prof. dr slobodan s. Župljanin predmet: uvod u...
Post on 30-Aug-2019
22 Views
Preview:
TRANSCRIPT
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
Prof. dr Slobodan S. Župljanin
PREDMET: UVOD U MENADŽMENT
Banja Luka, 08.03.2018. godine
UVOD U MENADŽMENT
TEMA : MENADŽMENT I MENADŽERI
UVOD U MENADŽMENT
CILJ TEME :
• Da studenti dopune znanja osnovnim karakteristikama menadžmenta
• Da se studenti nauče razlikovati opšti pojam menadžmenta od pojma
menadžeri
• Da studenti nauče istorijski razvoj menadžmenta
• Da studenti steknu osnovna znanja pristupima izučavanju menadžmenta
• Da se studenti osposobe da stečena znanja primijene u praksi
OSNOVI MENADŽMENTA
STRUKTURA TEME
I UVOD
II GLAVNI DIO
MENADŽERI I MENADŽMENT
EVOLUVIJA MENADŽMENTA
MODERNI MENADŽMENT
III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
UVOD U MENADŽMENT
METOD RADA
1. Usmeno izlaganje uz video prezentaciju
2. Upućivanje na primjere iz prakse
3. Interaktivno učešće studenata u toku izlaganja
4. Pitanja, odgovori i diskusija na kraju predavanja
5. Podjela prezentovanog materijala i upućivanje na
relevantnu literaturu
UVOD U MENADŽMENT
2. MENADŽERI
2.1. POJAM MENADŽERA
- Menadžer – ličnost koja vrši menadžersku funkciju u određenoj
organizaciji.
- Definicija se odnosi :
- na posebne stručnjake (profesionalce) koje vlasnici kapitala,
kompanije, angažuju da vrše menadžersku funkciju i
- na vlasnike preduzeća kada oni kao pojedinci ili kao članovi
menadžerskog tima obavljaju menadžersku funkciju i za to
dobijaju naknadu.
- Menadžeri su osobe :
- Koje posjeduju menadžerska znanja i veštine
- Koje su ovlašćene da obavljaju menadžerske poslove
- Odgovorne za rad i rezultate poslovanja organizacije
UVOD U MENADŽMENT
2.2. POSAO MENADŽERA
Menadžeri obavljaju brojne poslove i u analiziranju postoje dva
pristupa :
- Preko funkcija koje menadžeri obavljaju (koju zastupa najveći broj
istraživača) i
- Preko uloge koju menadžeri imaju u organizacijama.
2.2.1. Funkcije menadžera
- Razlike u mišljenju o vrstama i broju funkcija koju menadžeri vrše.
- Najviše prisutno shvatanje u teoriji i praksi je, da se menadžment
sastoji u vršenju sljedećih međusobno povezanih i uslovljenih
funkcija : planiranja, organizovanja, vođenja i kontrolisanja.
UVOD U MENADŽMENT
- Planiranje – donošenje odluka (najvažnije su: ciljevi, odluke i
planovi) kojima se organizacija usmjerava prema budućnosti.
- Organizovanje – nakon planiranja uspostavljaju se organizacione
pretpostavke za efektivno i efikasno funkcionisanje organizacije.
Obuhvata : dizajniranje organizacione strukture i upravljanje
ljudskim resursima
- Vođenje – omogućavanje da se ostvari sve što je planirano i
sastoji se od: komuniciranja, motivisanja i upravljanja
grupama.
- Kontrolisanje – obuhvata :
1. Utvrđivanje standarda
2. Mjerenje rezultata
3. Poređenje rezultata sa standardima
4. Preduzimanje korektivne akcije
Teoretičari prednost daju preventivnoj i tekućoj kontroli.
UVOD U MENADŽMENT
2.2.2. Uloge menadžera
- Uloga – skup ponašanja koji je karakterističan za osobu na
određenom položaju.
- Pristup koji se koristi u manjoj meri. Poznati su modeli Mincbergov
i Adižesov.
2.2.2.1. Mincbergov model uloga menadžera
1. Figure (reprezenta) 6. Predstavnika (portparola)
2. Vođe (lidera) 7. Preduzetnika
3. Veze 8. Pomiritelja
4. Redara 9. Alokatora resursa i
5. Sejača 10. Pregovarača
UVOD U MENADŽMENT
- Ove uloge je grupisao na :
1. Interpersonalne uloge (1, 2, 3) koje proističu iz zvaničnog
autoriteta menadžera
2. Informacione usluge (4, 5 i 6) prikupljanje, čuvanje i
distribuisanje informacija
3. Uloge odlučivanja (7, 8, 9 i 10) koje su centralnog značaja i
imaju kreativni karakter.
UVOD U MENADŽMENT
2.2.2.2. Adižesov model menadžera
Poznat je po teoriji životnih ciklusa preduzeća. Po njemu menadžeri
vrše četiri ključne uloge:
1. Proizvođača - briga da preduzeće ostvari najbolje rezultate u
proizvodnji
2. Administratora - ostvaruje se putem planiranja, koordinisanja i
kontrolisanja,
3. Preduzetnika - sopstveni plan akcije, iskoristiti priliku i biti
spreman rizikovati,
4. Intergratora - usklađivanje ciljeva pojedinaca sa ciljevima
grupe, individualno preduzetništvo postaje grupno preduzetništvo.
Sve ove uloge mora vršiti menadžerski tim.
UVOD U MENADŽMENT
2.3. VRSTE MENADŽERA
Postoje različite podjele, ali najveći broj polazi od sledećih
kriterijuma :
- Položaj koji menadžeri imaju u hijerarhiji u sistemu
manadžmenta;
- Priroda odgovornosti koju menadžeri imaju u obavljanju
zadataka;
2.3.1. Top menadžeri, menadžeri srednjeg nivoa i menadžeri
prvog nivoa
Prema položaju koju imaju u sistemu menadžeri se dijele na:
- Top menadžere – nalaze se na vrhu organizacione hijerarhije.
Tu spadaju: predsjednici, potpredsjednici, članovi upravnog
odbora, izvršni direktori i drugi.
Odgovorni su za usmjeravanje, funkcionisanje i rezultate
organizacije u cjelini.
UVOD U MENADŽMENT
Menadžeri srednjeg nivoa
Nalaze se u sredini hijerarhije. Odgovorni su za sprovođenje odluka
koje donose top menadžeri. Upravljaju organizacionim jedinicama i
odgovorni su za njihove rezultate.
Sarađuju sa menadžerima nižeg nivoa.
Menadžeri prvog nivoa
U neposrednoj su komunikaciji sa izvršiocima (to su. šefovi,
poslovođe, predradnici itd.).
Odgovorni su za izvršavanje svih zadataka koji su sadržani u
operacionalizovanim planovima.
UVOD U MENADŽMENT
2.3.2. Generalni i funkcionalni menadžeri
Prema prirodi odgovornosti dijele se na:
Generalne menadžere
Funkcionalne menadžere
Generalni menadžeri
Odgovorni su za rad i rezultate cijele korporacije ili njenih
organizacionih dijelova koji imaju određeni stepen poslovne
samostalnosti.
Funkcionalni menadžeri
Odgovorni su za rad i rezultate organizacionih jedinica preduzeća u
kojima se obavljaju istovrsni poslovi tj. jedna od funkcija u
organizaciji.
UVOD U MENADŽMENT
2.4. KARAKTERISTIKE MENADŽERA
Biti uspješan menadžer znači:
Posjedovati adekvatna znanja i sposobnosti i
Adekvatno i efikasno ih primijeniti u svim akcijama.
Brojni stavovi, koncepcije i teorije istraživača menadžmenta a
najznačajniji su:
- Tejlor ( Frederik W. Taylor ) – uvođenje funkcionalnog sistema
upravljanja po principu podjele zadataka i specijalizacije u
rukovođenju.
- Fajol ( Anri Fajol ) – rukovodioci treba da imaju:
administrativna, tehnička, komercijalna, finansijska, bezbjedonosna i
računovodstvena znanja, s tim da je procenat učešća različit za
različite nivoe rukovođenja, da svi treba da poseduju najviše
administrativnih i tehničkih znanja, a najviši nivoi više
administrativnih.
UVOD U MENADŽMENT
Adižes (Isaak Adizes) – menadžer mora biti :
1. Sposoban da obavlja sve četiri menadžerske uloge (prethodno
navedene);
2. Svjestan svoje snage i slabosti;
3. U kontaktu sa društvenom sredinom prihvati izvještaj o svom
učinku od drugih;
4. Uravnoteženog stanovišta o sebi;
5. Prihvatati i svoje slabosti i svoje snage;
6. Sposoban prepoznavati kvalitet kod drugih;
7. Sposoban prihvatati mišljenja drugih kad su bolja od njegovog;
8. Sposoban da može riješiti sukobe među ljudima;
9. Sposoban stvarati okolinu koja uči.
UVOD U MENADŽMENT
Robert Kac – menadžeri treba da imaju tehnička, socijalna
(međuljudska) i konceptualna (upravljanje organizacijom u cjelini,
odnosno njenim dijelovima) znanja i sva ona variraju u zavisnosti od
nivoa menadžmenta.
Ivančević, Lorenc, Skinner i Krozbi su nadogradili već zahtijevana
znanja od strane Kaca sa analitičkim sposobnostima, sposobnošću
donošenja odluka, korišćenja kompjutera i komunikacionim
sposobnostima.
UVOD U MENADŽMENT
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
U evoluciji menadžmenta postoje dva perioda:
1. Rani – razvijao se kao praksa upravljanja ljudima i
organizacijama;
2. Moderni – razvija se i kao praksa i kao nauka;
1. RANI MENADŽMENT
Dijeli se na :
1. Menadžment starih civilizacija
2. Menadžment industrijske revolucije
UVOD U MENADŽMENT
1.1. MENADŽMENT STARIH CIVILIZACIJA
U drevnim civilizacijama postojale su brojne aktivnosti u oblasti
organizacije i funkcionisanja države, vojske i crkve i izgradnji objekata
(i pisani dokumenti) koje su slične ili identične aktivnostima
savremenih menadžera.
SUMERI
Aktivnosti su vršili sveštenici hramova koji su se brinuli o naplati
poreza, upravljanju prikupljenim dobrima i o svojim aktivnostima
obavještavali glavnog sveštenika.
Vremenom su uveli knjige za evidentiranje poreza i način njegovog
korišćenja i sistem podnošenja izvještaja i tako podigli kontrolu na viši
nivo.
EGIPAT
Postojale su aktivnosti slične u savremenom menadžmentu u oblasti:
- Organizaciji i upravljanju poslovima
- Organizaciji i upravljanju državom
UVOD U MENADŽMENT
ORAGANIZACIJA I UPRAVLJANJE POSLOVIMA
Izgradnja irigacionih sistema i piramida zahtijevali su organizaciju i
upravljanje ovim složenim poduhvatima, kroz npr. planiranje
potrebnog materijala i radne snage, vremena izgradnje, podjele rada
među radnicima, itd.
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DRŽAVOM
U početku je postojao decentralizovan oblik upravljanja državom, ali
zbog niza slabosti je uveden centralizovani oblik sa faraonom na
čelu.
Konstituisan je i relativno razvijen državni aparat.
OSNOVI MENADŽMENTA
Vavilonija
Kraljevi su donijeli veći broj zakona preko kojih su regulisali
ekonomski i društveni život. Čuven je Hamurabijev zakonik -
kodeks od 252 zakona.
Kina
U cilju obezbjeđenja veće efikasnosti države pažnja je posvećena
usavršavanju državnog upravljačkog aparata. Uvedena je i praksa
provjere kandidata za prijem u državnu upravu i vojsku. Pojavio se i
prvi pisani rad o menadžmentu u vojsci – general Sun Cu.
Grčka
Najznačajnije doprinose razvoju menadžmenta dali su Aristotel,
Platon i Sokrat. Platon je u svojoj knjizi Republika ukazao na ulogu,
značaj i načine efikasnog upravljanja ljudima i državom, a Sokrat je
bio zagovornik ideje o univerzalnosti menadžmenta i po njemu ne
može se očekivati da neko uspješno obavlja javne poslove ako nije
bio uspešan u obavljanju privatnih poslova.
UVOD U MENADŽMENT
1.2. MENADŽMENT INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
U XVIII vijeku – brojne inovacije koje su dovele do industrijske
revolucije.
Primjena parnih mašina u industrijskoj proizvodnji dovela je do
promjena u organizaciji i funkcionisanju proizvodnih firmi u smislu da
se:
- potencira ulogu i značaj rukovodilaca u preduzećima,
- iznalaze i primjenjuju efikasna i racionalna rješenja u
upravljanju fabrikama.
UVOD U MENADŽMENT
PRIMJERI
1. Livnica Soho – u Engleskoj, vlasništvo Bolton i Watt i kasnije njihovi sinovi – parna mašina;
Primijenjena su brojna rješenja iz oblasti menadžmenta: istraživanje tržišta, pravljenje prognoze prodaje, visok stepen podjele rada i specijalizacije, usklađivanje tehničko-tehnoloških osobina mašina sa mogućnostima radnika, utvrđivani su standardi radnog učinka, uspostavljena je računovodstvena služba, građene su radničke kolonije.
2. Nju Lanark – fabrika u Škotskoj u vlasništvu Roberta Ovena. Nazivali su ga socijalista – utopista.
Njegove ideje bile su zasnovane na uvažavanju ljudi u fabrikama. Smanjio je broj radnih sati, povećao limit godina starosti zapošljavanja, brinuo o uslovima rada, zabranio fizičko kažnjavanje ljudi, tražio od rukovodilaca više razumijevanja za radnike, primjenjivao specifičan sistem motivacije za radnike
UVOD U MENADŽMENT
2. MODERNI MENADŽMENT
Osnovna karakteristika 20. i 21. vijeka je nastanak i razvoj
menadžmenta kao nauke.
Razne škole i najčešće se koristi podjela na:
1. Klasična škola;
2. Bihejvioristička škola;
3. Kvantitativna škola;
4. Sistemska škola;
5. Situaciona škola;
Pored škola, menadžment obuhvata i brojne koncepte, a
najpoznatiji su:
- Menadžment prema ciljevima; - Transformacija organizacije
- Teorija Z; - Strategija kao revolucija...
- Upravljanje projektima;
- Organizacija koja uči;
UVOD U MENADŽMENT
2. 1. KLASIČNA ŠKOLA MENADŽMENTA
Čine je :
1. Naučni menadžment
2. Administrativni menadžment i
3. Birokratski menadžment
2.1.1. NAUČNI MENADŽMENT
Prva škola
Najveći doprinos dali su: Frederik Tejlor i Henri Gant.
UVOD U MENADŽMENT
FREDERIK TEJLOR
Utemeljivač naučnog menadžmenta, prvi koji se primjenom naučne
metodologije bavio istraživanjem problema upravljanja preduzećima,
povećanja produktivnosti i profita.
Posebnu pažnju je posvetio problemima:
Uzrocima gubitka u kompanijama, koje po njemu uzrokuju i
poslodavci i radnici;
Određivanje radnih zadataka – kroz proučavanje vremena izvršenja
svakog radnog zadatka;
Tipovima upravljanja koje treba primijeniti – zalažući se za primjenu
onog tipa koji najbolje omogućava visoke plate i niske troškove radne
snage;
Definisanju dužnosti poslovođa i karakteristikama koje treba da
posjeduju uspješne poslovođe, zalažući se za funkcionalni tip
rukovođenja;
UVOD U MENADŽMENT
Uveo je značajne promjene u vještini upravljanja i to:
- razdvajanja poslova planiranja od poslova izvršavanja, kroz
organizovanje odjeljenja za planiranje
- uvođenje “funkcionalnog tipa upravljanja“ tako da se ukupno
rukovođenje raspodijeli na osam (funkcionalnih) rukovodilaca.
Uveo je nove dužnosti za menadžere i to da:
- Razvijaju nauku za svaki element čovjekovog rada,
- Naučno odabiraju i obučavaju radnike
- Iskreno sarađuju sa ljudima ,
- Rad i odgovornost – podjednako podijeljena između radnika i
rukovodstva.
UVOD U MENADŽMENT
HENRI GANT
Bio je pobornik Tejlorovih stavova, ali je imao i neke nove ideje koje su
imale svoju humanističku dimenziju karakterističnu za bihejviorističku
školu.
Dao je doprinos u oblasti planiranja i kontrole proizvodnje.
Poznat je Gantov dijagram – pokazuje planirana i stvarna vremena
obavljanja posla u posmatranom periodu. Ovaj metod je široko
prihvaćen u praksi.
Gant se zalagao za:
- nagrađivanje radnika zasnovano na obaveznoj isplati dnevnica
i stimulacija za ispunjenje i prebačaj dnevne norme,
- nekažnjavanje radnika za neizvršavanje norme,
- što humaniji odnos uprave prema izvršiocima,
- podučavanje i obuku izvršioca.
UVOD U MENADŽMENT
2.1.2 ADMINISTRATIVNI MENADŽMENT
Najpoznatiji predstavnici su: Anri Fajol i Čester Bernard;
ANRI FAJOL i njegov doprinos administrativnom menadžmentu
Poznata je njegova knjiga “Opšta i industrijska administracija”,
Proučavao je organizaciju u cjelini, a ne samo neke njene dijelove kao Tejlor.
Izvršio je klasifikaciju preduzeća na sledeće funkcije:
1. Tehničku
2. Komercijalnu
3. Finansijsku
4. Računovodstvenu
5. Funkciju bezbjednosti
6. Administrativnu
UVOD U MENADŽMENT
Fajol administrativnu funkciju smatra najznačajnijom i ona ima
ulogu da poveže i uskladi dejstvo svih ostalih funkcija.
Obavljajući administrativnu funkciju svi rukovodioci obavljaju
sledeće aktivnosti:
1. Predviđanje i planiranje – istraživanje budućnosti i izrada plana
budućih aktivnosti;
2. Organizovanje – obezbjeđenje materijalnih i socijalnih
pretpostavki za planirane akcije;
3. Komandovanje – aktiviranje personala – zaposlenih;
4. Koordinisanje – povezivanje i usklađivanje pojedinačnih
aktivnosti;
5. Kontrolisanje – da li se zadaci izvršavaju u skladu sa nalozima i
uputstvima.
UVOD U MENADŽMENT
Po Fajolu rukovodioci treba da posjeduju sledeća stručna
znanja: tehnička, komercijalna, finansijska, bezbjednosna i
administrativna
Pri tome ističe:
Da je procenat učešća znanja različit za različite nivoe
rukovođenja – viši nivoi rukovođenja treba da imaju više
administrativnih, a manje tehničkih znanja;
Fajol je definisao principe menadžmenta i to:
1. Podjela rada, 2. Autoritet, 3. Disciplina, 4. Jedinstvo u
komandovanju , 5. Jedinstvo u upravljanju , 6. Potčinjavanje
pojedinačnih interesa opštim , 7. Nagrađivanje osoblja ,
8. Centralizacija , 9. Hijerarhija, 10. Red , 11. Pravičnost ,
12. Stabilnost , 13. Inicijativa , 14. Princip jedinstva osoblja ;
Ukazao je na ulogu i značaj raspona rukovođenja i potrebu
diferenciranog pristupa.
UVOD U MENADŽMENT
2.1.2. BIROKRATSKI MENADŽMENT
Najznačajniji predstavnik je Maks Weber.
Maks Weber – poznat je po konceptu birokratije…
Po njemu birokratija je idealna forma organizacije, koja je
zasnovana na podjeli rada, selekciji kadrova na osnovu kvalifikacija i
ostvarenih rezultata, hijerarhijskoj strukturi autoriteta jasnim i strogim
pravilima.
UVOD U MENADŽMENT
Po Weberu postoje tri tipa autoriteta :
- Racionalno – pravni – zasnovan na položaju koji je određen pravnim
aktom
- Tradicionalan autoritet – proizilazi iz tradicije konkretnog društva
- Harizmatski autoritet – vjerovanje u harizmatsku moć vođe.
Weber se zalaže za racionalno – pravni autoritet u uspostavljanju
strukture organizacije.
Dobre strane birokratskog koncepta su: brzina, diskrecija, kontinuitet,
koordinacija itd.
Nedostaci su: rigidnost, negiranje ljudskog faktora, impresionalnost..
Zahtjevi blagovremenom prilagođavanju dinamičnim
promjenama na tržištu doveli su u 1990-im godinama do
odbacivanja ovog koncepta.
UVOD U MENADŽMENT
2.2. BIHEJVIORISTIČKA ŠKOLA MENADŽMENTA
Ljudi su najznačajnija komponenta (RESURS) svake organizacije;
Pažnja usmjerena na istraživanje prirode ponašanja ljudi i njihov
uticaj na organizaciju;
Čuveni je Hawthornov eksperiment kao i studije Eltona Maya;
Nastanak ove škole ima svoju predistoriju.
UVOD U MENADŽMENT
Čester Bernard, dao je doprinos u sljedećem:
- Organizacije tretirati kao kooperativne sisteme koje čine elementi:
1. Spremnost na saradnju;
2. Zajednički cilj;
3. Komunikacija.
- Pojedinci moraju sarađivati sa drugima i prihvatiti grupu;
- Interakcija između formalne i neformalne organizacije;
- Razlikovanje autoriteta položaja i autoriteta vođe a menadžeri treba
da imaju i jedan i drugi autoritet.
UVOD U MENADŽMENT
HOTORN EKSPERIMENT
Imao je za cilj ispitivanje korelacije između pojedinih radnih uslova i
učinka, tj. produktivnosti rada;
Eksperimenti su donijeli nova saznanja i to:
- Produktivnost odnosno ponašanje radnika zavisi od njihovih
sociopsiholoških stanja, tj. od: osećaja uvažavanja kao ličnosti,
osećaja pripadnosti organizaciji i zadovoljstva u radu;
- Na ponašanje radnika veliki uticaj imaju i razni neekonomski faktori;
- U radu, radnici se ne ponašaju kao pojedinci već kao članovi grupe;
- Promjena u kvalitetu nadzora i uvažavanje mišljenja radnika, briga o
njegovom fizičkom i mentalnom zdravlju pozitivno utiče na
produktivnost radnika.
U okviru bihejviorističke škole postoje dva pravca i to:
- pokret ljudski odnosa
- pokret bihejviorističke nauke
UVOD U MENADŽMENT
POKRET LJUDSKIH ODNOSA
Pokret je istakao ulogu i značaj ljudskih odnosa na stavove i
ponašanje ljudi u radu;
Po njima menadžeri treba da imaju socijalna znanja i vejštine;
Brojni teoretičari, a najpoznatiji su: Daglas Mekgregor i Abraham
Maslov.
Daglas Mekgregor – poznat je po svojim teorijama X i Y, po kojoj
teorija X predstavlja tradicionalni, a teorija Y savremeni pogled na
menadžment;
On prednost daje teoriji Y po kojoj menadžeri treba da daju prednost
samoinicijativi i samokontroli zaposlenih u odnosu na naređivanje i
menadžersku kontrolu.
UVOD U MENADŽMENT
Abraham Maslov – poznat je po konceptu motivacije i ukazao je na
značaj i ulogu individualnih potreba ljudi kao faktora motivacije.
Potrebe je rangirao na pet nivoa i to na:
- fiziološke;
- potrebe za bezbednošću;
- duštvene;
- potrebe za poštovanjem;
- za samopotvrđivanjem.
UVOD U MENADŽMEN
POKRET NAUKE O BIHEJVIORIZMU
Saznanje da ponašanje zaposlenih ne zavisi samo od lične
satisfakcije i dobrih međuljudskih odnosa već i od drugih faktora.
Proučavanje ponašanja ljudi i grupa u organizacijama sa više
aspekata i od strane naučnika različitih naučnih disciplina.
UVOD U MENADŽMENT
DOPRINOS BIHEJVIORISTIČKE ŠKOLE MENADŽMENTA
Rezultati njihovih istraživanja su brojna saznanja i stavovi koji su i
danas aktuelni.
Prigovori su da su ulogu i značaj ljudi u organizacijama potencirali
na račun ostalih faktora, kao i da brojna saznanja nisu naučno
utemeljena
UVOD U MENADŽMENT
2.3. KVANTITATIVNA ŠKOLA MENADŽENTA
Nastala je 1939. godine kada se angažuju stručnjaci u iznalaženju i
korišćenju kvantitativnih metoda u rešavanju odbrane u Drugom
svjetskom ratu
Kasnije se rezultati operacionalnih istraživanja koriste i u ratnim
operacijama.
Posle rata menadžeri su uočili potrebu primjene kvantitativne
metode u rješavanju problema funkcionisanja organizacija.
Najpoznatije kvantitativne metode i modeli su:
- eksperimentalni modeli,
- linearno programiranje,
- teorije igara, informacija, odlučivanja,
- kontrola zaliha, vjerovatnoće, redovne kontrole, zamjene,
uzoraka, stimulacije, statističkog odlučivanja;
- simbolička logika.
UVOD U MENADŽMENT
Kvantitativna škola menadženta obuhvata tri oblasti:
- Menadžment nauka;
- Operativni menadžment;
- Menadžent informacionih sistema.
Menadžent nauka – istraživanja operacija ili kvantitativna analiza
koja omogućava donosiocu odluke da na kvantitativnim osnovama
izvrši izbor najbolje alternative;
Operativni menadžment – proces koji koristi kvantitativne metode
za poboljšanje produktivnosti i povećanje efektivnosti proizvodnje
roba i usluga;
Menadžment informacioni sistem – planira, obrađuje i prenosi
informaciju kako bi podržao mendžment funkcije i proces donošenja
i implementacije odluka. Ovaj sistem je integralni dio svake
menadžent funkcije u svim organizacijama i na svim nivoima.
UVOD U MENADŽMENT
2.4. Sistemska škola menadžmenta
Odrednice opšte teorije sistema našle su svoje mjesto i ulogu u
rješavanju problema mendžmenta iz sljedećih razloga:
- Sve pojave i procesi u prirodi i društvu su međusobno
povezani prema principima sistemnosti koje imaju
univerzalan karakter;
- Cjeline su uvijek veće od zbira svojih dijelova;
- Organizacioni sistemi se nalaze u permanentnoj interakciji sa
okruženjem;
- Svi sistemi imaju više nivoa i više ciljeva;
- Svi sistemi se nalaze u stalnom kretanju;
- Svi sistemi teže ekvilibrijumu (ravnoteži).
UVOD U MENADŽMENT
Sistemska škola menadžmenta promoviše brojna pravila i
principe, a najvažniji su:
1. Analiziranje karakteristika međusobnih veza koji se uspostavljaju
na relaciji organizacija – okruženje;
2. Vođenje računa o postojanju prioriteta;
3. Sve pojave i procesi u organizacijama su međusobno povezane i
uslovljene, a stepen složenosti veza i odnosa koji se uspostavljaju
unutar organizacije i na relaciji organizacija – okruženje, je veoma
visok i sve složeniji;
4. Značaj monitoringa istraživanja svih pojava i procesa u
organizacijama u skladu sa njihovom dinamičkom dimenzijom.
UVOD U MENADŽMENT
5. Potreba da su u svim organizacijama odgovarajući informacioni
sistemI;
6. Dezorganizacija – pojava koja je karakteristična za organizacione
sisteme, jer su oni vještački sistemi kao i da entropija organizacionih
sistema teži da stalno raste,
7. Sve organizacije svoju strukturu i funkcionisanje regulišu na
principima kola povratne sprege (samoregulaciona sprega,
upravljačka povratna sprega);
Sistemska škola menadžmenta je izvršila snažan uticaj na
menadžment kao teoriju i praksu.
UVOD U MENADŽMENT
SITUACIONA ŠKOLA MENADŽMENTA
Nastanak se vezuje za Fiedlerovu teoriju slučajnosti;
Isticanje uloge i značaja situacije u izboru upravljačke akcije;
U centru pažnje su:
- Istraživanje situacije u kojoj posluju organizacije;
- Definisanje upravljačkih akcija uz respektovanje performansi
situacije.
Performanse situacije – ukupnost faktora koji se moraju
respektovati
Naglašava se potreba da se svaka situacija analizira posebno, uz
upotrebu raznih tehnika kao što su: empirijska istraživanja,
eksperiment i multivarijaciona analiza.
Doprinosi:
- Uticala je na promjenu stavova o univerzalnosti principa
upravljanja
- Ukazala je na potrebu analiziranja odnosa između komponenti
okruženja i performansi organizacionih sistema
- Dala je određena rješenja koja se mogu efikasno primijeniti u
rješavanju upravljačkih problema
- Fleksibilnost menadžera u razmišljanju i delovanju.
UVOD U MENADŽMENT
Performanse situacije – ukupnost faktora koji se moraju
respektovati
Naglašava se potreba da se svaka situacija analizira posebno, uz
upotrebu raznih tehnika kao što su: empirijska istraživanja,
eksperiment i multivarijantna analiza.
Doprinosi:
- Uticala je na promjenu stavova o univerzalnosti principa
upravljanja;
- Ukazala je na potrebu analiziranja odnosa između komponenti
okruženja i performansi organizacionih sistema;
- Dala je određena rješenja koja se mogu efikasno primijeniti u
rješavanju upravljačkih problema;
- Fleksibilnost menadžera u razmišljanju i djelovanju.
UVOD U MENADŽMENT
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
1.Menadžeri su ličnost koje vrši menadžersku funkciju u
određenoj organizaciji;
2.Menadžeri obavljaju brojne poslove u organizacijama, koji
se utvrđuju na osnovu funkcija i uloga koje menadžeri
obavljaju u organizacijama;
3.Ključne funkcije menadžera u svim organizacijama su:
planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola;
4.U teoriji i praksi menadžmenta razvijena su dva
osnovna modela uloga koje menadžeri vrše u
organizacijama: Mincbergov i Adižesov model;
5.Prema Mincbergovom modelu sve uloge su svrstane u
tri grupe: Interpersonalne, Informacione i Uloge
odlučivanja.
UVOD U MENADŽMENT
6. Najznačajnije razlikovanje menadžera po hijerarhiji je na Top menadžere, Menadžere srednjeg i Menadžere nižeg nivoa, a prema prirodi posla na Generalne i Funkcionalne menadžere;
7. U evoluciji menadžmenta najkarakterističnije su faze Ranog i Modernog menadžmenta;
8. U teoriji menadžmenta najpoznatije škole menadžmenta su: Klasična, Bihejvioristička, Kvantitativna, Sistemska i Situaciona;
9. Pored navedenih škola postoje i brojni pristupi izučavanja menadžmenta: Menadžment prema ciljevima; Teorija Z; Upravljanje projektima; Transformacija organizacije; Organizacija koja uči i Strategija kao revolucija;
10. Najveći teorijski i praktični doprinos razvoju menadžmenta dali su Frederik Tejlor i Anri Fajol.
UVOD U MENADŽMENT
H V A L A N A P A Ž NJ I !
top related