pr nle membersecb - european parliament · ocjenama. također sam ostvario najbolji rezultat na...
Post on 18-Jan-2020
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
RR\1147704HR.docx PE618.217v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0056/2018
6.3.2018
IZVJEŠĆE
o preporuci Vijeća u vezi s imenovanjem potpredsjednika Europske središnje
banke
(N8-0053/2018 – C8-0040/2018 – 2018/0804(NLE))
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Roberto Gualtieri
PE618.217v02-00 2/31 RR\1147704HR.docx
HR
PR_NLE_MembersECB
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................................................ 3
PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS LUISA DE GUINDOSA .................................................................. 4
PRILOG 2.: ODGOVORI LUISA DE GUINDOSA NA UPITNIK ......................................... 6
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU ............................................................................. 31
RR\1147704HR.docx 3/31 PE618.217v02-00
HR
PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
o preporuci Vijeća u vezi s imenovanjem potpredsjednika Europske središnje banke
(N8-0053/2018 – C8-0040/2018 – 2018/0804(NLE))
(Savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. (N8-0053/2018)1,
– uzimajući u obzir članak 283. stavak 2. drugi podstavak Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, u skladu s kojim se Europsko vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-
0040/2018),
– uzimajući u obzir članak 122. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0056/2018),
A. budući da se Europsko vijeće pismom od 22. veljače 2018. savjetovalo s Europskim
parlamentom u vezi s imenovanjem Luisa de Guindosa na funkciju potpredsjednika
Europske središnje banke na mandat od osam godina, počevši od 1. lipnja 2018.;
B. budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku ocijenio kvalifikacije
predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 283. stavku 2.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije i nužne potpune neovisnosti ESB-a, u skladu
s člankom 130. Ugovora; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio
životopis kandidata kao i njegove odgovore na pismeni upitnik koji mu je upućen;
C. budući da je Odbor potom 26. veljače 2018. održao saslušanje kandidata u trajanju od
jednog sata i 15 minuta na kojem je on dao uvodnu izjavu i potom odgovarao na pitanja
članova Odbora;
D. budući da Parlament izražava zabrinutost u pogledu rodne ravnoteže, postupka odabira,
izbora trenutka imenovanja i političke neovisnosti te traži od Vijeća da otvori dijalog s
Parlamentom o tome kako poboljšati postupak za iduća imenovanja;
1. daje pozitivno mišljenje o preporuci Vijeća da se Luisa de Guindosa imenuje
potpredsjednikom Europske središnje banke;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskom vijeću, Vijeću i
vladama država članica.
1 SL L 67, 22.2.2018., str. 1.
PE618.217v02-00 4/31 RR\1147704HR.docx
HR
PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS LUISA DE GUINDOSA
Luis de Guindos Jurado
Ministar gospodarstva, industrije i konkurentnosti
Datum rođenja: 16. siječnja 1960.
OBRAZOVANJE
- prvostupnik znanosti ekonomije, CUNEF, Colegio Universitario de Estudios
Financieros – diplomirao s najvišim ocjenama
- Tecnico Comercial y Economista del Estado (državni ekonomist, javni ispit stupanj
„A”, najbolji rezultat)
PROFESIONALNA KARIJERA
Javni sektor
- ministar gospodarstva, industrije i konkurentnosti (od studenog 2016.), nadležan za
sljedeća područja: gospodarstvo i potpora poslovanju; međunarodni gospodarski odnosi;
makroekonomske analize; španjolska riznica; međunarodna trgovina i ulaganja;
istraživanje, razvoj i inovacije te industrija
- ministar gospodarstva i konkurentnosti (prosinac 2011. – studeni 2016.)
- državni tajnik za gospodarstvo (2002. – 2004.)
- tajnik vladinog Odbora za gospodarstvo (2002. – 2004.)
- glavni tajnik za gospodarsku politiku i politiku u području tržišnog natjecanja (2000. –
2002.)
- glavni direktor za gospodarsku politiku i politiku u području tržišnog natjecanja (1996.
– 2000.)
Posebna imenovanja:
- Član Vijeća Ecofin i Euroskupine te stalni gost na sastancima skupine G20
- guverner Europskog stabilizacijskog mehanizma (od 2012.), Međunarodnog
monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske investicijske banke, Europske banke za
obnovu i razvoj, Međuameričke razvojne banke, Afričke razvojne banke,
Srednjoameričke banke za gospodarsku integraciju, Azijske razvojne banke (od 2011.) i
Azijske banke za ulaganja u infrastrukturu (od 2017.)
- član Gospodarskog i financijskog odbora EU-a (2002. – 2004.)
- potpredsjednik Odbora EU-a za gospodarsku politiku (1996. – 2000.)
RR\1147704HR.docx 5/31 PE618.217v02-00
HR
- šef španjolskog izaslanstva u Vijeću Ecofin tijekom španjolskog predsjedanja EU-om
(2002.)
Privatni sektor
- direktor poslovne škole IE i PwC centra za financijski sektor (ožujak 2010. – prosinac
2011.)
- PricewaterhouseCooper, nadležan za financijske usluge (prosinac 2008. – prosinac
2009.)
- Nomura Securities, glavni direktor (rujan 2008. – prosinac 2008.)
- Lehman Brothers, glavni direktor za područje Pirenejskog poluotoka (travanj 2006. –
rujan 2008.)
- AB Asesores, glavni direktor (1988. – 1996.)
- član upravnog odbora: Endesa S.A., Endesa Chile, Unedisa, Logista i BMN.
PE618.217v02-00 6/31 RR\1147704HR.docx
HR
PRILOG 2.: ODGOVORI LUISA DE GUINDOSA NA UPITNIK
A. Životno i radno iskustvo
1. Istaknite glavne aspekte Vaših stručnih vještina u monetarnim, financijskim i
poslovnim pitanjima te glavne aspekte Vašeg europskog i međunarodnog iskustva.
Prvostupnik sam znanosti ekonomije i poslovanja pri CUNEF-u i diplomirao sam s najvišim
ocjenama. Također sam ostvario najbolji rezultat na javnom ispitu za državnog ekonomista i
stručnjaka u području trgovine. Moje akademsko obrazovanje usmjereno je na monetarna,
financijska, gospodarska i poslovna pitanja.
Osim toga, obavljao sam nekoliko dužnosti kao javni službenik, među ostalim na mjestu
glavnog tajnika za gospodarska pitanja i glavnog tajnika za gospodarsku politiku i politiku u
području tržišnog natjecanja. Na tim funkcijama sudjelovao sam u izradi gospodarskih
politika koje su dovele do toga da je Španjolska ušla u monetarnu uniju ispunivši sve
zahtjeve.
Od 2011. sam ministar gospodarstva, industrije i konkurentnosti u Španjolskoj. Na tom sam
položaju nadležan za riznicu te za odjele koji se bave gospodarstvom i potporom poslovanju,
međunarodnim gospodarskim pitanjima, makroekonomskim analizama, međunarodnim
ulaganjima i trgovinom, istraživanjem, razvojem i inovacijama te industrijom.
Na tom sam položaju također pokrenuo temeljitu reformu španjolskog financijskog sektora
koja je obuhvaćala dokapitalizaciju i restrukturiranje sustava i druge mjere za jamčenje toga
da se sanacija banaka u budućnosti može provesti bez korištenja novaca poreznih obveznika.
Mnoge od tih mjera uspostavljene su preko programa financijske pomoći koji je Španjolskoj
odobrio Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Sve su te mjere omogućile ponovno
pravilno funkcioniranje financijskog sustava koji je glavni pokretač monetarne politike.
Kao ministar gospodarstva također sam predstavljao Španjolsku u Vijeću za ekonomske i
financijske poslove EU-a i u Euroskupini. U tim sam forumima doprinio izgradnji ekonomske
i monetarne unije.
Također sam stalni gost na sastancima skupine G20 i guverner Europskog stabilizacijskog
mehanizma, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske investicijske banke,
Europske banke za obnovu i razvoj, Međuameričke razvojne banke, Afričke razvojne banke,
Srednjoameričke banke za gospodarsku integraciju, Azijske razvojne banke i Azijske banke
za ulaganja u infrastrukturu.
Naposljetku, radio sam za nekoliko privatnih firmi povezanih s financijskim sektorom
(nadležan za financijske usluge u poduzeću PricewaterhouseCoopers, glavni direktor za
područje Pirenejskog poluotoka u poduzeću Lehman Brothers i glavni direktor u poduzeću
Nomura Securities, glavni direktor poduzeća AB Asesores) i akademskim sektorom (direktor
poslovne škole IE i PwC centra za financijski sektor).
Također sam bio član upravnog odbora u poduzećima Endesa S.A., Endesa Chile, Unedisa,
Logista i BMN.
2. Imate li poslovne ili financijske udjele ili druge obveze koje bi mogle biti u sukobu
s Vašim budućim dužnostima i postoje li osobni ili drugi relevantni čimbenici koje
Parlament treba uzeti u obzir prilikom razmatranja Vašeg imenovanja?
Ne, nemam poslovne udjele ili druge obveze koje bi mogle biti u sukobu s mojim budućim
RR\1147704HR.docx 7/31 PE618.217v02-00
HR
dužnostima. Imam samo osobni mirovinski plan i dionik sam u jednom otvorenom
uzajamnom fondu. U oba slučaja upravljačko društvo je Mutuactivos, investicijski ogranak
jednog osiguravajućeg društva. Ne posjedujem, ni izravno ni neizravno, nikakvu drugu
financijsku imovinu.
Također posjedujem kuću u južnoj Španjolskoj i 50 % stana u Madridu, te druge nekretnine
koje sam naslijedio od roditelja.
U pogledu drugih osobnih informacija koje bi mogle biti relevantne za položaj u ESB-u, moja
kćerka, koja ima 30 godina, radi kao mlađi analitičar rizika u jednoj španjolskoj banci koja
posluje sa stanovništvom. S druge strane, moj 26-godišnji sin radi u odjelu za ulaganja u
jednom osiguravajućem društvu.
3. Koji bi bili Vaši glavni ciljevi tijekom mandata u Europskoj središnjoj banci?
Držao bih se mandata koji je Europskoj središnjoj banci povjeren Ugovorom o Europskoj
uniji, a to znači održavanje stabilnosti cijena diljem europodručja te podržavanje opće
ekonomske politike u Uniji. Moj doprinos ESB-u obuhvaćat će sveobuhvatan i holistički
pristup prilikom donošenja odluka, kako bi se vodilo računa o učincima svih ekonomskih
politika koje su u međudjelovanju.
Kako bih ostvario te ciljeve, strogo ću se pridržavati glavnih vodećih načela ESB-a, tj.
neovisnosti i transparentnosti, jer bez njih ne bi bilo moguće u potpunosti provoditi
učinkovitu monetarnu politiku.
B. Monetarna politika ESB-a
4. Na koji bi način ESB trebao provoditi vlastitu monetarnu politiku u trenutnim
makroekonomskim uvjetima?
Ponajprije je potrebno voditi računa o tome da je ESB-ov mandat zajamčiti da srednjoročna
inflacija u europodručju bude ispod 2 %, ali blizu toj razini.
Usprkos oporavku koji je u tijeku u gospodarskoj aktivnosti diljem europodručja, to se još
nije odrazilo na porast srednjoročne inflacije, koja je i dalje slaba (ESB predviđa prosječnu
ukupnu inflaciju od 1,4 % 2018. i 1,5 % 2019.). Temeljni inflacijski pritisci i dalje su slabi, a
stagnacija tržišta rada ostaje značajna. Potrebno je još vremena kako bi se poboljšanja koja
smo primijetili na tržištima rada pretvorila u dinamičniji rast plaća. Nadalje, sadašnji izgledi
za inflaciju i dalje su u određenoj mjeri ovisni o poticajima izvanrednih mjera ESB-a. Zbog
tog je razloga opravdano stalno procjenjivanje ekonomskih i monetarnih uvjeta europodručja i
učinaka mjera koje su dosad primijenjene. Očekuje se da će ESB zadržati trenutačni smjer
monetarne politike sve dok temeljni inflacijski pritisci ne porastu i dok se u inflaciji ne
primijete dostatni znakovi postojane prilagodbe. Stoga bi ESB trebao biti spreman prilagoditi
svoje usmjerenje s obzirom na potrebe kako bi ispunio svoj mandat.
ESB mora također paziti na moguće neprimjereno gomilanje financijskih rizika u
trenutačnom okruženju s veoma niskim kamatnim stopama i blagim monetarnim i
financijskim uvjetima.
5. Koje je Vaše mišljenje o heterogenosti monetarnih uvjeta i pristupa kreditima
diljem europodručja i njezinom utjecaju na jedinstvenu monetarnu politiku ESB-a?
PE618.217v02-00 8/31 RR\1147704HR.docx
HR
Normalno je da svako monetarno područje koje je dovoljno veliko ima određeni stupanj
heterogenosti u ekonomskim strukturama diljem zemalja ili regija koje uključuje.
Europodručje nije iznimka.
ESB određuje svoje politike kako bi odgovarale cijelom europodručju. Ekonomska
heterogenost komplicira provedbu monetarne politike. Što su strukturna i ciklička
konvergencija jače, to je vjerojatnije da će monetarna politika biti primjerena za svaku državu
članicu. Ponekad je politika ESB-a preblaga za neke države članice, a prestroga za druge. To
je bio slučaj tijekom faze koja je prethodila krizi. Nagla smanjenja kamatnih stopa u nekim
zemljama nakon uvođenja eura dovela su do neodrživih širenja povezanih sa sve većim
neravnotežama koje su kasnije pogoršale krizu. U tom su kontekstu razlike u stopama rasta i
inflacije potaknute monetarnom politikom koja nije mogla biti prilagođena svima.
Heterogenost monetarnih uvjeta ovisi o mnogim čimbenicima, od kojih je glavni i dalje
različit ciklički položaj koji je uvjetovan različitim utjecajem financijske krize na svako
gospodarstvo i različitim ritmom oporavka. Osim toga, utjecaj imaju i specifični strukturni
čimbenici.
Tijekom krize dodatnu je poteškoću predstavljala interakcija između (a) razlika među
zemljama u pogledu fiskalnog položaja i stabilnosti nacionalnih bankarskih sektora i (b)
nedostatka prave fiskalne i bankovne unije. Sve je to dovelo do određene razine fragmentacije
diljem jurisdikcija, što je doista negativno utjecalo na prijenos jedinstvene monetarne politike.
U tom pogledu, neke od izvanrednih mjera ESB-a u kontekstu krize (poput programa tržišta
vrijednosnih papira, izravnih monetarnih transakcija ili programa transakcija dugoročnijeg
refinanciranja) dale su ključan doprinos rješavanju dijela te fragmentacije, koja se znatno
smanjila, što se očituje na primjer i u konvergenciji primijećenoj u troškovima financiranja
banaka i drugim financijskim uvjetima. Kao rezultat toga, monetarna je politika doprinijela
ublažavanju heterogenosti i pomogla svim gospodarstvima da izađu iz recesije i riješe se
deflacijskih pritisaka. Napredak prema bankovnoj uniji također je pomogao u tome da se
povezanost između banaka i država smanji.
Dugoročno će biti potrebni daljnji napori kako bi europodručje postalo optimalno valutno
područje, a to konkretno znači ubrzanje strukturnih reformi i izgradnja fiskalnog prostora za
povećanje kapaciteta svakog gospodarstva da se prilagodi asimetričnim šokovima i
promjenjivim monetarnim uvjetima. Povećanje integracije, osobito u financijskom sektoru,
doprinijet će smanjenju heterogenosti. U tim okolnostima gospodarstva će biti
sinkroniziranija i istovremeno spremnija za nošenje s negativnim šokovima čime se smanjuje
ukupni teret na monetarnu politiku.
6. Koje je Vaše stajalište o povećanju bilance ESSB-a zbog programa kupnje
vrijednosnih papira (APP)?
U kontekstu financijske i gospodarske krize ESB je srezao svoje ključne nominalne kamatne
stope na razine bliske onima njihove efektivne donje granice, ali to nije bilo dovoljno da bi se
inflaciju približilo željenom cilju. Zbog toga je bilo potrebno upotrijebiti i druge manje
konvencionalne mjere monetarne politike.
Jedna od njih je program kupnje vrijednosnih papira koji je osmišljen kako bi se povećala
bilanca Eurosustava i kako bi se suprotstavilo dezinflacijskim očekivanjima u kontekstu već
niskih kamatnih stopa. Program kupnje vrijednosnih papira bio je ključan u stabilizaciji
financijskih uvjeta diljem europodručja. Njime su se poboljšali financijski uvjeti koji su
relevantni za realno gospodarstvo kroz dva kanala. Prvo, tim su se kupnjama povećale cijene i
samim time smanjio se prinos kupljenih vrijednosnih papira. To je ulagače, uključujući banke,
RR\1147704HR.docx 9/31 PE618.217v02-00
HR
navelo da traže veće prinose tako da više pozajmljuju realnom gospodarstvu. Drugo, te su
mjere pokazale predanost ESB-a akomodativnom smjeru monetarne politike, ali su također
dovele do očekivanja da će ESB nastaviti s nižim kamatnim stopama u budućnosti. Zbog toga
je došlo do dodatnog pritiska za smanjenje dugoročnih kamatnih stopa koje su ključan
čimbenik u investicijskim odlukama kućanstava i poduzeća.
Velika bilanca Eurosustava samo je prirodna posljedica tog programa. Bilanca ESB-a
otprilike se učetverostručila tijekom posljednjeg desetljeća.
Kako se inflacija prilagođava razinama sukladnima s mandatom stabilnosti cijena, ESB će
trebati razmotriti koliko velika treba biti njegova bilanca u budućnosti, kojom se brzinom
treba približavati željenoj veličini i koji je njezin optimalan sastav.
7. Što smatrate prikladnim rokom za kraj programa kupnje vrijednosnih papira?
Kao što sam već naveo, program kupnje vrijednosnih papira primijenjen je kao odgovor na
izvanredne okolnosti, ali kako se okolnosti mijenjaju na bolje, ESB bi se trebao postupno
vratiti konvencionalnijoj politici. Međutim, teško je postaviti konkretne rokove za okončanje
tog programa.
Upravno vijeće ESB-a u svojem je priopćenju jasno navelo da će se neto kupnja vrijednosnih
papira nastaviti trenutnim mjesečnim ritmom od 30 milijardi EUR do kraja rujna ove godine
ili i nakon toga ako bude potrebno. O smjeru programa kupnji nakon tog razdoblja ESB će
morati odlučiti kad za to dođe vrijeme, na temelju prevladavajućih izgleda za inflaciju u tom
trenutku i procjene Upravnog vijeća o odgovarajućoj razini monetarnog poticaja potrebnog
nakon toga. Međutim, treba napomenuti da se očekuje da će ESB, kad neto kupnja završi,
nastaviti reinvestirati iznose glavnica po dospijeću sve dok je to potrebno. Gledajući dalje u
budućnost, postupak normalizacije monetarne politike trebao bi se voditi procjenom smjera
monetarne politike koji je potreban za ispunjenje mandata ESB-a u pogledu stabilnosti cijena.
8. Kako ćete zajamčiti transparentnost u pogledu provedbe programa kupnje
vrijednosnih papira?
Transparentnost je važno pitanje za ESB još od početka programa kupnje vrijednosnih papira.
Komunikacija prema vani ključna je podrška za kontinuiranu neometanu provedbu kupnje
vrijednosnih papira. Usprkos složenoj decentraliziranoj provedbi, napori za jamčenje
transparentnosti moraju biti prioritet. U biti, transparentnost je poželjna kvaliteta svake
vladine politike. Smatram da je ESB bio veoma transparentan u pogledu provedbe programa
kupnje vrijednosnih papira. Parametri programa jasno su navedeni, kao na primjer zahtjev za
raspodjelu kupnji diljem jurisdikcija u skladu s ključem kapitala. Nadalje, ESB pruža
pravovremene i detaljne informacije o različitim aspektima programa (tj. tjedna konsolidirana
financijska bilanca, mjesečna izvješća o udjelu u svakom od četiri programa kupnje
vrijednosnih papira, mjesečne i kumulativne kupnje prihvatljive imovine po zemlji u okviru
programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP), itd.).
Općenito, ta je razina transparentnosti u najmanju ruku usporediva s onom drugih velikih
središnjih banaka u pogledu njihovih programa kupnje vrijednosnih papira velikog razmjera.
Nadalje, trenutnim se sustavom uspostavlja prava ravnoteža, njime se jamči transparentnost i
osigurava kompatibilnost s potrebnom fleksibilnosti u provedbi programa kako bi se
maksimizirala učinkovitost i obeshrabrila tržišna arbitraža. Na primjer, kupnje ne moraju
pratiti ključeve kapitala u određenom trenutku, ali cjelokupni skup svih udjela se doista
temelji na ključevima kapitala.
PE618.217v02-00 10/31 RR\1147704HR.docx
HR
U svakom slučaju, komunikacija politike prema vani ključan je dio osmišljavanja
instrumenta. Zbog toga se o svakom aspektu povezanom s time što objaviti i koliko često,
treba raspraviti u Upravnom vijeću i postignuti dogovor oko toga.
9. Koji su uvjeti koje treba uspostaviti za upravljanje povećanjem kamatne stope bez
negativnih učinaka na države i tržišta?
Ponajprije, važno je istaknuti da je ESB, kako bi mogao ispuniti svoj mandat, potpuno
neovisan u pogledu osmišljavanja i provedbe svojih politika i instrumenata. Kao što su
nedavno istaknuli neki članovi Upravnog odbora ESB-a, kad bude započeo postupak
normalizacije monetarne politike, što uključuje povećanje kamatnih stopa, trebat će
zadovoljiti dvije ključne premise. Prvo, postupak će trebati biti predvidljiv i transparentan
kako bi se zajamčila neometana komunikacija s tržišnim sudionicima. Drugo, trebat će se
provoditi postupno i biti razmjeran prevladavajućim izgledima za inflaciju.
Države nisu u načelu drugačije od drugih tržišnih sudionika. Njihova je dužnost pripremiti se
na moguće promjene u monetarnoj politici i prilagoditi se njima. Nije dužnost ESB-a da
osmisli politike kojima će se olakšati izdavanje javnog duga. Izdavatelji državnih obveznica
smanjuju svoje potrebe za izdavanjem i povećavaju prosječno trajanje izdavanja već nekoliko
godina, što će u tom scenariju poboljšati otpornost njihovog kamatnog opterećenja. Vlade bi
također trebale iskoristiti dobre gospodarske uvjete kako bi obnovile fiskalne rezerve i
pripremile svoja gospodarstva da bolje izdrže buduće šokove, poput povećanja kamatnih
stopa. U konačnici, kamatne stope neće zauvijek ostati ovako niske.
Smjernice buduće politike, kako se trenutno primjenjuju u europodručju, SAD-u, Ujedinjenoj
Kraljevini i Japanu, važan su korak u pripremi tržišta na povećanje kamatnih stopa.
Budućnosnice su jako likvidne, što omogućuje subjektima na tržištu da prilično točno izraze
svoja očekivanja. Svako bi povećanje, u pravilu, trebalo biti postupno i predviđeno na tržištu.
Ukratko, način na koji se odluke trenutno provode i komuniciraju dobro priprema tržište za
normalizaciju monetarne politike.
10. Kako smatrate da ESB može doprinijeti gospodarskom rastu i potpunoj
zaposlenosti, a da se pritom u cijelosti pridržava svog primarnog cilja održavanja
stabilnosti cijena? Koje su, prema Vašem mišljenju, dodatne mjere monetarne politike
koje bi doprinijele pozitivnim učincima monetarne politike na realno gospodarstvo?
Važno je imati na umu da je postizanje stabilnosti cijena eksplicitni mandat ESB-a. Jamčenje
relativno niskih i stabilnih razina inflacije najbolji je doprinos koji monetarno tijelo može dati
gospodarskom rastu. Istovremeno, za postizanje stabilne inflacije ključno je zajamčiti da
gospodarski rast ne odstupa previše od svojeg potencijalnog rasta. Međutim, to bi se trebalo
ticati subjekata u središnjim bankama samo u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje
stabilnosti cijena.
Postoje brojni dokazi o tome da dugoročno ne postoji negativna korelacija između inflacije i
rasta. Kao što sam rekao, stabilnost cijena je preduvjet za postojani rast. Međutim, ta se
negativna korelacija može pojaviti u kratkom roku, osobito tijekom recesija. U tom se
kontekstu ESB fokusira na stabilnost cijena te je na taj način i uz upotrebu dostupne
fleksibilnosti, uvođenjem cijelog niza nekonvencionalnih mjera politike za odgovaranje na
nedavnu krizu, doprinio sprečavanju toga da gospodarstvo krene u deflaciju. Izgleda da je
paket mjera koje je ESB primijenio od 2012. bio dovoljan da bi se podržala stabilnost cijena i
gospodarski oporavak. Čvrsti dokazi toga jesu smanjenje kreditnih spreadova javnog duga te
konvergencija kamatnih stopa koje kreditne institucije naplaćuju malim i srednjim
RR\1147704HR.docx 11/31 PE618.217v02-00
HR
poduzećima. Ta konvergencija ne bi bila moguća bez poboljšanja u financijskom nadzoru,
jačanja likvidnosti i kapitalnih pozicija banaka te strukturnih reformi poduzetih u mnogim
državama europodručja tijekom posljednjih godina. Nadalje, financijska stabilnost također je
preduvjet za održiv rast. Koliko je efektivni nadzor ESB-a spriječio daljnje financijske
nestabilnosti, toliko je i doprinio rastu i zapošljavanju. Na taj je način ESB također znatno
doprinio postizanju svojih sekundarnih ciljeva.
Mjere politike ESB-a koje su trenutno na snazi čine se prikladnima u pogledu trenutnih
izgleda za inflaciju i željenog smjera monetarne politike. Kad je riječ o budućim mjerama, o
tome će se trebati odlučiti na temelju prevladavajućih izgleda za inflaciju i općih ekonomskih
i financijskih uvjeta u europodručju.
11. Koje je Vaše stajalište o rizicima povezanima s programom kupnje vrijednosnih
papira korporativnog sektora? Vidite li moguće učinke narušavanja tržišnog natjecanja
unutar jedinstvenog tržišta? Na koji način mislite da je moguće minimizirati eventualne
učinke narušavanja koje može imati program kupnje vrijednosnih papira
korporativnog sektora? Smatrate li da bi tim programom trebalo obuhvatiti ciljeve iz
Pariškog sporazuma i ciljeve održivog razvoja?
Smatram da je program kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora bio jako uspješan u
poboljšavanju pristupa poduzeća financiranju, ne samo izravno za velike korporacije čije su
obveznice obično prihvatljive za kupnju u okviru programa kupnje vrijednosnih papira
korporativnog sektora, već i neizravno za sva poduzeća i druge segmente tržišta, osobito mala
i srednja poduzeća koja nemaju pristup tržištima obveznica. Povoljni uvjeti na tržištu
obveznica imaju pozitivne učinke prelijevanja na mala i srednja poduzeća, na primjer tako što
se velike korporacije navodi da se u većoj mjeri oslanjaju na financiranje obveznicama, čime
se u bilancama banaka pruža više prostora za davanje zajmova malim i srednjim poduzećima.
Programom kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora povećala se stoga učinkovitost
prijenosa monetarne politike putem bankovnog sustava izravnim smanjenjem troškova
financiranja temeljenih na tržištu koje snose nefinancijske korporacije.
Međutim, ESB će trebati ostati oprezan u pogledu mogućeg gomilanja neravnoteža i rizika u
određenim segmentima tržišta korporativnog duga kao rezultat veoma blagih financijskih
uvjeta.
Kako bi se spriječili potencijalni učinci narušavanja koje program kupnje vrijednosnih papira
korporativnog sektora može imati na tržišno natjecanje unutar jedinstvenog tržišta, ESB
primjenjuje određene mjere ublažavanja na likvidnost primarnog i sekundarnog tržišta.
Njegovim sudjelovanjem u kupnjama na primarnom tržištu postiže se ravnoteža između cilja
programa i potrebe da se zajamči adekvatno funkcioniranje tržišta. Slično tome, prilikom
kupnje na sekundarnom tržištu ESB vodi računa o oskudici specifičnih dužničkih
instrumenata i općim tržišnim uvjetima kako ne bi narušio cijene i likvidnost. Nadalje,
kupnjama se na proporcionalan način odražavaju sva prihvatljiva nedospjela izdanja, a tržišna
kapitalizacija pritom pruža ponder za svaku jurisdikciju izdavanja.
U pogledu ciljeva iz Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja treba prije svega prihvatiti
da su održivi razvoj i zaštita okoliša ciljevi koje je EU utvrdio u primarnom zakonodavstvu.
Stoga je potpora iz Eurosustava zajamčena, pod uvjetom da se njome u potpunosti poštuje
primarni cilj ESB-a u pogledu srednjoročne stabilnosti cijena. U tom je području važno voditi
računa o tekućem radu na održivim financijama u različitim europskim i međunarodnim
forumima. Na primjer, EU-ova Stručna skupina na visokoj razini o održivim financijama
nedavno je objavila izvješće, koje je predstavljeno na Vijeću Ecofin u veljači 2017., u kojem
PE618.217v02-00 12/31 RR\1147704HR.docx
HR
je iznijela prijedloge koji obuhvaćaju razvoj taksonomije i sustava označivanja za zelene
obveznice i zelene izloženosti i o kojima će se voditi računa u nadolazećem akcijskom planu
Komisije. Inicijative pokreću i skupina G20 u okviru studijske skupine za zeleno financiranje
i Odbor za financijsku stabilnost u okviru radne skupine o objavljivanju financijskih podataka
povezanih s klimatskim pitanjima u cilju boljeg otkrivanja rizika povezanih s klimatskim
pitanjima i poticanja boljeg razumijevanja o tome bi li se te rizike moglo bolje integrirati u
regulatorne okvire i okvire upravljanja rizicima. Te inicijative treba dodatno razraditi i
podrška ESB-a bit će važna. Pod uvjetom daljnjeg napredovanja, te bi inicijative mogle ESB-
u pružiti sredstva pomoću kojih bi mogao voditi računa o okolišnim pitanjima prilikom kupnji
(na primjer uzimajući u obzir navedenu taksonomiju). Međutim, prije nego što zelene
čimbenike uvrsti u svoj okvir monetarne politike, ESB bi se trebao pažljivo uhvatiti u koštac
sa svim rizicima u pogledu financijske stabilnosti koji bi bili rezultat razmatranja kriterija koji
nisu kreditni rizik i koji možda nisu opravdani iz bonitetne perspektive.
12. Kako procjenjujete trenutno povećanje udjela programa kupnje vrijednosnih
papira korporativnog sektora na primarnom tržištu i istovremeno trenutno smanjenje
udjela programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnom tržištu?
Ponajprije, ta su dva programa pokrenuta u različitim uvjetima. Stoga, dok se program kupnje
vrijednosnih papira korporativnog sektora provodi na oba tržišta, program kupnje
vrijednosnih papira javnog sektora provodi se samo na sekundarnom tržištu jer ESB u skladu
s člankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne smije kupovati državne
obveznice na primarnom tržištu.
Relativno velik udio programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora na
primarnom tržištu prirodna je posljedica načina na koji je program osmišljen, jer se njime
potiču nova izdavanja. No program je osmišljen i kako bi se njime osiguralo da Eurosustav
kupi relativno mali udio novih izdavanja (konkretno, ne više od 30 % svakog izdavanja) kako
bi se osiguralo neometano funkcioniranje tržišta.
Što se tiče programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora, smanjenje njegova udjela u
aktivnostima sekundarnog tržišta posljedica je nedavnog smanjenja mjesečnog cilja neto
kupovine u okviru programa kupnje vrijednosnih papira sa 60 milijardi EUR na 30 milijardi
EUR. Većina tog smanjenja je koncentrirana u dijelu programa kupnje vrijednosnih papira
namijenjenom za kupnju vrijednosnih papira javnog sektora, čime se odražava nedavni razvoj
u pogledu relativne opskrbe obveznica javnog sektora u odnosu na druge prihvatljive
vrijednosne papire.
13. Koje je Vaše stajalište o provedbi hitne likvidnosne pomoći? Što bi se moglo
poboljšati u postupku donošenja odluka o hitnoj likvidnosnoj pomoći?
Financijska stabilnost nužan je preduvjet za adekvatan prijenos monetarne politike.
Nacionalne središnje banke mogu se odlučiti pružati hitnu likvidnosnu pomoć solventnim
financijskim institucijama koje imaju privremene probleme s likvidnošću, izvan uobičajenih
operacija monetarne politike Eurosustava.
Hitna likvidnosna pomoć pruža se pod nadležnošću nacionalnih središnjih banaka, uz njihov
trošak i rizik, i to samo solventnim institucijama. Nacionalne središnje banke mogu odlučiti o
odobrenju hitne likvidnosne pomoći određenoj instituciji, o kolateralu koji će se zahtijevati i o
drugim mjerama kontrole rizika koje će trebati uspostaviti.
Međutim, diskrecijsko pravo nacionalnih središnjih banaka ograničava Upravno vijeće ESB-a
koje može zabraniti, ograničiti ili uvjetovati operacije hitne likvidnosne pomoći ako otkrije da
RR\1147704HR.docx 13/31 PE618.217v02-00
HR
one ometaju ciljeve i zadaće ESSB-a. Što je veća zatražena hitna likvidnosna pomoć, veći je i
nadzor koji provodi Upravno vijeće. Okvirom hitne likvidnosne pomoći također je predviđena
fleksibilnost za odgovaranje na specifične hitne slučajeve ili za sprečavanje potencijalnih
sistemskih posljedica: Upravno vijeće može odlučiti ne suprotstaviti se pružanju hitne
likvidnosne pomoći određenim bankama do određenog praga i unutar unaprijed utvrđenog
roka.
Pružanje hitne likvidnosne pomoći bilo je ključno u provedbi monetarne politike Eurosustava,
osobito tijekom krize. To je doprinijelo financijskoj stabilnosti i bilo protuteža negativnim
učincima u pogledu povjerenja te se na taj način doprinijelo prijenosu monetarne politike, u
skladu s mandatom ESB-a.
Pravila su jasna u tom pogledu. Kreditna institucija mogla bi imati pristup hitnoj likvidnosnoj
pomoći ako je solventna i ima dovoljno dostupne imovine kojom zajamčiti da će se pruženi
novac nadoknaditi kako središnja banka, te u konačnici sami građani, ne bi pretrpjela štetu.
Postupak donošenja odluka je transparentan. ESB je prošle godine objavio „Sporazum o
hitnoj likvidnosnoj pomoći”. On sadrži sve pojedinosti postupka: od definicije solventnosti
banke do podjele odgovornosti između nacionalne središnje banke koja daje zajam i Europske
središnje banke koja mu se ne protivi.
14. Trebamo li se brinuti zbog trenutnih razina neravnoteža u sustavu TARGET2?
Neravnoteže u sustavu TARGET2 danas imaju puno drugačije značenje od onih iz 2011. i
2012. godine. Tada se, što se kasnije pokazalo krivim, dovodio u pitanje kontinuitet
ekonomske i monetarne unije. U tom je kontekstu postojala zabrinutost da zemljama s
deficitom tekućeg računa prijeti devalvacija, a u slučaju zemalja sa suficitom smatralo se da
postoji određena vjerojatnost revalvacije te je stoga racionalni odgovor tržišta bio bijeg
kapitala iz takozvane periferije u Njemačku.
Povećanje salda sustava TARGET2 od kraja 2014. razlikuje se od prethodnog slučaja
povećanja salda. Provedba programa kupnje vrijednosnih papira narušava signale koje šalju
neravnoteže sustava TARGET2 i može dovesti do pogrešnih tumačenja. Poznato je da su neke
od tih neravnoteža sustava TARGET2 mehaničke prirode, povezane s načinom na koji se
provode kupnje u okviru programa kupnje vrijednosnih papira. Povećanje vjerovničkog
položaja Bundesbanke objašnjava se statusom Frankfurta kao financijskog centra i statusom
Bundesbanke kao druge ugovorne strane sustava TARGET2. Ukratko, smatram da trenutne
neravnoteže sustava TARGET2 nisu nešto čime bi se trebali zabrinjavati. U korist tome ide i
činjenica da cijene imovine ne odražavaju nikakve probleme, što je pak bio slučaj tijekom
krize državnog duga 2011. i 2012. godine.
U svakom slučaju, važno je da ESB nastavi pomno promatrati saldo sustava TARGET2 i
širok niz pokazatelja koji pružaju informacije o razinama tržišnog stresa, kao što to čini
trenutno.
15. Koji su rizici za monetarnu stabilnost povezani s razvojem virtualnih valuta poput
bitcoina? Koju bi ulogu po Vama trebao imati ESB u pogledu virtualnih valuta?
Započet ću s očitim: teško je danas predstaviti bitcoin i druge kriptovalute kao zamjenu za
novac koji izdaju središnje banke. Te su valute problematične iz nekoliko razloga, većinom
povezanih s ranom fazom provedbe tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije
transakcija (DLT). Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i dalje je
relativno neučinkovita, brzina transakcija ograničena, a stalno dotjerivanje tehnoloških
PE618.217v02-00 14/31 RR\1147704HR.docx
HR
konfiguracija dosad je proizvelo gotovo 900 različitih valuta. Osim toga, bitcoin i glavne
ostale takozvane alternativne valute koncentrirane su u rukama nekoliko subjekata što,
zajedno s malom likvidnošću, stvara veoma nestabilno okruženje koje teži špekulativnim
mjehurima i pucanju tih mjehura. Stoga, kriptovalute danas ne mogu na održivi način
izvršavati iste funkcije kao i novac (sredstvo za plaćanje, obračunska jedinica i sredstvo
očuvanja vrijednosti).
Privatno izdane digitalne valute mogu u određenom trenutku postati izazov za središnje
banke. To bi, u načelu, bili isti izazovi koje predstavlja prisutnost konkurentne strane valute.
U globalnoj ekonomiji natjecanje između valuta ima kao posljedicu to da se preko ponude i
potražnje utvrdi ravnotežna cijena, devizni tečaj, čime se odražava relativna korisnost valuta.
Govoreći općenito, ako bi se prisutnost jedne privatne valute ili više njih značajno povećala,
monetarna politika bila bi zahvaćena time na jednak način kao i bilo kojom drugom valutom.
Središnja banka (kao i regulatori i nadzorne agencije) trebala bi pratiti devizne tečajeve,
sustave plaćanja tih valuta, financijska tržišta imovine denominirane u tim novim valutama i
međupovezanosti između tržišta i tržišnih sudionika te tradicionalnog financijskog sustava.
Taj bi nadzor bio potreban kako bi se zajamčila djelotvornost monetarnih impulsa, kao i
integritet platnih sustava i financijskih tržišta, kako bi se održala financijska stabilnost i kako
bi se sustav izoliralo od šokova. Nadalje, nova tržišta digitalnih valuta i plaćanja digitalnim
valutama trebala bi podlijegati svim propisima o sprečavanju pranja novca i suzbijanju
financiranja terorizma i o zaštiti ulagača.
Za sad kriptoimovina ne predstavlja ozbiljan rizik za financijsku stabilnost, što je istaknuo i
Odbor za financijsku stabilnost, s obzirom na ograničen obujam i međupovezanost. U
budućnosti bi kriptoimovina mogla utjecati na financijsku stabilnost ako joj se poveća obujam
i međupovezanost s financijskim sektorom.
U konačnici, središnje bi banke mogle primijeniti tehnologiju decentraliziranog vođenja
evidencije transakcija na kojoj se temelji bitcoin u cilju izdavanja državnih digitalnih valuta.
Digitalni novac mogao bi središnjim bankama pomoći da zadrže kontrolu nad monetarnim
mehanizama, ali bi mogao imati bitnih posljedica na fragmentarno bankarstvo što bi trebalo
dalje proučiti.
Za reguliranje digitalnih valuta nadležni su financijski regulatori diljem svijeta. Osim tih
dugoročnih aspekata monetarne politike, ESB bi trebao pratiti razvoje događaja u pogledu
kriptovaluta i međupovezanost između tradicionalnog financijskog sustava i tih tržišta. Dok
su obujmi tržišta relativno mali i dok se financijske institucije ne bave tom riskantnom
imovinom, ESB ne treba intervenirati, ali mora pratiti situaciju zbog mogućeg utjecaja na
financijsku stabilnost i upozoriti sve dionike o postojećim rizicima.
16. Kako procjenjujete interakcije između platnih sustava i monetarne politike? Koja
bi trebala biti uloga ESB-a, kao središnje banke izdavanja, u nadzoru nad središnjim
drugim ugovornim stranama?
Platni sustavi ključni su za provedbu monetarne politike. Središnja banka ovisi o sigurnom i
učinkovitom platnom sustavu koji je preduvjet za neometan prijenos monetarne politike i
očuvanje financijske stabilnosti. Stoga je jedan od osnovnih zadataka Eurosustava promicanje
nesmetanog funkcioniranja platnih sustava (članak 127. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju
EU-a), a nadzor ESB-a usmjeren je na zaštitu prijenosnih kanala za monetarne politike. Ako
protok sredstava među tržišnim sudionicima ne prolazi neometano, može doći do
nekontroliranog ponašanja kamatnih stopa što može utjecati na njihovo nastajanje. U tom
pogledu, disfunkcionalan platni sustav šteti monetarnoj politici. Nadalje uspostavljanje
RR\1147704HR.docx 15/31 PE618.217v02-00
HR
sustava TARGET2 pružilo je Eurosustavu platni sustav na razini EU-a koji se koristi za
namirivanje operacija središnje banke. Taj je sustav postao ključan instrument za provedbu
monetarne politike za Eurosustav te je pomogao stvaranju jedinstvenog novčanog tržišta
unutar europodručja.
Kad je riječ o ulozi ESB-a kao središnjoj banci izdavanja u pogledu nadzora nad središnjim
drugim ugovornim stranama, predviđeno je da se tekućom revizijom Uredbe o infrastrukturi
europskog tržišta (EMIR) odgovori na potrebu ESB-a da ima adekvatne ovlasti za propisno
praćenje mogućih rizika koji proizlaze iz središnjih drugih ugovornih strana za provedbu
monetarne politike i funkcioniranje platnih sustava. Prijedlogom se među ostalim predviđa
jačanje uloge središnjih banaka EU-a u regulatornom okviru. Jačanje je potrebno kao prvo
zbog stalnog rasta središnjeg poravnanja i koncentracije financijskog rizika u središnjim
drugim ugovornim stranama, što povećava potencijalne negativne učinke koje središnje druge
ugovorne strane mogu imati na provedbu monetarne politike, a kao drugo zbog toga što
povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a podrazumijeva da bi se velik dio aktivnosti
poravnanja denominiranih u eurima u budućnosti mogao obavljati izvan EU-a.
17. Koji su rizici za financijsku stabilnost povezani s Brexitom?
Utjecaj Brexita ovisit će o karakteristikama budućih odnosa između Ujedinjene Kraljevine i
EU-a. S obzirom na to da nije jasno kako će se završiti pregovori, trebali bi biti spremni na
sve mogućnosti, uključujući mogućnost neuređenog izlaska Ujedinjene Kraljevine. Jasno je
da bi prijelazni sustav sukladan sa smjernicama Europskog vijeća iz prosinca olakšao
tranziciju. Međutim, i dalje vlada nesigurnost u pogledu čitavog procesa.
Sa stajališta europskih tržišta financijskih usluga, ako bi obujam poslovanja kojim se trguje u
Londonu bio fragmentiran i ako bi se izvršavao u jednom europskom ili međunarodnom
tržištu ili više njih, posljedice bi bile sljedeće:
fragmentacija bi podrazumijevala privremene strukturne troškove za tržište kapitala EU-a
zbog gubitka ekonomija razmjera i mreža, smanjene likvidnosti i dubine tržišta. Međutim,
dugoročno bi se ti troškovi smanjili jer bi tržišta koja zamjenjuju London postala dublja.
Jake prekogranične veze između Ujedinjene Kraljevine i EU-a u pružanju financijskih usluga
znače da bi u ekstremnom slučaju neuređenog Brexita moglo doći do znatnih rizika za
financijsku stabilnost. Jedno od područja koja izazivaju zabrinutost jesu ugovori o OTC
izvedenicama i ugovori o osiguranju. Osobito u pogledu središnjih drugih ugovornih strana
prijelaz stvara nesigurnost jer se ne može pretpostaviti da će članovi novih klirinških kuća biti
u stanju uravnotežiti ponudu i potražnju bez prekida. Postojeće transakcije i nove transakcije
tržišta eura moraju provesti središnje druge ugovorne strane koje je EU odobrio ili koje
priznaje ili se moraju prebaciti na njih i na taj način zamijeniti one koje su postojale prije. To
je složen postupak za koji je potrebno vrijeme. Općenitije, postoji zabrinutost i u pogledu
prijelaza na nova pravila/pravne standarde.
Međutim, nekoliko mjera može ublažiti nesigurnost povezanu s tim prijelazom: rane
obavijesti o budućem okviru, privremena odobrenja, mehanizmi važenja ranije potpisanih
ugovora i/ili određeno razdoblje za zamjenu svih ugovora. Sve su to mjere koje bi doprinijele
uređenom prijelazu.
Mnogo ovisi o strateškim odlukama banaka koje najviše djeluju na tim tržištima. Ključno je
da se dotični subjekti pravovremeno pripreme za hvatanje u koštac s frikcijama tijekom
prijelaza i da se prilagode na sve moguće buduće scenarije.
I ESB i nacionalne središnje banke trebali bi biti spremni za suočavanje s tim prijelazom i
preseljenjem financijskih subjekata iz Ujedinjene Kraljevine. Nužni su jasni kriteriji o načinu
PE618.217v02-00 16/31 RR\1147704HR.docx
HR
na koji treba postupati s tim subjektima (tj. validacija unutarnjih modela koje su koristili u
Ujedinjenoj Kraljevini), a nadzornici bi trebali osigurati da ti preseljeni subjekti nisu samo
fiktivna poduzeća koja sve svoje djelatnosti i resurse i dalje drže u Ujedinjenoj Kraljevini.
Uz odgovarajuće pripreme za taj prijelaz ne bi trebalo biti dugoročnih posljedica za
financijsku stabilnost i gospodarstvo europodručja.
18. Na koji bi se način moglo poboljšati okvir gospodarskog upravljanja, a osobito
njegovu provedbu?
U valutnoj uniji države članice odustaju od važnih stabilizacijskih alata. To bi trebalo
kompenzirati jačanjem drugih mehanizama kako bi se spriječilo i apsorbiralo šokove.
Kao prvo, financijska tržišta redistribuiraju rizike u monetarnoj uniji i povećavaju
podjelu rizika u privatnom sektoru. Cilj dovršenja bankovne unije i unije tržišta
kapitala jest postizanje integriranih financijskih tržišta kojima se osigurava učinkovita
dodjela resursa diljem ekonomske i monetarne unije. Njihovo bi dovršenje trebalo biti
prioritet.
Kao drugo, ključno je povećati otpornost pojedinačnih gospodarstava i spriječiti
razlike u konkurentnosti među članovima ekonomske i monetarne unije jer to dovodi
do neodrživih neravnoteža. Za to je potreban jak i funkcionalan okvir gospodarskog
upravljanja kojim se jamči financijska stabilnost. Strukturne reforme važne su kako bi
se osigurala konvergencija u EU-u, ali su još važnije za zemlje koje dijele valutu i za
neometano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.
Države članice trebaju biti svjesne toga da biti dio monetarne unije zahtijeva veću
koordinaciju gospodarskih politika, u skladu s većim stupnjem integracije.
Kriza je dokazala da su stabilnost cijena koju pruža ESB zajedno s javnim financijama
koordiniranima putem Pakta o stabilnosti i rastu nedovoljni za jamčenje financijske stabilnosti
u europodručju. Gomilanje neravnoteža može ugroziti financijsku stabilnost i spriječiti
mehanizme prijenosa monetarne politike. Zbog toga su poduzete znatne reforme
gospodarskog upravljanja europodručjem: osim poboljšanja Pakta o stabilnosti i rastu i veće
proračunske koordinacije uspostavljen je okvir za nadzor i ispravljanje makroekonomskih
neravnoteža. Postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže osmišljen je za praćenje
gomilanja neravnoteža i pokretanje korektivnih mjera kad je to potrebno. Uz to, europskim se
semestrom od država članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere kako bi odgovorile na
glavne izazove te se nastoji koordinirati provedba strukturnih reformi.
Sve su te reforme bile nužne i korisne za gospodarsko upravljanje, ali posao u tom pogledu
nije gotov.
U fiskalnim politikama sve se više poziva na to da se pojednostave fiskalna pravila
kako bi se zajamčilo veće vlasništvo te da provedba dogovorenih pravila bude
transparentna i dosljedna. Ono što je važno jest da se Paktom o stabilnosti i rastu
osigura da države članice pripreme fiskalne rezerve tijekom dobrih vremena.
Dogovorena fiskalna pravila potrebno je potom odlučno provesti jer će inače kad dođe
iduća kriza države članice ponovno biti ugrožene s obzirom na ograničeni fiskalni
prostor koji je dostupan u ovom trenutku.
Uz to, može se poboljšati postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže kako bi
postao pravi instrument za rano upozoravanje o gomilanju neravnoteža koji pokreće
korektivnu mjeru.
RR\1147704HR.docx 17/31 PE618.217v02-00
HR
Potrebno je poboljšati i provedbu strukturnih reformi. Države članice trebale bi
preuzeti potpuno vlasništvo nad reformama koje su potrebne za odgovaranje na
neravnoteže i preuzeti vlastite pojedinačne odgovornosti.
Države članice trebaju ispuniti svoje obveze, a europski semestar treba pružiti okvir za
prikladnu koordinaciju i sekvencijalno provođenje strukturnih reformi kako bi se
internalizirala moguća prelijevanja. U tom pogledu, jamčenje dosljednosti između
pojedinačnih preporuka i preporuka za europodručje može ojačati otpornost
monetarne unije.
Strukturne reforme ključne su za povećanje otpornosti monetarne unije i održavanje visokih
razina dugoročno održivog rasta i zapošljavanja. Njima se ostvaruje potencijal rasta, a
odgovaranjem na problem uskog grla za ulaganja stvara se okruženje kojim se potiču
ulaganja. Osim toga, strukturne reforme glavni su mehanizam smanjenja rizika u monetarnoj
uniji te će one doprinijeti izgradnji potrebnog političkog povjerenja kako bi se postigao daljnji
napredak u drugim reformama koje su potrebne za jačanje ekonomske i monetarne unije.
Sve će te mjere doprinijeti tome da pojedinačna gospodarstva i europodručje u cjelini budu
otporniji na negativne šokove. Međutim i najfleksibilnija i učinkovitija tržišta nemaju
kapacitet za potpunu apsorpciju jako velikih šokova. Europodručju su potrebni odgovarajući
sigurnosni mehanizmi, a upravo se to želi postići trenutačnom raspravom o jačanju Europskog
stabilizacijskog mehanizma (vidi pitanje povezano s Europskim stabilizacijskim
mehanizmom).
Dugoročnije gledano, europodručje imalo bi koristi od bolje koordinacije fiskalnih politika i
kapaciteta za provedbu odgovarajuće kombinacije politika u europodručju. U tom bi pogledu
instrument fiskalne stabilizacije mogao biti koristan za odgovaranje na velike šokove bez
potrebe za prevelikim oslanjanjem na ESB radi stabilizacije. Pri njegovom osmišljavanju
trebalo bi voditi računa o pitanjima moralnog rizika te bi uvjetovanje pristupa tom kapacitetu
ispunjavanjem obveza strukturne reforme i poštovanjem fiskalnih pravila moglo pružiti
adekvatne poticaje za dobre ekonomske politike.
Na sastanku na vrhu država europodručja u prosincu 2017. šefovi država i vlada odlučili su
dati prednost raspravama o bankovnoj uniji i budućnosti Europskog stabilizacijskog
mehanizma, kako bi se u lipnju donio prvi niz odluka. Istovremeno se očekuje da će se
rasprava o drugim pitanjima nastaviti s dugoročnijom perspektivom. Sad kad su gospodarski
izgledi bolji, došlo je vrijeme da se razmisli o gospodarskom upravljanju ekonomskom i
monetarnom unijom kako bi se zajamčila njezina otpornost na buduće krize.
19. Koje je Vaše stajalište u vezi s aktualnom raspravom o dugotrajno visokim
razinama javnog duga u europodručju?
Kriza je dovela do znatnog pogoršanja javnih financija u EU-u i u europodručju s obzirom na
to da su države dopustile proširenje deficita kako bi se poduprlo gospodarstvo, ali i zbog toga
što su se implicitne obveze bankarskog sektora nekih država članica pojavile u bilanci javnog
sektora. Ulagači su izrazili zabrinutost oko održivosti javnog duga u nekim zemljama, a kao
posljedica toga financijska tržišta u europodručju fragmentirala su se po granicama.
Poduzete su mjere kako bi se spriječilo da se to ponovo dogodi, a one uključuju stvaranje
bankovne unije (kao što sam već naveo) i opsežne reforme čiji je cilj jačanje proračunske
discipline te veća koordinacija ekonomskih politika. Kao rezultat tih napora EU je jedno od
područja u kojima je postignuto najviše fiskalne konsolidacije usprkos krhkom oporavku, a
države članice uspješno izlaze iz postupka u slučaju prekomjernog deficita. U narednim
godinama očekuje se da će sve države članice biti u okviru korektivnog ogranka Pakta o
stabilnosti i rastu. Zbog napora uloženih u konsolidaciju omjer javnog duga i BDP-a u
PE618.217v02-00 18/31 RR\1147704HR.docx
HR
europodručju na snažnoj je silaznoj putanji.
Međutim, iza tog pozitivnog trenda skrivaju se važne razlike među državama članicama. U
tom je pogledu iznimno važno iskoristiti aktualno pozitivno ekonomsko okruženje za
stvaranje fiskalnih rezervi. To posebno vrijedi za visokozadužene države članice koje moraju
pokrenuti odgovarajuću konsolidaciju u skladu sa svojom cikličkom situacijom. I doista,
fiskalnim politikama trebalo bi se omogućiti dovoljno fiskalnog prostora u dobrim vremenima
kako bi se negativni šokovi, kada se pojave, suzbili. U protivnom će europodručje i dalje biti
osjetljivo na buduće recesije. To znači da države članice moraju ispunjavati obveze iz Pakta o
stabilnosti i rastu.
Međutim, to ne znači da u srednjem roku nema prostora za poboljšanje fiskalnog okvira u
europodručju. Sve su češći pozivi da se fiskalna pravila pojednostave i da se preporuke za
fiskalnu politiku temelje na pokazateljima koji se mogu pratiti, a bili bi pod nadzorom države
i odražavali bi zajedničko razumijevanje cikličke situacije. Time bi se povećala odgovornost
za provođenje fiskalnih pravila i olakšala njihova dosljedna provedba.
Najzad, ne smijemo zaboraviti da je rast i dalje ključan za održivost javnih financija. U tom će
pogledu strukturne reforme kojima se omogućuje potencijalni rast i povećava konkurentnost
gospodarstava europodručja pomoći pri upravljanju trenutačnim dugom koji se akumulirao
nakon krize tako što će donijeti dugoročno održiv rast i zaposlenost.
20. Kako ocjenjujete najnovije promjene deviznog tečaja USD/EUR?
Iako devizni tečaj sam po sebi nije dio mandata ESB-a (koji je usmjeren na stabiliziranje
inflacije potrošačkih cijena), on je definitivno jedan od financijskih podataka koje ESB
pomno prati tijekom ocjene makroekonomskih izgleda, koji je pak ključan za donošenje
odluka o monetarnoj politici.
Nedavna aprecijacija eura (18 % tijekom prošle godine) nije neuobičajena povijesno
gledajući: bilo je nekoliko slučajeva sličnih ili čak oštrijih porasta vrijednosti od uvođenja
jedinstvene valute. Aprecijacija eura povezana je s ponovnom procjenom izgleda monetarne
politike koju provode sudionici na tržištu, s obzirom na pozitivna makroekonomska kretanja u
europodručju, kao i na očekivano smanjenje opsega kupnje vrijednosnih papira od strane
ESB-a. U velikoj mjeri ta nedavna aprecijacija nominalnog efektivnog deviznog tečaja u
europodručju odražava pozitivna kretanja, poput poboljšanja ekonomskih izgleda i sve većeg
povjerenja tržišta, u kontekstu suficita tekućeg računa pa je stoga to kretanje povezano s
poboljšanjem ekonomskih fundamenata. Naravno, očekuje se da će ta aprecijacija imati
određeni ograničavajući utjecaj na izvoz i inflaciju. Međutim, ako se trend aprecijacije i dalje
nastavi ili ako postane previše izražen, mogao bi u većoj mjeri ublažiti rast i inflaciju, što bi
ESB-u otežalo postizanje ciljane inflacije. U svakom slučaju ESB bi trebao i dalje pomno
pratiti kretanja deviznih tečajeva i kontinuirano ocjenjivati izazove koje oni mogu
predstavljati za stabilnost cijena.
21. Kako biste ocijenili postignuća skupine G20? Što mislite o aktualnoj razini
koordinacije između glavnih središnjih banaka?
Pokazalo se da je G20 ključni forum za poboljšanje međunarodne ekonomske suradnje te za
poticanje otvorenog i integriranog globalnog gospodarstva. Dva su područja u kojima je
skupina G20 bila posebno učinkovita. S jedne strane, skupina G20 ojačala je otpornost
globalnog financijskog sustava tako što je ovlastila Odbor za financijsku stabilnost (FSB) da
izradi sveobuhvatan paket reformi kako bi se posebno riješio problem moralnog rizika
globalnih sistemski važnih institucija. S druge strane, u suradnji s OECD-om skupina G20
RR\1147704HR.docx 19/31 PE618.217v02-00
HR
imala je ključnu ulogu u borbi protiv utaje poreza i pranja novca pokretanjem niza mjera za
sprječavanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te davanjem prednosti
automatskoj razmjeni fiskalnih informacija. Trenutačno se skupina G20 suočava s novim
izazovima, kao što su financijske inovacije u financijskom sustavu (FinTech) i oporezivanju,
što dokazuje da i dalje ima relevantnu ulogu u globalnoj koordinaciji.
Središnje banke mogu doprinijeti stabilnosti deviznih tečajeva tako što će unaprijed pažljivo
priopćavati svoje stajalište u vezi s monetarnom politikom, što se tijekom posljednjih godina i
poboljšalo „smjernicama buduće monetarne politike”. U tom je smislu vrlo pozitivno da
priopćenja Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora (IMFC) te skupina G7 i G20 i
dalje sadržavaju negativne učinke koje prekomjerna volatilnost i nepredvidiva kretanja
deviznih tečajeva mogu imati na ekonomsku i financijsku stabilnost te angažiranost nadležnih
tijela u državama da se suzdrže od provođenja devalvacije i prilagođavanja deviznog tečaja
radi ostvarivanja konkurentnosti. ESB bi trebao stalno komunicirati sa središnjim bankama
drugih valuta. Međutim, mogućnosti za sudjelovanjem u dalekosežnijoj koordinaciji
monetarne politike na globalnoj razini ograničene su s obzirom na to da središnje banke imaju
domaće mandate. Imajući to na umu, mislim da smo posljednjih godina svjedočili prilično
zadovoljavajućem stupnju suradnje među glavnim središnjim bankama u naprednim
gospodarstvima, što se odražava primjerice u neometanoj komunikaciji o deviznom tečaju,
njihovom stavu usmjerenom na svjetsku stabilnost i osiguranju likvidnosti u stranoj valuti.
Smatram da je ta koordinacija dobrodošla te bi je trebalo dodatno ojačati u budućnosti.
C. Financijska stabilnost i nadzor
22. Kako možemo riješiti probleme visoke razine loših kredita koji su nam ostali
nakon krize, kao i rizike u protoku loših kredita?
Iako su koncentrirani u određenim bankama, loši krediti predstavljaju vjerojatno najveći
izazov s kojim se financijski sustav europodručja trenutno suočava, s obzirom na to na
ugrožavaju povjerenje u europske banke. Loši krediti opterećuju bilance banaka i to ne samo
tako što ograničavaju njihovu potencijalnu profitabilnost, već i njihovu mogućnost
pozajmljivanja. Prema podacima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), količina
loših kredita smanjuje se od 2014. , ali i njihov omjer i njihova razina ostaju visoki (oko 800
milijardi eura).
Tri najvažnija aspekta koja treba uzeti u obzir pri rješavanju problema loših kredita jesu
transparentnost, ispravna procjena i odgovarajuće rezerve. U skladu s time mjere koje su ESB
i Komisija nedavno predložili idu u pravom smjeru.
Pristup „korak po korak” zajedno sa stalnim pritiskom nadzornika (npr. jedinstveni nadzorni
mehanizam) traži se kako bi se povećale rezerve i prodala loša imovina te kako bi se
poboljšao regulatorni okvir u nekim državama tako da zapljena kolaterala bude jednostavnija,
a prodaja loših kredita i ovršene imovine učinkovitija. Pri određivanju brzine procesa treba
imati na umu i razinu kapitala banaka, kao i njihovu sposobnost prikupljanja sredstava na
tržištima.
Za rješavanje problema loših kredita potreban je holistički pristup, kao što je istaknuto u
zaključcima Vijeća ECOFIN iz srpnja 2017. o akcijskom planu za rješavanje loših kredita u
Europi. To obuhvaća široki raspon mjera, od bonitetnih zaštitnih mjera do okvira za
postupanje u slučaju nesolventnosti ili razvoja sekundarnih tržišta.
PE618.217v02-00 20/31 RR\1147704HR.docx
HR
23. Kako biste ocijenili visoku razinu imovine 2. i 3. stupnja u bilancama mnogih
banaka? Uzima li se ta imovina na odgovarajući način u obzir u postojećem nadzornom
okviru?
Ključ odgovarajućeg upravljanja bankom i nadzora nad njom leži u raspolaganju pravnim
informacijama o stvarnoj vrijednosti njezine imovine. Što je veća nepreciznost u tom pogledu,
to je ocjena njezine solventnosti složenija i manje pouzdana.
Stoga, imovina 2. i 3. stupnja, za koju nije redovito dostupna tržišna cijena i čija se vrijednost
mora procjenjivati na temelju drugih mjerila ili složenih matematičkih modela, predstavlja
izazov za rad računovođa, nadzornih tijela i voditelja banaka.
Upravo se zbog toga okvirom koji je uspostavio Odbor za financijsku stabilnost radi
utvrđivanja toga koje se banke smatraju globalno sistemskim (globalne sistemski važne
banke) uzima u obzir količina te vrste imovine kao jedan od glavnih elemenata za određivanje
stupnja složenosti banke. Na temelju te klasifikacije globalne sistemski važne banke podliježu
strožim zahtjevima solventnosti i sanacije.
U svakom slučaju čini se da postoji upitna tendencija da se ta imovina automatski stigmatizira
i smatra problematičnom imovinom, poput loših kredita, odgođenih kredita ili ovršene
imovine.
Tu imovinu, međutim, nadzornici moraju razmotriti na odgovarajući način. Prije svega,
moramo se pobrinuti da je imovina 2. i 3. stupnja ispravno identificirana i navedena u bilanci
banaka. Kao drugo, odgovarajuću procjenu obje vrste imovine trebaju pratiti nadzornici. To
posebno vrijedi za velike i kompleksne banke. Slično pristupu u slučaju loših kredita
nadzorna tijela za bankarstvo moraju se pobrinuti da banke ispravno vrednuju imovinu ili da u
računu dobiti i gubitka što prije prikažu nižu vrijednost.
24. Koja su Vaša stajališta u vezi sa zakonskim uređenjem subjekata bankarstva u
sjeni?
Nebankovno financiranje pruža alternativu bankovnom financiranju i doprinosi u podupiranju
realnog gospodarstva. Bankarstvo u sjeni predstavlja izvor diversifikacije ponude kredita, ali
isto tako može postati izvor sistemskog rizika, izravno ili neizravno, svojom povezanošću s
bankama. Stoga je važno pozabaviti se tim rizicima kako bi se utvrdile odgovarajuće mjere
politike za njihovo izbjegavanje i kako bi se jamčila transparentnost subjekata bankarstva u
sjeni. Što su ti rizici transparentniji, to će biti preciznije određivanje njihove cijene.
U tom je smislu ostvaren znatan napredak. Odbor za financijsku stabilnost od samog
osnivanja 2009. godine radi na tome da bankarstvo u sjeni pretvori u otporan financijski
sustav utemeljen na tržišnim načelima. Osim toga, Europska komisija objavila je
komunikaciju 2013. u kojoj je navela niz prioriteta, kao što su transparentnost bankarskog
sektora u sjeni i uspostava okvira za novčane fondove. Novčani fondovi osiguravaju
kratkoročno financiranje financijskim institucijama, korporacijama i državama. Dana 20.
srpnja 2017. stupila je na snagu Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća o
novčanim fondovima od 14. lipnja 2017., koja sadrži razne mjere čiji je cilj smanjiti
osjetljivost tih fondova.
U svakom slučaju, s obzirom na njegovu važnost za makrofinancijsku stabilnost, bankarstvo u
sjeni treba i dalje blisko pratiti.
25. Smatrate li da je okvir za sanaciju učinkovit s obzirom na slučajeve banaka Banco
RR\1147704HR.docx 21/31 PE618.217v02-00
HR
Popular, Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca?
Nedavni slučajevi pokazali su da je europski okvir za sanaciju, uspostavljen 2014.
donošenjem Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i Uredbe o jedinstvenom
sanacijskom mehanizmu (SRMR), učinkovit.
Dobar primjer je sanacija banke Banco Popolare prošloga lipnja. Na dan 6. lipnja 2017. nakon
zaključka ESB-a da šesta najveća banka u Španjolskoj propada ili postoji vjerojatnost da će
propasti, Jedinstveni sanacijski odbor uspio je donijeti program sanacije (koji je podržala
Europska komisija, a proveo ga je FROB, španjolsko izvršno sanacijsko tijelo) te je prodao tu
grupu pogodnom kupcu. Prilikom toga ispunio je svoj mandat zaštite financijske stabilnosti,
osiguranja ključnih funkcija i izbjegavanja korištenja novca poreznih obveznika. Sedmog
lipnja Banco Popular radio je kao po običaju, a da pritom nijedan cent javnog novca nije
potrošen i bez posljedica za financijska tržišta i širu javnost usprkos tome što je sanacijsko
tijelo iskoristilo izvanredne ovlasti da otpiše i konvertira dionice, instrumente AT1 i T2.
Nakon tog prvog iskustva sanacije u okviru bankovne unije uslijedili su drugi slučajevi u
Italiji u kojima su vlasti iz cijele Europe blisko surađivale u primjeni propisa EU-a.
ESB je 23. lipnja 2017. proglasio da Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca propadaju ili
da će vjerojatno propasti, a Jedinstveni sanacijski odbor zaključio je da u slučaju tih banaka
mjera sanacije nije u javnom interesu. Kao rezultat toga banke su likvidirane u skladu s
talijanskim postupkom u slučaju nesolventnosti.
Naposljetku, mogli bismo spomenuti najnovije slučajeve banke ABLV u Latviji i njezine
podružnice u Luksemburgu. Dana 23. veljače proglašene su bankama koje propadaju ili će
vjerojatno propasti te će one biti likvidirane u skladu s nacionalnim pravom.
Usprkos golemom napretku postignutom u realizaciji bankovne unije, mogu se izvući pouke
iz tih slučajeva. Kao prvo, okviri za postupanje u slučaju nesolventnosti mogu se dodatno
uskladiti s obzirom na to da su oni alternativa sanaciji, koja se pak provodi u skladu sa
zajedničkim okvirom EU-a. Kao drugo, postoji potreba za jačanjem okvira za sanaciju kako
bi se riješila kriza uzrokovana manjkom likvidnosti, u idealnom slučaju preko instrumenata i
postupaka koji bi trebali biti jednostavni, brzi i dovoljno pouzdani. Potrebno je nastaviti s
radom na podupiranju procesa planiranja sanacije, posebno određivanjem i praćenjem
minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) za sve subjekte
(uzimajući uvijek u obzir posebne okolnosti svake skupine), osmišljavanjem sanacijskih
strategija ili stavljanjem većeg naglaska na prikupljanje pravovremenih i ažuriranih
informacija. Reforma Direktive o oporavku i sanaciji banaka koja je u tijeku pruža mogućnost
da se određeni ključni elementi inkorporiraju u aktualni sustav čime bi u konačnici europski
sanacijski okvir postao još jači i stabilniji.
25. Koje je Vaše stajalište u vezi s mogućim koracima prema dovršetku bankovne
unije s europskim sustavom osiguranja depozita i fiskalnom zaštitom, uključujući
potrebnu provedbu postojećeg zakonodavstva bankovne unije i tekući rad na podjeli i
smanjenju rizika?
Dovršetak bankovne unije, zajedno s unijom tržišta kapitala, prioritet je ekonomske i
monetarne unije. U nedostatku zajedničkog fiskalnog rizika financijska unija postaje sve
važnija za apsorpciju šokova. Nadalje, uspostavljanjem ravnopravnih uvjeta za banke u
PE618.217v02-00 22/31 RR\1147704HR.docx
HR
bankovnoj uniji doprinijet će se financijskoj stabilnosti i neometanom prijenosu monetarne
politike.
Kao što sam spomenuo, od početka krize već su provedene opsežne reforme uz reorganizaciju
propisa o bankarstvu i uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog
sanacijskog mehanizma. Kao posljedica toga danas su banke bolje kapitalizirane i znatno
otpornije, uz poboljšanu solventnost, likvidnost i omjere financijske poluge.
U lipnju 2016. Vijeće EU-a dogovorilo je program dovršetka bankovne unije. Taj program
obuhvaća mjere smanjenja i podjele rizika u bankarskom sektoru. Trenutno se radi na
istraživanju najprikladnijeg redoslijeda za te mjere i stavljanju u funkciju tog programa, kao
što je zatraženo na sastanku na vrhu europodručja 2017. godine. Države članice trebale bi
odlučiti do koje bi se mjere mjere smanjenja i podjele rizika trebale odvijati paralelno ili bi im
trebalo odrediti redoslijed.
Znatan napredak ostvaruje se u vezi s mjerama za smanjenje rizika predviđenima programom
zahvaljujući zakonodavnim prijedlozima Komisije iz studenog 2016., od kojih su dva
elementa (hijerarhija vjerovnika i MSFI 9) već ubrzano provedena. U tijeku su pregovori o
drugim elementima tog paketa. Loši krediti i dalje su glavni izazov bankarskog sektora EU-a.
Potrebno je riješiti probleme koji su nasljeđe krize i spriječiti buduće nagomilavanje loših
kredita.
Prema procjeni Europske komisije, koju dijele i druge institucije, rizici u bankarskom sektoru
znatno su smanjeni te je sada vrijeme da se ostvari napredak u dovršenju dvaju elemenata
bankovne unije koji nedostaju: europski sustav osiguranja depozita (EDIS) i zajednička
zaštita za jedinstveni fond za sanaciju.
EDIS je treći stup bankovne unije te kao takav predstavlja najveći nedostatak u njegovoj
strukturi. Cjelovitim sustavom osiguranja depozita osigurali bi se ravnopravni uvjeti u
bankovnoj uniji te bi se promicala veća financijska integracija. Sada kad su nadzor i sanacija
banaka centralizirani, davanjem jednakih jamstava deponentima neovisno o njihovoj lokaciji
odgovornost u bankovnoj uniji postala bi uravnotežena. U cilju postizanja konsenzusa
Komisija je predložila pragmatičan plan s postupnim uvođenjem EDIS-a. U tom revidiranom
prijedlogu prva faza reosiguranja ne obuhvaća nikakvo dijeljenje rizika, što bi trebalo olakšati
njegovo uvođenje.
Kad je riječ o zajedničkoj zaštiti za jedinstveni fond za sanaciju, već postoji politički dogovor
za njezino uvođenje najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja. Programom je predviđena
mogućnost da ona postane operativna i prije toga, ovisno o napretku ostvarenom u pogledu
mjera smanjenja rizika. Postoji opća suglasnost da bi Europski stabilizacijski mehanizam bio
odgovarajući pružatelj usluga. Brzi napredak u ostvarenju zajedničkog zaštitnog mehanizma
važan je za vjerodostojnost jedinstvenog sanacijskog mehanizma.
Trenutno postoji izvrsna prilika za izgradnju cjelovite bankovne unije koja bi osigurala
ravnopravne uvjete za sve europske banke i povećala njihovu otpornost uoči budućih kriza.
Mjere smanjenja rizika pomoći će u postizanju konsenzusa koji je potreban za postizanje
napretka u vezi s podjelom rizika. Istovremeno, mjere kojima se rizici dijele također
doprinose njihovom smanjenju. Države članice nalaze se pred izazovom i moraju odlučiti o
najprimjerenijem redoslijedu. Na kraju procesa potpuno izgrađena bankovna unija pomoći će
u očuvanju financijske stabilnosti te će slijedom toga doprinijeti i neometanom prijenosu
monetarne politike.
26. Što je još potrebno učiniti kako bi se produbila ekonomska i monetarna unija
(EMU)?
RR\1147704HR.docx 23/31 PE618.217v02-00
HR
Kad je europodručje kreirano, pretpostavka je bila da će stabilnost cijena zajedno s razboritim
fiskalnim politikama koje se koordiniraju preko Pakta o stabilnosti i rasta osigurati
makroekonomsku stabilnost u monetarnoj uniji. Nisu postojali dostatni mehanizmi za
sprječavanje razlika u konkurentnosti koje su dovele do nastanka neodrživih neravnoteža u
europodručju, koje su financirane uglavnom kratkoročnim dugom.
Kad su te neravnoteže isplivale na vidjelo, pojedinačne članice europodručja nisu raspolagale
mehanizmom prilagodbe deviznog tečaja. Nefleksibilnosti tržišta rada i proizvoda dovele su
do znatnih troškova u smislu zapošljavanja i produktivnosti. Osim toga, financijska
fragmentiranost u europodručju i bojazan od renominiranja naštetili su mehanizmu prijenosa
jedinstvene monetarne politike tako da su uvjete financiranja za ekonomske aktere određivale
zemlje u kojima su se oni nalazili.
Reforme provedene tijekom krize znatno su poboljšale otpornost EMU-a, ali je ipak potrebno
učiniti više ako želimo na odgovarajući način pripremiti EMU za sljedeću krizu.
Produbljivanje EMU-a podrazumijeva reformiranje njegove strukture kako bi se povećala
njegova otpornost i opremilo ga se odgovarajućim mehanizmima prvo za sprječavanje
šokova, a potom za prilagodbu na njih kada do njih dođe.
Sprječavanje krize podrazumijeva smanjenje rizika u monetarnoj uniji. Ponajprije u
financijskom sektoru, u kojem su opsežne reforme već provedene, a potom u gospodarstvima
država članica, gdje postoji potreba da se osigura njihova otpornost odgovarajućim
strukturnim reformama kojima bi se spriječile razlike u konkurentnosti. Strukturne reforme
jesu glavni mehanizam za smanjenje rizika u EMU-u. Osim što se njima promiče stvarna
konvergencija, strukturnim reformama iskoristit će se potencijal rasta i podržat će se održiva
radna mjesta i gospodarski rast.
Međutim, čak i da se postigne potpuna konvergencija, europodručje ne bi bilo u mogućnosti
spriječiti sve makroekonomske šokove. Stoga su potrebni i alati za upravljanje krizom.
Financijska unija može promicati podjelu rizika u privatnom sektoru. Kako bi se promicala
financijska integracija, potrebni su i unija tržišta kapitala i bankovna unija. Kako bismo imali
koristi od potpuno izgrađene bankovne unije, potrebni su zajednički zaštitni mehanizmi za
jedinstveni fond za sanaciju i europski sustav osiguranja depozita (vidi prethodno pitanje).
Osim toga, sve se više traži uspostava kapaciteta za makroekonomsku stabilizaciju za
europodručje kako bi se uhvatilo u koštac s ozbiljnim šokovima koji opterećuju nacionalne
automatske stabilizatore. Zagovornici ga vide kao dopunu nacionalnim fiskalnim
stabilizatorima u slučaju ozbiljnog negativnog šoka. Mogao bi se isto tako koristiti za
provedbu odgovarajuće fiskalne politike, čime bi se doprinijelo odgovarajućoj kombinaciji
politika u europodručju i smanjilo pretjerano oslanjanje na monetarnu politiku za stabilizaciju.
U slučaju da se taj kapacitet za stabilizaciju primijeni, trebao bi biti osmišljen tako da se
njime uzme u obzir moralni rizik i pruže poticaji za snažne ekonomske politike, uključujući
održive javne financije ili provedbu strukturnih reformi kojima se osigurava veća stvarna
konvergencija i povećava otpornost pojedinačnih gospodarstava.
Naposljetku, jačanjem Europskog stabilizacijskog mehanizma, kako je opisano u nastavku,
ojačala bi se sposobnost ekonomske i monetarne unije da očuva financijsku stabilnost.
Sve će te reforme dovesti do jače integracije gospodarstava europodručja, za što će biti
potrebni prijenosi suvereniteta. Njih će morati pratiti odgovarajuća demokratska odgovornost,
uz pojačanu ulogu nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta.
27. Koji bi po Vašem mišljenju bili izazovi za ESB kad bi se Europski stabilizacijski
mehanizam (ESM) pretvorio u europski monetarni fond (EMF)?
PE618.217v02-00 24/31 RR\1147704HR.docx
HR
Otkad je osnovan 2012., Europski stabilizacijski mehanizam ima ključnu ulogu u očuvanju
financijske stabilnosti u europodručju. Zajedno s fondom koji mu je prethodio, EFSF-om (koji
je uspostavljen 2010.), pružao je financijsku pomoć za pet država članica. Pet godina kasnije
čelnici su dali jasan mandat za raspravljanje o budućnosti te institucije. Postoji mogućnost da
se izradi potpuni zaštitni mehanizam za europodručje. Europa bi trebala imati kapacitet i
instrumente potrebne za upravljanje krizama, a istodobno bi trebala biti otvorena za
sudjelovanje MMF-a.
Gledajući isključivo iz institucionalne perspektive, ESM pripada okviru EU-a. Time bi se
povećala njegova demokratska odgovornost. Međutim, ako to zahtijeva izmjenu Ugovorâ,
pregovori bi se mogli otegnuti. U međuvremenu ne bi trebalo propustiti priliku za jačanje
institucije, imajući u vidu njezino uključivanje u okvir zajednice u dogledno vrijeme. Kao
institucija za upravljanje krizom ESM trebao bi biti adekvatno opremljen za ispunjavanje
svoje uloge.
Čini se da postoji opća suglasnost da bi ESM bio odgovarajući pružatelj zajedničkog zaštitnog
mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju.
Očekuje se da će ESM imati jaču ulogu u programima financijske pomoći u budućnosti,
ponajprije u osmišljavanju i praćenju programa u suradnji s Komisijom.
Kad je riječ o njegovoj interakciji s ESB-om, prvo trebamo imati na umu da ESB i ESM
imaju različite mandate. Glavni cilj ESB-a jest osigurati stabilnost cijena u europodručju, dok
je ESM fiskalna institucija odgovorna za očuvanje financijske stabilnosti u europodručju
pružanjem financijske potpore državama u europodručju uz određene uvjete. Ti se mandati
međusobno dopunjuju: dok je stabilnost cijena potreban preduvjet za financijsku stabilnost,
financijska stabilnost istodobno pomaže u neometanom prijenosu monetarne politike. Ojačani
ESM koji je bolje opremljen za očuvanje financijske stabilnosti trebao bi stoga podržati ESB
u ispunjavanju njegova mandata.
Konačno, od ESM-a se ne očekuje da će postati monetarna institucija. Iako su njegove
sličnosti s ulogom Međunarodnog monetarnog fonda razumljive, bilo bi poželjno da se
izbjegnu eventualne nedoumice u budućnosti njegovim preimenovanjem u Europski
monetarni fond. Postoje brojni alternativni nazivi koji bi mogli na odgovarajući način opisati
prirodu te institucije, ali države članice su te koje će donijeti konačnu odluku.
28. Koje je Vaše stajalište o potrebi da se monetarna politika i nadzor nad bankama
strogo razdvoje i koje su po Vašem mišljenju reforme kojima bi se ojačala i potaknula ta
podjela? Koje je Vaše mišljenje o aktualnom institucijskom ustroju Europskog odbora
za sistemske rizike (ESRB) pod okriljem ESB-a u pogledu njegovih aktualnih
postignuća u makrobonitetnom nadzoru?
Aktualni ustroj dobro funkcionira. Preuzimanje nadležnosti od strane ESB-a u nadzoru nad
kreditnim institucijama napravljeno je tako da se u potpunosti poštuje njegova neovisnost u
izvršavanju funkcija monetarne politike. Kad je ESB-u 2014. godine povjeren bonitetni
nadzor kreditnih institucija, smatralo se da je ESB, kao središnja banka europodručja, bio u
dobrom položaju za provođenje tih novih zadataka zbog visokog stupnja stručnosti u
pitanjima makroekonomske i financijske stabilnosti. U mnogim su državama članicama
središnje banke doista odgovorne i za bankovni nadzor.
Kako bi se osigurala stroga podjela između obje nadležnosti, donesen je temeljit pravni okvir
(Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu, Odluka ESB-a o razdvajanju monetarne
politike i funkcija nadzora, osnivanje Odbora za posredovanje, izmjene internih pravila,
RR\1147704HR.docx 25/31 PE618.217v02-00
HR
pravila o povjerljivosti razmjene informacija i poslovnim tajnama) kako bi se svaka od tih
funkcija politika provodila u skladu s vlastitim konkretnim ciljevima. Nadalje, ESB-ova
interna organizacija jamči da je osoblje koje je uključeno u provođenje nadzora organizacijski
odvojeno od članova osoblja koji obavljaju druge zadatke i da odgovara drugim osobama. Za
pitanja o SSM-u (tj. neisticanje prigovora) uspostavljeni su i novi postupci kako bi se
zajamčio brz i neovisan proces donošenja odluka o nadzoru. I konačno, kad je riječ o
odgovornosti, ESB je obvezan izvještavati Europski parlament i Vijeće o tome kako ispunjava
obveze u pogledu razdvajanja dviju funkcija. Postoje mogućnosti za daljnje usklađivanje u
nekim područjima kao što je funkcioniranje zajedničkih službi unutar ESB-a ili postupak
donošenja odluka, ali općenito gledajući sustav dobro funkcionira u sklopu sadašnjeg pravnog
okvira. U svakom slučaju istinskim razdvajanjem monetarne politike i funkcija nadzora ne bi
se smjelo spriječiti, kad god je to moguće i poželjno, ubiranje svih koristi koje se očekuju kao
rezultat kombiniranja tih dviju političkih funkcija u istoj instituciji.
Kad je riječ o ESRB-u, od samog osnivanja on funkcionira dobro. Znatan dio njegova uspjeha
rezultat je potpore ESB-a na svim razinama. Makrobonitetna politika ključno je pitanje za
središnju banku te bi stoga ESB trebao i dalje imati vodeći položaj u ESRB-u. Općenito
gledajući ESRB je tijelo koje dobro funkcionira i koje ne zahtijeva veće promjene politika,
već ciljano prilagođavanje strukture. Međutim, njegova sadašnja struktura i sastav odražavaju
institucionalni okvir koji je postojao u trenutku njegova osnivanja, i koji se otada uvelike
promijenio. Jedan od najvećih napredaka bila je uspostava jedinstvenog nadzornog
mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Suradnja između ESRB-a i tih institucija
trebala bi se ojačati s obzirom na moguću relevantnost njihovih zadataka u području
makrobonitetne politike.
29. Koje je Vaše mišljenje o strukturnoj reformi bankarskog sektora u pogledu
institucija koje su prevelike ili previše međusobno povezane da bi propale?
Odbor za financijsku stabilnost, u bliskoj suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka,
već je izradio niz kriterija za određivanje globalne sistemske važnosti banaka. U skladu s tim
kriterijima trenutačno postoji trideset kreditnih institucija grupiranih u pet kategorija (iako je
peta trenutno prazna) prema njihovom konkretnom stupnju globalne sistemske važnosti, uz
povećanje zahtjeva u pogledu ukupne sposobnosti pokrivanja gubitaka (TLAC). Osim toga,
Direktiva EU-a o kapitalnim zahtjevima sadrži skup kriterija za definiranje drugih sistemski
važnih institucija (tj. banaka čija bi propast mogla imati sistemske posljedice na financijsku
stabilnost i realno gospodarstvo jedne države članice ili više njih), koje također podliježu
kapitalnom zahtjevu. Naposljetku, u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji banaka,
minimalni zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) trebali bi se postaviti
tako da se njima uzimaju u obzir veličina i kompleksnost banaka.
Zahtjevi za TLAC i MREL predstavljaju značajan korak naprijed prema rješavanju problema
banaka koje su prevelike da bi propale. Cilj je osigurati učinkovitu i vjerodostojnu primjenu
instrumenta sanacije vlastitim sredstvima, izbjegavajući pritom upotrebu novca poreznih
obveznika.
D. Rad ESB-a te demokratska odgovornost i transparentnost
PE618.217v02-00 26/31 RR\1147704HR.docx
HR
30. Kako ćete Vi osobno pristupiti socijalnom dijalogu u ESB-u?
Pitanja povezana s osobljem ESB-a i politika zapošljavanja ESB-a postaju sve vidljiviji u
posljednje vrijeme. Kako se uloga ESB-a povećava, određena pitanja povezana s
upravljanjem ljudskim resursima postaju sve relevantnija u kontekstu socijalnog dijaloga
ESB-a. Smatram da bi bilo bi vrlo pozitivno kad bi se dodatno ojačala suradnja s
predstavnicima zaposlenika i sindikatima u cilju suradnje na nastavku poboljšanja pitanja kao
što su: model dodjele resursa, očuvanje visokih standarda kvalitete rada i naknade koje se
isplaćuju nakon prestanka zaposlenja. Utemeljen na načelima kao što su transparentnost,
partnerstvo i uzajamno poštovanje, socijalni dijalog mogao bi donijeti konkretna poboljšanja
za sve. Predstavnici zaposlenika trebali bi biti pravodobno obaviješteni te bi se s njima trebalo
konzultirati u vezi sa svim pitanjima koja su im relevantna. Osim toga, na razini Europskog
sustava središnjih banaka (ESSB) i Eurosustava ESB održava plodonosan dijalog s
predstavnicima zaposlenika koji bi trebalo zadržati za ona područja u kojima bi odluke ESB-
ovih tijela za donošenje odluka mogle imati utjecaj na uvjete zapošljavanja u središnjim
bankama.
31. Koje zaključke možete izvući iz usporedbe politika transparentnosti ESB-a i
drugih glavnih središnjih banaka (Federal Reserve, Bank of England ...)?
Danas su transparentnost i dobra komunikacija ključne za vođenje monetarne politike,
prenošenje informacija važnih za politiku financijskim tržištima i javnosti, kako bi se dobro
shvatio i predvidio smjer monetarne politike. Bolje razumijevanje javnosti čini monetarnu
politiku vjerodostojnijom i učinkovitijom. I na kraju, transparentnost je jedan od temelja
dobrog upravljanja.
Politike transparentnosti koju slijede Federal Reserve i Bank of England s jedne strane i ESB
s druge strane nužno su različite zbog različite prirode tih institucija te zbog različitog
konteksta, izazova i čimbenika s kojima se suočavaju. Jedan takav važan aspekt jest
kompleksnost multinacionalne prirode Eurosustava u usporedbi s drugim tijelima nadležnima
za monetarnu politiku. No to ne znači da su standardi transparentnosti ESB-a niži od
standarda u drugim središnjim bankama. Naprotiv, u posljednje su se vrijeme standardi
transparentnosti ESB-a brzo i snažno povećali. Treba priznati značajne napore koje je ESB
uložio posljednjih nekoliko godina u jačanje svoje transparentnosti. Objavljivanje izvještaja o
sastancima o monetarnoj politici i dnevnog reda samo su neki od primjera. U tom smislu
čvrsta i ponovo istaknuta predanost ESB-a preispitivanju, prilagođavanju i ažuriranju okvira
za transparentnost zasigurno je od temeljne važnosti i treba je podržati.
32. Kakvo je Vaše stajalište o obvezi ESB-a da polaže račune Europskom
parlamentu i koracima potrebnima da se ona poboljša, posebno u kontekstu kvartalnih
monetarnih dijaloga s odborom ECON? Koje bi mjere i buduće reforme po Vašem
mišljenju poboljšale demokratsku odgovornost ESB-a prema Europskom parlamentu?
Odgovornost osigurava da ESB djeluje u skladu sa svojim mandatom. Ona je protuteža
potrebna za neovisnost, koja je nužna da bi ESB mogao obavljati mandat bez ikakvih
uplitanja. ESB je dobio mandat izravno od građana EU-a prilikom ratifikacije Ugovorâ pa
stoga, iz demokratske perspektive, ESB za svoje djelovanje odgovara građanima EU-a i
njihovim izravno izabranim zastupnicima u Europskom parlamentu.
ESB je tijekom godina razvio čvrst i sveobuhvatan okvir odgovornosti. Kvartalna saslušanja
RR\1147704HR.docx 27/31 PE618.217v02-00
HR
predsjednika ovdje u odboru ECON, mnoga i raznolika pitanja koja zastupnici u EP-u šalju
ESB-u u vezi s njegovim ključnim politikama i aktivnostima, saslušanja drugih članova
Izvršnog odbora o konkretnim pitanjima, objava i predstavljanja godišnjeg izvještaja ESB-a
kao i daljnje mjere povezane s rezolucijama Europskog parlamenta, učestala razmjena
gledišta između predsjednika EP-a i predsjednika ESB-a te mnogi zahtjevi u pogledu
odgovornosti sadržani u Uredbi o jedinstvenom nadzornom mehanizmu samo su primjeri koji
pokazuju dubinu i značaj odnosa ESB-a prema Europskom parlamentu kad je riječ o
odgovornosti.
U tom je kontekstu kvartalni monetarni dijalog nužan kako bi odluke o monetarnoj politici
koje donosi ESB bile transparentne prema građanima EU-a i njihovim predstavnicima,
posebno u trenucima kada su odluke poput smjernica buduće politike ili izlazne strategije iz
nekonvencionalne monetarne politike pod povećanom kontrolom. Vjerujem da sadašnja
visoka razina interakcije dokazuje da je riječ o vrlo korisnoj praksi u kojoj se zastupnici u EP-
u ne libe postavljati ključnih pitanja, a predstavnici ESB-a ne izbjegavaju pružiti što veći uvid
i dati obrazloženje. Osim toga, teme koje odabire odbor ECON i analiza konteksta pitanja
zahvaljujući sažetim izvještajima koje unaprijed pripreme monetarni stručnjaci daju smjer
saslušanjima koja omogućuju zastupnicima u EP-u da razviju puno širu raspravu s ESB-om o
ekonomskoj politici općenito.
Kao i s drugim politikama EU-a Europski parlament pruža neophodnu kontrolu i nadzor koje
treba očuvati i osigurati. U budućnosti bi okvir odgovornosti trebao i dalje biti efikasan te bi
se trebao prilagođavati novim potrebama i izazovima, proširenjem interakcija prema potrebi.
U slučaju monetarnog dijaloga takve bi interakcije trebale biti usmjerene na to da strategija
ESB-a bude dobro shvaćena, adekvatno usmjerena te uspješno i učinkovito provedena. To se
može dopuniti konkretnim sastancima na određenu temu, čime bi se omogućila dublja analiza
i rasprava o područjima od posebnog interesa. Ukratko, odnos ESB-a i Europskog parlamenta,
njegovog ključnog sugovornika kad je riječ o odgovornosti, mora i dalje biti blizak i čvrst.
33. Koji su po Vašem mišljenju najveći rizici i izazovi s kojima se ESB suočava u
sadašnjoj situaciji?
Usprkos izvanrednim nestandardnim mjerama poduzetima posljednjih godina, procjenjuje se
da će u narednih nekoliko godina inflacija u europodručju i dalje biti manja od referentne
stope od 2 %. Takva situacija opravdava stalnu procjenu ekonomskih i monetarnih uvjeta
europodručja i učinaka mjera koje su dosad primijenjene. U međuvremenu, ESB mora također
paziti na moguće neprimjereno gomilanje financijskih rizika u trenutačnom okruženju s
veoma niskim kamatnim stopama i blagim monetarnim i financijskim uvjetima.
U budućnosti će i dalje postojati neki važni izazovi za monetarnu politiku u europodručju. S
nekima ćemo se suočiti relativno brzo, dok su ostali dugoročnije prirode. U kratkom roku te u
mjeri u kojoj će se inflacija prilagođavati prema svojoj ciljanoj stopi, ESB će morati
procijeniti način na koji će normalizirati smjer svoje monetarne politike. To uključuje i
kupnju vrijednosnih papira u okviru APP-a, kao i pasivnu kamatnu stopu, koja je trenutačno
na negativnoj razini. U budućnosti će prilagodba pri neto kupnji vrijednosnih papira morati
biti povezana s napretkom ostvarenim na konvergenciji inflacije prema ciljanoj stopi. Jednom
kad se neto kupnja okonča, postupak normalizacije može početi povećanjem pasivne kamatne
stope i drugih stopa u okviru monetarne politike.
PE618.217v02-00 28/31 RR\1147704HR.docx
HR
Osim izazova koji predstavlja aktualni kontekst niske inflacije i potrebe da se normalizira
smjer monetarne politike, dugoročno gledajući monetarna politika suočit će se s prilično
značajnim izazovom, koji je povezan s činjenicom da će kamatne stope vrlo vjerojatno ostati
veoma niske u budućnosti. Dokazi posebno upućuju na to da se tzv. prirodna kamatna stopa u
naprednim gospodarstvima smanjila posljednjih godina te bi sada mogla biti blizu nuli ili čak
negativna. Neovisno o razlozima koji se kriju iza toga (demografski, tehnološki itd.), tako
niske prirodne kamatne stope predstavljaju znatne poteškoće za konvencionalnu politiku
kamatnih stopa.
U takvim se okolnostima čini da će neke od nedavnih mjera, kao što su programi kupnje
vrijednosnih papira ili smjernice buduće politike o kratkoročnim kamatnim stopama, i dalje
ostati u okviru alata središnjih banaka jer su se pokazale korisnima za smanjenje dugoročnih
stopa onda kad su se kratkoročne stope nalazile na efektivnoj donjoj granici. Međutim, i te
politike imaju svoja ograničenja. Stoga je možda potrebno temeljito promisliti o mogućim
prilagodbama u strategiji monetarne politike. Međutim, iako je svaka promjena strategije
monetarne politike odgovornost središnjih banaka, vrijedi podsjetiti da je monetarna politika
uglavnom nemoćna kad je riječ o povećanju realnih kamatnih stopa. Njih uvelike određuju
realni čimbenici, kao što su demografija i tehnološki napredak. Zbog toga odgovornost
povećanja prirodnih kamatnih stopa imaju druga područja politika, kao što su fiskalna politika
i posebno strukturne reforme. Stoga, dok se monetarnom politikom ostvarilo puno toga u
posljednjih nekoliko godina, samo se zajedničkim naporima svih tvoraca ekonomske politike
može jamčiti razdoblje visokog i stabilnog ekonomskog rasta i stabilnosti cijena u
europodručju.
34. Nakon nedavnog izvješća europskog ombudsmana i preporuka Europskog
parlamenta sadržanih u najnovijem izvješću o ESB-u usvojenom u veljači 2018., koja su
Vaša stajališta o:
1) potrebi da ESB objavljuje izjave o financijskim interesima svojih članova
Upravnog vijeća kako bi se spriječio sukob interesa,
2) potrebi da se zajamči dvogodišnje razdoblje profesionalne apstinencije za
članove Upravnog vijeća ESB-a kojima istekne mandat,
3) tome da bi se članovi Izvršnog odbora ESB-a trebali u pravilu suzdržati od
istovremenog članstva u forumima ili drugim organizacijama koje uključuju
rukovoditelje banaka koje nadzire ESB?
ESB je institucija čiji je zadatak da služi u javnom interesu pa je stoga iznimno važno da se
cjelokupno osoblje pridržava najviših etičkih standarda, a posebno članovi tijela za donošenje
odluka, kako bi se izbjegao mogući sukob interesa i zajamčila najveća moguća razina
integriteta, kompetencije, učinkovitosti i transparentnosti.
Kad je riječ o zahtjevu da se objavljuju izjave o financijskim interesima, slažem se sa svakom
mjerom kojom će se povećati transparentnost i odgovornost u javnim institucijama kao što je
ESB jer je to nužan preduvjet za njegovu neovisnost. I doista, ja već sada kao član španjolske
vlade moram ispunjavati taj uvjet te moram objaviti sve financijske ili privatne interese prije
preuzimanja Ministarstva i nakon ostavke.
Što se tiče razdoblja profesionalne apstinencije, osobno nisam protiv toga jer se tako
izbjegavaju mogući sukobi interesa. Naime, španjolskim zakonodavstvom (Ley 3/2015, de 30
de marzo, reguladora del ejercicio del alto cargo de la Administración General del Estado)
koje moram poštovati temeljito su uređene nespojivost dužnosti i neusklađenost u pogledu
RR\1147704HR.docx 29/31 PE618.217v02-00
HR
plaće tijekom i nakon razdoblja obavljanja javne službe u svojstvu visokog dužnosnika.
Kada je riječ o potonjem pitanju, članovi Izvršnog odbora ESB-a moraju biti u dodiru sa
stvarnošću i realnim gospodarstvom kako bi u potpunosti bili svjesni mišljenja, sumnji i briga
koje muče aktere tog sustava. To se može postići na različite načine, iako nisu svi primjereni
za sprječavanje mogućih sukoba interesa.
35. Koja je Vaša procjena sudjelovanja ESB-a u kontekstu programa financijske
pomoći? Kako se u budućnosti može odvijati moguće sudjelovanje ESB-a u programima
financijske pomoći?
Sudjelovanje ESB-a u programima financijske pomoći, kao što je sada utvrđeno u Uredbi o
paketu dviju mjera i Ugovoru o ESM-u, ponekad se dovodilo u pitanje, ali ja vjerujem da
možemo reći da je u ključnim trenucima bilo potrebno. U svakom slučaju, takvo sudjelovanje
treba promatrati u kontekstu vremenskog pritiska, tržišnog stresa, nepotpunih informacija,
vrlo malo iskustva s većim prilagodbama u okviru monetarne unije i nedostatka
odgovarajućeg i preciznog pravnog okvira za rješavanje kriza.
U tom je scenariju sudjelovanje ESB-a, kako je predviđeno mjerodavnim sekundarnim
zakonodavstvom, bilo uglavnom ograničeno na pružanje savjeta i stručnog znanja o nizu
pitanja koja su relevantna za ispravno funkcioniranje monetarne politike, financijsku
stabilnost i potporu općim ekonomskim politikama Unije. ESB je zajedno s Europskom
komisijom i MMF-om pružao podatke Euroskupini i Vijeću guvernera ESM-a, koje je bilo
jedino tijelo zaduženo za donošenje odluka.
Usprkos toj ulozi, i uz potpuno očuvanje neovisnosti ESB-a, prevladavale su zabrinutost i
dvojbe o mogućem upletanju ESB-a u pitanja nacionalnog suvereniteta i/ili o mogućim
sukobima interesa, pa zbog toga smatram da će buduća uloga ESB-a u programima
financijske pomoći u osnovi i dalje biti puko savjetovanje u području nadzora i procjene
programa.
Odsada će rješavanje budućih kriza biti puno povoljnije zahvaljujući snažnom i
sveobuhvatnom okviru za upravljanjem kriznim situacijama, koji obuhvaća Direktivu o
oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i još uvijek nedovršenu bankovnu uniju, zahvaljujući
kojoj će se potreba za uključivanjem ESB-a definitivno svesti na minimum.
36. Što bi ESB mogao konkretno učiniti kako bi u budućnosti imali kandidatkinje za
vodeća mjesta u ESB-u i kako bi se općenito poboljšala rodna raznolikost u ESB-u?
Rodna raznolikost pitanje je od iznimne važnosti i naše glavne institucije moraju biti primjer
ostatku društva. Stoga je važno da ESB, ali i druga privatna i javna tijela, promiču žene na
najviše položaje. U tom pogledu, ESB će morati odabrati četiri nova člana Odbora u naredne
dvije godine. Svi su članovi kojima ističu mandati muškarci, stoga imamo izvrsnu priliku da
Odbor postane više rodno uravnotežen te da ostvarimo napredak prema rodnoj jednakosti.
ESB već radi na osiguranju rodne raznolikosti tako što podupire raznoliko i uključivo radno
okruženje te tako što postavlja konkretne ciljeve za žene na rukovodećim položajima.
Međutim, trebalo bi ostvariti daljnji napredak posebno na rukovodećim položajima te se
pozabaviti pitanjem granica u napredovanju (tzv. staklenog stropa) koje će i u narednim
PE618.217v02-00 30/31 RR\1147704HR.docx
HR
godinama biti važno.
37. Kako je po Vašem mišljenju moguće poboljšati odgovornost ESB-a prema
Revizorskom sudu u smislu operativne učinkovitosti?
Zbog neovisnosti ESB-a mandat Revizorskog suda ograničen je na kontrolu učinkovitosti
upravljanja ESB-om, kako je predviđeno člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije. Cilj je održavati ravnotežu između osiguranja dobrog financijskog upravljanja javnim
sredstvima i primjerenog izvještavanja građana te zaštite donošenja odluka u ESB-u od bilo
kojeg kratkoročnog političkog pritiska, što je preduvjet da bi ESB mogao ispunjavati svoj
mandat na odgovarajući način. U svakom slučaju spremnost ESB-a na suradnju i na
odgovaranje na preporuke Revizorskog suda tijekom posljednjih godina pozitivan je korak,
kao što je pozitivna i njegova angažiranost na daljnjoj prilagodbi okvira o odgovornosti na
buduće izazove.
38. Što mislite o tome da je Vijeće u prošlosti jednom ignoriralo mišljenje Europskog
parlamenta u vezi s imenovanjem jednog člana odbora?
Prema Ugovoru o Europskoj uniji (članak 283.), predsjednika, potpredsjednika i ostala četiri
člana Izvršnog odbora Europske središnje banke imenuje Europsko vijeće na preporuku
Vijeća, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a. To znači
da odgovornost odabira kandidata Odbora ima isključivo Vijeće.
Stoga, ako Vijeće donese odluku koja se ne podudara s mišljenjem Europskog parlamenta, to
ne znači da je ono ignoriralo to mišljenje. To znači da je Vijeće, nakon analize i evaluacije,
ipak odlučilo drukčije.
Kad je riječ o konkretnom slučaju spomenutom u pitanju, u mišljenju Europskog parlamenta
nikad nisu dovedene u pitanje kvalifikacije kandidata, već je istaknuto da kandidat nije žena.
39. Kako Vi osobno namjeravate poboljšati rodnu ravnotežu unutar ESB-a?
Kao što sam rekao u pitanju br. 36., rodna ravnoteža za mene predstavlja prioritet ne samo
zbog jednakosti, već i kao uvjet za ekonomsku učinkovitost. Postoje brojni dokazi da su
raznolikost i uključivost pokretači uspješnosti, a rodna ravnoteža jest način promicanja
raznolikosti. Zato svi trebamo raditi u okviru vlastitih kapaciteta i odgovornosti kako bismo
uklonili sve prepreke da žene mogu napredovati u profesionalnom svijetu.
Ako budem izabran za potpredsjednika, nastavit ću podupirati to načelo kao što sam to činio u
prošlosti, kao što pokazuju imenovanja za koja sam odgovoran: na šest od osam visoko
rangiranih pozicija u Ministarstvu gospodarstva nalaze se žene, uključujući mjesto sva tri
državna tajnika, glavnog tajnika za financije i glavnog tajnika za industriju i mala i srednja
poduzeća.
RR\1147704HR.docx 31/31 PE618.217v02-00
HR
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov Imenovanje potpredsjednika Europske središnje banke
Referentni dokumenti N8-0053/2018 – C8-0040/2018 – 2018/0804(NLE)
Datum savjetovanja / zahtjeva za
odobrenje
20.2.2018
Nadležni odbor
Datum objave na plenarnoj sjednici
ECON
Izvjestitelji
Datum imenovanja
Roberto
Gualtieri
23.1.2018
Razmatranje u odboru 26.2.2018
Datum usvajanja 27.2.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
27
14
13
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, David
Coburn, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Neena Gill,
Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria
Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos,
Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson,
Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal,
Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Dariusz
Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Molly
Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Theodor Dumitru Stolojan, Kay
Swinburne, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli,
Tom Vandenkendelaere, Jakob von Weizsäcker
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Enrique Calvet Chambon, Jan Keller, Verónica Lope Fontagné, Paloma
López Bermejo, Thomas Mann, Michel Reimon, Tibor Szanyi, Romana
Tomc, Miguel Urbán Crespo, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Zbigniew Kuźmiuk, Edouard Martin, José Ignacio Salafranca Sánchez-
Neyra
Datum podnošenja 6.3.2018
top related