnirelevantni ugovori i konvencije koje postoje tokom ~itavog 20. vijeka kona~no buduprimijenjeni, a njihov kr{enje ka`njeno.Silovanje se de{avalo oduvijek, ene su bile`rtve rata kao rtve silovanja. Ali to nije bilopriznavano, u Nirnbergu je to samo ovla{pomenuto. MKSJ je prvi me|unarodnikrivi~ni sud koji je izrekao osu|uju}epresude za silovanja kao vid mu~enja“,ka`e McDonaldova.
Me|unarodni tribunal je 78 osoba ter e-tio za zlo~ine seksualnog nasilja. Zaklju~nosa krajem 2011. godine, 28 oso ba je osu-|eno, a jo{ 20 njih je u razli~itim fazama postupka, uklju~uju}i R adovana Karad`i}a
i R atka Mladi}a, koji su optu`eni zakori{tenje seksualnog nasilja kao oru|agenocida. Osam osoba je umrlo prijezavr{etka su|enja, a {est optu`enih je proslije|eno sudovima u biv{oj Jugoslaviji.
“Va`no je da se film ‘Kraj neka`njivosti: seksualno nasilje pred Tribuna om’,prika`e na {to vi{e mjesta, ne samo u Bosnii Hercegovini, nego i u ostalim dr`avamabiv{e Jugoslavije, gdje su zlo~ini silovanjapo~injeni ili gdje se ti zlo~ini negiraju. Filmje prikazan u Vukovaru, u Prijedoru iprikaza}e se i u Beogradu i na Kosovu, gdjesu zlo~ini silovanja vr{eni. Va`no je dagra|ani ovih dr`ava spoznaju na osnovu~ega su sudovi kao {to je Tribunal do{li dozaklju~aka da je silovanje kori{teno kaosistemsko oru`je protiv civilnog stanovni{tva, u ratovima u biv{oj Jugoslaviji,
naro~ito tokom rata u Bosni i Hercegovini ikoliko su bili zna~ajni glasovi i hrabrostovih `rtava koji su iza{le u javnost dasvjedo~e o onom {to im se desilo ne samoda bi se priveli pravdi oni koji su ~inilizlo~ine na prostoru biv{e Jugoslavije, negokako bi se me|unarodno pravo primijenilo imogli privesti pravdi oni koji sada vr{esilovanje u sada{njim kriznim podru~jima“,ka`e glavni producent ovog filma NermaJela~i}.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.28
SEKSUALNO NASILJE U RATU U BiH
SILOVANJA KAO RATNIZLOČIN: Dokumentarnifilm Kraj nekažnjivosti,seksualno nasilje predTribunalom, koji je prošlenedjelje prikazan uSarajevu, govori oistragama zločinaseksualnog nasilja u bivšojJugoslaviji i postignućimaHaškog tribunala
POLOVINA OPTU@ENIH PRED TRIBUNALOM TERETI SE ZA SILOVANJETokom rata u BiH silovano i seksualno zlostavljano oko 50.000 `ena i stotine mu{karaca, a od po~etka rada Tribunala od ukupno 161optu`enog, 78 ih se u optu`nicama teretilo za seksualno nasilje
Silovanje:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:25 Page 28
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 29/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:09 Page 7
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 30/84
Vije}e ministara BiH u srijedu, 18.aprila, usvojilo je bud`et za 2012.godinu. Kako je i o~ekivano, dvaministra iz reda SDA, MuhamedIbrahimovi} i Sadik Ahmetovi},
glasali su protiv. “Pri~a o bud`etu dr`ave BiHmo`e se uporediti sa onim hercegova~kimvicem kada se kom{ija `ali susjedu da jetaman nau~io magarca da jede, a on crko“,rekao je na po~etku na{eg razgovora zamjenik ministra finansija i trezora BiH FuadKasumovi}. Dan ranije Kasumovi}a su o{trokritikovali ministar prometa i komunikacijaDamir Had`i} i njegova stranka zbog protivljenja usvajanja bud`eta BiH koji je, prema Kasumovi}evim navodima, sastavila privatna grupa pojedinaca na ~elu sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.
Vije}e ministara BiH usvojilo jepredlo`eni Nacrt bud`eta za 2012. godinu?
Prvo `elim ista}i da sve {to je ra|eno, ati~e se dono{enja i usvajanja bud`eta,ura|eno je mimo zakona i procedure.Bud`et za pro{lu, 2011. godinu donesen je2012. godine, i to na nezakonit na~in jer ganije usvojio Parlament BiH. Taj bud`etusvojila su tri ~ovjeka, Denis Be}irevi},@ivkovi} i Ljubi}, i to je objavljeno u
Slu`benim novinama. Ministarstvo finan-sija i trezora BiH, odnosno na{ odjel zaizradu bud`eta u kojem sjedi trideset ljudikoji su pro{li sve mogu}e obuke i kurseve, potpuno je zaobi|eno u izradi prijedloga bud`eta za 2012. godinu. Nikola [piri},nakon imenovanja na mjesto ministrafinansija i trezora, uzeo je te papire i odniou Banju Luku gdje su on i Milorad Dodik,uz malu pomo} Dragana Čovi}a i ZlatkaLugumd`ije, dogovorili bud`et dr`ave!
Takav prijedlog bud`eta, osmi{ljen u privatnoj re`iji, [piri} je donio iz Banje Luke
i takav prijedlog bud`eta usvojilo je Vije}eministara BiH. Bud`et BiH sada ide uPredsjedni{tvo BiH, gdje }e vjerovatnoKom{i} i Radmanovi} preglasati Izetbe-govi}a i uputiti prijedlog bud`eta na dr`avniParlament. Tamo }e vjerovatno novi“ljubavnici“,SDP i SBB, podr`ati predlo`eninacrt bud`eta, ali problem bi se mogao pojaviti na Domu naroda, jer nisam siguranda tamo mogu osigurati potrebnu ve}inu.
Vi tvrdite da je usvajanje ovakvogbud`eta cijena koju pla}a Zlatko Lag-umd`ija za mjesto ministra vanjskih poslova?
Vidite, prije nego {to }e se formiratiVije}e ministara meni su neki predstavnicime|unarodne zajednice decidirano reklida je Milorad Dodik uslovio Lagumd`ijuda ako ho}e da bude ministar vanjskih poslova da mora uraditi to, to i to...Izme|u ostalog, da dr`avu vrati na bud etiz 2008. godine i da se taj bud`et zaledi donarednih izbora. Ja im nisam povjerovao, jednostavno nisam mogao prihvatitivarijantu u kojoj je Lagumd`ija biospreman prodati dr`avu radi nekihvlastitih interesa. Nisam vjerovao da }eLagumd`ija uraditi to {to je uradio. Ja usebi imam dosta te socijal- demokratije, aliovakvi postupci Zlatka Lagumd`ije }eugu{iti i to malo {to je ostalo. Meni je `ao,
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.30
FUAD KASUMOVI]
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILI^I]
U danu u kojem je Vijeće ministara usvojilo budžet za 2012. godinu(uz protivljenje ministara iz SDA), naš novinar razgovarao je sa najžešćimkritičarem usvojenog budžeta, državnim doministrom financija; doministar
Kaumović u polemičnom razgovoru ne štedi nikoga od onih koje smatraodgovornim za usvajanje ovakvog budžeta
INTERVIEW
Fuad Kasumović zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara
“Rekao sam i ponavljam: ovakvimbud`etom razara se dr`ava BiH, za {tao~ito Lagumd`iju i njegova potr~kala
iz Vije}a ministara nije briga!“
BOLEST BOGA NE MOLI:Neki ljudi su bolesni zavlašću. Prošli izbori nisubili ni okončani, a
Lagumdžija je već davaoizjave kako će on bitipremijer BiH. To su“pročitali“ njegoviprotivnici a sadašnjipartneri u vlasti i Dodik jedobio sve što je tražio
Fudo:INTERVJU - osnova.qxd 18.4.2012 23:43 Page 30
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 31/84
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 31
ZVI@DA^ IZ DR@AVNE VLADE
RA^UN BEZKR^MARA
Fuad Kasumovi},zamjenik ministrafinansija i trezora
BiH o usvajanjubud`eta BiH
Fudo:INTERVJU - osnova.qxd 18.4.2012 23:44 Page 31
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 32/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.32
FUAD KASUMOVI]
ne mogu to presabrati, moj mozak to nemo`e da prihvati.
Da prihvati {ta?Da je ~ovjek za deset deka mesa u stanju
da zakolje vola.
LAGUMD@IJA VI[E NEMA KOGAOD RAJE IZ KAFANE POSTAVITI NAVA@NE FUNKCIJE
Ho}ete da ka`ete da je Zlatko Lagumd`ija, za deset deka mesa, prodao dr`avu?
Neki ljudi su bolesni za vla{}u. Pro{liizbori nisu bili ni okon~ani, a Lagumd`ija jeve} davao izjave kako }e on biti premijer BiH. To su “pro~itali“ njegovi protivnici asada{nji partneri u vlasti i Dodik je dobiosve {to je tra`io, samo ostaje pitanje za{to
smo morali ~ekati godinu dana i dvamjeseca da se formira vlast na dr`avnomnivou. Ja sam otvoreno rekao, obe}ali sugra|anima da prave dr`avu za ~ovjeka.Gra|ani su im dali podr{ku, ali oni to sada prodaju i prave dvije dr`ave za dva ~ovjeka.Moj li~ni dojam je da je Lagumd`ija
preuzeo veliki kola~ u Federaciji. “Poklo- pio“ je lovu tako da ga dr`ava gotovo i nezanima. Ne znam da li je Fidel Castro jo{uvijek `iv, ali znam da je Zlatko Lagu-md`ija njegov “dvojnik“. Mislim da bi SDPdobio duplo vi{e glasova da njega nema.
Niste ba{ skloni liku i djelu lideraSDP-a i ministra vanjskih poslova BiH?
A kako bih bio?! To je ~ovjek koji meneubje|uje i ka`e mi da dr`avi BiH ne treba
vi{e para, a ako zafali, da }emo uzeti kredit.Ja mu na to ka`em, Lagumd ija, vi ste profesor na Ekonomskom fakultetu uSarajevu. Uzmite va`e}i Zakon i pro~itajte~lan 20. u kojem se decidirano navodi da seod prihoda Uprave za indirektno opore-zivanje prvo podmiruju potrebe dr`ave, a
enititetima {ta ostane. Mi smo se za tajzakon borili godinama, a vi ste to sada“oborili“ za jedan dan. Dakle, ili je rije~ onjegovom neznanju, ili pak o nekom li~nominteresu.
Sude}i po Va{im odgovorima, crveno-zelena koalicija je u ozbiljnoj krizi?
Na svim nivoima, dr`avnom, entitet-skom, kantonalnom... jazovi su drasti~ni. Nema dileme da je SDP dobio najvi{e
Ministar prometa ikomunikacija Damir Had`i}tvrdi da je dr`avni bud`et
pove}an i da Vi zapravo bezpotrebe praviti problem tamogdje ga nema?
Damira Had`i}a ja neznam. U nedjelju uzmem“Avaz“, oni sad koketiraju(SDP i SBB, op.a.) i vidim da~ovjek decidirano la`e u triklju~ne stvari. Ka`e da jedr`avni bud`et pove}an, {to jela`. Naime, 2010. godine
bud`et BiH iznosio je milijardui deset miliona maraka. Isti tajbud`et 2011. smanjen je na
905 miliona KM, a bud`et koji je usvojilo Vije}e ministaraiznosi 950 miliona KM. I sadaHad`i} narod ubje|uje da jebud`et pove}an za 45 miliona,a u stvari je smanjen za 60miliona KM!
Drugo, Had`i} tvrdi da }e ubud`etu biti dovoljno para zafunkcionisanje svih institucijana dr`avnom nivaou. To ja, koji
se bavim finansijama, ne mogutvrditi, a kamoli on koji je ju~edo{ao u Vije}e ministara.
Vidite, ja smatram, ako nam jestalo i dr`imo do dr`ave BiH,da dr`avni policajac mora imatimakar za jedan fening ve}uplatu od svojih entitetskih ikantonalnih kolega. Sadaspecijalci SIPA-e imaju platu650 KM, manju od sarajevskihkantonalnih policajaca ipolicajaca RS-a, i sada }e im ita plata biti smanjena za pet
procenata. To je sramota.Ponovo vam ka`em. Ja ne
znam Damira Had`i}a, a u
novinama sam pro~itao da je~ovjek reketa{. To sam mu inapisao. “Pro~itao sam da stereketa{, a da ste ekspert zabud`et, to nisam znao.“ Nakraju krajeva, prva stvar koju jeministar Had`i} uradio kada jedo{ao u Vije}e ministara BiHbila je da mu se izda slu`benabiznis kartica kojom }e pla}atisvoje pustolovine!
O DAMIRU HAD@I]U
Prvi ministarski potez Hadžićev bio je da uzmeslužbenu biznis karticu
PARE, PAREPOKRE]U SVIJET
Ministar prometa ikomunikacija Damir
Had`i} prvo je “namiro”sebe a onda i sve ostale
Fudo:INTERVJU - osnova.qxd 18.4.2012 23:44 Page 32
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 33/84
glasova i da su u ovaj projekat u{li nespr-emni. Nemaju adekvatne ljude. To {to jeLagumd`ija imao u svojoj kafani, u tomsvom kabinetu i na fakultetu, za~as jerasporedio i vi{e nema ljudi. Zato njegov premijer Zeni~ko-dobojskog kantona izjav-ljuje kako bi bilo najbolje provesti ste~ajkantona. Ni u Parlamentu nemaju pismenihi jakih ljudi, a sa druge strane sve samivukovi, jedu, raskidaju... Parlament je `ivot jedne dr`ave i mora{ imati eksperte.Lagumd`ija, na`alost, ni{ta nije nau~io. On je do{ao na vlast 2000. godine i tada je po~eo hapsiti ljude, sastavljati krivi~ne prijave itd. Sada opet vi{e radi “na sebi“. Naravno, postoji obostrani interes stranaka,
o svemu se mo`e dogovoriti, ali nekegranice moraju postojati. Na kraju krajeva,mene vlast ne interesuje, meni u rodnomlistu ne pi{e “zamjenik ministra“.
BUD@ET IDE NA RUKU DODIKOVOJNAMJERI DA UGU[I DR@AVU
Vama ne pi{e, ali pojedini ministri sepona{aju kao da im je ministarska fotelja“zagarantovana“ samim ro|enjem?
Mislite na Damira Had`i}a? Vidite,dr`ava BiH godi{nje gubi 70 miliona KMkoje naplate na{i susjedi za kontrolu na{egneba. Mi smo kupili najsavremenije radare,
postavili ih, i umjesto da se bori za to i staviih u upotrebu, on meni dr`i predavanje o bud`etu. Ja sam tog balavca ostavio bezteksta i sada na moja pisma odgovoranjegova stranka, SDP. Spominju neke mojela`i i insinuacije, a ja im ka`em la`i i
insinuacije su prodaja dr`ave. Tra`im da miodgovorite na konkretno pitanje, koji je ciljvra}anja dr`ave nazad, a razvijanje entiteta?
Da li Vam je odgovoreno? Nije. Pazite, nema nikakve dileme da
usvajanje ovakvog bud`eta vodi ka uru{avanjudr`ave BiH. Ja, kao zamjenik ministrafinansija i trezora BiH, mogao sam u ivati.Dobra pla}a, slu`beni auto, kabinet... svakesedmice jedan poziv vani. Nikog ne dirati,nikome se ne zamjerati, ali kad sam vidio~emu sve ovo vodi, ga{enju dr`ave, moraosam reagovati. Sve to ide na ruku Dodiku injegovoj pri~i o ga{enju dr`avnih institucija,njihovoj neefikasnosti i neu~inkovitosti.Dakle, kresanje bud`eta je najbolji put zaostvarenje Dodikove vizije o nestanku dr`aveBiH. Prije formiranja vlasti na dr`avnomnivou postojao je dogovor Dodik - Čovi}, sadaim se priklju~io i Lagumd`ija. To je sada{njestanje u Vije}u ministara i to je vrlo opasno poBiH. A ja se sam borim protiv toga. Jesam ~lanSDA, ali nisam ni u jednom organu partije idanas me vi{e podr`avaju Srbi i Hrvati, oviradnici u Vije}u ministara, nego iko,uklju~uju}i i partiju ~iji sam ~lan.
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 33
ZVI@DA^ IZ DR@AVNE VLADE
Kakva je Va{a saradnja sa minis-trom Nikolom [piri}em?
Za mene je samo Nikola [piri} ve}alegenda od Zlatka Lagumd`ije. Petnaestdana nakon imenovanja ~ekao sam da sepojavi na poslu, a kad je do{ao do~ekaome kao najro|enijeg. Ka`e, ho}u da ti i jabudemo najbolji prijatelji, ho}u od ovog
ministarstva da napravimo bum. Sve ovo{to si do sada radio sa Vranki}em, radi}e{i sa mnom, samo puno bolje. Na to janjemu ka`em, Nikola, ti zna{ da sam jastabilna li~nost koja ima jedan pravac, a tisi ~ovjek bez svog stava, ho}e{ slagati i jati ne vjerujem. Prva varijanta u na{ojbudu}oj suradnji je da te zaj...am. Znamda voli{ pare i ja }u te tu na}i, a mahersam za to. A druga varijanta je da budemoovako kao {to si ti rekao. Koju gododabere{ opciju, ja ti stojim na dispoziciji.Sude}i po izradi Nacrta bud eta, [piri} jeodabrao onu prvu varijantu. I ne samo to.Na sastanku Sulejmana Tihi}a i MiloradaDodika, ne{to oko vojske, bio je i Nikola[piri}. Zove mene Tihi} na telefon i ka`emi da malo povu~em “ru~nu“ kad dajemizjave. “Evo [pira ka`e da trebatesura|ivati bolje, svaki dan da kahvu pijete.“
Na to ja Tihi}u ka`em: “Predsjedni~e, la`ute. [piri} na posao do|e srijedom i
~etvrtkom, a ni tada me ne zovne nit meprimi od silnih obaveza. Drugo, svaovla{tenja, mimo zakona, prebacio je nasvoju {eficu kabineta Sanju Joki}.Predsjedni~e, ne vjerujte im i ne buditenaivni jer Nikola [piri} je jedan obi~niseoski |ilko{.“
O SURADNJI SA NIKOLOM [PIRI]EM
Špirić je seoski prevarant,pohlepni lažov
VIC OD DRŽAVE:“Priča o budžetu države
BiH može se uporediti saonim hercegovačkimvicem kada se komšijažali susjedu da je tamannaučio magarca da jede,a on crko“
“SEOSKI \ILKO[“
Ministar finansija i trezoraBiH Nikola [piri}
“SEOSKI \ILKO[“
Ministar finansija i trezoraBiH Nikola [piri}
BUNTOVNIK S RAZLOGOMFuad Kasumovi}sam protiv svih
Fudo:INTERVJU - osnova.qxd 18.4.2012 23:44 Page 33
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 34/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.34
SHOPPINGOMANIJA U HERCEGOVINI
Na ruševinama nekadašnje Stare bolnice u centru Mostara za rekordnih godinu ipol dana podignut je najmoderniji shopping centar u BiH u kojem je odmah
zaposleno 700 radnika, a nakon što objekat bude završen, ta će brojka narasti na1.000 uposlenika; ekipa SLOBODNE BOSNE posjetila je na dan otvorenja MEPASMALL u Mostaru u kojem se kupcima nudi preko sto poznatih svjetskih brendova,
a među njima, po prvi put u BiH, i modeli iz najnovije kolekcije ZARE,PULL&BEARA, BERSHKE i STRADIVARIUSA
MOSTAR - MODNI CENTAR BiH
U Mepas Mall, najve}i trgova~ko-poslovnikompleks u BiH, {irokobrije{ki poduzetnik Mirko
Grbe{i} ulo`io 120 milijuna KM!!!
NAJVE]A POSLIJERATNA INVESTICIJA U MOSTARUTrgova~ko-poslovni centar Mepas Mall prostire se na blizu 100.000kvadratnih metara, u junu }e usklopu tog impozantnog objekta bitiotvoreno multiplex kino, a do krajagodine luksuzni hotel sa petzvjezdica
Mepas:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:22 Page 34
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 35/84
[irokobrije{ki poduzetnik MirkoGrbe{i}, jedan od najimu}nijih inajuspje{nijih hercegova~kih biz-nismena, otvorio je u ~etvrtak (12.aprila), najve}i trgova~ko-poslo-
vni centar u BiH, vrijedan 120 milijunaKM. Impozantni objekat Mepas Mall izgra|en je u centru Mostara, na lokacijinekada{nje Stare bolnice, koju je Grbe-{i}eva tvrtka Brodomerkur kupila u jesen2008., kada je na me|unarodnom natje~ajunjihova ponuda progla{ena najboljom.Mirko Grbe{i} je, podsjetimo, za ne{to vi{e
od dvanaest tisu}a kvadratnih metarazemlji{ta na jednoj od najatraktivnijihmostarskih lokacija platio 12,1 milijunmaraka. Od tog je iznosa 30 posto sredstava- oko ~etiri milijuna KM upla}eno na ra~unGrada Mostara (za izgradnju kulturno-sportskog centra), dok je ostatak novca od prodaje pripao Klini~koj bolnici Mostar. Nakon {to je novi vlasnik sru{io oronule bolni~ke zgrade, u maju 2010. je zapo~elagradnja najve}eg i najmodernijeg shoppingcentra u BiH, koja je zavr{ena u rekordnomroku, za godinu i pol dana.
MODERNE TRGOVINE, LUKSUZNIHOTEL, MULTIPLEX KINO
Mepas Mall se prostire na blizu stotisu}a kvadratnih metara, odnosno, nasedam katova, te jo{ tri nivoa podzemnih
gara`a. U prizemlju objekta i naredne ~etirieta`e su moderno ure|ene trgovine ukojima se mogu na}i proizvodi vi{e od sto poznatih svjetskih brendova, od kojih seneki prvi put pojavljuju na bh. tr`i{tu.
Pored toga, centar ima i veliku dje~ijuigraonu, kuglanu, vi{e kafi}a i ugodnimaraskino bar. Peti kat je rezerviran zauredske prostorije, dok se na {estom katunalazi luksuzni restoran od ~ak dvije tisu}ekvadrata i prva, vi{enamjenska kongresnadvorana u Mostaru. Restoran i kongresnadvorana bit }e sastavni dio visokokate-goriziranog hotela (pretpostavka je sa petzvjezdica), koji }e biti smje{ten na sedmom
katu i mansardi, s tim da je otvorenje planirano do kraja godine. Prema najavamadirektorice Mepas Mailla Ljiljane Bo{njak,hotel }e imati 160 le`aja, sa popratnimsadr`ajima: wellnessom, fitnessom, zatvor e-
nim bazenom, kakvih u Mostaru do sadanije bilo.U junu }e, nakon dvadeset godina,kompanija CineStar otvor it i i prvomultiplex kino u Mostaru sa pet dvorana,3D ekranima, kapaciteta gotovo 700sjedala. Mostarci su, tako|er, dobili i prviMcDonaldsov restoran, koji je u petak 13.aprila, kada je Mepas Mall zvani~nootvoren za posjetitelje, bio okupirangostima, ba{ kao i na desetke trgovina i
caffe barova.“Jo{ uvijek nemamo precizne podatke,
ali je posjeta izuzetna, {to potvr|uju ivlasnici trgovina, restorana i kafi}a, koji suprezadovoljni. Mepas Mall je svakog dana,od jutra do nave~er, pun gostiju“, ka`edirektorica Ljiljana Bo{njak, obja{njavaju}ikako je Mepas Mall u startu projektiran kaoregionalni shopping centar, u koji }edolaziti kupci iz cijele Hercegovine, Bosnei dijela Dalmacije.
Iako je njihova dosada{nja poslovna politika bila da trgovine prvo otvaraju uglavnim gradovima, jedan od najve}ihsvjetskih modnih lanaca INDITEX u BiH jenapravio iznimku. Tako su svoja ~etiri brenda; Zara , Pull&Bear , Bershka iStradivarius, prije Sarajeva, ponudilikupcima u Mostaru. “Nakon {to im je
prezentiran kompletan arhitektonski projekti nakon {to su vidjeli kako }e Mepas Mallizgledati, predstavnici INDITEX-a su, usuradnji s agencijom Colliers International,odlu~ili da do|u u BiH“, otkriva direk -torica Bo{njak. “Kada smo potpisali ugovors gospodinom Mirkom Grbe{i}em, naovom mjestu nije bila niti rupa. U{li smo uprojekat i imali smo velika o~ekivanja.Po~eli smo prije dvije godine, a brendovikoje u BiH po prvi put vidite su ovdje
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 35
MOSTARCI SU IN
SVE^ANO OTVORENJEDr`avni premijer Vjekoslav Bevanda i vlasnik Mepasa Mirko Grbe{i}
RAJ ZA SHOPPINGHOLI^AREU prizemlju i naredne ~etiri eta`e nalazi se na desetke moderno ure|enih trgovina
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Mepas:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:23 Page 35
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 36/84
nakon lobiranja koja su trajala 18 mjeseci“,istaknuo je ranije predstavnik zagreba~keagencije Colliers Nenad Peris.
HRVATSKA POSLOVNA IPOLITI^KA ELITA
U MOSTARUSude}i prema redovima na kasama koje
smo u luksuzno opremljenim trgovinamaZare, Pull&Beara, Bershke i Stradivariusazatekli prvog dana, ~ini se kako }e senjihova investicija u BiH posve isplatiti.Osim INDITEX-ovih brendova koji nudemodernu i kvalitetnu odje}u po povoljnimcijenama, u Mepas Mallu su otvorene i
trgovine drugih poznatih svjetskih marki:NewYorkera, S’Olivera, Terranove, Piazza Italia, Sportina Grupe, Toma Tailora,Orsaya, Accessorizea, Alda, Monsoona,Marelle ... U najkra}em, raznolika ponudaodje}e, obu}e i svakojakih modnihdodataka, brojni zabavni sadr`aji igastronomski ugo|aj prilago|en svim, bezobzira na godine starosti i plate`nu mo},~ine Mepas Mall uistinu jedinstvenimtrgova~ko-poslovnim centrom u BiH. No,uz poseban ugo|aj za posjetitelje, MepasMall je i najve}a poslijeratna investicija uMostaru - do sada je stalni posao dobilo700 radnika, a nakon {to kompletan objekat bude zavr{en, broj uposlenih bi trebaonarasti na tisu}u.
Na sve~anom otvorenju koje je za brojne goste iz BiH i Hrvatske organizirano
u ~etvrtak, Mepas Mall je uz vlasnikaMirka Grbe{i}a otvorio premijer BiHVjekoslav Bevanda. Me|u uglednimuzvanicima na{li su se i vlasnik Agrokora Ivica Todori}, gradona~elnici Zagreba iSplita Milan Bandi} i @eljko Kerum,njihove kolege iz Metkovi}a, Osijeka iBjelovara Stipe Gabri} Jambo, K re{imirBubalo i Anton Koru{ec, osje~ko-baranjski`upan Vladimir [i{ljagi}, kao i cijelahercegova~ka politi~ka i poslovna elita.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.36
SHOPPINGOMANIJA U HERCEGOVINI
Svoju prvu kompaniju u BiH MirkoGrbe{i} je osnovao 1989., na [irokomBrijegu, kada je registrirao tvrtku Mepas
koja se bavila uvozom i distribucijomrazli~itih proizvoda. No, za razliku oddrugih hercegova~kih biznismena koji suposlovanje zasnivali isklju~ivo na trgovini,Grbe{i} je zara|eni kapital investirao uproizvodnju. Devet godina nakon poslo-vnog starta postao je vlasnik Saponie izOsijeka, za koju je platio 20 milijunamaraka, 2000. je kupio tvornicu za izradui monta`u gra|evinskih objekata Metalac na [irokom Brijegu, a dvije godine kasnije
i tvornicu keksa i vafla Koestlin uBjelovaru. U vlasni{tvu Mirka Grbe{i}a je itvrtka Brodomerkur u Splitu, tvornica
alkoholnih i bezalkoholnih pi}a Maraska uZadru, a od pro{le godine i tvornica~okolade i bombona Kandit u Osijeku.Prije nego {to je u Mostaru otvorio najve}iregionalni shopping centar, Grbe{i}evMepas je u BiH zapo{ljavo preko 250radnika. U Hrvatskoj taj poduzetnik sa[irokog Brijega zapo{ljava 2.500 ljudi, aukupni prihodi Mepas grupe u susjednojdr`avi u 2011. godini iznosili su oko 350milijuna eura.
REGIONALNI POSLOVNI UZLET MIRKA GRBE[I]A
Mepas grupa u Hrvatskojzapošljava 2.500 radnika, saprošlogodišnjim prihodom od 350milijuna eura
RAZNOLIKA PONUDA Pored vode}ih svjetskih modnih brendova, Mepas Mall gostima nudi i brojne zabavne sadr`aje, ali je najvi{e interesovanja privukla kuglana
LJILJANA BO[NJAK “Mepas Mall je svakogdana, od jutra donave~er, pun gostiju“
Mepas:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:23 Page 36
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 37/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:10 Page 8
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 38/84
Isklju~ivo od toga ho}e li Bosna i Her -cegovina provesti dogovor koji su pro{log mjeseca postigli klju~ni poli-ti~ki lideri oko raspolaganja vojnom iostalom dr`avnom imovinom, zavisi i
da li }e i dobiti Akcioni plan za ~lanstvo(Membership Action Plan-MAP), to je ono{to se u neformalnim razgovorima moglo~uti od visokih du`nosnika, u~esnika ovo-
godi{njeg GLOBSEC-a u Bratislavi, foru-ma o globalnoj sigurnosti. Na ovom po-sljednjem velikom me|unarodnom sku puuo~i majskog summita NATO-a u Chicagu,BiH nije bila tema zvani~nih panela, ali pominjana je u nekoliko navrata tokomzvani~nih debata kada se govorilo oZapadnom Balkanu i tokom jedne nezvani-~ne rasprave posve}ene regiji. U centru pa`nje se, me|utim, na{la Crna Gora, kojase do`ivljava kao prva budu}a ~lanica EU-aiz regije nakon Hrvatske i zemlja koja nije
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.38
PODR[KA EUROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA ZAPADNOG BALKANA
Pi{e: DANKA SAVI]Foto: GLOBSEC, PETER FROLO
Budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine, evropska dužnička kriza, te situacija naBliskom istoku i južnom Mediteranu nakon Arapskog proljeća, teme su o kojima
se krajem prošle sedmice razgovaralo na GLOBSEC-u u Bratislavi, vodećemsigurnosnom i vanjskopolitičkom forumu u srednjoj Evropi
CENTRALNOEVROPSKA
PODR[KA BALKANU
O ZAPADNOM BALKANU U BRATISLAVIGlobsec 2012, koji se pro{le sedmice u slova~kojprijestonici odr`avao po sedmi put, okupio je gotovo
600 politi~ara, diplomata, visokih NATO i EUzvani~nika, te stru~njaka za vanjsku politiku, a jednaod va`nijih tema foruma bila je i na{a regija
O ZAPADNOM BALKANU U BRATISLAVIGlobsec 2012, koji se pro{le sedmice u slova~kojprijestonici odr`avao po sedmi put, okupio je gotovo
600 politi~ara, diplomata, visokih NATO i EUzvani~nika, te stru~njaka za vanjsku politiku, a jednaod va`nijih tema foruma bila je i na{a regija
Globsec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:20 Page 38
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 39/84
daleko ni od ~lanstva u NATO-u. Neopte-re}ena pitanjima ratnih zlo~ina i njihovimkrivi~nim gonjenjem, s agilnim timovima uBriselu i kod ku}e koji rade na ispunjava-nju uvjeta za pribli`avanju Crne Gore Uniji,ova zemlja ima velike {anse da po~etkomljeta dobije datum za po~etak pregovora.Prema najavama evropskih zvani~nika,najve}i problem Crne Gore, organiziranikriminal i {verc, ne{to je sa ~im }e sesuo~iti tokom pregovora. Evropska unija,naime, o~ekuje da Crna Gora u tom proce-su uradi isto {to sada imamo priliku vidjetiu Hrvatskoj — da po~ne sa sudskim proce-suiranjem velikih korupcijskih afera.
VONDRA: STALO NAM JE DA BiHPOSTANE ^LANICA EU-a
GLOBSEC, me|unarodni skup o globa-lnim sigurnosnim i politi~kim pitanjima,okupio je ove godine trojicu predsjednika,nekoliko evropskih ministara vanjskih poslova i odbrane, stru~njake s podru~javanjske politike i utjecajne diplomate s objestrane Atlantika. Raspravljalo se o euroat-lantskoj perspektivi jugoisto~ne Evrope iUkrajine, krizi eurozone, razvoju doga|ajana Bliskom istoku i ju`nom Mediteranunakon arapskog prolje}a. PredsjedniciHrvatske Ivo Josipovi}, Slova~ke IvanGa{parovi~ i Slovenije Danilo Tuerk zau-zeli su se za ja~anje suradnje svojih zema-lja, za preciziranje zajedni~kih interesakako bi se oja~ao uticaj srednje Evrope uevropskim i transatlantskim savezima.
Slova~ki predsjednik Ivan Ga{parovi~ je naovom panelu kazao da “postoje problemi uodnosima EU-a i NATO-a“.
“Moramo raditi na pribli`avanju ove dvijeorganizacije, a u me|uvremenu }e Slova~kaostati generator procesa pro{irenja u EU”, poru~io je Ga{parovi~. Predsjednici Slovenijei Hrvatske su govorili o neophodnosti nas-tavka procesa pro{irenja te da }e upravo ovedvije zemlje biti njegovi najve}i zagovornici.
Na ovogodi{njem GLOBSEC-u se obilj-e`avala i deseta godi{njica summita NATO-au Pragu, kada je 2002. sedam srednjoevrop-
skih dr`ava pozvano na priklju~enjeSavezu. Če{ki ministar odbrane, strastvenizagovornik ulaska njegove zemlje u EU i NATO Alexandr Vondra i ameri~ki diplo-mata R on Asmus dobili su nagradu (Czechand Slovak Transatlantic Awards) za ulogukoju su imali u ja~anju transatlantskihodnosa. Nagrada se ove godine dodjeljuje po prvi put na GLOBSEC-u. Podsjetimo da je ovaj ~e{ki diplomata, nekada{nji savjet-nik pokojnog ~e{kog predsjednika i jednogod najve}ih intelektualaca pro{log stolje}a
Vaclava Havela, prije nekoliko godina pominjan kao mogu}i visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH. U razgovo-ru za SB, Vondra ka`e da ne isklju~ujemogu}nost da su se prijedlozi o njegovomimenovanju na ~elu OHR-a pojavljivali udiplomatskim krugovima, ali on oko toganije bio upu}en. [to se ti~e ulogeme|unarodne zajednice u BiH, ka`e da jeza Evropsku uniju u BiH ostalo dosta stvaris kojima se mora uhvatiti u ko{tac. “Stvari
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 39
BRATISLAVSKI FORUM O GLOBALNOJ SIGURNOSTI
Ivo Daalder, stalni predstavnik Sjedi-njenih Ameri~kih Dr`ava pri NATO-u,nekada{nji je direktor za Evropskeposlove u Vije}u za nacionalnu sigurnost
u mandatu Billa Clintona, (od 1995 do1997.), gdje je bio zadu`en za koordinacijuameri~ke politike prema BiH. Daalder
ka`e za Slobodnu Bosnu da smatra kako je upravo uloga NATO-a na ZapadnomBalkanu bila presudna za “skretanje” regi- je u pozitivnom smjeru. “NATO anga-`man devedesetih godina usredu`asne ratne eksplozije u Bosni idrugim dijelovima Balkana, te odlukada intervenira u regiji dovela je dopo~etka procesa pomirenja, {to senajprije desilo u BiH, a zatim i naKosovu. Upravo kao rezultat takvognjegovog pristupa, strategija euroin-tregracija polako ali sigurno dovodi dotoga da regija Zapadnog Balkanapostaje dio euroatlantskog sistema.Upravo je perspektiva ~lanstva u EU iNATO-u ono {to daje nadu da }e bitinapravljene neophodne politi~ke iekonomske reforme kako bi zemljeregije postale ~lanice ovih organizaci-
ja. U tom smislu, nastavak NATO-ovepolitike “otvorenih vrata” vodi ka tomeda Bosna i Hercegovina, Makedonija,Crna Gora i druge zemlje koje `ele dase pridru`e NATO-u, postanu njegove~lanice.”
NATO I ZAPADNI BALKAN
Ivo Daalder: “NATO je devedesetihgodina prošlog vijeka odigrao ključnuulogu za okretanje ZapadnogBalkana u pozitivnom smjeru”
Ivo Daalder,stalni ameri~kipredstavnik
pri NATO-u
@ELIMODA I BiH
POSTANEDIO NA[E EU
PORODICEAlexandr
Vondra, ~e{ki
ministarodbrane, u
razgovoru sana{om
novinarkom
@ELIMODA I BiH
POSTANEDIO NA[E EU
PORODICEAlexandr
Vondra, ~e{ki
ministarodbrane, u
razgovoru sana{om
novinarkom
Globsec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:21 Page 39
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 40/84
sa NATO-om su vrlo jasne, postoji ured uSarajevu, ponuda za ~lanstvo, naravno,onda kada se ispune tra`eni uvjeti. U tom jesmislu vrlo va`no postojanje jedinstvenihoru`anih snaga u BiH.”
Tokom prethodnih panela govorilo se ospremnosti zemalja tzv. Vi{egradske grupeda pomognu na{oj regiji. Vondra za SBka`e:
“Uvijek smo spremni pomo}i i mislimda smo svi jako zainteresovani za to da BiHbude dio na{e familije evropskih nacija.Mo`ete ra~unati na na{u pomo}, ali, naravno, uvijek se mora imati u vidu da jeklju~ni proces, kao {to je to ve} vi|eno udrugim slu~ajevima, otpo~eo na doma}em
terenu. Nama se isto to desilo, kada smotra`ili ~lanstvo u EU. Najva`niji zadacimoraju biti objavljeni kod ku}e. Diplomaski kanali i pridobijanje me|unarodnepodr{ke jesu veoma va`ni, s obzirom da jerije~ o ulasku u me|unarodne organizacije,ali svaki solidan posao se mora po~eti usopstvenoj ku}i.”
RAZLIKE IZME\U BALKANA ICENTRALNE EVROPE U PROCESU
PRISTUPANJA EUPostojanje temeljne razlike izme|u
procesa pristupanja EU 2004. godine (kadasu ulazile zemlje jugoisto~ne Evrope,me|u kojima je i Če{ka) i sada{njeg procesa pribli avanja EU u smislu resursa,kao i pristupu EU je ono o ~emu segovorilo na sesiji posve}enoj Balkanu.
Napomenimo da je od svih ve~ernjih, off-record panela, ovaj o Balkanu izazvao poseban interes i bio vrlo posje}en. Zarazliku od pro{irenja 2004. godine, kadasu pravila bila vrlo jasna, danas kada suzemlje Zapadnog Balkana u pitanju inj ihovo pribli`avanje EU, imamodruga~iju situaciju tako da ono {to je bilodovoljno kad je rije~ o ispunjavanju uvjetau slu~aju srednje i isto~ne Evrope nije
dovoljno i za integraciju Balkana. Osim
toga, balkanske zemlje nemaju ni podr{kuEU-a oko sporova poput onoga izme|uKosova i Srbije, i Gr~ke i Makedonije. Tonije bio slu~aj s pro{irenjem 2004. - primjerice, u sporu o sistemu brana narijeci Dunav izme|u Slova~ke i Ma|arske je posredovala EU. U prepunoj dvorani,sesiju posve}enu Balkanu vodili suMiroslav Laj~ak, koji je ponovo postaoslova~ki ministar vanjskih poslova, Sonja
Liht, predsjednica beogradskog Fonda za
politi~ku izuzetnost, Nikola Poposki,makedonski ministar vanjskih poslova,Edmond Haxhinast, albanski {ef diplo-macije, i Hedvig Morvai-Horvat, izvr{nadirektorica Evropskog fonda za Balkan. Na nekoliko sesija GLOBSEC-a, bratisla-vskog foruma o globalnoj sigurnosti nakojem se govorilo o zemljama zapadnogBalkana, pomenuto je i to da bi bilo vrloohrabruju}e da sve zemlje regiona u 2014.godini, na stogodi{njicu po~etka Prvogsvjetskog rata, budu kandidati koji prego-varaju o ~lanstvu u EU, ali svima je jasnoda su {anse jako male da tako i bude. Vrlo je izvjesno da BiH ove godine ne}e dobitistatus kandidata za ~lanstvo u EU,Makedonija je zbog sukoba sa Gr~kom okoimena i dalje potpuno sputana, Albanija je“pritisnuta” unutarpoliti~kim sukobom, a
neizvjesno je {ta }e biti sa Kosovom kada jeu pitanju potpisivanje Sporazuma o stabi-lizaciji i pridru`ivanju. Za sve ove zemlje,regionalna saradnja, ipak, ostaje jedan odvrlo va`nih uvjeta u procesu integracije. [tose ti~e pribli`avanja NATO-u, AlexanderVershbow, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, nam je kazao da sve zemlje regi- je imaju dobru perspektivu, a sa predst-oje}eg summita NATO-a u Chicagu }e im biti upu}ene poruke podr{ke.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.40
PODR[KA EUROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA ZAPADNOG BALKANA
Odgovaraju}i na na{e pita-nje o tome mo`e li se o~ekivatida BiH do kraja godine dobijekandidatski status, evropskipovjerenik [tefan Füle je kazaoda je to odluka koju }e donijeti
zemlje ~lanice, ali da, ipak,smatra kako nisu velike {anseda se to dogodi tokom ovegodine. Dosljedna primjenaSporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju, te “uvjerljivinapori da se provede odlukaEvropskog suda za ljudskaprava Sejdi}-Finci, ostaju klju~niuvjeti za dobijanje kandidatskogstatusa”, dodao je on.Mehanizam koordinacije, o kojem se posljed-njih mjeseci intenzivno govori, ne}e biti pred-uvjet za podno{enje bh. aplikacije za ~lanst-vo u Evropskoj uniji, ali, kako je kazao, to }ezasigurno biti preduvjet za posljednji stadijpristupanja – po~etak i vo|enje pregovora sa
EU. “Jasno smo stavili do znanja da BiHmo`e aplicirati za ~lanstvo i postati ~lani-ca EU-a, ali tako|er smo jasno upozorilida zemlja ne}e biti u stanju voditi pregov-ore, te da je potreban efikasan meha-nizam koordinacije.”
[TEFAN FÜLE, EVROPSKI POVJERENIK ZA PRO[IRENJE
“S onim što je urađeno do sadamale su šanse da BiH do krajagodine dobije kandidatski status”
[tefanFüle, evropskipovjerenik za
pro{irenje
MALI NO]NI RAZGOVORI O BALKANUMiroslav Laj~ak, Sonja Liht, Nikola Poposki, Edmond Haxhinast i Hedvig Morvai-Horvat vodilisu panel o pribli`avanju Balkana EU
Globsec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:21 Page 40
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 41/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:11 Page 9
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 42/84
42
MAKEDONIJANAKON STRAVI^NIHPRO[LOSEDMI^NIHUBISTAVAIako vlasti nastoje smiriti tenzije,pro{losedmi~na likvidacija petoricemladi}a kod umjetnog jezera blizuSkoplja obnovila je me|uetni~ke tenzijeu Makedoniji. Istovremeno, policija je dosada saslu{ala vi{e od 100 ljudi i
prona{la automobil za koji postojeindicije da je bio na mjestu zlo~ina. No,prema izjavama tamo{njih zvani~nika,za provjeru materijalnih dokaza s terenapotrebno je jo{ vremena, izme|uostalog i zbog hemijskih analiza kojetra`e odre|eno vrijeme.
VE]A ULOGANACIONALNIHPARLAMENATANAKON LISABONANacionalni parlamenti prepoznati sukao mogu}e rje{enje problema
legitimnosti EU-a pa su im Lisabonskimugovorom date nove ovlasti nadzoranad evropskim zakonodavstvom, u {to}e se ravnopravno uklju~iti i Hrvatskisabor, kazao je po~etkom sedmice uZagrebu Thomas Christansen,profesor evropskih institucionalnihpolitika sa Sveu~ili{ta u Maastrichtu, aprenose tamo{nji mediji.Nacionalni parlamenti, kazao jeChristansen, obi~no se smatrajugubitnicima evropskih integracija jer seproces dono{enja odluka pomi~e nanivo EU-a. Deklaracija iz Laekena iEvropska konvencija prepoznali su,me|utim, nacionalne parlamente kaomogu}e rje{enje problema legitimnosti
EVROPA, ODMAH
Iako Bosna i Hercegovina jo{ nije nikandidat za ~lanstvo za EU, ve} sada je potrebno imati na umu da }e, za razliku
do prethodnih pro{irenja EU-a, pregovorisa budu}im ~lanicama zemljama ZapadnogBalkana po~injati sa poglavljima 23 i 24 ukojima ima najvi{e problema. Pou~enaiskustvom sa Rumunijom i Bugarskom, ukojima je Evropska unija imala monitoringmisiju kada su ove dvije dr ave ve} bile
~lanice, EU `eli izbje}i nove gre{ke. Prvo je to osjetila Hrvatska koja je imala “mnogostriktnije linije” procesa pro{iranja. Povjer e-nik za pro{irenje [tefan Füle je, u razgo-voru sa novinarom SB i malom grupomnovinara iz regije krajem pro{le sedmice,najavio da }e u slu~aju Crne Gore, zemljekoja }e u regiji prva dobiti datum pregovora(Crna Gora se nada da }e to biti po~etkomljeta), poglavlja 23 i 24 biti otvorena kao
Evropska unija želi izbjeći greške koje je napravila uslučaju Rumunije i Bugarske, te pregovore sa zemljama
iz regije otpočeti s onim poglavljima koja su za ovezemlje i najveći izazov: pravosuđe i ljudska prava
Evropska unija će od početka prZapadnog Balkana tražiti konkrpravosuđu i borbi protiv krimina
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd 17.4.2012 18:04 Page 42
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 43/84
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 43
EU-a pa su im Lisabonskim ugovorom,koji je stupio na snagu po~etkom 2009.,date nove ovlasti nadzora nadevropskim zakonodavstvom, istaknuo je. Lisabonski ugovor predvi|a da sesvi predlo`eni zakoni EU-a {aljunacionalnim parlamentima.
MARTIN: ACTANE MO@E
OSIGURATI ZA[TITUAUTORSKIH PRAVAPotencijalne koristi od ACTA-ezasjenjene su potencijalnim prijetnjamagra|anskim slobodama, poru~io jeDavid Martin, ~lan Evropskogparlamenta u izvje{taju okontroverznom me|unarodnomtrgovinskom sporazumu. Martin navodikako su problemi kojima bi se ACTAtrebala pozabaviti, krivotvorenje ipiratstvo, stvarni i rastu}i, te kako EUmo`e puno izgubiti bez u~inkovitekoordinacije u za{titi autorskih prava.Me|utim, zaklju~uje kako je ACTAnedovoljno precizna pa ne mo`eosigurati za{titu prava. Podsjetimo,ACTA-u su potpisale i 22 ~lanice EU-a,
ali Evropski parlament ga jo{ nijeratificirao. Kader Arif, koji je prijeMartina bio zadu`en za pisanjeizvje{taja o sporazumu, dao je ostavkukrajem januara nakon masovnihprotesta protiv ACTA sporazuma uevropskim zemljama.
EU OD SRBIJEO^EKUJE REVIZIJUPRIVATIZACIJAEvropska unija od Srbije o~ekuje darije{i 24 sporne privatizacije,spomenute u rezoluciji Evropskogparlamenta, izjavio je za medije {efizaslanstva EU-a u Srbiji Vincent
Deger. U Rezoluciji Evropskogparlamenta vlast u Srbiji je pozvana daodmah preispitaju sporne privatizacije iprodaje tvrtki, a posebno su spomenutiSartid, Jugoremedija, Mobtel, C market
i ATP Vojvodina. Iako ova rezolucijaEvropskog parlamenta nijeobavezuju}a, treba napomenuti da je iEvropska komisija u junu pro{le godineiza{la sa istim zahtjevom prema Srbiji.
prva, a zatvorena “me|u posljednjima”. Pod-sjetimo, ova poglavlja se odnose nafunkcioniranje pravne dr`ave, za{titu ljud-skih i manjinskih prava, legalne i ilegalnemigracije, pravo azila, pravosudnu saradnjuu gra|anskim, trgova~kim i krivi~nimstvarima, na saradnju pravosudnih, po-licijskih i carinskih organa u borbi protivorganiziranog kriminala. Osim toga, ova poglavlja obuhvataju pitanja borbe protivtrgovine drogom i ljudima, pranja novca,terorizma, evropskog naloga za hap{enje i procesa ekstradicije, oduzimanje imovineste~ene kriminalom, formiranje zajedni~kihistra`nih timova.
U slu~aju Hrvatske ustanovljen je i princip (tzv. benchmark), odnosno uvjet zaotvaranje i zatvaranje poglavlja. Prije teodluke pregovori u 35 poglavlja bili su kao
{trihiranje u kvadrati}ima, odgovori da iline. Ali, sada }e se najprije tra`iti da sezaista osigura nezavisnost sudstva, te dainstitucije funkcioniraju nezavisno. “Ranijenismo imali objektivnu procjenu da li seneka legislativa stvarno primjenjuje. To sepromijenilo. Sada je fokus na pra}enjuprocesa”, objasnio je Füle. On je tako|er najavio i novi pristup EU-a, gdje }e dr`ave~lanice u slu~aju Crne Gore biti uklju~enemnogo vi{e u kompletan proces pregovoranego {to je to ranije bio slu~aj: “Vi{e }emouklju~iti dr`ave ~lanice u proces pro{irenja.Naravno, Komisije je zadu`ena da tehni~kivodi taj postupak, ali to je uvijek kombinacija tehni~kog i poli i~kog procesa“,dodao je on. “O~ekujem da dr`ave ~lanicebudu dio tog procesa od po~etka do kraja.”
(D. Savi})
egovora sa zemaljamaetne dokaze o napretku uala
NOVI PRISTUPEU-a PREMA
ZEMLJAMAZAPADNOG BALKANA:Evropski povjerenik zaproširenje Štefan Füle je,u razgovoru s nama imalom grupom novinaraiz regije prošle sedmice uBratislavi, kazaoda će države članiceu slučaju Crne Gore,koja će u regiji biti prvanaredna zemlja koja će
otvoriti pregovore saEU-om, biti uključenemnogo više ukompletan procespregovora nego što je to ranije bio slučaj
DETALJNEPROVJERE ZA
ZAPADNI BALKANEvropska unija }e od
zemalja u regiji tra`iti da sezaista osigura nezavisnost
sudstva, te da institucijefunkcioniraju nezavisno,poru~io je povjerenik za
pro{irenje [tefan Füle
DETALJNEPROVJERE ZA
ZAPADNI BALKANEvropska unija }e od
zemalja u regiji tra`iti da sezaista osigura nezavisnost
sudstva, te da institucijefunkcioniraju nezavisno,poru~io je povjerenik za
pro{irenje [tefan Füle
EUROPA:EUROPA.qxd 17.4.2012 18:05 Page 43
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 44/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.44
BUSINESS BH Telecom pove}ao bruto dobit Utakmica za OMV-ove pumpe Hrvatski konditori sele proizvodnju u BiH Sna`an rast trgovinske razmjene BiH i Hrvatske
I poslovnu 2011. godinu, kao i niz prethodnih godina, BH Telecom }e zavr{itina ~elu liste najprofitabilnijih kompanija udr`avi. Prema revidiranom izvje{taju o poslovanju kompanije u 2011. godini, brutodobit BH Telecoma iznosi 618 miliona KMi za 15 miliona KM je ve}a nego 2010.godine. No, pro{logodi{nja neto dobit BHTelecoma u iznosu od 134 miliona KM za2,8 posto je manja u odnosu na 2010.godinu, {to je rezultat pove}anih tro{kova poslovanja za oko 20 miliona KM.
Skup{tina dioni~ara BH Telecoma zanekoliko sedmica usvojit }e odluku oraspodjeli neto dobiti, a kako nezvani~nodoznajemo dioni~ari mogu o~ekivati oko100 miliona KM, od ~ega }e 90 posto pripasti Vladi Federacije BiH kao domi-nantnom vlasniku s udjelom od 90 posto.
Neto dobit BH Telecoma i u proteklojgodini je ve}a od zbira neto dobiti druga dvadominantna telekom operatera u BiH.Ukupna aktiva BH Telecoma na kraju pro-
tekle godine iznosila je 1,2 milijarde KM akapital 1,1 milijardu KM.
Va`no je napomenuti da se BH Telecom posljednjih godina suo~ava s vrlo zao{tr e-nom konkurencijom alternativnih telekomoperatera koji su uglavnom pozicionirani uSarajevu, Tuzli, Zenici, a znatno manje na prostoru koji dominantno “pokrivaju“ ostaladva telekom operatera. No, uprkos zao-{trenoj konkurenciji, BH Telecom je u protekoj godini uspio pove}ati bruto dobitza oko 15 miliona KM.
Od 1. maja ove godine BH Telecom }euvesti dodatne SMS pakete za korisnikeToptim usluge i to: Paket 100, koji uklju~uje100 SMS poruka prema svim mre`ama u BiH po cijeni od 1 KM, i Paket 300, koji uklju~uje300 SMS poruka prema svim mre`ama pocijeni od 2 KM mjese~no. Pored toga,uvo|enjem nove usluge za Ultra korisnike,WEB i SMS Ultra dopuna skrivenim kodom,BH Telecom omogu}uje korisnicima dva novakanala pristupa za nadopunu Ultra kredita.
I HIFA zain-teresirana zapreuzimanjeOMV-ovog
biznisa u BiHAustrijska naftna kompanija OMV,koja je ranije donijela odluku o povla-~enju s tr i{ta Hrvatske i BiH, jo{ nijezapo~ela pregovore o prodaji 63 benzin-ske pumpe u Hrvatskoj, odnosno 28 benzinskih pumpi u BiH. Iako prodajaOMV-ovih pumpi jo{ nije formalnoogla{ena, u poslovnim krugovima seuveliko naga|a o potencijalnim kupcima.Odranije je poznato da }e se u trkuuklju~iti ruska kompanija Zarub e`njeft , u~ijem je sastavu firma Nefte gazinkor ,koja od prije nekoliko godina gospodariukupnim naftnim sektorom u RepubliciSrpskoj.
No, ni{ta manji interes ne pokazuje nislovena~ki Petrol koji je ve} prisutan natr`i{tu Hrvatske i BiH, ali i te{anjska HIFA
Oil , koja se u posljednjih nekoliko godinauspjela nametnuti kao nezaobilazan igra~na naftnom tr`i{tu BiH.
Lista potencijalnih kupaca vjerovatno}e se jo{ pro{iriti, u zavisnosti od odlukeOMV-a ho}e li razdvojiti prodaju benzinskih pumpi u dvije dr`ave ili }etra`iti jednog kupca zainteresiranog za preuzimanje svih benzinskih pumpi udvije dr`ave. Ako se OMV odlu~i za prvuvarijantu, vjerovatno }e se pro{iriti interes potencijalnih kupaca, no u slu~aju da seopredijeli za kupca koji bi preuzeo sve benzinske pumpe u dvije dr`ave, izvjesno je da }e lista zainteresiranih kupaca bitiznatno kra}a. Na njoj }e ostati samoveliki, regionalni naftni igra~i, a te{anjskaHIFA bi, sasvim izvjesno, u tom slu~ajuimala male {anse za uspjeh.
Zanimljiva je ~injenica da se me|u potencijalnim kupcima OMV-ovih pum- pi u Hrvatskoj i BiH ne spominjema|arsko-hrvatski konzorcij MOL-INA,koji bi preko OMV-ove maloprodajnemre`e zadr`ao prevlast na naftnomtr`i{tu Hrvatske i Federacije BiH.
Prema nezvani~nim informacijamaiz Be~a, pregovore s potencijalnim kup-cima OMV }e zapo~eti krajem maja ovegodine.
Neto dobit “BH Telecoma“134 miliona KM
Priredio: ASIM METILJEVI]
POVE]ANBRUTO PRIHODUprkos zao{trenojkonkurenciji BH Telecom je protekle godine pove}aoprihod za 15 miliona KM
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.4.2012 23:56 Page 44
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 45/84
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 45
Konditorsku industriju Hrvatske, kojaspada u red najkonkurentnijih dijelova uku p-ne hrvatske privrede, najve}im dijelomkontroliraju poduzetnici iz BiH - MirkoGrbe{i} iz [irokog Brijega ve}inski jevlasnik Koestlina iz Bjelovara, a ZdravkoAlvir iz Uskoplja ve}inski je vlasnik Zve~eva . Obje konditorske tvornice, iKoestlin i Zve~evo, izrazito su izvoznoorijentirane, osobito na tr`i{te BiH nakojem Koestlin plasira 30, a Zve~evo 25 posto svoje proizvodnje.
Sna`nom rastu izvoza hrvatske konditor-ske industrije na cijelom regionalnomtr`i{tu, a osobito na tr`i{tu BiH, pogodovao je bescarinski re`im proistekao iz CEFTAsporazuma. No, Hrvatska }e od narednegodine postati ~lanica EU-a pa }e poautomatizmu istupiti iz CEFTA asocijacijes BiH (i svim ostalim dr`avama regije kojeostaju u predvorju EU-a) i ravnati se premaodredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP) kojim je, poredostalog, regulirana i trgovina izme|u ~lani-ca EU-a i BiH.
Prema odredbama ovog sporazuma,BiH je dobila pravo da do ulaska u EU {titidijelove svoje poljoprivredne i prehram- bene industrije, a ta se odredba odnosi i nakonditorske proizvode na ~iji }e se uvoz uBiH od naredne godine obra~unavati dostavisoke carine. Na taj na~in hrvatski kondi-torski proizvodi u BiH bit }e neuporedivoskuplji nego danas i na dulje staze izgubit}e konkurentsku prednost pred sli~nim proizvodima iz EU-a.
U takvim okolnostima, hrvatski kon-ditori na samo jedan na~in mogu o~uvatidostignute tr`i{ne pozicije u BiH - da pre-sele dijelove svoje proizvodnje u BiH i danastave u`ivati sve povlastice iz trgovin-skog sporazuma CEFTA.
Na taj korak prvi bi se mogao odlu~itiMirko Grbe{i}, vlasnik Koestlina, koji ve}
dulje vremena traga za pogodnom loka-cijom u Hercegovini gdje bi preselio neke proizvodne pogone iz Bjelovara. Kakonezvani~no doznajemo, Grbe{i} se opre-dijelio za Mostar (industrijska zona Sokola )koji bi uskoro, osim po proizvodnji alu-minija, mogao postati poznat i po proiz-vodnji ~okolade i keksa.
Vanjskotrgovinska razmjena izme|u BiH iHrvatske ve} nekoliko godina uzastopno bilje`i sna`ne stope rasta. U protekloj godinidostigla je 1,6 milijardi eura, s tim da je izvozBiH u Hrvatsku vrijedan 500 miliona eura aizvoz Hrvatske u BiH 1,1 milijardu eura.
U pro{loj godini izvoz BiH u Hrvatsku porastao je 45 posto, a izvoz Hrvatske u BiHsamo 2 posto. Va`no je napomenuti daHrvatska na tr`i{te BiH najvi{e plasira prehrambene proizvode, sokove, alkohol,cigarete, a da u izvozu BiH na hrvatskotr`i{te dominiraju industrijski proizvodi.
“Koestlin“ gradi tvornicu čokolade u Mostaru
NOVA INVESTICIJA Vlasnik Mepasa Mirko Grbe{i}
Izvoz BiH u Hrvatsku 0,5, a hrvatski uBiH 1,1 milijardu eura
BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.4.2012 23:56 Page 45
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 46/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.46
^UDO BOSANSKOG BIZNISA
Proteklog mjeseca prvi čovjek Volkswagena MARTIN WINTERKORN bio jeoduševljen KIPP TROLEYEM, prijevoznim sredstvom za prenos alata u VW
tvornicama koji je osmišljen i izrađen u BiH; reporteri SLOBODNE BOSNE imalisu prvi priliku u VOLKSWAGENOVOJ tvornici u Vogošći uvjeriti se u
jednostavnost i genijalnost transportnog sistema koji će ubuduće koristititi svaautomobilska postrojenja ovog proizvođača širiom svijeta
INTELIGENTNARJEŠENJA IZ VOGOŠĆE
“Trojica in injera Volkswagena Sarajevo u{tedjelamo}nom koncernu milione eura!“
GENIJALCI IZ VOGO[]EIn`injeri Kenan Babahmetovi},Kenan Klisura i Mirzo Palavrazapanjili su ~elnike Volkswagenasvojim rje{enjem tvorni~kogtransporta
GENIJALCI IZ VOGO[]EIn`injeri Kenan Babahmetovi},Kenan Klisura i Mirzo Palavrazapanjili su ~elnike Volkswagenasvojim rje{enjem tvorni~kogtransporta
Paleta:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:06 Page 46
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 47/84
Pri~a li~i na onu iz vica, no ovoga puta svim sigurno nije rije~ o“glupim Bosancima“. Nekadadavno kru`ila je {ala o Amerika-ncima i Rusima i njihovim pripre-
mama za let u svemir. Trebalo je rije{iti problem sa olovkom koja zbog niskegravitacije nije mogla pisati. Amerikanci suanga`irali najbolje in`injere, istra`ivali,testirali, ulo`ili milione kako bi stvoriliolovku kojom se pi{e u svemiru. Rusi su, pak, ponijeli sa sobom jeftine drvene
olovke i rije{ili problem. Ono {to su iz togvica Rusi, to su u sarajevskom pogonuVokswagena , bh. in`injeri K enan Babahmetovi}, Kenan Klisura i Mirzo Palavra,stru~njaci koji su svojim jednostavnimrje{enjem mo}nom njema~kom koncernuu{tedjeli milione eura.
STARA TITINA [KOLACijela pri~a po~ela je u oktobru pro{le
godine. Volkswagen je koncern koji ima pola miliona radnika u pedesetak tvornica{irom svijeta. U svakoj od tih tvornicagodinama je postojao problem internogtransporta dijelova za ugradnju, koji suuglavnom preno{eni vilju{karima ili malimvozovima. Takvo je rje{enje bilo skupo,ne~isto, a znale su se doga|ati i nezgode uradu. Stoga je uprava giganta iz Wolfsburga
svim svojim podru`nicama postavila zadatak - pobolj{ati sistem transporta dijelova, pojeftiniti ga i u isto vrijeme prilagoditinormama Europske unije. “VW se pomjeraka ~istim tehnologijama i jedan od novihkoncepata, u okviru logistike koncerna,jeste da se iz upotrebe izbace vilju{kari.Tra`ili su se novi inteligentni recepti, kakobi se to moglo napraviti“, ka`e nam JanMasak, direktor Volkswagena Sarajevo .“VW je stvorio mogu}nost da se vozi}imana elektropogon transportuju dijelovi doproizvodnih mjesta, skladi{ta i sli~no, noproblem je bio u podizanju i izgledu paleta.Metalni dijelovi u auto-industriji znaju bitijako te{ki, kutija zna biti te{ka 700 ili 800kilograma i prete{ka je za guranje. Zatosmo svi u VW-u dobili zadatak da stvorimosistem kakav zadovoljava postavljene
uslove.“ I tada su na scenu stupili sarajevskiin`injeri. Dok su njihove kolege iz Njema~ke stvarale skupa rje{enja koja suuklju~ivala robote, mehaniku ili pneu-matska pomagala, oni su za svega dvamjeseca kreirali Kipp Troley , kako su ganazvali, jednostavan i veoma u~inkovitmehanizam podizanja i transporta i do tonete{kih paleta, koje mogu pomicati i pokretati ~ak i nejake osobe. “To jeproblem koji se rje{ava na prvim ~asovima
statike“, kazat }e nam, kroz smijeh, Babah-metovi}, pokazuju}i proizvod sarajevsketvornice. “Primijenjen je doslovce najjednostavniji princip da bismo to rije{ili. Nakraju se pokazalo da je i najbolji inaju~inkovitiji.“ Vokswagen je dobio neko-liko rje{enja, koja nisu zadovoljavalauslove. Ili su bila prete{ka za podizanje, ilisu uklju~ivala vilju{kare ili su bila veomaskupa. Paleta na to~kovima, da je tako pojednostavljeno nazovemo, jednostavan jemehani~ki sklop kojim je transport te{kihdijelova za automobile mogu} i prilago|ensvakom radnom mjestu. Pored toga,napravljeni su tako da se mogu uvezati ukompoziciju i onda, pogonjeni elektri~nom
lokomotivom, transportirati po tvornicama.Babahmetovi} poja{njava kako je, sasvojim kolegama, rije{io zahtjeve koje je pred njih postavila uprava koncerna.“Osnovni problem je, zapravo, bioergonomski problem. Zadatak je bio da naoptimalan na~in to rije{imo. Povrede naradu, o{te}enja dijelova... sve su to biliproblemi koje je VW `elio rije{iti. Natr`i{tu postoje razna rje{enja koja supoprili~no skupa, jer trebaju posebnemehanizme, pneumatske ili hidrauli~ne, dabi se taj problem rije{io. Mi smo smislilijednostavan mehanizam koji namomogu}ava da taj te{ki sanduk nagnemo za28 stepeni, {to nam daje ono {to se tra`ikada je u pitanju ergonomija. Rije~ je oteretu od oko hiljadu kilograma koji semo`e ru~no, bez upotrebe skupog
mehanizma, lako pokrenuti.“ Palavradodaje kako je jedna njema~ka firma bila blizu rje{enja, no odba~ena je zbog ev-
ropskih normi. “Po EU normama maksimalna sila je 11 kilograma, kako bi teretmogle podizati i `ene. Njema~ko rje{enjezahtijevalo je silu od 40 kilograma optere}enja kako bi se paleta nagnula, {to je biloprete{ko i zato je i odba~eno.“
REZULTAT BH. INTELIGENCIJEPo~etkom marta u njema~kom gradu
Braunschweigu odr`an je simpozij Volks-wagena i na njemu je prezentirano rje{enje bh. in`injera. Prvi ~ovjek grupacije MartinWinterkorn nije mogao vjerovati kako jefantasti~an proizvod pred njim. Detaljno ga je pregledao, prou~io kako funkcionira ikazao kako je to, zapravo, povratak
korijenima kada je u pitanju in`enjerstvo.“Dodao je i kako dana{nji in`injerismi{ljaju vrlo komplikovane stvari sarobotima i pneumatikom, a ovo je jednostavno, izvanredno i inteligentno rje{enjekoje je, prije svega, veoma jeftino“, kazat}e, ne bez ponosa, Masak. Odmah nakon prezentacije u Njema~koj, po~ela je proizvodnja Kipp Troleya u sarajevskojtvornici u Vogo{}i i uvo|enje u sistemostalih Volkswagenovih fabrika. Prva ukojoj }e se koristiti je ba{ ona u kojoj je i prezentiran, a nakon toga slijede i ostale{irom svijeta. “Krajem mjeseca }e bitiprezentiran u Hannoveru, a zatim i u[paniji, u tvornici SEAT gdje }e biti odr`ansimpozij {efova logistike Volkswagenovih
tvornica“, obja{njava Masak dodaju}i kakogrupacija Volkswagen ima 502 hiljade
uposlenika {irom svijeta. “I svi oni }ekoristiti proizvod koji je rezultat na{einteligencije. Na to smo veoma ponosni“,kazat }e, dodaju}i kako je ovo prvainovacija iz Volkswagena u BiH nakon ratakoja je u sjedi{tu tvornice prezentirana izaradila visoke ocjene. Kipp Troley postao je tako dio segmenta proizvodnje usarajevskom Volkswagenu . Dijela kojiina~e obuhvata proizvodnju transportnih paleta i sistema koji su vezani za logistikuVolkswagena . Osim toga, 350 radnika VW Sarajevo proizvodi i va`ne serijske dijeloveza automobile iz VW koncerna, kakvi su, primjerice, dijelovi prednje osovine vozila,rukavac, prirubnica i glav~ina to~ka,ozubljeni vijenac, zatim usisna granamotora... Svi ti dijelovi su takozvana prvaugradnja. “Moje je li~no mi{ljenje kako su
njema~ki in`injeri previ{e fokusirani nakori{tenje moderne tehnologije“, ka`eMasak, zaklju~uju}i: “Nekada prave olovku od sto miliona a zaborave da postoje idrvene. Mi smo bli`e zdravom razumu a nesamo modernoj tehnologiji. Svaka fabrikatreba hiljade komada Kipp Troleya i ondavam je dovoljno da shvatite kako je ovosuper iskorak koji smo napravili i kolikosmo, zapravo, novca u{tedjeli na{ojkompaniji.“
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 47
BOSANSKA PAMET I NJEMA^KA DISCIPLINA
Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILI^I]
JAN MASAK, DIREKTORKipp Troley je rezultat bh. inteligencije
Paleta:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:06 Page 47
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 48/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.48
EKSKLUZIVNO
Nogometaše srbijanskog superligaša NOVOG PAZARA, kluba za koji ove sezoneigraju dva nogometaša iz BiH, iako vode bitku za opstanak, na svakom meču
bodre hiljade navijača; reporteri SLOBODNE BOSNE prvi su novinari iz BiH kojisu uživo svjedočili atmosferi na stadionu u ovom srbijanskom gradu, fanatičnim
navijačima i klubu za koji živi stotine hiljada ljudi
STADIONSKA GROZNICA
U NOVOM PAZARU
“Nogometa{i Novog Pazara postali su najprepoznatljivijisand`a~ki brand, a njihova navija~ka grupa Torcida
sociolo{ki fenomen o kojem bruji Evropa!“
Pazar:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:03 Page 48
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 49/84
“Dokle }e Sarajlije? Pisati malo o ovimpoliti~kim zbivanjima oko muftije“, pitanimalo raspolo`eni policajac kraj razrovanog puta koji od Sjenice vodi ka Novom Pazaru.Detaljno prou~ava li~ne karte i novinarskeakreditacije. Zatim tra`i da pogledanovinarsku opremu, kamere i diktafone. Nevjeruje kako se neko iz Sarajeva uputio ka Novom Pazaru gledati utakmicu tamo{njegkluba protiv Crvene zvezde . “I ba{ nautakmicu, Sarajlije?“, pita dok ote`e savra}anjem isprava, vjerovatno razmi{ljaju}i
da li da nas kazni zbog nekog samo njemu poznatog prekr{aja. “‘Ajde. Al’ ~uvajte se.
Bi}e `estoko“, ka`e dopu{taju}i nam ko-na~no da krenemo ka gradu u kojem je tog poslijepodneva, prvi put u historiji, gostovaonekada{nji nogometni prvak Evrope.Vremena su se promijenila, beogradski klubsa klupe vodi R obert Prosine~ki, Novi Pazar igra u elitnom srbijanskom nogometnomdru{tvu. A u Sand`aku je najve}a sportskazvijezda nogometni reprezentativac BiH.“Vidi, D`ekin ti je dres 15 evra. Original. Sviostali idu po deset“, pri~a nam K enan,nekada{nji kamiond`ija koji je godinama zakruh zara|ivao voze}i kamion iz Turske doBiha}a. “Trebalo mi je sedam dana da odem ida se vratim. Dojadilo mi je nakon jedne zimena Komaru, kada se nisam zbog snijegamogao pomaknuti s mjesta. Sada radim sa
dresovima i super mi ide.“ Ka`e kako je u posljednjih godinu dana zaradio 10 hiljadaeura prodaju}i, u blizini novopazarskogSebilja, dresove ovog kluba. “D`eko idenajbolje, idu i dresovi BiH i Novog Pazara.Ne `alim se, dobro je.“
IZ [VEDSKE NA UTAKMICUUtakmica sa beogradskom Crvenom
zvezdom bila je zakazana za 16 sati, nostadion je bio pun sat vremena ranije. Od
ranog jutra, navija~i sa obilje`jima NovogPazara, Fenerbahcea i reprezentacije BiHokupljali su se na gradskom trgu odakle suse {etnjom kroz park pored tvr|ave, nakonkafe ili porcije ~uvenih pazarskih mantija,uputili ka stadionu. Gradski je stadionotvoren tri dana ranije. Za svega desetmjeseci sagra|ene su dvije tribine, sjevernai zapadna, natkrivena, sa lo`om, svla~i-onicama, sobom za doping kontrolu, konfe-rencije za novinare... Sada po~inje gradnja ju`ne tribine, na kojoj }e biti i apratmani zanogometa{e koji nisu iz Pazara, kako ne bimorali spavati u iznajmljenim stanovima.“Mene je sramota, nakon Grbavice iliKo{eva u Sarajevu u koje nije ulo`eno ni
marke nakon rata, do}i ovdje na ovakavstadion“, ka`e fotoreporter SB, dok se
probijamo kroz kordon navija~a. Gledamoraznovrstan navija~ki dekor. Momka umajici na kojoj plavim slovima pi{e Horde zla . Dje~aka sa prezimenom D`eko nale|ima. Ili Suzanu iz Tutina koja je nasvakoj utakmici Pazaraca. “Meni je to podobavezno, ne propu{tam niti gostovanja“,ka`e. Karte su rasprodane gotovo istogtrena kada su pu{tene u prodaju. “Cijene su,u bosanskim markama, dvije, {est i desetmaraka“, ka`e nam prodava~ica u Ulicioslobo|enja. Jedan od kupaca je, samozbog ove utakmice, stigao iz {vedskogMalmea. “Sino} sam sletio u Beograd, pajutros za Pazar. Imamo jeftine letoveWizzairom, imao sam slobodan dan imorao sam do}i na utakmicu. Pazar protiv
Zvezde, to se ne propu{ta. Nazad }u ve}ujutro“, pri~a nam, dok se tiskamo na ulazuna stadion. Sjeverna tribina mjesto je nakojem se grupisala Torcida Sand`ak ,najstarija navija~ka grupa u ovom dijeluSrbije, skupina koja je u posljednih godinudana postala svojesvrstan sociolo{kifenomen o kojem bruje mediji ne samo uovoj zemlji. Sjeverna tribina mjesto je iEkstrema i Ultra Azzura , grupa kojezajedno ~ine novopazarski navija~ki po-
kret. Koreografija im je {arolika, jedno odcentralnih mjesta na tribini zauzimatransparent sarajevskih Hordi zla , zatim onisa podr{kom Fenerbahceu , zastava na kojojsu uvezani grbovi BiH, Turske i Sand`akasa natpisom Brothers (bra}a)... Beogradskiih mediji, uglavnom, nazivaju rabijatnomskupinom vandala, nacionalistima kojikoriste svaku priliku kako bi izazvaliincidente gdje god se pojave. Stoga nijenimalo ~udno {to je na sjevernoj tribini bioistaknut transparent Don’t Buy Kurir (Ne kupujte Kurir , dakle, beogradski tabloid s~ijim se izvje{tavanjem nimalo ne sla`u).Zbog sukoba sa protivni~kim skupinama nagostovanjima klub je nekoliko puta
ka`njavan, no protiv Zvezde nije bilo potrebe za intervencijom prevelikog broja
policajaca i `andarmerije. “Ma sve ti se tosvodi na verbalna prepucavanja“, poja{-njava Aladin Imamovi}. Prvi je ~ovjek novopazarskog hora s kojim ~esto gostuje uSarajevu. Autor je i himne kluba. “Bilo jenekih ispada, recimo, sa Partizanovim
navija~ima koji su sebi dali dovoljnoslobode da u|u u konflikt sa na{imredarima. Dali su sebi za pravo da zapalebo{nja~ku zastavu koja je za nas ovdjesvetinja. To je pro{lo neka`njeno i ja, izperspektive obi~nog ljubitelja fudbala,smatram da je to izazvalo buru budu}ihde{avanja na nekim utakmicama zbog kojihje Novi Pazar ka`njavan.“ Dodaje kakonavija~i iz Pazara nikada ne po~inju prvi saincidentima, uglavnom se sukobljavaju
kada su izazvani. “Mnogo je ru`no jednomnarodu dirati u svetinje kao {to su vjera inacionalna obilje ja, i to izaziva lavinudoga|aja. Mediji tu imaju va`nu ulogu jerstvari ne predstavljaju realno pa klub ondadobija sankcije koje nije zaslu`io.“ SaAladinom pri~amo kraj ~uvene kule, ugradu kojeg je dvije godine prije Sarajevasagradio Ishak-beg Ishakovi}, na {to suPazarci itekako ponosni. “Napi{i ljudima uBosni da su ovdje svi dobrodo{li. Nikada
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 49
SB U PAKLU PAZARSKOG STADIONA
Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILI^I]
SAND@A^KA TORCIDA Najvatrenija
navija~ka skupinaisto~no od Drine
Pazar:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:03 Page 49
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 50/84
ne}e biti problema, ali nikada ne}emo nidopustiti da nam do|u ovdje neki majmuni,provocirati i vrije|ati“, dodaju Pazarci kojisu po{li na utakmicu.
[TA JE PONOS BEOGRADA?Mirnoj utakmici je vjerovatno dopri-
nijela i ~injenica da Zvezdini navija~i zbogVaskrsa nisu ni doputovali na me~. Kakogod, momcima se mora priznati kakonavijaju mo}no, svih 90 minuta utakmice.“Utakmica u Pazaru je praznik, posebnokada se igra sa nekim od lidera“, poja{njavaImamovi}. “Novi Pazar `ivi za provoliga{adecenijama, 82 godine je trebalo da pro|u
da bi dobili prvoliga{a. Svaka utakmica jejedna vrsta praznika za Novopazarce.Vjerujte, i mlado i staro, i `ene i djeca,bukvalno svi osje}aju tu energiju koja prati
klub.“ Biti na stadionu Novog Pazara kadaigra ovaj klub sli~i u`ivanju u atmosferi ukojoj igra reprezentacija BiH na Bilinom polju . Kada je nekoliko minuta prijeutakmice spiker kazao da je Midhat D`eko,otac Edina D`eke, gost na utakmici,stadionom se prolomilo skandiranje imena bh. reprezentativca i pjesme Bosnom behar probeharao . Nakon {to je Midhat D`ekosinu R asima Ljaji}a poklonio Edinov dres, po~ela je utakmica. I apsolutna ludnica na
tribinama. Stadion je bio rasprodan, dva-naest hiljada ljudi na tribinama, apsolutnirekord svih vremena, {to je oko deset procenata ukupne populacije Pazara.
Slikovitije re~eno, kao kada bi utakmicuPartizana u Beogradu pratilo 200 hiljadanavija~a. Zvezda je prvi put u historijiigrala u Novom Pazaru, a Torcida ju jedo~ekala ma{tovito i duhovito, pjesmomGej parada, gej parada, ponos Beograda .Kako se utakmica primicala kraju, navija-nje je postajalo jo{ `e{}e a sve jekulminiralo u 75. minuti me~a, kada su svina stadionu uglas zapjevali Ne bi sjala ovako jako/ova na{a lijepa avlija/ ja bi
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.50
EKSKLUZIVNO
Kako obja{njavateeuforiju koja prati utakmiceNovog Pazara?
Ovdje se `ivi za fudbal sobzirom da nema drugeuspje{nije sportske ekipe.Godinama smo poku{avali dau|emo u najvi{i rang, dva ili triputa smo bili nadomak togcilja. Zaustavljani smo, nekada
sudijskim odlukama, svjesnimili nesvjesnim gre{kama. Poprvi put igramo Superligu,ukoliko opstanemo, na{eambicije ne}e ostati samo natome da se borimo zaopstanak, na{ plan je da dokraja idu}e godine upotpunostizavr{imo stadion. Dakle,izgradnja jo{ jednog dijela ju`ne tribine, ugradnjareflektora i potpuni dovr{etakpomo}nih terena na nekih 200metara od stadiona, tako da}emo imati sportski komplekskoji osim Partizana ne}e imatinijedan klub u Srbiji.
Ka`u kako ste Vi
najvatreniji navija~ ovogkluba?Vrlo sam nervozan dok
gledam utakmice. Javili su miiz Vlade, oni su gledaliutakmicu na televiziji, da samse ljuljao cijelo vrijeme, ka`uda sam izgledao kao da mi sepi{ki, tako se ljuljam. Ali ja neprimje}ujem niti osje}am i{taoko sebe. Pogotovo kada jebila u pitanju utakmica protivZvezde. Psiholo{ki bi, u
slu~aju poraza, bilo te{kovratiti ekipu s obzirom daimamo neugodno gostovanje uKragujevcu narednog vikenda.Preostalih {est kola imamodosta povoljan raspored kojinam daje nadu u opstanak.Opstanak je za nas imperativ,prije svega jer smo ulo`ili dvamiliona evra u gradnju ovogstadiona i tragedija bi bila da
ovdje do~ekujemodrugoliga{ke ekipe. Mi smo naotvaranju stadiona imali pethiljada ljudi, osobe iz FS Srbijesu imali nevjerovatnu tremu,pitali su kako je protivni~kimekipama ako je nama ovako.Nisu mogli da vjeruju da smomi ovo uradili za manje oddeset mjeseci. Kada sam na jednom mitingu rekao da }uuvesti Pazar u prvu ligu, svi sumislili da je to predizborni
govor, neka parola, ali smo tegodine uspjeli, kada sam biopredsjednik kluba, da u|emo uprvu ligu. Rekao sam da }emozavr{iti stadion, niko u to nijevjerovao. Evo, ve} samrazgovarao sa budu}imselektorom Sini{omMihajlovi}em, on }e uskorodo}i ovdje i vjerovatno }e bitiodigrana jedan utakmica
reprezentacije Srbije na ovomstadionu.
^ini se kako je ovajklub u samo godinu danapostao vi{e od nogometnogtima?
Postajemo brand, radi semnogo na tome. Pro{logmjeseca sam bio gostFenerbahcea, na{i su navija~ii{li tamo na utakmicu i to`elimo razvijati. @elimo
saradnju koja }e biti baziranana tome da imamo svu vrstupomo}i i podr{ke, da skautingslu`ba Fenerbahcea budeovdje, da na{e trenere {aljemotamo na obuku i da razvijemoomladinski pogon. On postoji,ali jo{ uvek je to daleko odprofesionalnog i onog {tozahtijevaju savremeni fudbalski
kriterijumi.
Kako ste uspjeli uvrijeme recesije izgraditistadion?
^injenica da sam bio uVladi doprinijela je da dvamiliona evra Vlada Srbijeizdvoji za izgradnju ovogstadiona. O~ekujemo da }emokroz javno-privatno partnerstvodovr{iti ovu tribinu. Op{tinanajve}im dijelom finansiratro{kove kluba, jedan manji dio~inimo kroz sponzorstva. Bilo je puno improvizacije, {to jerazumljivo, jer smo naslijediliklub koji u organizacionom ifinansijskom smislu nije
postojao. Ovaj klub postoji 82godine i ono {to ja pamtim jeste da je od jednog igra~a uposljednjih 20 godina zara|eno15 hiljada evra. Klub jebukvalno bio kao na livadi.Treba puno da se radi, darazvijemo sve slu`be koje suneophodne da klub stane nanoge. Koristim iskustva kojaimam kao potpredsjednikPartizana da to primijenimoovde.
RASIM LJAJI], KLJU^NI ^OVJEK “NOVOG PAZARA“
Ovo je, realno, više od igreRasim Ljaji} sa sinom na
utakmici protiv Zvezde
Pazar:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:04 Page 50
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 51/84
svjetlo zvao mrakom/ da te nije Alija . To{to je njezin autor Dino Merlin, koji ina~eza koji dan gostuje u Pazaru, na ro|endangrada, kazao kako ju je komponirao za svogkom{iju, poginulog borca Aliju Miladina,
Torcidi nije smetalo, oni su je otpjevali dokraja, onome kome je i bila namijenjena.Osim privr`enosti reprezentaciji BiH,Torcida je vezana i za navija~e Fenreba h- cea , himna ovog kluba tako|er je dionjihovog repertoara na stadionu. Posjetenavija~a i suradnja dva kluba jeintenzivirana, pa je no} prije utakmice saZvezdom na regionalnoj televiziji emitirana45-minutna reporta`a o gostovanju Torcide u Istanbulu. Bilo je to, ka`u, najgledanijih45 minuta televizijskog programa ikada uovom gradu. Na stadionu se, tako su baremnajavljivale beogradske novine, o~ekivalagrupa navija~a istanbulskog Fenerbahcea ,no oni svoje gostovanje tek pripremaju.Zato su Pazarci prije nekoliko dana biligosti ovog kluba u Istanbulu. Vi{e od 22sata su putovali u dva autobusa do Istanbula
i onda zajedno navijali na Fenerovomstadionu. “Sve je po~elo prije nekih godinudana. Na stadionu je neko od na{ih navija~azvao njihovog da ~uje atmosferu, postavilismo im transparent podr{ke. Onda su oniuzvratili istom mjerom i kako je vrijemeprolazilo vra}ali smo jedni drugimaskandiraju}i imena fudbalskih klubova isve je dobijalo ve}e i ve}e dimenzije“, pri~aSenad @upljanin, autor dokumentarca.Sjajan tip, Senko, kako ga svi znaju u
Pazaru, jedan je od najva`nijih ljudi kluba.Slika, snima, pi{e reporta`e, izvje{taje,dogovora poslove... Personifikacija jenevjerovatne gostoljubivosti Pazaraca,uljudnosti i pristojnosti koju svako ko do|eu ovaj grad osjeti istog trena.
BOSANSKA FAMILIJAOd ove sezone u Novom Pazaru igraju i
dva nogometa{a iz BiH. Klub kojeg op{tinasvake godine finansira sa 800 hiljada eura,a ostatak namaknu lokalni sponzori poputtvornica namje{taja ili jeansa koji seuglavnom izvozi u Italiju, poja~ao seFe|om Dudi}em i Admirom Ra{~i}em,nekada{njim igra~ima Sarajeva i @eljez - ni~ara . U prvom kolu Novi Pazar je igrao sa
Partizanom, Ra{~i} je postigao gol kojim jeosvojen bod i odmah zaradio po{tovanjenavija~a. “Do{ao sam ba{ zbog ovakveatmosfere, zbog ovog grada i ljudi“, pri~anam Admir. “Nakon tri mjeseca koliko samovdje, slobodno mogu re}i da se nismonimalo pokajali. Moram priznati da samimao nekih predrasuda kada sam dolazio,ali su me ovi ljudi brzo razuvjerili. Meni jeovdje odli~no, porodi~an sam ~ovjek pa miodgovara i to {to je grad miran i kada bi mepitali, ostao bih ovdje do kraja karijere.““Rale je odmah pobrao simpatije sviju nas,{to vatrenih {to onih navija~a koji mirnijepomatraju utakmice“, pri~aju nam Pazarci,koji bosanski dvojac zovu familijo .“Odavno nismo vidjeli tako borbenogigra~a, on je jedan od rijetkih boraca koji jestalno na jednoj ili drugoj strani, de~ko koji
bukvalno leti po terenu.“ Dudi} je, pak,trebao u Novi Pazar jo{ pro{le godine, noklub nije imao licencu, pa je ostao igrati uBiH. Igrao je u Zagrebu sa SeadomBrun~evi}em, koji je danas sportskidirektor Pazaraca i on je inzistirao naFe|inom dolasku. “Osje}amo se kao kodku}e, sve najbolje mogu re}i o ovom klubui gradu. Ovaj grad `ivi za Bosnu, ovdje seBosna voli vi{e nego u nekim gradovima una{oj zemlji. Ne osje}am se uop{te kao da
sam u inozemstvu”, ka`e Dudi}. Liga je,ka`u, kvalitetnija nego u BiH, igra se~vr{}e, anga`iranije. I ula`e mnogo vi{enovca. “Pazi, ovdje igra~i imaju odli~neugovore. U Partizanu prosje~an igra~ ima
300 hiljada eura po sezoni, to mi nemo`emo dosti}i za jo{ dosta godina“, ka`eRa{~i}. “Recimo, Vojvodina dovedeAppiaha, koji je igrao za Juventu iFenerbahce, i da mu ugovor od 300 hiljadaeura. Mi smo daleko od toga, ali pokvalitetu igra~a smo blizu. Problem jeinfrastruktura, ovdje se vi{e u to ula`e, zarazliku od na{e zemlje.“ Dudi} dodajekako se na utakmicama srbijanskog prvenstva, izuzev onih koje igraju Partizani Zvezda , posti`e malo golova. “Ovdje seigra puno ~vr{}e nego kod nas. Utakmicesu s malo golova, puno se daje na taktiku.Igra se da se sa~uva gol, to je najve}arazlika. Makar mislim da su zemljeregiona po kvaliteti fudbala blizu jednadrugoj. Raduje me da se kod naspopravilo su|enje i, ako se tako nastavi,
mo`emo biti uz bok hrvatskim i srpskimtimovima. Samo Partizan odska~e odsvih, ostali su tu negdje.“ Jedini problemkoji imaju, ka`u nam obojica kroz smijeh, jeste svakodnevna prepirka sa Pazarcimaoko toga da li su }evapi bolji tu ili uSarajevu. “To je svakodnevna borba, aliiako oni uporno potenciraju svoje }evape,koji su zaista izvanredni, u Sarajevu suipak bolji. Bi}e im te{ko kada to ka`emo,ali je tako.“
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 51
SB U PAKLU PAZARSKOG STADIONA
BOSANSKI DUO
Fe|a Dudi} i Admir Ra{~i}
BOSANSKI DUO
Fe|a Dudi} i Admir Ra{~i} D`ekin dres najprodavaniji u Novom PazaruD`ekin dres najprodavaniji u Novom Pazaru
Aladin Imamovi} i Senad@upljanin
Slavlje Pazaraca nakonosvojenog boda
Pazar:TEKST osnova.qxd 19.4.2012 0:04 Page 51
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 52/84
Samo pet dana nakon {to se, naReferendumu , ve}ina gra|anaizjasnila za nezavisnu i suverenuBosnu i Hercegovinu, u Sarajevu je preminuo jedan od najva`nijih
~lanova njene akademske zajednice, prof.dr. Alojz Benac. Arheolog. Istori~ar. Nau~nik. Akademik. Blistavi um! “AlojzBenac je bio ~ovjek sa veoma neobi~nimspojem izuzetne spoljne mirno}e i velikeduhovne snage. On nikad nije dizao glas, auvijek je bio sna`no prisutan. Ta njegovaunutra{nja snaga veoma se efektno izra`a-vala kroz njegovu spoljnu mirno}u, {ire}i
oko sebe neki nenametljivi oreol dostojan-stva i sigurnosti. I u obi~nim ljudskimkontaktima i u nauci, uvijek je znao na}i pravu rije~”, prisje}a se na{eg velikognau~nika i svog uva`enog kolege prof. dr.Blagoje Govedarica, direktor Arheolo{kog projekta Naselje Orlovka u Ukrajini i rano bakreno doba sjeveroz apadnog mora u Njema~kom arheolo{kom institutu u Ber -linu i honorarni saradnik na Slobodnomuniverzitetu tako|e u glavnom gradu Njema~ke.
IME NA PO^ASNOM MJESTU Njihova saradnja, veli, po~ela je u ljeto
1973., kada je po~eo raditi u Centru za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka iumjetnosti BiH. Usput, stru~na saradnica uCentru Melisa Fori} osigurala nam je u
ponedjeljak, 16. aprila, kontakt sa pro-fesorom Govedaricom i proslijedila namveoma va`an i bogat arhivski materijalvezan za profesora Benca, kao i informacijuda Centar za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH u ovojgodini namjerava objaviti knjigu Religijske predstave prastanovnika ju`noslovenskihzemalja Alojza Benca, koja je prona|enakao rukopis u njegovoj zaostav{tini i na tajna~in obilje`iti dvadeset godina od njegove
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.52
ISTORIJA I ARHEOLOGIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Posljednjih dana, i mjeseci, dosta toga je u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini uznaku broja dvadeset, a većina događaja iz 1992., poput početka opsade Sarajeva,
adekvatno je i obilježena; no, jedna je godišnjica gotovo prešućena: 6. martanavršilo se dvije decenije od smrti jednog od najvećih naučnika koje je
ova država ikada imala
AKADEMIK ALOJZ BENAC
BLISTAVI UM IZ PLEHANA
NAJVE]I POZNAVALAC ARHEOLOGIJE NA TLUNEKADA[NJE SFRJAkademik Alojz Benaccijenjen je svjetski nau~nik,a njegove briljantne analizei danas se citiraju namnogobrojnim evropskimuniverzitetima
NAJVE]I POZNAVALAC ARHEOLOGIJE NA TLUNEKADA[NJE SFRJAkademik Alojz Benaccijenjen je svjetski nau~nik,a njegove briljantne analizei danas se citiraju namnogobrojnim evropskimuniverzitetima
Alojz:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:18 Page 52
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 53/84
smrti. A Blagoje Govedarica nastavlja:“Iako u odmaklim godinama, Benac je tadaotpo~injao novi ciklus svojih istra`ivanjakoji se odnosio na gradinska naselja plemena Delmata u poljima jugozapadneBosne, pa su mu trebali mladi ljudi koje biuveo u taj posao. Za mene je to bilo veomaneobi~no iskustvo, jer se radilo o rusti~nimi na prvi pogled nezanimljivim nalazi{tima,a ja sam kao student bio navikao na tzv.visoku arheologiju. Prije toga sam u~es-tvovao u iskopavanjima na LepenskomViru i drugim epohalnim nalazi{tima na podru~ju \erdapa i ve} sam bio po~eo daumi{ljam da je to ona arheologija koja sesvaki dan sre}e. Benac me vrlo brzo spustio
na zemlju i pokazao da je to {to sam do tadaradio bio samo izuzetak, a da je nau~ni rad jedan dugi i neizvjesni put sazdan odnepreglednog niza malih i mahom nesigu-rnih koraka. Pokazao mi je da blje{tavaotkri}a koja se u `ivotu jednog arheologade{avaju jednom ili nijednom nisu adek v-atno mjerilo nau~nog rada i da se pravirezultati ostvaruju prije svega mno{tvommalih iskoraka i pomaka.”
Direktora Zemaljskog muzeja BiH, doc.dr. Adnana Busulad`i}a, pak, na po~etkuna{eg razgovora zamolili smo da najzn-a~ajnija dostignu}a akademika AlojzaBenca poku{a smjestiti u okvir koji bi bio prihatljiv novinama koje nisu striktnonau~nog karaktera? “Akademik AlojzBenac je jedna od najve}ih figura jugo-slovenske arheologije. Zajedno sa akade-
mikom Borivojem Čovi}em, dr. IvomBojanovskim, prof. Markom Vegom, dr.Pavom An|eli}em, prof. Nadom Mileti}, prof. Dimitrijem Sergejevskim i drugim, dr.Benac spada u najve}e i najzna~ajnije arhe-
ologe biv{e Jugoslavije. Karakteristikanavedenih imena le`i i u ~injenici da jeonda{nja Socijalisti~ka Republika Bosna iHercegovina imala doslovno ‘najja~a‘imena iz oblasti arheologije i dugo je bila jedan od glavnih stubova arheolo{ke nauke uJugoslaviji. Dostignu}a akademika AlojzaBenca su velika; pored nau~nog opusa izapa`enih nau~nih djela i radova, njegovdoprinos je nemjerljiv i kada je u pitanjuafirmacija Bosne i Hercegovine i njenenauke i kulturne ba{tine. Bio je jedan odglavnih organizatora velikih arheolo{kihnau~nih skupova doma}eg, regionalnog i
me|unarodnog karaktera. Bio je prvinau~nik biv{e Jugoslavije koji je pokrenuome|unarodnu saradnju sa njema~kimarheolo{kim institucijama nakon Drugog svjetskog rata , bio je direktor Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine u vrlo te{kom poslijeratnom vremenu kada se u mnogimstvarima otpo~injalo od po~etka. Po~eo je popunjavati nau~ni kadar Muzeja, o`iv-ljavao zamrle slu`be institucije, pri tom nitiu jednom momentu ne zaboravljaju}i svojnau~ni zadatak. Bio je jedan od osniva~a i prvih akademika Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, direktor Centra za balkanolo{ka istra`i vanja , kao jednoj od najstarijih nau~nih institucija priAkademiji. Jednom rije~ju, ~ovjek koga setreba sje}ati i ~ije je ime na po~asnom mjestuu na{oj instituciji - Zemaljskom muzeju
BiH”, s ponosom govori Busulad`i}.
TE[KO DOSE@AN IDEAL Na`alost, Zemaljski muzej BiH se
nalazi u vrlo te{koj situaciji, “tako da nije u
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 53
NENADMA[NI PROFESOR BENAC
MOSTAR, 1968. GODINEProf. dr. Alojz Benac na otvaranju skupa
Predslavenski etni~ki elementi na Balkanu u etnogenezi Slavena
Alojz:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:19 Page 53
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 54/84
mogu}nosti konkretno, nekim adekvatnimskupom ili manifestacijom, propratiti uovom trenutku godi{njicu profesorovesmrti”. “I pored vrlo nekorektnih i neisti-nitih komentara koje forsiraju pojedinci,Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kao prvenstveno politi~ki i pravni problem koji je nastao dijametralno suprotnim tuma-~enjem ustava i razli~itih politi~kih kon-cepata, postao je `rtva nepostojanja sistema i politi~kog stava. U takvom stanju i okru-`enju, odr`avanje ove institucije i spa{avanjesvih kolekcija neprocjenjive va`nosti kao iodr`avanje nau~nih projekata i bogateizdava~ke djelatnosti, me|unarodnih nau-~nih i kulturnih projekata, organiziranje na
desetine izlo`bi od 1996. do danas mislimoda je najbolji put da se o~uva i `ivotno djeloakademika Benca”, tvrdi direktor Zema-ljskog muzeja BiH.
U septembru 2009., posjetili smolokalitet Jagnilo, u selu Zup~i}i poredGora`da. “Alojz Benac je ovdje jo{ 1957.otkrio neolitske ostatke, kada je jedanin`enjer JNA prona{ao figurinu na lo-kalitetu Lug, to je terasa iznad Jagnila, idonio je u Sarajevo, u Zemaljski muzej
BiH, vjeruju}i da je to va`no otkri}e zaarheologe. Prikupljeni materijal na gra|e-vinskom terenu u Lugu doktor Benac jenau~no obradio i pohranio u Zemaljskimuzej BiH, gdje se i danas nalazi”, govorilanam je tada arheologinja Zilka Kujund`i}-Vejzagi}.
I Blagoje Govedarica govori o najve}imdostignu}ima profesora Benca u arheol-o{kim istra`ivanjima: “Njegova sistema-tska istra`ivanja kultura neolita i metalnihdoba zapadnog Balkana i danas ~ineokosnicu hronolo{kog i kulturolo{kogsistema prou~avanja tih perioda. Posebnosu zna~ajna iskopavanja koja je Benacizveo u Zelenoj Pe}ini kod Mostara,
Lisi~i}ima u kanjonu Neretve, te u neo-litskim naseljima Obre i Nebo u srednjojBosni. Time je dokumentovan razvoj butmirske kulture u Bosni i njoj srodnekulture Hvar-Lisi~i}i u Hercegovini isrednjoj Dalmaciji. Ta njegova istra`ivanja bila su u pravom smislu rije~i kamen-temeljac razvoja bh. arheologije.”
A Adnan Busulad`i} otvara pri~u koliko je to {to je za `ivota uradio profesor Benac bilo zna~ajno u evropskim okvirima, jer
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.54
ISTORIJA I ARHEOLOGIJA
Alojz Benac ro|en je 20. oktobra 1914.u Plehanu kod Dervente. Gimnazijsko{kolovanje zapo~eo je u Visokom, azavr{io u Zagrebu. Diplomirao je klasi~nufilologiju i arheologiju na Filozofskomfakultetu u Beogradu, 1937. godine.
Doktorsku disertaciju: Neolitsko naselje Nebo i problem butmirske kulture , odbra-nio je na Univerzitetu u Ljubljani, ~etrnaestgodina kasnije.
Po zavr{etku studija radio je kaoprofesor u gimnazijama u Vranju i uMostaru, a od 1943. aktivno je sudjelovaou Narodnooslobodila~kom ratu . Pozavr{etku rata radio je u Ministarstvuprosvjete NR BiH, u Zemaljskom muzejuBiH ostao je dvadeset godina, da bi se1967. u potpunosti posvetio radu naFilozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje jearheologiju predavao jo{ od 1954., te uAkademiji nauka i umjetnosti Bosne iHercegovine, a posebno u njenom Centru za balkanolo{ka ispitivanja, ~ije je bioosniva~ i direktor.
Prof. dr. Alojz Benac obavljao je mno-
gobrojne dru{tvene funkcije, a 1967.izabran je za redovnog ~lana ANUBiH. Bio
je i ~lan Njema~kog arheolo{kog instituta uBerlinu i Italijanskog instituta za praistorijuu Firenci, kao i gostuju}i profesor nanekoliko evropskih univerziteta. Dobitnik jei nekoliko visokih priznanja za nau~ni idru{tveni rad.
Njegovu bibliografiju je u sedampoglavlja razvrstao Ante [kegro: Pose b - na izdanja - monografije , Studije , Nau~ni referati , Predgovori, uvodi i zaklju~ci ,Preliminarni izvje{taji; Nekrolozi , potom
Recenzije, kritike, prikazi te Enciklopedijski radovi .
POSVE]ENO UVA@ENOM KOLEGI
Iz biografije akademika AlojzaBenca koju je napisao akademikBorivoj Čović
PROF. DR. BLAGOJEGOVEDARICA: “Doprinosakademika Alojza Bencarazvoju naše i svjetskenauke je nemjerljiv”
DOC. DR. ADNANBUSULADŽIĆ: “AkademikAlojz Benac je jedna odnajvećih figura jugoslovenskearheologije”
AlojzBenacAlojzBenac
Alojz:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:19 Page 54
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 55/84
znamo da je bio itekako cijenjen na prostoru biv{e SFRJ: “Ve} iz mog prethodnog odgovora vi{e je nego jasnokoliko je profesor Benac bio uglednali~nost i koliko je upravo i njegovomakribijom i dru{tvenim anga`manom bosanskohercegova~ka, jugoslovenska ali ievropska arheologija imala uglednog ~lanai nau~nika. Gotovo da nema evropskearheolo{ke institucije, univerziteta, biblioteke, instituta, muzeja u kojem nemadjela profesora Benca, a svi koji se bave problematikom kojom se bavio on, uevropskim razmjerama neizostavno i danasimaju obavezu i moraju citirati njegovadjela, koja u najve}em broju slu~ajeva nisu
izgubila na aktuelnosti.”
SU[TINA I SINTEZEI Blagoje Govedarica }e se uklju~iti u
ovaj dio na{eg razgovora: “Osim prethodnonavedenih iskopavanja koja su izvedena po,za ono vrijeme veoma naprednim meto-
dama, Benac se bavio studiranjemarheolo{kih nalaza koji su bili sakupljeni jo{u austrougarsko doba i koji nisu bili uodgovaraju}oj mjeri nau~no vrednovani.Tako je sam, ili u saradnji sa drugimkolegama sistematizovao i objavio prai-storijske nalaze sa ovog podru~ja. Tim~inom su neka va`na nalazi{ta iz na{e zemlje postala poznata u Evropi i svijetu. Dovoljno je samo spomenuti Glasina~ku i Butmirskukulturu koje su tek poslije njegovog i
Čovi}evog rada dobile odgovaraju}udimenziju i zna~aj. Tu je i monumentalno petotomno djeloPraistorija jugoslavenskihzemalja koje je on osmislio i koje i dan danas predstavlja te{ko dose`an ideal arheolo{kenau~ne publicistike. Mo`e se re}i da suzahvaljuju}i upravo Bencu i nekimnjegovim starijim saradnicima praistorijskekulture s podru~ja Bosne i Hercegovine postale pristupa~ne kako na{oj, tako isvjetskoj nau~noj i {iroj javnosti.”
Na koji na~in je mogu}e gra|animana{e dr`ave objasniti uticaj, va`nost ikvalitet nau~nog djela profesora Benca, jer ba{ i ne vidimo da se godi{njica njegovesmrti obilje`ava na adekvatan na~in, pitanje je koje stoji negdje iznad nas, a u ovomtekstu poku{avamo do}i barem do djeli}aodgovora. “Jednostavno re~eno, AlojzBenac je bio jedan blistavi um koji jedobrim dijelom i{ao ispred svog vremena.On je nalazio na~ina da na osnovu relativnooskudnih podataka sagleda neke veomakompleksne zakonitosti kulturnog iistorijskog razvoja bosanskohercegova~kogi {ireg balkanskog tla, zakonitosti koje u punoj mjeri potvr|uje i moderna
interdisciplinarna arheologija. Znao je dafokusira kulturna i istorijska razdoblja ukojima je ovaj na{ prostor ostvarionajsna`nije domete i tim razdobljima seintenzivno bavio. To je neolitsko doba saButmirskom kulturom, to su ilirska i drugastarobalkanska plemena i nj ihova
etnogeneza i kulturni razvoj, te fenomensrednjovjekovnih ste}aka. U fokusiranju irazja{njavanju tih pojava, specifi~nih zaovo podneblje, imao je dosta uspjeha i utome se odra`ava vrijednost njegovognau~nog rada. On nije u potpunosti rije{iosva pitanja vezana za ove kulturnoistorijskemanifestacije, jer sredstvima koja je imaona raspolaganju to nije ni bilo mogu}e. No,on je uspostavio solidnu osnovu za njihovadalja prou~avanja, a to je ve} nemjerljiv
doprinos razvoju na{e i svjetske nauke”,veli profesor Govedarica.“Na`alost, kao i u mnogim drugim
oblastima na{eg nau~nog i kulturnog`ivota, uticaj i va`nost te kulturni ilinau~ni opus pojedinaca u na{oj zemlji sene po{tuje niti se dr`i do toga. U na{ojsredini improvizacija i sitno preva-rantstvo poprimilo je zabrinjavaju}emjere. Bu~na i beskrupulozna manjinaterorizira tihu i ozbiljnu ve}inu. Vrline su
postale mane, a mane i samoreklama su postale vrline. U takvim poreme}enimvrijednostima i lik i djelo akademikaBenca je, os im u uskim nau~nimhistorijskim i arheolo{kim krugovima,ostalo i ostaje razmjerno nepoznato, kao iimena mnogobrojnih nau~nika, fizi~ara,matemati~ara, histori~ara, filozofa,orijentalista i sl. Na malobrojnimstru~njacima i institucijama je da odr`esje}anje na lik i djelo svakog nau~nikakoji to zaslu`uje. Njegove godi{njice seobilje`avaju na na~in da nau~na periodikaGodi{njak Centra za balkanolo{ka ispitivanja u svom izla`enju posve}uju pojedine brojeve akademiku Bencu.
Muzej ga se svakodnevno sje}a na na~inda se njegova slika nalazi u upraviMuzeja zajedno sa svim direktorima kojisu ovu instituciju vodili kroz mnoga te{kai dobra vremena u posljednjih 125godina”, govori aktuelni direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Mi, laici, ne razumijemo ba{ u potpunosti {ta to zna~i kada za profesoraBenca ka`u i pi{u da je imao “izrazitsmisao za sinteze”. “Benac je imaoneobi~no izra`enu sposobnost da sagledasu{tinu stvari i da se uvijek usmjeri na prou~avanje i rje{avanje problema koji su bitni za ovo podneblje i za ovaj kulturnikrug. Iz toga proisti~e njegov poznatismisao za sinteze. U stvari, sve to jerezultat mukotrpnog nau~nog rada i
akumuliranog znanja koje mu je otvaralomogu}nosti sagledavanja sr`i problemamaterije kojom se bavi. Naravno, va`anudio u tome imala je i njegova velikaerudicija”, obja{njava Blagoje Gove-darica. Dakle, sintezom razmi{ljanja dvana{a ugledna sagovornika do|osmo i dokraja teksta o velikom Bosancu, iHercegovcu, i Europljaninu, i intele-ktualcu... Akademiku Alojzu Bencu.Hvala mu!
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 55
NENADMA[NI PROFESOR BENAC
ERUDICIJA, UVA@AVANJE, INTELEKTAkademik Benac (drugi zdesna) sa kolegama na izletu u okviru jednog od redovnih godi{njih skupova u organizaciji Centra za balkanolo{ka ispitivanja ; fotografija desno nastala je 2009., na lokalitetu Jagnilo kod Gora`da, koje je 1957. otkrio profesor Alojz Benac
Alojz:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:20 Page 55
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 56/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.56
MODA POD OPSADOM
U okviru programa “Modul Memorije“ Internacionalnog teatarskog festivalaMESS, u Sarajevskom ratnom teatru SARTR 16. aprila otvorena je izložba “Modapod opsadom“; kroz fotografije DEJANA VEKIĆA, AĆIFA HODOVIĆA iWOLFGANGA BELLWINKELA, predstavljene su kreacije sarajevske dizajnericeAMNE KUNOVAC-ZEKIĆ koje su pod etiketom “Fashion Made in Sarajevo“ nastaleu periodu od 1994. do 1996. godine
LIJEPI, UREDNI,MODERNI I GLADNI
NADREALNI PRIZORIIZ OPKOLJENOG GRADA Sarajevska modna scena usredludila ratne svakodnevnice
NADREALNI PRIZORIIZ OPKOLJENOG GRADA Sarajevska modna scena usredludila ratne svakodnevnice
Moda:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:17 Page 56
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 57/84
Moda i rat, ljepota i u`as, radosti strah, kreacija i razaranje,smrt i ivot - sve to, premarije~ima Nihada Kre{evljakovi}a, umjetni~kog direktora
Sarajevskog ratnog teatra i direktoraModula Memorije , sadr`ano je u ratnimmodnim fotografijama predstavljenim naizlo`bi “Moda pod opsadom“, koja je 16.aprila otvorena u SARTR-u.
Moda je tih godina bila jedan od na~ina bunta i borbe protiv sveop{teg razaranja,
izraz ~e`nje za normalnim `ivotom izrasleiz jezive svakodnevnice Sarajlija.
BOLJA SLIKA BOSNE“Projekat Fashion Made in Sarajevo
pokrenulo je Njema~ko-BH dru{tvo, sa`eljom da oformi malu proizvodnju uSarajevu i sa doma}im dizajnom po{alje bolju sliku o Bosni u svijet, a tako|er i da poku{a da u~ini taj projekat samoodr`ivim.Mene su na osnovu mog dizajna izabrali daradim za njih, a uskoro sam preuzela ivo|enje fabrike u kojoj je radilo 15zaposlenih. Proizvodili smo male serijeodje}e i prodavali ih u jednoj radnji ucentru Sarajeva. Fotografisali smo kreacijena ulicama Sarajeva jer smo htjeli da ihsmjestimo u prostor i vrijeme koji su na{arealnost, a koji ih ~ine sasvim posebnim. Te
fotografije su obi{le svijet jer je skorosvaka medijska ku}a koja je imala svojenovinare u Sarajevu, `eljela da nakonstra{ne svakodnevnice i politi~kog bezna|a poka`e i neobi~an otpor i `ivotnu energijuSarajlija“, pri~a sarajevska dizajnericaAmna Kunovac-Zeki}.
Mnogo se govorilo i pisalo o “fenome-nu“ sarajevskih djevojaka i `ena, koje su
tokom opsade, uprkos nemogu}im uslovi-ma, uspijevale izgledati lijepo i dotjerano.[ta je za nju zna~ilo baviti se modom utakvom jednom (ne)vremenu, pitamo na{usagovornicu.
“Kada smo imali priliku, `eljeli smo,ma kako to sada pateti~no zvu~alo, da poka`emo krvnicima i svijetu da smonormalni uprkos `ivotu u koncentracionomlogoru - {to je tada Sarajevo bilo, da smolijepi i uredni uprkos nemanju vode i hranei da nam nisu ubili `elju za `ivotom. Bilismo buntovnici i na{ bunt se usmjeravaogdje je mogao, a ja sam svoj usmjerila ustvaranje mode u nemogu}im uslovima.Kad sam dobila priliku, to je bio moj na~in,rade}i ono {to volim mogla sam dati malidoprinos sarajevskom prkosu i malo boljojslici o nama.“
Slike manekenki modne agencije Front ,koje u kreacijama Amne-Kunovac Zeki} poziraju fotografima Dejanu Veki}u, A}ifuHodovi}u i Wolfgangu Bellwinkelu naulicama razru{enog grada, sa dana{njedistance doimaju se gotovo nadrealno.Amna se dobro sje}a kako su izgledali tiratni photo-sessioni:
“Sje}am se da smo svi bili veomaozbiljno vezani za posao, manekenke nisukasnile na snimanja, dolazile su njegovane,~iste kose. @ana, koja je tada vodilamanekensku agenciju Front , i ja, {minkalesmo manekenke, obla~ile ih, popravljale imfrizuru... Obi~no su A}if i Dejan dolazili una{u kancelariju po djevojke i odlazili bi pje{ke na lokaciju, a lokacija kakve smotra ili je bilo obilje - razorenih, kata-klizmi~nih... Djevojke su pozirale beztrunke straha na licu iako su granate padale po Sarajevu i nikada se nije znalo gdje }ekoja pasti. Ipak, fotografiranje se odvijalo brzo, jer bilo je previ{e rizi~no zadr`avatise dugo na jednom mjestu.“
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 57
FASHION MADE IN SARAJEVO
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
RATNIPHOTO-SESSIONIManekenke modneagencije Front poziraju naulicama razru{enog grada
RATNIPHOTO-SESSIONIManekenke modneagencije Front poziraju naulicama razru{enog grada
Moda:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:17 Page 57
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 58/84
Fotograf Dejan Veki} ka`e da je, upr -kos riziku, u`ivao rade}i sa manekenkamaagencije Front .
“Poslije svakodnevnog posla fotogra-fisanja sru{enih objekata, poginulih iranjenih, ovo je bio jednostavno jedanna~in, da ne ka`em relaksacije - na~in da semo`da na trenutak zaboravi ono najgore ida se poku{a napraviti ne{to kreativno uhaosu koji je tada vladao“, ka`e Veki}.“Snimali smo na skoro svim lokacijama uSarajevu, imali ste nevjerovatan prizor gdjegod da ste se okrenuli...“
Za Amnu Kunovac-Zeki} u to vrijemeinspiracija je bila najmanji problem. Ka`eda nikada nije lak{e stvarala nego tada.Motive je ~esto pronalazila i u vojni~kim
uniformama, ~ije je elemente kombinovalasa enstvenim detaljima dodaju}i vez, etno-motive...
“Ne znam kako se to de{avalo, ali u tovrijeme nisam ni morala tra`iti inspiraciju,niti dugo pronalaziti prave forme. Jedno-stavno bih sjela i crtala i bila zadovoljnanacrtanim. Danas nacrtam nekad i potrideset skica da bih jednom bila zaistazadovoljna. Valjda je akumulacija tihkrajnjih emocija koje smo do`ivljavali u to
vrijeme kod mene na{la svoj izlaz ustvaranju odje}e“, pri~a Amna.
Uprkos izolaciji i `ivotu u opkoljenomgradu, tih godina Amna i njene kolege ikolegice uspijevali su koliko-toliko pratitisvjetske modne trendove.
“Vjerujem da je tada svako imao nekudu{evnu hranu, a moja je i prije, a i tada, bilamoda. Studirala sam sarajevsku Akademiju
likovnih umjetnosti, sa planom da nakonstudija u Italiji upi{em modnu {kolu, ~ak sam prikupila i bro{ure. Me|utim, rat je planove pokvario, tako da sam sezadovoljavala rijetkim ~asopisima koje bihuspijevala nekako dobiti iz inostranstva.Dakle, bila sam upu}ena u trendove, a znamda su moje tada{nje modele kupovale inosile i strankinje koje su bile u gradu, {to jevjerovatno dokaz da je ta odje}a bila utrendu“, ka`e ova dizajnerica i dodaje:“Materijale za kreacije smo nabavljali u Njema~koj i ja sam za te dvije godine i{la triili ~etiri puta tamo. Svi znaju kako je biloiza}i iz Sarajeva i na koji na~in se to radilo -kroz tunel, preko piste ili u vojnim avionima,Herkulesima . Naj~udnije mi je bilo nositi
pancir i {ljem u torbi po Njema~koj, ali i to{to sam uvijek jedva ~ekala da se vratim uSarajevo. Tamo, u toj normalnoj, mirnojzemlji, osje}ala sam se posebno neshva}eno,napu{teno i ponosno. Uglavnom, odabranetkanine i sav potreban materijal su poslijedolazili konvojima u Sarajevo.“
VI[E OD ODJE]EMnoge od Amninih ratnih kreacija su,
sre}om, uspjele “pre`ivjeti“. Danas stoje u
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.58
MODA POD OPSADOM
MODA U NEVRIJEME:“Željeli smo da pokažemokrvnicima i svijetu dasmo normalni uprkos
životu u koncentracionomlogoru - što je tadaSarajevo bilo, da smolijepi i uredni uprkosnemanju vode i hrane i danam nisu ubili želju zaživotom”
MODA KAO BUNT PROTIV LUDILA I VEZA SA NORMALNIM @IVOTOM
“Proizvodili smo male serije odje}e i prodavali ih u jednoj radnji u centru Sarajeva”, sje}a se dizajnerica Amna Kunovac-Zeki}
Moda:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:17 Page 58
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 59/84
ormarima njenih tada{njih mu{terija, dje-vojaka i `ena koje ne mogu baciti taj rijetkisuvenir, koji za njih zna~i mnogo vi{e odkomada odje}e - kao {to im je tada, kada suga kupile, bio dodir sa normalnim `ivotom,a ne samo obi~na haljina ili bluza.
Projekat “Fashion Made in Sarajevo“zvani~no je zavr{en 1996. godine, ali za sveone koji su ga stvarali - dizajnere, fotografei modele, u kreativnom smislu i na li~nom,emocionalnom nivou uvijek }e zauzimati posebno mjesto u njihovim biografijama.
“Zahvaljuju}i radu na izlo`bi Moda pod opsadom, po~ela sam se sje}ati i pomalosuo~avati sa onim {to sam do`ivjela. Dosada sam ta sje}anja nesvjesno gurala svedublje i dublje, samo ponekad se smiju}i sa prijateljima nekim ~udnim dogodov{tinamaiz tog perioda. Ali uglavnom je to bila crnarupa i ni~ega osim osje}aja kao da se tonekom drugom desilo, nisam bila svjesna“, pri~a Amna Kunovac-Zeki}. “Sada mogure}i da te ratne dane pamtim najvi{e po`ivljenju dan za danom, po odsustvu bilokakvog planiranja, po tome kako je
Sarajevo bilo urbano mnogo vi{e nego sad,kako smo stalno osje}ali nepravdu i zbognje razvili ~udan humor i kako sam to {toidem svaki dan na posao i radim to {toradim, smatrala svojim najva`nijim za-datkom. Sje}am se kako sam dugo stajalana vratima svaki dan spremna za izlazak ioslu{kivala gdje padaju granate da bihmogla izabrati ‘sigurniji‘ put do odredi{ta,nijednog momenta ne pomi{ljaju}i daodustanem.“
59
FASHION MADE IN SARAJEVO
Nakon otvorenja izlo`be“Moda pod opsadom“ uSARTR-u je uprili~ena iprojekcija filma Miss Sarajevo Billa Cartera. Jedan odnajpoznatijih i najupe~atljivijihratnih dokumentaraca pratineobi~an doga|aj u jeku ratau Bosni, 1993. godine - izborza Miss opkoljenog Sarajeva,
na kojem je pobijedila tada 17-godi{nja Inela Nogi}.
Jedna od junakinjaCarterovog filma bila je Alma]atal, 12-godi{nja djevoj~icakoja se igrala sa svojimdru{tvom “voze}i“ spaljeniauto i pjevaju}i hit grupeTechnotronic Pump Up the Jam , te obja{njavala Billu iekipi kako ona tako putuje namore, usput na svom dje~ijem
engleskom poku{avaju}iobjasniti apsurdnost rata. Alma je danas profesoricaengleskog jezika u Osnovnoj{koli “Isak Samokovlija“ u
Sarajevu. Za Radio Sarajevoka`e da svaki put iznovaveoma emotivno pro`ivljavagledanje Carterovog dokumen-tarca.
“Iskreno, uvijek kadado|e neki prijatelj izinostranstva ponovo gleda-mo taj film i svaki putprobudi nanovo nekaosje}anja. Te{ko je togledati, ali to je na{apro{lost. Zanimljivo je dame svaki put potrese nekadruga scena. Da me neko
pogre{no ne shvati - periodod 1992. do 1995. je bionajte`i period u mom `ivotu,ali i vrijeme kada sam steklanajbolje prijatelje, sa kojimasam i danas ~vrsto vezana -po~ev{i od Billa Cartera, pado mojih vr{njaka koji sura{trkani po svijetu, ali sejednom godi{nje sastanemoi evociramo uspomene“,ka`e Alma.
“MISS SARAJEVO“, 20 GODINA KASNIJE
Teško je to gledati, ali to je naša prošlost...
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
MANEKENKA URATNOM POVRTNJAKU“Snimali smo na skoro svimlokacijama u Sarajevu, imali stenevjerovatan prizor gdje god da stese okrenuli...“, ka`e Dejan Veki}
MANEKENKA URATNOM POVRTNJAKU“Snimali smo na skoro svimlokacijama u Sarajevu, imali stenevjerovatan prizor gdje god da stese okrenuli...“, ka`e Dejan Veki}
APSURDNOST RATA Alma ]atal u filmu “Miss Sarajevo”
APSURDNOST RATA Alma ]atal u filmu “Miss Sarajevo”
Moda:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:17 Page 59
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 60/84
Nakon rada sa Grupom 220 , ~iji jerad detaljno dokumentiran nadigitalnim izdanjima Croatia Re - c ordsa - kolekcija singlova plusreizdanje LP-ja Na{i dani , plus
Zlatna kolekcija , Drago Mlinarec nastavljaraditi kao solista tj. kao kantautor iliglazbenom terminologijom nazvani singer-songwriter, izdaju}i ‘70-ih i ‘80-ih godina
seriju sjajnih velikih plo~a, djeluju}i i ukazali{tu i sura|uju}i sa drugim autori-ma/izvo|a~ima. Da bi se, onda, sredinom‘80-tih polako povukao i djelovao nekakoiz prikrajka, ali i dalje ukazuju}i na svojeogromne potencijale, i autorske i izvo|a~kei mnoge druge. Koji su porodili neke odnajva`nijih pop pjesama na ovim pro-storima i zajedno sa dometima sarajevskihIndeksa utemeljili ne{to {to bi se moglonazvati originalnim jugoslavenskim roc-kom.
AKTIVAN I SVJE@Jah, znate one Osmijeh, Grad , Pop pje -
va~ , Negdje postoji netko , Tako lako ,Trkali{te , potom Pjesme s planine , Mora da sam bio mlad i mnoge druge. Pa, iako se nadiskografskom planu nije pojavljivao sa
novim radovima sve od sredine ‘80-tihMlinarec je do danas ostao aktivan i svje`,rade}i mnoge poslove, i u glazbi i izvan nje,recimo kao ra~unarski ekspert koji }esrediti i digitalizirati opse`nu arhivuCroatia Recordsa i koje{ta jo{. Rije~ju,Mlinarec je, usprkos ~injenici da }e u prosincu napuniti 70 godina, ostao “zelenk’o zelena trava”, kako glasi naslov jedneod njegovih pjesama sa LP-ja Negdje postoji netko iz 1977., redovito nastupa i
snima, dr`e}i se svojih posthi ppie/roc-kerskih/ekolo{kih na~ela i preseliv{i se izsredi{ta Zagreba u jedno selo na rijeci Sutli.
A sada smo kona~no dobili i digitalnoremasterizirane sve njegove solisti~ke LP-
je, njih sveukupno osam, sedam sa origi-nalnim pjesmama, a jedan na kome iznova~ita neke njemu najdra`e pjesme iz Grupe 220 i post-grupa 220 perioda. Sve upak o-vano u ukusnu {katlu sa podebljomknji icom i “naoru`anu” svim mogu}im podacima. Mlinarec je sve sredio sam,igraju}i se njemu dragom digitalnomtehnologijom i evo nas pred pravomlavinom materijala koji paralelno pred-stavlja pozitivnu povijest rocka na ovim
prostorima, ali isto tako bez ikakovih problema u najve}em slu~aju izdr`ava“ocjenu vremena” i korespondira sa sada-{njo{}u.
Uslovno govore}i, Mlinar~ev se soli-
sti~ki rad mo`e podijeliti na tri faze - prva ukojoj su oko njega suradnici iz Grupe 220 i potonji ~lanovi Parnog valjka , onda srednjiu kome sura|uje sa ~lanovima zagreba~kog jazz-rock kruga predvo|enih odli~nimsastavom Spektar , te intenzivno radi ukazali{tu, a onda onaj posljednji kadaodlazi u [vedsku i u studijima genijalnog ina`alost pokojnog producenta Tinija Vargesnima seriju plo~a na kojima udru`ujehrvatske i {vedske glazbenike.
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.60
ODA DRAGECU
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
Čak i onima najmlađim ime i prezime hrvatskog kantautora DRAGE MLINARCA(70) nije nepoznato, makar kao predvodnika “Grupe 220” sa kojom je imao
hrabrosti da snimi i objavi prvi rock LP na ovim prostorima, danas antologijskuploču “Naši dani”, izašlu na Božić 1968. godine; naš saradnik, povodom promocije
izdanja DRAGO MLINAREC/KOLEKCIJA”, piše o njegovoj velikoj karijeri
DJED,OTAC, SIN I SVETIDUH EX-YU ROCKA
DRAGO MLINAREC
STABILNI VETERANDrago Mlinarec, uvjerljiv i dosljedanSTABILNI VETERANDrago Mlinarec, uvjerljiv i dosljedan
Drago Mlinarec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:16 Page 60
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 61/84
Mlinar~ev se rukopis tih godina dras-ti~no mijenjao, ali ujedno ostajao sebisvojstven i prepoznatljiv temelje}i svoje pjesme na dometima ameri~ke kantautorske{kole i drugih rock utjecaja, te popudbinehrvatske poezije. Na jednoj strani on razvijasna`nu poetsku imaginaciju, na drugoj zna biti ironi~an, pa i socijalno anga`iran, onvoli eksperimentirati sa zvukovljem, ali i biti duboko uronjen u tradiciju troakordne pop pjesme koju nosi prepoznatljiv gitarskiriff i refren koji se lako pamti.
Sve te osobine iskazuje zorno na prvomsolisti~kom LP-ju A ti se ne daj iz 1971.godine. U sastavu su sa njim HusHasanefendi} na gitari i drugi potonji~lanovi Parnog valjka , tu je i klavijaturistaBrana-Lambert @ivkovi}, uz to i flautista iaran`er iz Grupe 220 , i jo{ neki. Sli~nuformulu koristi i na drugom samostalnomLP-ju Pjesme s planine , nastalog godinu po prvoj plo~i. I opet gomila instantnih popnapjeva poput No}ne ptice , naslovnePjesme s planine , potom Skladi{ta ti{ine , alii duge i psihodeli~no obojene Dijete zvijezda koja traje vi{e od dvanaest minuta.
AUTORSKI STANDARDISlijedi rad u kazali{tu od Zagreba do
Dubrovnika i Sarajeva, suradnja safuzijskom grupom Spektar (jazz pijanistaNeven Frange{, bas gitarista Davor Rocco i bubnjar Davor Br~i}, sve ljudi koji su
svijali gnijezdo oko velikog jazziste Bo{kaPetrovi}a), te jo{ neki va`ni zagreba~kiinstrumentalisti. Zvuk je sofisticiraniji,nje`niji, makar Mlinarec ne odustaje odsvoje gitare, usne harmonike i pjevanja.Prvi u nizu tih fuzijsko/kazali{nih/kan-tautorskih diverzija, LP Ro|enje iz 1975.,donosi opet neke velike pjesme poputnaslovne, a onda i duge i prelijepe odeljubavi Helena lijepa i ja u ki{i . Paralelnozapa amo tri stvari: autorski standardi
osjetno rastu, izvo|a~ki tako|er, a i pro-dukcije postaju slo`enije i slojevitije, a dase pri tomu, barem u ve}ini slu~ajeva, negubi onaj osnovni rockerski udar.
Sli~na ekipa snima i Negdje postoji netko u jesen 1977. godine. Formula jeskoro ista, s tim da se Mlinarec iznovavra}a jednostavnoj pop formuli, a istovrijedi i za LP Sve je u redu , koji opet, uzsofisticanu svira~ku podlogu, donosi pregr{t uspje{nica i zimzelenih pjesama poput Mora da sam bio mlad , Svi sve znaju/za{to da se ubu|ujem, Glas sa broja 514 913 . .. U pjesmi Penzioneri , pak, pridru`uju mu se nikad pre`aljeni jazzvibrafonista Bo{ko Petrovi}, ma|arskiviolinista/violista Czaba Deseo i drugi.
Visoki izvo|a~ki i producentski standardise podrazumijevaju sami po sebi, mada seznalo na}i i praznog hoda i sviranja-samo-za-svoju du{u.
No, vrijeme je za promjene! Dragec,koga }e isto tako nepre`aljeni kritik Dra`enVrdoljak u jednom od svojih eseja duhovitookrstiti sa “djed, otac, sin i sveti duhistodobno”, odlazi u [vedsku (gdje }e srestii svoju potonju `ivotnu suputnicu ) u studiokoga vodi ve} pominjani Tini Varga.
Oko njega }e biti {vedski glazbenici,ma{toviti producent koji je razumijevaonove tokove rock glazbe nakon potonjih punk diverzija i revolucije uz nekolicinunovih zagreba~kih suradnika. Mlinarecizvodi obrat znan u teoriji rock glazbe kao“povratak korijenima”, njegov zvuk je bazi~no rockerski i gitaristi~ki, bez punocifranja, ali i dalje slojevit i sofisticiran.Prvo iz daleke [vedske dolazi LP Tako lako 1979. sa poletnom naslovnom pjesmom, tesa jo{ nekoliko songova koje i danas “nosevodu”. S istom ekipom vr{i pozitivnu“reviziju” svoje “bolje pro{losti” (copyright by veliki Veselko Ten`era!) na LP-juSabrano , vrlo li~noj i duboko autori~noj plo~i, na kojoj nalazimo nove verzijevelikih pjesama poput legendarne Osmijeh,da bio svoju “{vedsku avanturu” i solisti~kudiskografsku karijeru okon~ao sa LP-jemPomaknuto 1983. godine.
Trideset je godina pro{lo otada, aliMlinarec nije presahnuo. Da nije presu{io,govori i opse`na knji`ica, prekrasno ure-|ena grafi~ki, u kojoj se uz antologijski esejDra`ena Vrdoljaka nalazi i autobio-grafski/hronolo{ki zapis u kome se naurnebesan na~in prisje}a dana kad je pionirski kr~io na ovim balkanskimgudurama prostore za rock, ali samo dotrenutka kada po~etkom ‘70-ih odlu~ujenapustiti Grupu 220 i nastaviti raditisolisti~ki.
A o tim danima njegove karijere svjedo~iovih antologijskih 8 plo~a/LP-ja preto~enihu CD-e i ova iznimno va`na i povijesno isveukupno muzi~ki Drago Mlinarec/Kole k - cija . Bravo i za izvo|a~e projekta i zaCroatia Records {to je imala sluha da ovakvone{to naprave i objave. I unaprijed “djedu,ocu, sinu i svetom duhu” rocka na ovim prostorima ~estitamo prvih sedmadesetgodina `ivota i da ga jo{ koji puta sretnemoi na koncertnim podijima i u studijima.
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 61
A VE] MU SE BLI@I SEDAMDESETA...
DNEVNIK JEDNE
MLADOSTIMlinar~eva Grupa 220 objavila jeprvi rock albumna podru~ju SFRJ
Drago Mlinarec:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:16 Page 61
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 62/84
Pod motom Domovina ljudi razli - ~itog porijekla , u organizacijiAmbasade Sjedinjenih Ameri~kihDr`ava, u Sarajevu se od 18. do22. aprila odr`ava Festival ame-
ri~ke kulture.Od afroameri~ke plesa~ke atrakcije
Step Afrika! , preko stand-up komi~ara ibluegrass muzi~ara iz Bosne, do u~enika bosanskohercegova~kih {kola koji }e setakmi~iti u spelovanju (sricanju rije~i),
Festival ameri~ke kulture predstavlja kakoraznolikost SAD-a, tako i talente mladihumjetnika iz Bosne i Hercegovine, uz
goste-izvo|a~e iz Hrvatske i Srbije, ka`eSunshine Ison, ata{e za kulturu u AmbasadiSAD-a.
VARIJACIJE UMJETNOSTI“Ideja Festivala je ‘uhvatiti’ dio kultu
rnih raznolikosti koje postoje u SjedinjenimDr`avama i ~ijem bogatstvu doprinoserazli~ite imigrantske i etni~ke grupe koje`ive u SAD-u. Sa druge strane, `eljeli smopredstaviti i varijacije u onome {to se
podrazumijeva pod umjetno{}u - odkomercijalne i vjerovatno najpopularnijeumjetnosti koju predstavlja Hollywood ifilmska industrija, pa do edukativnedimenzije Festivala, zbog ~ega smo organizirali takmi~enje u spelovanju zau~enike iz cijele Bosne i Hercegovine.@elimo ljudima u BiH pokazati neke stvarikoje mo`da nikada ranije nisu imali prilikuvidjeti i vjerujemo da }e svi posjetiociFestivala istinski u`ivati u programu kojismo za njih pripremili“, nagla{ava Sun-shine Ison.
Specijalni gosti Festivala ameri~kekulture su ~lanovi plesne trupe Step Afrika! ,kojima je pripala ~ast da 18. aprila nastupomu Bosanskom kulturnom centru otvoreFestival. Radi se o prvoj profesionalnoj plesnoj kompaniji na svijetu koja je
posve}ena tradiciji stepovanja, specifi~noj plesnoj vje{tini koju su originalno osmisliliafroameri~ki studenti. Trupa Step Afrika! nastupala je i u Bijeloj ku}i, a pri~u o njimaobjavio je i CNN te mnogi drugi mediji{irom svijeta. Tokom njihove posjete Bosni iHercegovini, Step Afrika! }e osim Sarajevanastupiti u Mostaru i Banjoj Luci, a odr`at }ei radionice u Mostaru, Sarajevu i Doboju.
Me|u zanimljivim doga|ajima ovogo-di{njeg Festivala ameri~ke kulture je i No}
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.62
AMERIKA U SARAJEVU
Pi{e: MAJA RADEVI]
U organizaciji Ambasade SAD-a, u Sarajevu se od 18. do 22. aprila održavaFestival američke kulture - manifestacija koja Sarajlijama donosi niz zanimljivih
događaja, a za koju se organizatori nadaju da će postati tradicija
STEPOVANJE,STAND-UPI BLUEGRASS
STEP AFRIKA!Prva profesionalna plesnakompanija posve}enatradiciji stepovanja
STEP AFRIKA!Prva profesionalna plesnakompanija posve}enatradiciji stepovanja
Amerika:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:14 Page 62
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 63/84
stand-up komedije u kinu Kriterion, koja }e biti odr`ana na dan izlaska ovog broja“Slobodne Bosne“, 19. aprila sa po~etkomu 20 sati. Publiku }e zabaviti i nasmijatiAdi Fejzi} iz Mostara, Pe|a Bajovi} izBanje Luke i drugi mladi bh. komi~ari, aulaz je slobodan.
Dan kasnije, 20. aprila u 21 sat, u klubuUnderground nastupa Igman MountainBand , koji izvodi ameri~ku bluegrass muziku, a 21. aprila u Kamernom teatru 55,sa po~etkom u 14 sati, planirano je pomenuto takmi~enje u sricanju rije~i.
“Radi se o finalu projekta u kojem je napo~etku u~estvovalo vi{e od 1.200 u~enikaiz 65 srednjih {kola u BiH. Oni su senajprije natjecali u njihovim {kolama,najbolji su potom i{li na devet regionalnihtakmi~enja, a sada nam je kona~no ostalo18 finalista, koji }e se u Sarajevu boriti zatitulu bosanskohercegova~kog {ampiona uspelovanju“, obja{njava Sunshine Ison.“Sjajna stvar je {to je to takmi~enjepotpuno transparentno - dakle, nijeva`no imate li neke ‘veze’ ili iz koje {koledolazite, bitno je samo da ste vje{ti usricanju rije~i!“
HOLLYWOOD ZA KRAJ
Pretposljednjeg dana Festivala, 21.aprila na sceni Sarajevskog ratnog teatranastupi}e ~lanovi Plesnog centra Tala izZagreba sa performansom Putovi , kojitematizira blisku pro{lost na ovim pros-torima i koncept pomirenja kroz umjetnost plesa. Performans u koreografiji TamareCuri} izvode Maja Izetbegovi} (Sarajevo),Dragana Alfirevi} (Beograd) i LarisaNavojec (Rijeka).
Festival }e biti zavr{en 22. aprila, naDan planete Zemlje, prikazivanjem filmaThe Lorax , holivudskom adaptacijomklasi~nog djela za djecu autora dr.Seussa.
“Ovo nije prvi put da organiziramoovakav Festival. Ne{to sli~no radili smo iprije nekoliko godina, a sada smo ~ekali daskupimo dovoljno sredstava kako bismo
publici mogli ponuditi zaista kvalitetan izanimljiv program. U svakom slu~aju,nadamo se da }e Festival ameri~ke kultureu Sarajevu postati tradicija i jedan odprepoznatljivih kulturnih doga|aja“, za-klju~uje Sunshine Ison.
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 63
FESTIVAL AMERI^KE KULTURE
KONCERTI, PERFORMANSI, FILMOVI...Festival se odr`ava pod motom Domovina ljudi razli ~itog porijekla
SUSRET KULTURA:Festival američkekulture predstavlja kakoraznolikost SAD-a, tako i
talente mladih umjetnikaiz Bosne i Hercegovine,uz goste-izvođače izHrvatske i Srbije
Amerika:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:15 Page 63
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 64/84
Po~elo je skoro slu~ajno. Biografika`u da je zaista planirao daodseli u Ameriku, ali mu to nijeuspjelo kao {to mu ni ve}inastvari u `ivotu nije polazila za
rukom. K arl May je imao trideset dvijegodine i pro{lost punu poraza, a osje}ao jeda je stvoren za ne{to vi{e. U to ga jeubje|ivao i njegov strogi, preambiciozniotac zbog kojeg je u djetinjstvu Karl mnoge
godine proveo bdiju}i nad ud`benicima,molitvenicima, kartama svijeta. Iza njegasu, me|utim, nakon trideset i dvije godine bili samo boravak u zatvoru, kra|e, la`no predstavljanje, optu`be za prevare, ukratko,neuspjeh za neuspjehom.
(BEZ)OPASNA UMJETNI^KAMITOMANIJA
A onda mu se ukazala prilika da ne{tonovca zaradi u jednom od najprofitabilnijih poslova za pisce druge polovine 19. vijeka - po~eo je pisati romane u nastavcima a naslovnjegovih pripovijesti je bio Iz dnevnika jednog pustolova . Biznis sa ovim knji`u-ljcima je cvjetao. Objavljivao ih jeDeutsches Familienblatt , imali su podvadesetak stranica i stalno su donosili noveavanture junaka iz egzoti~nih krajeva, a
publika ih je naprosto gutala. Ovi romani bilisu prete~e dana{njih sapunica, ~itaoci se nisumogli nasititi Mayovih ma{tarija i on je
tokom pet godina samo za DeutschesFamilienblatt napisao preko dvadeset hiljadastranica! Produktivan i ma{tovit, May jeispredao pri~e bez kraja i konca, a njihovaradnja bila je uvijek smje{tena u egzoti~nekrajeve, na Daleki istok ili na Divlji zapad.
Iako je bilo jasno da pi{e fikciju, KarlMay je vrlo svjesno po~eo stvarati utisak da
su se do`ivljaji njegovog knji`evnog alter ega, izmi{ljenog junaka Olda Shatterhandazapravo njegovi. Granica izme|u fikcije i
stvarnosti je izbrisana, a May je tako postaonjema~ki iseljenik koji se na ameri~komzapadu sprijatelji sa mladim IndijancemWinnetouom, ~asnim i beskompromisnim borcem za pravdu, crvenim d`entlmenom,crvenim Hristom kako }e ga mnogo godinakasnije nazivati neki kriti~ari. Od sedam-deset romana koliko }e za svoje karijere
napisati, trilogija o Winnetouu osta}enjegovo najpoznatije i najpopularnije djelo.Detaljno i uvjerljivo je May opisivao
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.64
GENIJE TRIVIJALNE KNJI@EVNOSTI
Pi{e: ADISA BA[I]
Prije stotinu godina preminuo je KARL MAY, jedan od najkontroverznijih inajčitanijih pisaca svih vremena, tvorac slavnog indijanskog poglavice
WINNETOUA; May je fabrikovao sopstvenu biografiju, opisao detaljno krajeve u
kojima nikada nije bio, ležao u zatvoru, bio optuživan za prevare... Njegove knjigevoljeli su Hitler i Einstein, one su zabranjivane pod optužbom da kvare mladež,
ali su uz njih odrasli milioni djece širom svijeta
OBOŽAVANI HOHŠTAPLERKARL MAY
Proslavio se pi{u}i o svojim navodnim pute{estvijama, akad je kona~no krenuo na put oko svijeta, toliko se
razo~arao da je do`ivio nervni slom
SUMATRA DANASU Indoneziji i danas postoji klub ljubitelja Karla Maya iako je pisac u stvarnosti na ovommjestu zavr{io svoje putovanje oko svijeta, iznuren i razo~aran te{ko}ama na koje je nailazio
Adisa Karl:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:12 Page 64
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 65/84
zalaske sunca, doline i kanjone ameri~kihrijeka, obi~aje Apa~a i `ivot u novomsvijetu. Jednako samouvjereno je opisivao i balkanske vrleti, predjele Dalekog istoka,egzoti~nu Sumatru, `ivot na dvoruarapskog {eika... Jedini problem je bio utome {to Karl May nikada ni izdaleka nije
vidio krajeve koje je samouvjerenoopisivao i za koje je tvrdio da ih poznajekao svoj d`ep.
May je na neki na~in bio pionir PR-a, prvi pisac koji je stolje}e prije svihrazmi{ljao tr`i{no i otkrio koliko je biografija pisca va`na za prodaju knjige. Onne samo da je svoju biografiju prodavao, on ju je pisao, izma{tavao. Nudio je ~itaocima pustolova koji je smio sve ono {to oni nisu au ~emu su u`ivali u sigurnosti svog doma. U
jednakoj sigurnosti svoje radne sobe je Mayi pisao, ali to niko od njegovih ~italaca nijemorao znati. Dobro informisan o svijetu, on je iznosio tvrdnje koje u to vrijeme nije bilo jednostavno provjeriti, a sve pustinje,kanjoni i morska prostranstva svakako su bili samo scenografija za univerzalnu pri~u
o sukobu dobra i zla.“Nosim brkove, oni su kao i moja kosabili nekad tamnoplavi. Sad me|utim tuplavu polako po~inje nadvladavati ~asnasijeda nijansa, jer ve} su mi pedeset i ~etirigodine, iako izgledam barem deset godinamla|e. O~i su mi sivo-plave. Ple{em sveplesove, ali samo kad moram. Omiljenojelo mi je pe~ena koko{ sa ri`om, aomiljeno pi}e obrano mlijeko“, pisao jeKarl May svojim obo`avateljima kojih je
vremenom bivalo sve vi{e. Sa fanati~nom predano{}u je odgovarao na pisma svojih~italaca i detaljno otkrivao sve trivijalnedetalje iz svog `ivota. U dana{nje vrijeme bi on vjerovatno imao bezbroj Facebook prijatelja, punio stranice tabloida i biosavr{en sagovornik za rubrike u kojima
novinari ljude pitaju o sadr`aju njihovogfri`idera. Za Karla Maya nije bilo glupog pitanja, neprihvatljivog zahtjeva ilinepremostive prepreke. Poslao bi ~itaocima po jednu vlas svoje kose, pismo ili potpisanu fotografiju. Tvrdio je da govori~etrdesetak jezika (u stvarnosti je znao tek ne{to engleskog) a na kraju se taj broj popeo na 1.200 jezika i narje~ja.
May je ulagao veliki trud da postaneono {to je publika od njega htjela: slikao se
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 65
KARL MAY (1842. - 1912.)
MAJSTOR SAMOPROMOCIJE: Za Karla Maya nije bilo glupog pitanja,neprihvatljivog zahtjeva ili nepremostive prepreke. Poslao bi čitaocima
po jednu vlas svoje kose, pismo ili potpisanu fotografiju, govorio jerado o raznim detaljima svog života, nerijetko izmišljenim
POZIRANJE ZA FOTOGRAFE
Karl May je kupovaoegzoti~ne predmete poput}ilima i prepariranog lava
kako bi stvorio utisak da jeautenti~ni pustolov
POZIRANJE ZA FOTOGRAFE
Karl May je kupovaoegzoti~ne predmete poput}ilima i prepariranog lava
kako bi stvorio utisak da jeautenti~ni pustolov
Adisa Karl:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:12 Page 65
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 66/84
u specijalno sa{ivenoj uniformi kao OldShatterhand ili K ara Ben Nemsi (Mayovisto~nja~ki knji`evni alter-ego), kitio seru~no izra|enim oru`jem, naru~ivao kulisesa prizorima dalekih krajeva ispred kojih je pozirao fotografu. Pored njegovog radnogstola u vili Shatterhand stajao je pravi preparirni lav, a soba je bila puna is-to~nja~kih tepiha i ukrasnih predmeta koje je May naru~ivao od prekomorskih trgo-vaca.
IZBRISANA GRANICA IZME\USTVARNOSTI I FIKCIJE
Uspjeh kod publike donio je Mayu iodgovaraju}i dru{tveni status, pozivan je u
plemi}ko dru{tvo, imao je audijencije nadvorovima. Nije se libio da komentari{e prilike u bilo kojem kraju svijeta, a ako binekad napravio gre{ku, vje{to se izvla~io izneprijatnih situacija. Broj likova unjegovim knjigama i njihovih do`ivljaja jerastao takvom brzinom da je ~ak i Karlu ponekad bilo te{ko pohvatati konce.Javnom skandalu je bio najbli`e kada sefotografisao sa pu{kom svog preminulog prijatelja Winnetoua: problem je bio jer jedvije godine ranije detaljno opisao kako jeta pu{ka sahranjena skupa sa Winnetouom.Zbunjena publika je burno reagovala a May ponudio rje{enje. Opisao je kako su plja~ka{i grobova poku{ali ukrasti vrijednusrebrnu Winnetouovu pu{ku a on ih je utome sprije~io i uzeo je nazad.
Me|utim, nakon nekog vremena slava
se ipak poljuljala, a voda je po~ela nadiratiu njegov brod. Sve vi{e je {upljina trebalozakrpiti, sve vi{e nedosljednosti objasniti.Iako su ga obo`avatelji i dalje opsjedali,slava je polako blijedila, a ugled slavnogavanturiste se sru{io kao kula od karata. Uaprilu 1899. Karl May je odlu~io danadoknadi sve {to je propustio i zaputio sena veliko putovanje oko svijeta. Htio jedospjeti na ameri~ki zapad, ali idu}i okolo,krenuv{i na istok i tako obi}i planetu. Na put je ponio 50.000 maraka, {to je u tovrijeme bilo pravo bogatstvo. Mogao je sebi priu{titi udobno putovanje, ali sve mu je prisjedalo. Hrana mu nije prijala, stranimirisi su ga nagonili na povra}anje, prljav{tina mu se gadila, a galamu ineudobnosti putovanja naprosto nije mogao podnijeti.
Ismijavao je turiste u Kairu koji“sti{}u}i gr~evito one svoje crvenebedekere u rukama“ obilaze svijet. PrekoEgipta je krenuo ka Cejlonu i stigao doSumatre, ali tu mu je ve} bilo svega dosta. Nakon godine i po putovanja do`ivio jenervni slom i odlu~io da se vrati nazadneobavljena posla.
Na veliki put }e se uputiti jo{ samo jednom, 1908., kada je oti{ao u Ameriku.Tada je Indijance vidio samo u rezervatu,
nije ga zanimala unutra{njost zemlje, dr`aose Isto~ne obale i vidio jedva dva-tri grada. Najve}a avantura bila je posjeta Nijaga-rinim vodopadima, gdje je bio tek jedan odturista sa bedekerom u rukama, poput onihkojima se nekada smijao. Na svakomkoraku je pisao razglednice htiju}i ostavitidokaz da je na svim tim zanimljivimmjestima ipak bio, iako godinama nakon{to ih je opisao u svojim knjigama i svojimnavodnim pustolovinama.
Pustolovni romani Karla Maya imali suvelikog uticaja na odrastanje mladih ljudidiljem svijeta, pa je tako naprimjer i danasaktivan Klub ljubitelja Karla Maya uIndoneziji gdje je pisac na kraju ipak doputovao. U biv{oj Jugoslaviji je May bioiznimno popularan me|u mladima, nanjegovim knjigama su se opismenjavale i usvijet knji`evnosti uvodile cijele gene-racije, ali nisu sve komunisti~ke zemlje blagonaklono gledale na njegova djela. U
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.66
GENIJE TRIVIJALNE KNJI@EVNOSTI
Za 599 eura po osobi obo`avateljilegendarnog indijanskog poglavice Winne-toua imaju priliku ovog ljeta (od 5. do 9. juna) obi}i originalne lokacije na Plitvi~kim jezerima gdje se prije ravno pola stolje}asnimao film Blago Srebrnog jezera: u
cijenu je ura~unato upoznavanje i fotogr-afiranje sa francuskim glumcem PierreomBriceom koji je glumio Winnetoua, zatimprojekcija filma na otvorenom, specijalnave~era uz country muziku, razgledanjelokalnog Winnetou muzeja, te razmjena iprodaja Karl May suvenira...
Ovim skupom posve}enika }e tako|erbiti obilje`ena stota godi{njica smrti KarlaMaya kao i stotinu sedamdeseta godi-{njica njegovog ro|enja. Organizatori usvom pozivu ljubiteljima Karla Maya iWinnetou-filmova obe}avaju obilazakkanjona Paklenice, ri jeke Zrmanje i
Grobni~kog polja gdje su snimani neza-boravni prizori filma Blago Srebrnog jezerai poru~uju: “Smaragdno zelena jezera uNacionalnom parku Plitvi~ka jezera,impozantne stijene nacionalnog parkaPaklenica, blistavi vodopadi Nacio-
nalnog parka Krka, misti~ni vrhovi,~arobni duboki klanci rijeke Zrmanje iParka prirode Velebit godinama uvijek iznova odu{evljavaju posjetitelje.“
Snaga Mayove imaginacije i danas,cijelo stolje}e nakon njegove smrti,o~arava ljude. I ba{ ni~eg la`nog nema uplanu da se hodo~aste krajevi kojima jeizmi{ljeni Winnetou jahao po tobo`njemameri~kom Divljem zapadu. Ve} nekolikogodina zaredom se u Hrvatskoj organizajuokupljanja ljubitelja Karla Maya, aWinnetou je (da zabava bude potpuna)prepoznat kao hrvatski turisti~ki brend.
SPECIJALNI ARAN@MAN ZA POSVE]ENIKE
Na Plitvičkim jezerima seobilježava 50. godišnjica snimanjaprvog filma o Winnetouu
ME\UNARODNA KOPRODUKCIJA Tekst njema~kog pisca, Indijanaca glumi Francuz a Divlji zapad glumi Hrvatska
Adisa Karl:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:12 Page 66
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 67/84
DDR-u su njegove knjige bile zabranjenesve do osamdesetih godina pro{log vijekauz obrazlo`enje da kvare mlade`. Filmovisnimljeni po njegovim knjigama su tako|er zabranjivani, a obja{njenje cenzora je biloda oni “na mlade, nekriti~ne gledaoce imaju
antihumanisti~ki, imperijalisti~ki uticaj“, teda im “predo~avaju deformisanu slikusvijeta“. Danas se pak May smatra za~etni-kom zelenih, ekologom koji je na vrijeme prepoznao opasnost od razvoja, pohlepe iindustrijalizacije.
U Americi se za njega jedva ~ulo, ali jeKarl May na neki na~in postao prete~afilmskih {pageti vesterna. Prije pedesetgodina je u njema~koj produkciji i na jugoslovenskim lokacijama snimljen prvifilm o Winnetouu, a popularnost ovog filmai njegovih nastavaka ohrabri}e holivudske producente da se {ezdesetih upuste usnimanje vesterna.
U historiji knji`evnosti May je zapam-}en kao autor trivijalne knji`evnosti, alinjegova popularnost me|u ~itaocima jeneporeciva. U svijetu je prodato preko 200miliona njegovih knjiga.
Me|u poznatim ljubiteljima KarlaMaya bio je Adolf Hitler i navodno je uDrugom svjetskom ratu od{tampano ivojnicima podijeljeno 300.000 njegovihknjiga. Cilj je, prema svjedo~enju Hitlero-vog bliskog saradnika Alberta Speera, biodokazati “da ne mora{ poznavati pustinjuda bi trupe uputio u Afriku da ratuju, nemora{ putova ti sv i jetom da b i gapoznavao“. Hitler se divio Winnetouovimtakti~kim vje{tinama, ali ovi hvalospjevi ifatalno interpretiranje pustolovne literaturesvakako nisu Karlu Mayu ni njegovimknjigama u~inili veliku uslugu. S drugestrane, Albert Einstein je u vi{e navrataisticao da su knjige Karla Maya imaleveliku ulogu u njegovom odrastanju irazvoju ma{te.
Ove godine su samo u Njema~kojobjavljene dvije iscrpne biografije KarlaMaya, njegov `ivot ne prestaje da intrigiraljude. Psihijatar i neurolog Edgar Bayer jesvojedobno, analiziraju}i Mayov `ivot,
do{ao do zaklju~aka da je pisac imaonarcisti~ki poreme}aj li~nosti za koji sukarakteristi~ni “prekomjerni osje}ajsopstvene va`nosti, neumjereno o~ekivanjedivljenja okoline i fantaziranje o bezgrani~nom uspjehu“. Mo`da je zaista psihi~kim poreme}ajem mogu}e objasnitiMayovu nevjerovatnu imaginaciju imije{anje stvarnosti sa fikcijom, ali krutaosuda ne obja{njava strast sa kojom su~itaoci birali da mu vjeruju.
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA67
Oslobo|enje iz 1995. godine sa~uvalo je uspomenu na dolazak Pierrea Briceau Bosnu i Hercegovinu za vrijeme rata.
Francuski glumac je pored svihkarakternih uloga i dobrih filmova ukojima je glumio, slavu ipak stekaoserijom filmova o poglavici Winnetouu.O`enjen Njemicom, Brice je `ivio uNjema~koj u kojoj se i proslavio, a rat uBosni i Hercegovini mu je dao ideju kakoda iskoristi svoju popularnost i pomogneljudima.
Prijavio se za popularni televizijski {ouWetten dass (Kladim se da) u kojem ljudisebi postavljaju razli~ite izazove iispunjavaju ih pred tv kamerama. Njegovizazov je bio da konvoj pun hrane ilijekova doveze u Bosnu, a emisija mu jeposlu`ila da privu~e pa`nju javnosti. Sakupio je tada hranei lijekova u vrijednosti od prekodva miliona maraka i krenuo u
avanturu dostojnu Winnetoua.U razgovoru za listOslobo|enje Pierre Brice jetada rekao: “Ponegdje su meljudi prepoznavali i to jepomoglo u realizaciji na{eemisije. Krenuli smo izDegendorfa, preko Zagreba,Senja, Splita i Posu{ja do^apljine. U ^apljini smopo~eli dijeliti pomo} u
izbjegli~kom vagon-naselju uTasov~i}ima. Zatim smo bili u zapad-nom i isto~nom Mostaru, Jablanici,
Konjicu, Zenici, @ep~u, Vitezu, Kise-ljaku, Tuzli, Crnici, Doborovci, [ionici.U svim tim mjestima dijelili smopomo} osobno, ljudima u ruke, alijekove smo davali medicinskomosoblju.“
Winnetou je u svojoj misiji potpla}ivaounproforce da mu pomognu, kritikovaolokalne vlasti zbog zadr`avanja i lo{edistribucije humanitarne pomo}i, nadmu-drivao se sa pripadnicima raznih vojski damu ne oplja~kaju konvoj i ne otmuvozila... Bo{njaci, Srbi i Hrvati su pu{talipoglavicu na kontrolnim punktovima i on je na kraju ispunio svoj humanitarni cilj.
WINNETOU U KONJICU, JABLANICI, ZENICI, @EP^U...
Humanitarni konvoj za Bosnu iHercegovinu
KARL MAY (1842. - 1912.)
Pierre Brice
OD JUGOSLAVIJE DO KINE
Dvjesto miliona prodatih knjiga
Adisa Karl:TEKST osnova.qxd 18.4.2012 23:12 Page 67
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 68/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.68
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?Kada se umjetnost uvede kao topli obrok, kaoregres i karta za gradski prevoz.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {tane biste u~inili? Ne bih dao vazelin u parlament.
19. Nosite li hranu napla`u i ako da koju?Bademe, urme i bananu.
21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Idite u pozori{te da shvatite dato nije jedino i posljednjemjesto gdje se mo`ete nasmijatii zaboraviti. Evo, recimo, namoje predstave.
16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi?Vjerujem, jer to nije bilo u proglasu ni jedne politi~ke stranke.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sve seljake koji su se u~lanili u neku stranku da bi postali gra|ani i tako se `rtvovao za budu}nost.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Bio BiH.
11. Koliko ima istine u izreci:“Ne dade se usranom do potoka?”Ima malo istine, jer je familija usranogve} uzvodno usrala potok.
13. [ta uradite kad vam preko putapre|e crna “Me~ka”?Izvinjavam se {to postojim i ina~e ina tom mjestu i da ne}u vi{e.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Os je}a m se...
2. Da li ste kao mali sanjali da }ete iti glumac?N isam san jao, jer sam ~ek a
o d a nam T itod o| e i k r oz {k olu.
4. [ta morate imati u fri`ideru?Snove, slobodu i pravdu.
10. Jeste li meteoropata? Nisam, jer sam zadovoljan sobom.
15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ne-o-pisiv.
18. Osoba koja vas `ivcira?Osoba koja ide u pozori{te da bi iza{la nezadovoljna.
20. [ta obla~ite kad
`elite izgledati sexy?Slu{alice za u{i.
17. S kim biste voljeli otplesati tango?Sa Juliette Binoche.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan iliru`an i glup? Najbolje je biti pametan i lijep, ali da tedrugi do`ivljavaju kao glupog i ru`nog.
6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni?@ena sliku prve ljubavi, mu{karac poster ~ovjeka bez stomaka.
8. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?U k inuo bih posr ed nik e d o Bog a.
by ALMIR PANJETA
ZIJAH SOKOLO VIĆ:
“ Ukinuo bih posrednike do Boga”
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?Spartak i ^ehov.
F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.4.2012 17:51 Page 68
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 69/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:09 Page 5
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 70/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.70
KULT MARKETACCEPT
StalingradOd prije nekolikodana u prodaji jedrugi albumotkako se heavymetal bandAccept ponovnookupio. AlbumStalingrad , uizdanju Nuclear
Blasta, ~ini deset pjesama. Iako je albumtek deset dana u prodaji, ve} je zabilje`iona desetine pozitivnih kritika, osobito naprodukciju i gitarske dionice vreme{nihmetalaca iz njema~kog grada Solingena.
CANNIBAL CORPSE
TortureRije~ je odvanaestomstudijskomalbumu, tako|edugovje~nih,ameri~kih death metalacaCannibal
Corpse . Na
album Torture uvr{teno je dvanaest pjesama, a potpisujega izdava~ka ku}a Metal Blade Records .Veliki obo`avatelj banda je i glumac JimCarey, pa su se tako momci iz Cannibal
Corpsea na{li i u njegovom hit filmu Ace Ventura: Pet Detective , izvode}i u`ivopjesmu Hammer Smashed Face .
AMOS LEE
As the CrowFlies EP
Amos Lee,ameri~ki rock“narodnjak”promovirao je EPAs the Crow
Flies . Radi sezapravo o {estpjesama koje nisuna{le mjesto na
izuzetno uspje{nom materijalu Mission
Bell , koji je imao izvrsne kritike, ali iodli~nu prodaju. U jednom trenutku albumse nalazio na vrhu Billboardove topljestvice.
Splitski muzi~ar sa rije~kom adresomNeno Belan na svoj pedeseti ro|endanodlu~io je objaviti studijski album i tako proslavu u~initi potpunom. Belana je te{koobjektivno ocijeniti, s obzirom da je miljenik
publike u na{oj zemlji, {to potvr|uje u~e-stalim nastupima od Biha}a do Neuma.
Neno Belan svoju duga~ku glazbenukarijeru zapo~eo je s grupom \avoli , s kojom1986. snima prvijenac Ljubav i moda . Ne-dugo nakon koncertne turneje \avoli ulaze ustudio i snimaju drugi album Hallo Lulu 22 , skojim se strelovito penju onda{njim jugosla-venskim top ljestvicama, pobrav{i simpatijevelikog broja obo`avatelja. Istina, na ruku im je i{la “novovalna revolucija” koja jezahvatila ~itavu zemlju, ali je ipak na kraju presudio kvalitet, jer u mno{tvu tada{njih bandova koji su slijedili mainstream mnogiod njih nisu do~ekali izlazak sljede}eg vinila.
Nakon albuma Ostani uz mene i mini LP- ja Rock’n’ Roll Party , na vrhuncu popular -nosti \avoli prestaju s radom. Neno se seli uZagreb, a potom u Rijeku i nastavlja samo-
stalno skladati nove uspje{nice, i izdavatinove plo~e. Od osamostaljenja Belan je izdaoosam studijskih albuma, napravio na desetinehitova i okitio se brojnim nagradama, me|ukojima je najvrjedniji Porin iz 2008. godineza album Rijeka snova . Njegova glazba odsamih po~etaka balansirala je izme|u jednostavnog, plitkoga popa i izvornog rock zvuka.
Belan je na albumu Oceani ljubavi uku-sno spojio gitarski melankoli~ni tremolo ef-
ekt sa razigranim truba~ima, vje{to koriste}istari trik izmjenama durskih i molskihakorda. Na albumu se izdvajaju naslovnastvar, kao i duet s Massimom Zar vi{e nema nas . Svakako, posebno mjesto na albumu
zauzima Belanova ponajbolja pjesma samo-stalne karijere Rijeka snova , koja seravnopravno mo`e nostiti sa velikim hitovi-ma \avola kao {to su Dolazi ljubav iliDotakni me usnama , iz ‘80-ih godina pro{lo-ga stolje}a.
I pored ~injenice da se radi o jubilarnomalbumu, i da smo polovicu pjesama ve} ~ulina albumu Rijeka snova , Neno Belan jeostavio odli~an dojam ukomponirav{i ne{tostaro i ne{to novo. [to i ne ~udi, jer ipak rije~ je o jednom od najslu{anijih i najizvo|enijihkantautora na na{im prostorima.
(M. Ili~i})
MUZIKA
“Oceani ljubavi”, studijski album Nene Belana i “Fiumensa”
Majstorije majstora s mora
TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Spank Rock ft. Santigold: Car Song
2. Michael Kiwanuka: Tell me a tale
3. Pepe Deluxe: A night and a day
4. Orbital: New France (ft. Zola Jesus)5. Whiskey Jax: No stopping
6. Mutemath: Allies
7. Youngman: Who Knows
8. Jazzanova ft. Paul Randolph: I Human
9. Redlight: Get out my head
10. AIR ft. Victoria Legrand: Seven Stars
DESET MORSKIH HITOVA Neno Belan & Fiumensi albumom Oceani ljubavi obilje`ili su petnaest godina suradnje
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.4.2012 16:46 Page 70
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 71/84
Radnja filma zapo~inje u Kanadi, nakonsmrti majke mu{ko-`enskih blizanaca, kod javnog bilje`nika, prilikom ~itanja osta-vinske oporuke. Do tada su brat i sestra(Simeon i Jean) `ivjeli u uvjerenju da jenjihov otac mrtav, a da imaju brata nisu niznali. U oporuci majka `eli biti pokopanagola, okrenuta prema dolje, a plo~u simenom nad grobom ne `eli. Smatra da tozaslu`uje jer nije doku~ila istinu u svom`ivotu. Djeca dobivaju zadatke koje trebaju
ispuniti. Zadatak je prona}i njihovog brata,kao i oca, koji su `ivi.
Ova potresna drama puna je preokreta,slojevita je, dramatur{ki i re`iserski ko-mpaktna cjelina koja ima tempo i ritam kojivi{e nego dobro funkcioniraju. Prvo k}erkakre}e u kopanje po maj~inoj pro{losti. Tek nakon saznanja da je majka provela mnogogodina u zatvoru i da je silovana, nakon poziva bratu i on dolazi sa javnim bilje`nikom koji je njihov stari prijatelj jer je majka radila kod njega. @elja im je izvu}isestru i vratiti se. No, sestra `eli da ispunemaj~inu `elju. Otkriva se da je maj~inuljubav ubio njen brat jer je voljelamuslimana, a ona je ortodoksna kr{}anka.
Kako je ostala trudna rodila je, ali jemorala da napusti ku}u {to prije. Dijete je poslano u siroti{te, sa istetovirane tri
to~kice na nozi. Poku{avala je do}i dosvoga sina, no nije uspijevala. Majka seopirala nasilju bilo koje vrste i anga`irano je djelovala. Zbog toga je zavr{ila uzatvoru. Tamo su je mu~ili i silovali. Kakose pjesmom opirala, ostala je upam}ena kao@ena koja pjeva . Tragaju}i dalje i dublje,djeca otkrivaju {okantnu istinu. Osoba koja ju je silovala u zatvoru zapravo je njen sin.Prije toga on je bio suludi snajperist koji jeubijao sve ivo. I on sada ivi u Kanadi, ~ak
ga je ona i prepoznala na bazenu kada su sekupali.
Prije smrti je uspjela da svako pro~itasvoje pismo, da silovatelju ka`e {to misli,da istoj osobi u pismu ka`e neke stvari kaodjetetu, da progovori o zajedni{tvu i o svojmr`nji koja to zajedni{tvo ne uspijevauni{titi. Sve je to prikazano kroz dva paralelna toka radnje. Jedan je u vremenudok djeca tra`e pravu istinu, a drugi jemaj~ina te{ka sudbina koju je pro`ivjela.
Te{ka i tu na pri~a. Na`alost, tu`nih pri~a usredinama iz kojih dolazimo ima itekako. Snadom da se nigdje i nikad ne ponove.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Zgarišta” (Kanada, 2010.), reditelja Denisa Villeneuvea
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 71
KULT MARKETGANGSTERSKA PETORKA
AlexanderMacKendrick
Crno-bijeliigrani film iz1955. godine.Gangsterskapetorka mora`ivjeti sagospo|om
Wilberforce, koja za njih misli da su -glazbenici. Kad se petorka odlu~i rije{itismetnje, javljaju se problemi, te se ~inikako }e poslu koji su planirali najve}aprijetnja postati upravo stara gospo|aWilberforce. Divan film. Ocjena: 4
FIKCIJA I INJENICA
HojjatQuasemzadeh-Asi
U trenutkukadaAhmadija
zovenadre|eni onvozi kamion idesi seprometna
nesre}a. Tu`na storija o razli~itim ljudimakoje }e nenadana sudbina dovesti dotragi~nog kraja u narednih trideset minuta.Oni, naravno, toga nisu svjesni...
Ocjena: 4
GANDHI
RichardAttenbourgh
Trosatni autobiografski
film o MahatmaGandhiju. Njega glumiBen Kingsley. Filmprikazuje njegov `ivotod po~etaka odvjetni~kekarijere do kada jepostao univerzalnisimbol mira na Planeti.London, Ju`noafri~kaRepublika, rodnaIndija... Ocjena: 5
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games (Gary Ross)2. American Reunion (Jon Hurwitz &
Hayden Schlossberg)3. Titanic (James Cameron)4. Wrath of the Titans (Jinathan
Liebesman)5. Mirror Mirror (Tarsem Singh)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Monty Pyton i Sveti Gral (Terry Gilliam& Terry Jones, Century Fox / Blitz film ivideo)
2. Ratnik (Gavin O’Connor, Lionsgate,Blitz film i video)3. Dama i skitnica (Hamilton Luske,
Clyde Geronimi & Wilfred Jackson,Walt Disney Productions / ContinentalFilm)
4. Avanture Tintina (Steven Spielberg,Columbia Pictures, Paramount Pictures,Blitz film i video)
5. Planet majmuna: Postanak (RupertWyatt, Twentieth, Century Fox FilmCorporation, Continental Film)
Žena koja pjeva
TE[KA I TU@NA PRI^A Filmsko ostvarenje Zgari{ta jepotresna drama puna preokreta
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.4.2012 18:50 Page 71
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 72/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.72
KULT MARKETAUTOMOBILI
Mercedes Gklase
Mercedes-Benz je objavio zvani~nefotografije i opis nove G klase, terencagrubog dizajna koji je u{ao u 33. godinuproizvodnje. G klasa je osvje`ena novomgamom motora, modernijim mjenja~em,manjim izmjenama enterijera i dodatkomelektronskih sistema koji poma`u u vo`nji.
MOTOCIKLI
PeugeotKompanijaVermont ,generalniuvoznik idistributerPeugeota zaBiH,realizirala je
istra`ivanje stepena zadovoljstva svojihkupaca. Istra`ivanje je pokazalo da sukupci uslugom prilikom kupovine iisporuke vozila u 87,7% potpunozadovoljni, dok je 11,6 % kupaca prili~nozadovoljno. Nezadovoljnih je 0,7 %.
DESIGN
Audi RS Q3Audi }e na Sajmu u Pekingu predstavitisportski koncept zasnovan na Q3 modelu.Za RS Q3 je iskori{ten 2.5 TFSI iz TT-RS iRS3 modela, tako da kompakt SUV mo`eda ubrza do 100 km/h za 5,2 sekunde.Karoserija je unaprije|ena aerodinami~kimpobolj{anjima koja omogu}avaju da voziloostane stabilno pri velikim brzinama.
Organizacija za za{titu ljudskih pravaAmnesty International upozorila je na krizu uBahreinu gdje se sukob vlasti i demonstranataintenzivira kako se bli`i po~etak trke Formule1 zakazan za nedjelju. “Pa`nja javnosti okre}ese prema Bahreinu koji priprema VN, ali nikone treba da ima iluzije da je kriza ljudskihprava u toj zemlji pro{la“, saop}io je AI.Vlasti ove zemlje u ponedjeljak su upozorile
da je trka isklju~ivo sportski doga|aj i da nesmije biti zloupotrijebljena. “Ova trka je i vi{eod sportskog doga|aja i ne smije bitiiskori{tena u politi~ke svrhe“, kazao je princ prijestolonasljednik Salman Bin Hamadal—Kalifa.
On je reagirao na navode opozicije kako }euo~i trke poja~ati proteste u “nedjelji gnjeva”koja }e kulminirati na sam dan trke. Sukobi uBahreinu, koji su po~eli tokom “Arapskog prolje}a” pro{le godine, jo{ potresaju toostrvsko kraljevstvo gdje {iitska zajednicatra`i ve}a prava i ustavna ograni~enjavladaju}e sunitske dinastije. Tokom nemira utoj zemlji je, po izvje{tajima AI, poginulo 60ljudi. Zbog tih sukoba pro{le godine jeotkazana trka Formule 1, a ove godine uglavnom gradu Manami je ispisan grafit nakome je nacrtan logo F1 uz poruku “Prestanite
se trkati na na{oj krvi!“ Ipak, Svjetskaautomobilisti~ka federacija (FIA) donijela jeodluku da se trka ipak odr`i i poslije najavenekih timova da nisu spremni da u~estvuju.“Ja za takve zahtjeve nisam ~uo. ^ak mi se~ini da je Sebastian Vettel javno poru~io da seveseli dolasku u Bahrein. S druge strane, ~inimi se da i ljudi u Bahreinu nemaju ni{ta protivFormule 1. Dobio sam informacije da se ljuditamo normalno bave svojim poslom. Jedanmomak iz ekipe Lotusa nedavno je provjerio
stanje u toj zemlji i potvrdio da se sve odvijapo ustaljenom redu. Osobno nisam bio uBahreinu pa vam samo prenosim {to jasaznam od drugih“, rekao je prvi ~ovjek Formule 1Bernie Ecclestone. On je otklonio u petak sve sumnje rekav{i pred trku u Kini da jesve spremno da se karavan preseli u Bahrein ida }e trka biti odr`ana. On je dodao da F1nema veze sa politikom i da otkazivanje trke
ne bi doprinijelo rje{avanju problema. No, izgleda da niti `itelji Bahreina nisu
previ{e odu{evljeni idejom o odr`avanju utrkeu ovim te{kim vremenima za njih. Premaizvje{tajima udru`enja za ljudska prava, prosvjednike koji u Bahreinu obilje`avajugodi{njicu lanjskog poku{aja promjene vlastivojska na ulicama premla}uje i masovno privodi. Oklopna vozila nakon godinu dana ponovo su na ulicama Bahreina, a vojska i policija uhapsile su brojne aktiviste i pros-vjednike koji su na obljetnicu pro{logodi{njih prosvjeda poku{ali utjecati na promjenu vlastiuz zemlji.
Maryam Al-Khawaja iz Bahreinskogcentra za ljudska prava pozvala je vodstvoFormule 1 da zbog novih ne~ovje~nih postupaka vlade ponovo otka`e trku. “Vlastisu pro{le godine obe}ale promjene, me|utim,
ni{ta se nije dogodilo jer vlada nema nitinamjeru pokrenuti stvari na bolje. A tortura naulici se nastavila. Vlada u inozemstvo {aljeidili~ne slike, a ju~er su oklopna vozila u{la ucentar rezidencijalnog dijela grada kao i lani.Čula sam da su prosvjednici bacani s krovova,da su im lomljene noge. To su sve razlozizbog kojih bi utrka morala biti otkazana, ajedino to bi bila sna`na poruka vlastodr{cima“, izjavila je Al-Khawaja.
(Priredio N. Hasi})
SPORT
Haos u Bahreinu pred trku Formule 1
Ne vozite po našoj krviBURA PRED UTRKUProsvjedi protivFormule 1u Bahreinutokom obilje`avanjagodi{njice nemira utoj zemlji
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 18.4.2012 19:24 Page 72
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 73/84
Plo~ice na stomaku, mnogo novca ihipermacho stav - ovakvu vrstu idealne mu-{kosti na Balkanu profesorica slavistike iznjema~kog grada Jene Gabrijela Schubert
ozna~ava kao “homo balcanicus“. U svojojstudiji o mu`evnosti i `enstvenosti, Schube-rtova istra`uje {ta se krije iza pojmama~oizam na Balkanu u 21. stolje}u.
Zlatni lanac - {to deblji, to bolji, klju-~evi od bijesnog Mercedesa i minimalnodva mobitela na stolu trebali bi damamaodmah re}i s kim imaju posla. A najbolje jeda se to vidi prije nego {to se bilo {toizgovori. Tako mnogi mu{karci u jugois-to~noj Evropi vide idealne preduslove za po~etak “sezone parenja“, tvrdi prof.Schubert: “To je tip mu{karca koji je izrastao iz politi~kih promjena i iz razli~itihslojeva dru{tva, neki od njih pod veomasumnjivim okolnostima. Nesigurno ihaoti~no vrijeme dru{tvenih prevrata iskoristili su da na razli~ite na~ine do|u dobogatstva.“
Mnogi mu{karci takozvane nove balkan-ske elite izrasli su iz gangsterskih krugova, biv{ih tjelohranitelja i ljubitelja borila~kihsportova. Nose elegantna odijela, do`i-vljavaju sebe kao moderne ljude, ali njihova predstava ene ostala je zarobljena negdje u pro{losti.
“S jedne strane, koriste najmodernijutehniku, elektronske ure|aje i automobile,dok na drugoj strani njeguju posebnu vrstumacho pona{anja, koju `ene posebno vole i
koja tako|er odgovara njihovom seksisti~kom ukusu“, zaklju~uje Schubertova.
A te `ene su nerijetko seks-bombe koje,na radost homo balcanicusa, isti~u svoje
bujne grudi i ostale atribute u pripijenojodje}i. Ovakvi primjeri nisu nepoznati ni naZapadu, pi{e Deutsche Welle . Ipak, ~ini seda su u jugoisto~noj Evropi `ene mnogospremnije da usklade vlastite potrebe i `eljesa o~ekivanjima mu{karca - bilo da se radio stilu odijevanja, ili o kuhinji. Ta rodnauloga je duboko ukorijenjena u tradiciji balkanskog patrijarhata koji GabrijelaSchubert opisuje kao veoma strog istrukturiran red. Porodice se dr`e zajednokako bi opstale i u te{kim vremenima, a`enu se i dalje prvenstveno posmatra krozulogu majke i to, po mogu}nosti, majkekoja ra|a sinove, ka`e Schubertova. Dodajei da se uloga `ene na Balkanu nije mnogo promijenila ni za vrijeme socijalizma. Iakosu radile u tvornicama ili kao slu`benice, podolasku s posla morale su obavljati i ku}ne
poslove, uglavnom bez bilo ~ije pomo}i.Autorica studije na kraju ka`e da se ova
tradicionalna podjela uloga ipak polakomijenja. Mlade `ene iz jugoisto~ne Evropesve ~e{}e putuju u inostranstvo gdje imaju priliku vidjeti da postoje i druga~iji obrasci:`ene koje se pona{aju u skladu sa indivi-dualnim potrebama. Mo`da }e zato u budu}nosti homo balcanicusu biti sve te`eda prona|e idealnu partnerku...
(Priredila: M. Radevi})
Homo balcanicus
LIFESTYLE
Biti moderan muškarac na Balkanu
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 73
KULT MARKETSAD
@eneFinansijskasigurnost, status iambicije nisurazlozi zbog kojihse `ene `eleostvariti naposlovnom planu,nego strah da nisudovoljno privla~ne
da na|u mu{karca koji }e ih o`eniti, tvrdise u kontroverznoj studiji objavljenoj uSAD-u. Istra`iva~ki tim sastavljen od tri`ene i dva mu{karca tvrdi da }e `ene kojesebe smatraju manje atraktivnimnajvjerovatnije odabrati aktovku prije negovlastitu porodicu. Ka`u da {to je `ena“jednostavnija“, to je vi{e vo|ena `eljomda uspije u poslu.
[VEDSKA
Make-upHemikalije koje seupotrebljavaju umake-upu ipreparatima zasamotamnjenje
mogle bi, vjerovaliili ne, doprinijetivi{ku kilograma.[vedski nau~nici
otkrili su da su osobe koje su bile izlo`enehemijskom jedinjenju phthalates, tvari kojase dodaje brojnim proizvodima {irokepotro{nje, ujedno bile sklonije debljanju,te da osobe u ~iju krv dospiju ve}ekoli~ine ove tvari imaju dva puta ve}i rizikda obole od dijabetesa.
KANADA
CigareteOsobe koje pu{ecigarete samentolom izlo`ene
su ve}em riziku odmo`danog udara odonih koji pu{eobi~ne cigarete,ka`u kanadski
istra`iva~i. Oni su tokom studije utvrdili da je rizik od razvoja razli~itih bolestipovezanih s pu{enjem bio vi{e negotrostruko ve}i za `ene koje pu{e cigaretes mentolom nego za `ene koje pu{eobi~ne cigarete.
NOVAC IHIPERMACHO STAV Idealni preduslovi zapo~etak “sezone parenja“
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 18.4.2012 16:50 Page 73
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 74/84
74
KULT MARKETSAD
Lisa EdelsteinZvijezdaserije Dr.House
jo{ je jednacelebrityosobakoja seskinula
do golaza novukampanjuPETA-e.Unajnovijojkampanji
Eat Green to Go Green , Lisa pozirapotpuno gola uz gomilu povr}a.
ENGLESKA
Lucy Collet
Engleskinja je do pro{le godine radila kaoturisti~ka radnica u rodnom Warwicku,kada je urednicima The Suna poslalasvoje toples fotografije, nakon ~ega jeprogla{ena za najseksi djevojku s 3.stranice 2011. godine.
HRVATSKA
Ava Karabati}Hrvatska starleta se skinula po drugi putza Playboy . Prvi put je to u~inila 2010.godine. U nekoliko je navrata isticala kako
joj je poziranje za ovaj poznati ~asopis
`ivotna elja.
Ameri~ka vojska se obrukala, ocijenio jenajvi{i ameri~ki vojni zvani~nik, generalMarthin Dempsey, poslije navoda da suameri~ki tajni agenti i vojnici iznajmili prostitutke u Kolumbiji uo~i posjete pred-sjednika SAD-a Baracka Obame toj ju`no-ameri~koj zemlji.Dan pred Obamin dolazak u~etvrtak u Kolumbiju, gdje je proteklogvikenda u~estvovao na samitu lidera Sjevernei Ju`ne Amerike u gradu Cartageni, lokalna policija je poslije poziva do{la u hotel i u vi{esoba u kojima su odsjeli ameri~ki agenti ivojnici otkrila `ene za koje se sumnja da su prostitutke, {to je izazvalo skandal.
Mediji su izvijestili da je ameri~ka tajnaslu`ba opozvala 11 svojih agenata, a Pentagon pokrenuo istragu protiv njih i jo{ najmanje10 vojnika, petorice pripadnika specijalnih jedinica, dvojice marinaca, dvojice pripadnikamornarice i jednog vojnika vazduhoplovnihsnaga. Obama je, na konferenciji za novinare, poru~io da }e biti ljut ako se ti navodi ispostavekao ta~ni jer od predstavnika ameri~kih vlastio~ekuje ispravno i dostojanstveno pona{anje.“Iznevjerili smo predsjednika“, izjavio je na
konferenciji za novinare u Pentagonu generalDempsey, na~elnik Zdru`enog General{tabavojske SAD-a.
Dempsey je rekao da vojska jo{ ne zna {tase ta~no dogodilo u Cartageni, ali da }e istragato utvrditi. “Ono {to znamo jeste da smounijeli pometnju i skrenuli pa`nju s doga|ajakoji je predstavljao veoma va`no regionalnoanga`ovanje na{eg predsjednika“, kazao jeameri~ki general. “Iznevjerili smo predsjednika jer vi{e niko ne govori o onome {to se
doga|alo na samitu u Kolumbiji druga~ijenego u svjetlu tog incidenta... U svoje ime i uime svojih kolega, mogu da ka`em da smo seosramotili“, zaklju~io je general Dempsey.
Ameri~ki sekretar za odbranu Leon Paneta je, na zajedni~koj konferenciji za novi-nare s Dempseyem, izjavio da se od vojnikaSAD-a o~ekuje da se pona{aju po “najvi{imstandardima“ i u zemlji i u inostranstvu.
Na Capitoll Hillu, kongresmeni su izrazilizaprepa{tenost i nezadovoljstvo zbog optu`bii ukazali na potencijalne sigurnosne rizike.“Razgovara}u s direktorom tajne slu`be jersmatram da je ovo u`asno“, izjavila jesenatorica Susann Collins iz Odbora zaunutra{nju sigurnost i vladine poslove, koji jenadle an i za tajnu slu bu. “[ta bi bilo da sute `ene bile {pijuni ili ~lanice nekog narko-kartela, {ta da su podmetnule neku spravu iliprislu{kiva~?“
Ameri~ka Tajna slu`ba u subotu jeopozvala s du`nosti jedanaest svojih agenataosumnji~enih da su doveli prostitutke uhotelske sobe tokom priprema za dolazak predsjednika Baracka Obame na sveameri~ki
summit u kolumbijski grad Cartagenu, askandal bi mogao obuhvatiti i desetak vojnikaiz osiguranja.
Agenti tajne slu`be zate~eni su u prekr{ajukada je jedna od `ena ostala u sobi agentanakon sedam sati ujutro, suprotno pravilimahotela, izvijestili su ameri~ki mediji, a kada jeagent odbio otvoriti vrata slu`beniku hotela pozvana je policija koja je kasnije o incidentuizvijestila ameri~ku ambasadu.
(Priredio N. Hasi})
Agenti osramotili Obamu
CRVENI FENJER
Skandal s prostitutkama u Kolumbiji
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.
SRAMOTNO PONA[ANJE OBAMINIH ^UVARA Agenti smijenjeni nakon no}i sa prostitutkama pred samit u Kolumbiji
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 18.4.2012 19:22 Page 74
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 75/84
Zagreba~ki Muzej suvremene umjetno-sti (MSU) 17. aprila predstavio je izlo`bu“NOarhiv”, koju ~ini izbor radova tridese-tak konceptualnih i neoavangardnih umjet-nika iz regiona. Izlo`ba je dio projekta“Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih ineoavangardnih umjetni~kih praksi”, ~iju
okosnicu ~ine muzejske zbirke i doku-mentacija partnerskih institucija iz ~etirigrada - Zagreba, Ljubljane, Novog Sada iVar{ave.
Postavka u MSU obuhvata radove i publikacije Marine Abramovi}, DimitrijaBa{i~evi}a Mangelosa, WłodzimierzaBorowskog, Vlaste Delimar, Nu{e i Sre~aDragan, ^edomira Dr~e, Grupe Bosch +Bosch, Grupe Kod, Grupe OHO, Grupe{estorice autora,Vladimira Gudca, IvanaLadislava Galete, Sanje Ivekovi}, @eljkaJermana, Tadeusza Kantora, EustachyjaKossakowskog, Edwarda Kraśinskog,Ratomira Kuli}a, Vlade Marteka, SlavkaMatkovi}a, Ivana Picelja, Porodice bistrih potoka, Bogdanke Poznanovi}, MladenaStilinovi}a, Josipa Sto{i}a, Balinta Szom b-athya, Darka [imi~i}a i Slobodana Ti{me.
Izbor radova sa~injen je na osnovu desettematskih cjelina koje nastoje da argume-ntuju razloge za izvedbu javno dostupnih,digitalnih verzija umjetni~kih radova,intervencija, ~asopisa, publikacija idokumentacije (Autorstvo i autorska prava,Original i kopija, Program i serija,Diseminacija, Protiv i bez publike, Ovdje i sada, Doga|aj i njegov trag, Kako izbaciti dokumentarno iz dokumentacije, Subver - zije i Nakon kraja ).
Izlo`ba “NOarhiv“, ~ija je kustosicaJasna Jak{i}, ravnopravno predstavljaoriginalne radove i dokumente umjetnikakao i digitalni arhiv, daju}i na uvidcjelovite, digitalne verzije uz za{ti}eneizvore.
Projekat “Digitalizacija ideja: arhivi
konceptualnih i neoavangardnih umjet-ni~kih praksi” inicirao je MSU Zagreb, a unjemu u~estvuju i Muzej savremeneumetnosti Vojvodine (MSUV), Modernagalerija u Ljubljani i Muzej moderneumjetnosti u Var{avi. Glavni dio projekta jeinternet baza podataka u kojoj je predstavljena digitalizovana gra|a iz zbirki,arhiva i biblioteka partnerskih muzeja, kaoi privatnih arhiva. Rije~ je o uglavnomnekonvencionalnim umjetni~kim radovimai publikacijama, koji su u vrijeme nastanka,od ‘60-ih do ‘80-ih godina 20. vijeka,nastojali da djeluju izvan muzejskih okvirai zatvorenosti staklenih vitrina. Danasnjihova rijetkost i krhkost tra`i posebnuza{titu, koja je uglavnom u suprotnosti sna~elima koja su dovela do njihovognastanka.
Digitalizovane cjeline obuhvatajuarhivsku gra|u grupe Gorgona , Radnezajednice umjetnika Podroom, Nove umjet-ni~ke prakse i Galerije pro{irenih medija, teniz knjiga i umjetni~kih ~asopisa izdokumentacije, zbirki i biblioteke MSU-a,arhiv Grupe OHO iz Moderne galerije uLjubljani, zbirku konceptualne umjetnostiMSUV i fotografski opus Eustachyja Kossa-kowskog vezan uz zbivanja oko GalerijeFoksal . (M. Radevi})
Umjetnički “NOarhiv“
PREKO EX-YU GRANICA
Digitalizacija arhiva u zagrebačkom MSU
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 75
KULT MARKETBEOGRAD
Uli~na galerijaPrvaUli~nagalerija uBeogradubi}eotvorena20. aprilana
Terazijama, izlo`bom fotografija “Pokazne
ve`be iz rotacija, tela i prostora” DanilaLu~i}a. Uli~na galerija jedinstven jeprojekat u Srbiji, koji koristi javni prostorza galerijsku postavku. Galerija }epredstavljati djela anga`ovanih umjetnikate afirmisati mlade autore.
ZAGREB
QueerDeseto,
jubilarnoizdanjefestivalaQueerZagreb, zakoje jedirektor
Zvonimir Dobrovi} najavio da }e biti iposljednje, predstavljeno je u Zagrebu.Desetogodi{njica Festivala bit }eobilje`ena u HNK cvjetnom instalacijomSa{e [ekoranje, te plesnom predstavomDelirij iz Brazila, a Festival }e 30. aprilazatvoriti gostovanje Raimunda Hoghea spredstavom Umrem li, ostavite balkon
otvorenim .
SAMOBOR
ProlazniciFotografDubravkoGrakali}predstavio je usamoborskoj
fotogaleriji Lang svoj ciklus
“Prolaznici“, koji je radio od 2001. do2011. godine. “Fotografije dokumentirajutrenutak i odnos prema ljudima koje nepoznajemo, ali ih uva`avamo. Jednakouva`avam cigan~icu koja prosi i damekoje prolaze u bundama. Snimam ihklasi~nim fotoaparatima, Leicama
uglavnom, jer su neprimjetne“, ka`eGrakali}.
ZA[TITA NEKONVENCIONA-LNE UMJETNOSTIMe|u digitalizovanimcjelinama je ifotografski opusEustachyjaKossakowskog
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 18.4.2012 16:56 Page 75
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 76/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.76
U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Sarajevu je, 17. aprila u 91. godini,preminuo prvak Opere Narodnog pozori{taSarajevo Milivoj Ba~anovi}. Ro|en je 5.decembra 1921. u Herceg Novom.Komemorativna sjednica bi}e odr`ana upetak, 20. aprila, u dvorani Narodnogpozori{ta Sarajevo, dok }e Ba~anovi} bitisahranjen na groblju Lav .
U Galeriji Preporod u Sarajevu, 11.aprila otvorena je izlo`ba slika SuvadeBori}-[a}iragi}: Ekologija i umjetnost .Na{a umjetnica ovom prilikom je izlo`ila~etrdeset i pet slika: jedna tre}ina je uakvarelu, a dvije tre}ine u tehnikama akril iulje na platnu. Izlo`ba Ekologija i umjetnost bi}e otvorena do 21. aprila.
“Nakon velikog finala programaJaeger Music Night 2011., odr`anog 1.decembra u Clubu Cinemas u Sarajevu,Jaegermeister i ove godine nastavljasa Programom podr{ke bosanskoherc-egova~koj muzi~koj sceni”, najavljujuorganizatori. Konkurs za u~e{}e u ProgramuJaeger Music Night 2012. otvoren je do 5. maja.
U Narodnom pozori{tu Mostar 20. aprilapo~inje Me|unarodni festival komedijeMostarska liska 2012 . “Festival }e otvoritipredstava Knja`evsko-srpskog teatraJoakim Vuji} iz Kragujevca pod nazivomLjepotica Lenejna”. No, prije izvo|enjapredstave, bi}e otvorena izlo`ba VladimiraMi}kovi}a.
Jo{ jedan info iz Mostara. Plesni centarProDance organizuje 22. aprila turnir umodernim plesovima ProDance Challange
2012. Sudjeluje vi{e od {est stotinaplesa~a iz na{e dr`ave i iz regije. Svojevje{tine sudionici }e pokazati u plesnimkategorijama Show Dance ,Acrobatic/Gimnastics , Disco Dance ,Freestyle ...
Poljski ansambl Artur Dutkiewicz Trio odr`a}e koncert u sarajevskom Domu
Armije , u ponedjeljak, 23. aprila. “Njihovkoncertni program ~ine kompozicije JimijaHendrixa poput Hey Joe , Crosstown
Traffic , Angel ili Little Wing , objavljene naposljednjem albumu trija Hendrix Piano ”,najavljuju iz Agencije Gramofon .
Dakle, novo ime starog magazina:BH Student se sada zove Student INFO ,a novi broj objavljen je 12. aprila. [tastudenti, a i ostali zainteresovani, mogu
pro~itati u ovom broju?
Student INFO je besplatni magazinkoji nastoji da ne bude “puki” statisti~ar de{avanja, nego da otvori nove teme, dase bavi nedostacima doma}eg visokogobrazovanja, istovremeno ne zapos-tavljaju}i korisne i zabavne sadr`aje. U
ovom izdanju fokusirali smo se nanekoliko tema, a izdvojila bih mogu-}nosti zaposlenja nakon ste~ene dipl-ome po bolonjskom sistemu, predst-avljanje programa za zapo{ljavanje, proces akreditacije fakulteta, te problem suficitarnih i deficitarnihzanimanja. Kao i prija{nji brojevi, i ovoizdanje je {tampano u 10.000 pri-mjeraka.
Koliko, zapravo, Student INFO
postoji na na{em medijskom tr`i{tu?Student INFO je dvomjese~nik, koji
je na bh. tr`i{tu od juna 2011. izlazio pod imenom BH Student . Promjenomimena nije do{lo do promjene idejevodilje ~asopisa, da bude mjesto nakojem }e studenti mo}i da se informi{ui zabave.
PRIMOŽ BEBLER, slovenački reditelj
Informacije i zabava za studente
ALEKSANDRA KULJANIN, pomoćnik urednika iPR časopisa “Student INFO”
PRIMO@ BEBLER“U devedeset posto filmovakoji se snimaju danas ni{tase ne de{ava bez pi{tolja...”
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.4.2012 23:02 Page 76
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 77/84
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 77
Muzi~ka produkcija BHRT-a 18. aprila objavila je prvialbum grupe Divan, koji ste Vi producirali, naziva: Jednina. Akako Divan zvu~i u mno`ini?
To je bend koji ima sta` po tim klupskim varijantama. Dugosmo radili na Jednini i `eljeli smo da taj njihov zvuk, koji jefakti~ki ve} izgra|en i prepoznatljiv, prenesemo i na album, na CDili, kao {to to ja volim re}i, na plo~u. Da se to osjeti i da oni ne
izgube taj svoj identitet, i pri tome, imamo najbitniju stvar u pri~io Divanu , a to je jako autenti~an rukopis njihovog kompozitora itekstopisca, ujedno i ~lana benda, Omera Pepi}a. On je jedan odnajkvalitetnijih autora s kojima sam ja kao producent sara|ivao.
^lanovi Divana u najavi za album ka`u da je to `anrovskimiks. A {ta najvi{e?
U su{tini, ne volim da se muzika `anrovski kategori{e. Mada je to nekad neminovno. Jer, jednostavno, `ivimo u podneblju ukojem smo odrastali pod uticajem nekog hard rocka, haj’mo re}iDeep Purplea , a onda i sevdaha i popa, i svega toga {to nas je“zaka~ilo”. Postoji na plo~i jedna tipi~no rockerska numera, paonda imamo funk/pop/fusion, potom slijedi jazz kompozicija...Uglavnom, `elja nam je bila da Divan predstavimo kao svestrani raznovrstan band. Nadam se da smo uspjeli zadr`ati tu nit, takoda Jednina nije bosanski lonac.
Aran`er ste i producent pjesme Korake ti znam , koju }ena{a predstavnica Maya Sar izvesti na predstoje}em Eurosongu.
Kako, kao rijeka, teku pripreme, ima li turbulencija?
[to se ti~e mog posla, sve je zavr{eno jo{ kada smo prezentirali pjesmu. I kona~na verzija je poslana u Baku, gdje }eMaya otpjevati pjesmu na ve} poznatu matricu. Trenutno su utoku tehni~ke pripreme. Maya svakodnevno ima probe, {touklju~uje i sastanke sa njenom stilisticom Selmom Berisali},Sarajkom koja `ivi u New Yorku i radi za najpoznatije svjetske
muzi~ke zvijezde, poput R ihanne.
MAHIR SARIHODŽIĆ, bosanskohercegovački muzičar i producent
Gost iz Slovenije, reditelj Primo` Bebler, postavio je u sarajevskom Pozori{tumladih svoju, i njihovu, novu predstavu. Naziv joj je: Dres , a ovaj dramski komadnastao je na osnovu tekstova Edwarda Bonda i Sama Sheparda.
“Dogovarali smo se da na|emo dobar tekst na temu nasilja kod mladih. I na{aosam odli~an tekst Edwarda Bonda, gde se, pre svega, govori o tome {ta su uzroci.Ipak, ne{to mi je zafalilo. A to je da glavni lik ostaje potpuna tajna. On kroz ceokomad ne progovori nijednu re~, ne znamo {ta se de{ava u njegovoj glavi. No, tomi je, nekako, bilo malo. U smislu, {ta se njemu, koji je tu toliko pasivan, zapravomota po glavi, koje frustracije ima i za{to. I setio sam se Sheparda, po ~ijem samtekstu re`irao predstavu pre nekih dvadeset godina i ~inilo mi se da tu mo`e dase napravi dobra kombinacija. Zna~i da on, be`e}i iz tog realnog sveta u kome jepotpuno sputan, odlazi u neku ma{tu. A ta ma{ta je ono {to konzumira krozmedije i gde se prazni. U tom svetu on tra`i neko svoje mesto” , obja{njava
Primo` Bebler. Spomenuti, glavni lik, tuma~i Mario Drma}, a pored njega uDresu igraju i Alen Muratovi}, Ajla Cabrera, Sanin Milavi}, Edhem Husi} iNermin Tuli}.
U najavi za predstavu reditelj je izjavio da “Dres tematizira problematikunasilja”. Mo`e li ovdje i{ta bez nasilja? “Pa, na`alost ne. U devedeset postofilmova koji se snimaju danas, mislim da smo pre{li tu cifru, ni{ta se nede{ava bez pi{tolja, bez tu~a, bez nekakvog uni{tavanja. Čak se, na nekina~in, posredno ispostavlja da se bez nasilja ne mo`e posti}i nijedan cilj. Akonisi sposoban da nekoga uni{ti{ ne mo`e{ do}i do boljitka. I to je stra{no”, veli Primo` Bebler.
Premijera predstave Dres zakazana je za 19. april u 20 sati.
“Divan” i Baku
Ma{ta i realni svijet
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.4.2012 23:03 Page 77
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 78/84
SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.78
Tarana Akbari, Djevoj~ica u zelenoj haljini , ~iji je lik postaopoznat {irom svijeta po{to je snimljena neposredno poslijenapada bomba{a samoubice u Kabulu, i danas ima no}ne
more. Autor fotografije, Massoud Hossaini iz AFP-a, za tajsnimak dobio je ovogodi{nju Pulitzerovu nagradu. Tarana (11)vi{e ne obla~i svoju najljep{u haljinicu, umrljanu krvlju nje i njenihro|aka koji su bili me|u 70 ubijenih u napadu {estog decembra2011. na hram u glavnom gradu Afganistana. ^esto pla~e kada sesjeti tog stravi~nog doga|aja.
Ipak, tokom intervjua koji je dala AFP-u u svom skromnomporodi~nom domu, vi{e puta se osmjehnula, grle}i svoju mla|usestru.
Obje djevoj~ice su bile ranjene u eksploziji. Tarana ima o`iljkena nogama i rukama i hramlje dok hoda, a njena ~etvorogodi{njasestrica ima stravi~ne o`iljke na stomaku. To {to je njenafotografija objavljena na naslovnim stranama listova {irom svijetane zna~i joj mnogo, ka`e Tarana, uz stidljiv smje{ak. Kada jevidjela fotografiju, pomislila je: “Kako li sam pre`ivjela? Gledamu sva ta tijela oko sebe, a samo sam ja `iva.“
I dalje je, i u snu i na javi, ponekad progoni krvavi prizor, aliTarana ka`e da se sada osje}a bolje. Sedam ~lanova porodiceAkbari `ivi u dvosobnoj ku}ici. U uglu jedne sobe nalazi se
televizor, ali Tarana ka`e da joj ono {to vidi u vijestima nimalo nepoma`e da se oporavi. Grupa talibana, me|u kojima je bilobomba{a samoubica, izvela je pro{le nedjelje napad izautomatskog oru`ja u Kabulu, koji je trajao 18 sati prije nego {tosu ekstremisti pobijeni. “To me je ponovo upla{ilo“, rekla jeTarana. “Nisam sretna jer moja porodica je uni{tena ueksploziji bombe.“
Od 17 `ena i dece iz Taranine porodice koji su bili u hramu naproslavi {iitskog praznika A{ure, poginulo je njih sedmoro, me|unjima i Taranin sedmogodi{nji brat [oaib. O bomba{imasamoubicama i onima koji ih {alju na zadatke, Tarana ka`e:“U~inili su lo{u stvar. Nije trebalo to da urade.“ Tarana ne ide
u {kolu zbog jakih bolova i vrijeme provodi igraju}i se sasestrama u tro{noj ku}ici i blatnjavom dvori{tu, ali se nada da }e joj biti bolje i da }e ponovo mo}i da poha|a ~asove. Omiljenipredmet joj je lokalni jezik dari. Kad naraste, voljela bi da budeu~iteljica.
AFP-ov 30-godi{nji fotograf Massoud Hossaini je uplakanu iprestravljenu djevoj~icu snimio nakon bomba{kog napada uKabulu {estog decembra pro{le godine. Vri{tala je prekrivenakrvlju i okru`ena le{evima. Me|u 70 poginulih bili su i neki od~lanova njene porodice te neki njeni ro|aci.
P U T O K O S V I J E T A
Priredio: Nedim Hasi}
CRNA:CRNA.qxd 18.4.2012 16:57 Page 78
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 79/84
[ta }e{ kad ne zna{ ni{ta o fizici, a pi{e{o najve}em fizi~aru svih vremena i jo{ si uzto u srednjoj {koli, a Boga mi i u osnovnoj,
samo tra`io adekvatnu priliku da zbri{e{ satih ~asova? Ne fizi~kog, nego fizike. A pi{e{,eto, prije svega zato {to je red obilje`itigodi{njicu smrti Alberta Einsteina.
Umro je stari, dobri Albert 18. aprila1955., u Princetonu. Daleko od svoje Nje-ma~ke. Gdje je, u tamo{njem Ulmu, i ro|en,sedamdeset i {est godina ranije. A sad slijediprepisivanje sa Wikipedije : “Albert Einsteinformulirao je posebnu i op}u teoriju rela-
tivnosti kojima je uveo revoluciju u modernufiziku. Pored toga, doprinio je napretkukvantne teorije i statisti~ke mehanike.
Najpoznatiji je po teoriji relativnosti, posebnopo ekvivalenciji mase i energije: E=mc2. Unarodu, ime Einstein je sinonim za ~ovjekavisoke inteligencije ili za genija.”
I jo{... “Predmet njegovih istra`ivanjabile su kapilarne sile, posebna teorijarelativnosti, op}a teorija relativnosti, kozmo-logija, statisti~ka mehanika, Brownovo gibanje , kriti~na opalescencija, vjerojatnostelektronskih prijelaza u atomu, problemi
probabilisti~ke interpretacije kvantne teorije,termodinamika svjetlosti pri maloj gusto}izra~enja, fotoelektri~ni efekt, fotoluminis-
cencija, fotoionizacija, Voltin efekt , stimuli-rana emisija zra~enja, ujedinjene teorijepolja, unifikacija bazi~nih fizikalnih konce-pata preko njihove geometrizacije itd». Pa-metnom i vi{e nego dosta. A Nobelova nagr - ada za fiziku Einsteinu je dodijeljena 1921.,za obja{njenje fotoelektri~nog efekta.
[ta re}i, kakvu poruku normalnomsvijetu poslati? Ej, fiziko - muko, ej nukle -arna fiziko - moja tugo!
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 79
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Ej, fiziko - muko!
“NOBELOVA NAGRADA”1921. GODINEAlbert Einstein dobio je najzna~ajnijusvjetsku nau~nu nagradu za obja{njenjefotoelektri~nog efekta
PATINA:PATINA.qxd 18.4.2012 23:04 Page 79
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 80/84
Vernes Buljugija - Uredni{tvu
Nisam smijenjen s mjestapredsjednika Sindikatamašinovođa/strojovođa
(“Kako su, a nisu, trebale pasti@eljeznice FBiH“, SB, br. 805)
Smatrali smo da zaista s pravom nositenaziv nezavisna informativna revija, ali smoduboko razo~arani i iznena|eni naru~enim(pla}enim) tekstom koji se pojavio u va{emglasilu 12.04.2012. god. pod nazivom “Kakosu, a nisu, trebale pasti @eljeznice FBiH“.
Prije svega iz nejasnog naslova se nemo`e zaklju~iti jesu li ili nisu trebale pasti@eljeznice FBiH i {ta je pisac s tim htio daka`e.
Cijeli tekst obiluje neistinitim i neargu-mentovanim navodima i to sve u cilju veli~a-nja i za{tite lika kriminogenog gos. Ned`adaOsmanagi}a, {to nas je posebno iznena-dilo, jer je va{e glasilo bar do sada uvijekbilo na strani pravde i istine, ali ovaj put steuzeli u za{titu direktora koji iza sebe imaveoma sumnjivu i kriminogenu pro{lost i pritom u negativnom kontekstu spomenulimoje ime i Sindikat koji predstavljam izastupam.
Za va{u informaciju, ja nisam smijenjenipredsjednik Sindikata ma{inovo|a/str-ojovo|a i to je prva neistinita informacija
koju ste pustili u eter. Da bih Vas u to uvjeriou prilogu ovog akta {aljem Vam Rje{enje opredstavljanju i zastupanju Sindikatama{inovo|a/strojovo|a u FBiH, na imeBuljugija Vernes, izdato od strane Ministar-stva pravde FBiH.
Isto tako treba da znate da sam ponovona VIII Skup{tini-saboru na{eg Sindikata,koja je odr`ana 25.01.2012. god. sa 28glasova ZA i 1 uzdr`an (moj glas) izabran zapredsjednika Sindikata ma{inovo|a/stro- jovo|a u mandatu od ~etiri godine.
Prozvali ste me da radim u interesunekakve grupe pojedinaca koja je neza-konito privatizovala dio @eljeznica FBiH i tosve po navodima Va{eg “anonimnogsugovornika“ za kojeg se bez imalo dilememo`e re}i da se zove Osmanagi} Ned`ad, jer je nama `eljezni~arima veoma dobro
poznat njegov stil i retorika koju ondeklamuje ve} dvije godine i koja seprovla~i kroz cijeli Va{ tekst, za koji stesigurno pla}eni od strane pomenutoggospodina.
Nedavno smo, vjeruju}i u Va{u nezav-isnost i profesionalnost uputili na Va{uadresu bezbroj akata koji dokazuju kri-minalne i nezakonite radnje gos. Osmana-gi}a, Uprave i Nadzornog odbora @FBiH,nadaju}i se da }e te o tome pisati otvoreno
i istinito, jer sve argumente smo Vamdostavili i svaki pravi, po{teni novinar bio bizahvalan na takvim privilegijama.
Me|utim, Vi ste odlu~ili staviti se nastranu “ja~ih“ i bez ikakvih argumenatalagati o meni i Sindikatu ma{inovo|a, zbog~ega }u pokrenuti privatnu tu`bu protiv Vas.
Vi spominjete nekakvu nezakonituprivatizaciju iz 2004. i 2005. godine, o kojoj ja pojma nemam. Ja sam na funkcijupredsjednika Sindikata do{ao u julu 2007.god. i od tada vodim bespo{tednu borbuprotiv svih onih koji su poku{ali ugrozitiinterese radni~ke klase i pokrasti ovu firmu.Zbog te borbe nedavno smo ja i jo{ ~etirisindikalna povjerenika dobili otkaz, ali nas je Sud vratio na posao, jer su otkazi bilinezakoniti.
Sva ona imena i likovi s kojim ste mepovezali kao njihovim “glasnogovornikom“meni ne zna~e ni{ta i nikad u `ivotu nismoni kahvu popili. Tamo se pominje gospodaBi~ak~i}, Brankovi}, [e~kanovi}, Mehina-gi}, Knezovi} i td., sve `iva kremaposljeratnog sistema, pa se pitam otkud jame|u njima. Stvarno ste se po{teno“provalili“, a ako imate dokaze da jepomenuta gospoda zaista uradila to o ~emuste pisali, ja bih bio odu{evljen da tozajedno sa va{im “anonimnim sagovorni-kom“ istjerate do kraja i da se svi oni koji suse ogrje{ili o Zakon adekvatno sankcioni{u.
Da se vratimo na Va{ tekst u kojemuporno poku{avate obmanuti javnost i odOsmanagi}a napraviti spasitelja @eljeznica
FBiH, pravdaju}i ga za nezakonit oprostduga od 5,5 miliona KM privatnoj firmiGIKIL iz Lukavca. Va{ “anonimus“ (od-nosno gos. Osmanagi}) navodi da je zatakvo ne{to postojala saglasnost Nad-zornog odbora @FBiH, {to je apsolutnala`, jer je saglasnost za taj kriminalniposao Nadzorni odbor dao retroaktivno24.02.2012. god., to jeste tri dana nakonsamog potpisivanja Sporazuma, a koji jepotpisan 21.02.2011. god.
I nije istina da je to oprost duga zanekakve le`arine kola, nego je to dug poosnovu kamata i dug koji je nastao poosnovu razlike cijena prevoza, koji nemapravo niko opra{tati, a nije postojala nisaglasnost Vlade FBiH, koja je vlasnik J.P.@eljeznice FBiH. U istinitost ovih navoda semo`ete uvjeriti iz spornog Sporazuma koji
Vam {aljemo u prilogu.Osim ovog nezakonitog rasipanja na{eg
novca ima jo{ bezbroj finansijskih malver-zacija od kojih }emo navesti samo neke:Prilikom ure|enja stanice ^apljina, gdje jeprobijen tender sa 1,2 mil. KM na 1,8 mil.KM sa privatnom firmom “Kristal“ iz^apljine, bez bilo ~ije saglasnosti, zatimiznos od 2,5 mil. KM koji su @FBiH dobile odVlade FBiH za uplatu PDV-a iskori{ten je zazatvaranje kredita kod “Bobar“ banke, zatim
uplata avansa od 4,5 mil. KM za uvo|enjeSAP programa naravno i to bez i~ijesaglasnosti, zatim uplata iznosa od 900.000KM na ra~un “Olimpik-tursa“ bez saglas-nosti N.O. @FBiH, zatim ure|enje poslovnezgrade od strane privatne firme “AME“ izBreze u iznosu od 90.000 KM, bezpostojanja tendera, kao i kori{tenje usluga uiznosu od 60.000 KM od preduze}a “Konjic-trans“ tako|e bez tendera itd.
Va{ “anonimus“ uporno uz Va{u pomo}obmanjuje javnost kada govori o utro{kukredita od 82 miliona KM, jer la`e da je 75miliona KM iznosio dug koji je ostao izabiv{eg direktora D`umhura i da je isplatio~etiri zaostale plate. Dug koji je ostao odpredhodne Uprave iznosio je 32 milionaKM, {to je i sam gos. Osmanagi} izniobezbroj puta na raznim skupovima i u svomprivatnom biltenu, a {to se ti~e plata,ispla}ena je samo jedna zaostala plata i uzadnje vrijeme se i ona ponovo istopila jer jedo{lo do ka{njenja plata.
Najve}a la` u Va{em tekstu je to da jeza na{ih 18 lokomotiva koje stoje i truhnuna Carinskom terminalu negdje u Turskojve} godinu i ~etiri mjeseca, ponovo pot-pisan Ugovor i da }e zara|ivati 950 eurapo danu. Kamo sre}e da je to istina, mionda ne bi ni trebali raditi jer bi nam telokomotive zaradile platu. Prava istina jeda su one na terminalu i za njih se pla}ale`arina od 7.000 KM po danu, naravno sara~una @FBiH.
[to se ti~e navoda za radionicu u
Dubo{nici, nemamo relevantnih informacija,mo`da su i ta~ni, ali je drska la da jeOsmanagi} osposobio Centralnu radionicu ida sami sebi popravljamo lokomotive ivagone. Radionica je ovakva kakva jest ve}15-ak godina, ali je porazna ~injenica da unjoj lokomotive le`e danima i mjesecimazbog banalno malih kvarova, jer ne postojeosnovni uslovi za rad, a to su rezervnidijelovi, alat i potro{ni materijal (nemajuradnici ni obi~ne krpe za ruke, a da negovorimo o ostalim stvarima).
A, o snovima ili bolje re~eno la`imaVa{eg “anonimnog sagovornika“ o kupoviniradionice u Dubo{nici ne bih ni komen-tarisao, jer za takvo ne{to treba punonovca, a kasa @elj. FBiH je opusto{ena dote mjere da je ~ak upitna redovna isplataplata, jer se de{avaju u~estale blokade
ra~una radi neizmirenja kreditnih zadu`enja(kredit od 82 mil. KM) i potra`ivanja raznihkomintenata @FBiH.
Vjerovatno Vam se “anonimni sagovor-nik“ nije pohvalio da imamo gen. direktorakoji je slagao i Konkursnu komisiju i sveostale da je diplomirao na Ma{inskomfakultetu u Mostaru 1988. godine. Takvu la` je javno demantirao svojim aktom dekanMa{inskog fakulteta iz Mostara, i taj aktVam {aljemo u prilogu da se uvjerite u
REAGIRANJA
80 SLOBODNA BOSNA I 19.4.2012.
Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.4.2012 17:49 Page 80
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 81/84
REAGIRANJAsnagu argumenta, koju Vi niste koristili kadste pisali ovaj sramotni i kontraverzni tekst ola`nom studentu ma{instva.
Osim te sporne diplome dipl. Ma{inskogin`enjera sporno je i to kako je gos.Osmanagi} mogao doktorirati u maju 2011.godine na Internacionalnom sveu~ili{tuPhilip Noel Baker u Sarajevu, kad je jo{ udecembru 2010. godine zabranjen rad teustanove Rje{enjem Ministarstva obrazo-vanja Kantona Sarajevo. Name}e selogi~an odgovor da je doktorirao na nepo-stoje}em sveu~ili{tu.
Posebno je interesantan podatak da jegos. Osmanagi} 24.02.2011. god. zatra`iood Nadzornog odbora @FBiH da mu odobriiznos od 17.500 KM za izradu i odbranuDoktorske disertacije, {to je i odobreno bezikakvih obrazlo`enja, iako je znatan broj~lanova Nadzornog odbora @FBiH bio protivdono{enja takve odluke.
Nadamo se da smo Vama, a i cjelo-kupnoj javnosti ovim demantom dokazali okakvom se ~ovjeku i direktoru radi i da Vi{enikada ne}ete plasirati u javnost nepro-vjerene i kontradiktorne informacije, jer ipakto Va{i vjerni ~itatelji nisu zaslu`ili, pogotovosada u eri elektronike kada je sve dostupnoi lahko provjerljivo, pa je obmanjivanje javnosti samo “bumerang“ koji se veoma
brzo vrati onome ko ga baci, ali sa veomaozbiljnim posljedicama.
Isto tako se nadamo da }ete imati bartoliko novinarskog dostojanstva i ~asti daovaj demant objavite u cjelosti, kako bi Va{ivjerni ~itatelji, a i ostala bh javnost bilaispravno informisana, jer informacija dobije-na samo od jedne strane nikada nije bila,
niti }e biti temelj za objektivno i nepristrasnoinformisanje. A osim toga Va{a je i zako-nska obaveza objaviti ovaj demant.
S po{tovanjem!Vernes BuljugijaPredsjednik sindikatama{inovo|a/strojovo|a
19.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 81
Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.4.2012 17:50 Page 81
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 82/84
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.4.2012 23:08 Page 3
8/2/2019 Slobodna Bosna [broj 806, 19.4.2012]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-806-1942012 83/84
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna iHercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.bawww.slobodna-bosna.ba
U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba
top related