sintaksa, sintagma

SINTAKSASINTAKSASintaksa

Riječ kao

sintaktička jedinica

SINTAKSA0SINTAKSA (grč. red, slaganje, uređivanje) –

gramatička disciplina koja proučava pravila po kojima se 0 riječi slažu u…

0spojeve riječi (sintagme)0rečenice

0 a rečenice u…0složene rečenice0različite oblike tekstova

Sintaktičke jedinice

0 RIJEČ0 SINTAGMA (SPOJ RIJEČI)0 REČENICA

SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI ODNOSI

(predmet sintakse)

Postavit će netko pitanje.

Postavlja nekomu pitanje.

Postavio je o nekom pitanje.

SINTAGMATSKI ODNOSIPA

RA

DIG

MA

TSK

I O

DN

OSI

PARADIGMATSKI ODNOSI

SINTAGMATSKI ODNOSI- izbor jezičnih jedinica ovisi o informaciji koju želimo prenijeti

- treba obratiti pažnju na to koje oblike riječi izabrati

- odnosi među jedinicama zasnovani su na odabiru ili selekciji

- odnosi među jedinicama utemeljeni su na razmještaju ili kombinaciji oblika riječi

- odnos između odabrane jedinice i jedinice koja se mogla umjesto nje naći na tom mjestu

- odnos između jedinica u nizu

SINTAGMASINTAGMAGramatičke veze

među

sastavnicama

Vrste sintagme

SINTAGMA

0SINTAGMA – spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi (sastavnica sintagme) koje su…0međusobno gramatički povezane0 imaju cjelovito značenje0 jedna je uvijek glavna sastavnica, a ostale su

zavisne sastavnice (pobliže određuju njezino značenje)

punoznačne/nepunoznačne riječi

0PUNOZNAČNE RIJEČI 0 imaju i leksičko i gramatičko značenje0 sve promjenjive riječi + prilozi

0NEPUNOZNAČNE RIJEČI (gramatičke riječi) 0 služe za uspostavljanje gramatičkih odnosa među

punoznačnim riječima 0 prijedlozi, veznici, uzvici i čestice

Vrste sintagmi

prema vrsti gramatičke veze među sastavnicama

prema službi zavisne sastavnice

1. SROČNOST 1. ODREDBENA (ATRIBUTSKA) SINTAGMA

2. UPRAVLJANJE 2. DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA

3. PRIDRUŽIVANJE 3. OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA) SINTAGMA

Vrste sintagmi Vrste sintagmi prema gramatičkoj

prema gramatičkoj vezi među vezi među

sastavnicamasastavnicama

SROČNOST

UPRAVLJANJE

PRIDRUŽIVANJE

SROČNOST (KONGRUENCIJA)

0potpuno ili djelomično slaganje glavne i zavisne sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padežu

crtanoga filma – muški rod, jednina, genitiv

gradskom kinu – srednji rod, jednina, lokativ

potpuna/djelomična sročnost

0POTPUNA SROČNOST 0 kada je zavisna sastavnica pridjevska riječ0 u potpunosti se slažu u rodu, broju i padežu

tiha noć0NEPOTPUNA SROČNOST

0 kada je zavisna sastavnica imenica0 ne trebaju se uvijek slagati u rodu, broju i padežu

planina Velebit

Imenska sročnost

0kada je glavna sastavnica imenica, a zavisna bilo koja imenska riječ (imenica, zamjenica, pridjev ili broj)

moj brat

imenska sročnost npr.

ATRIBUTNA-imenice sa svojim sročnim atributom-zavisna je sastavnica neka imenska riječ (pridjev, zamjenica ili broj)

ledeno dobamoja avanturaprva epizoda

APOZICIJSKA-imenice s apozicijom-zavisna je sastavnica imenica

-apozicija ne mora biti sročna po broju i rodu

tigar Diego

planina Mosormjesto Pula

grad Vinkovci

UPRAVLJANJE (REKCIJA)0 gramatički odnos u kojem glavna sastavnica

predodređuje gramatički oblik zavisnoj sastavnici 0 glavna je sastavnica najčešće glagol koji traži dopunu u

određenom padežu izazvati katastrofu, preskočiti ogradu

0 osim glagola, upravljačka svojstva mogu imati i…0 imenice

pjevanje pjesme, branje jagoda, čaša mlijeka0 pridjevi

pun vode, sklon svađi0 prilozi

mnogo uspjeha

nesročni (imenski) atribut

0atribut koji se s imenicom koju dopunjuje ne slaže u padežu

0glavna sastavnica je imenica koja upravlja gramatičkim svojstvima druge imenice (zavisne sastavnice) određujući joj padež

čaša vode, kocka leda, prvak u plivanju, kolač od sira…

jako/slabo upravljanje

jako upravljanje slabo upravljanje

- glavna sastavnica određuje leksično-gramatička svojstva zavisne

- zavisna se sastavnica ne može prepričati, tj. izraziti drugim gramatičkim oblikom

- glavna sastavnica određuje samo leksička svojstva zavisne

- zavisna se sastavnica može prepričati, tj. izraziti drugim gramatičkim oblikom

izazvati katastrofu, pjevanje pjesme, bavljenje sportom

lutati poljem – lutati po polju

PRIDRUŽIVANJE0 veza među sastavnicama u kojoj je zavisna sastavnica

nepromjenjiva riječ0 zavisna sastavnica se pridružuje glavnoj prema funkciji ili

prema značenju

putovati dugo, spoticati se često, trčati brzo

0 glavna sastavnica = glagol0 zavisna sastavnica = prilog/nepromjenjivi glagolski oblik

0 infinitiv ili gl. prilog

željeti pitati, pjevati ležeći

Vrste sintagmi Vrste sintagmi prema službi prema službi zavisne sastavnice

zavisne sastavniceODREDBENA

DOPUNSKA

OKOLNOSNA

ODREDBENA (ATRIBUTNA) SINTAGMA

0 zavisna sastavnica pobliže određuje glavnu sastavnicu

0odnos između imenice i atributa, odnosno imenice i apozicije

0najčešće je rezultat sročnosti (naše ljude), ali može biti i rezultat upravljanja (doba leda)

pridjevna imenska

- pridjevni atribut - nesročni (imenski) atribut i apozicija

dosadni ljenjivac komad drveta

DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA

0 zavisna sastavnica odnosi se prema glavnoj kao objekt

0glavna je sastavnica glagol, a zavisna imenska riječ u nekom od kosih padeža (svi osim N i V) ili prijedložni izraz (čeznuti za domom)

0 rezultat je upravljanja

tražiš ljude, gubiš vrijeme

OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA)

SINTAGMA0 zavisna sastavnica označuje okolnost u kojoj se

vrši glagolska radnja, tj. odnosi se prema glavnoj kao njezina priložna oznaka

0glavna je sastavnica glagol0može biti rezultat pridruživanja (hodati sporo) ili

rezultat upravljanja (utisnuti se veslima)