posjet hrvatskom saboru 1.pdf

OŠ SESVETSKA SELA

POSJET HRVATSKOM SABORU

Zgrada Hrvatskog sabora je sagrađena 1907. godine, a obnovljena u razdoblju 1993-1998. godine. Uređena je u stilu secesije koji je vladao početkom 20.stoljeća. Za potrebe cjelodnevnog i višetjednog rada zastupnika na sjednicama Sabora u zgradi postoji knjižnica, informacijski centar, čitaonica, tiskara, ambulanta, restorani…

23. studenog 2011. učenici koji pohađaju INA Građanski odgoj posjetili su Hrvatski sabor.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj-naš parlament. To je dom demokracije u koji građani biraju svoje predstavnike kako bi donosili odluke u ime svih građana Hrvatske. Glavne zadaće Sabora su donošenje zakona, nadzor nad radom Vlade i razmatranje važnih pitanja unutarnje i vanjske politike. Sabor redovito zasjeda u razdoblju između 15.siječnja i 15.srpnja, te između 15.rujna i 15.prosinca. Rad Sabora uređen je Poslovnikom. Hrvatski sabor ima vrlo dugu povijest i postoji njegov zapisnik iz 1273.godine. Od 30.svibnja 1990.godine djeluje demokratski, višestranački Sabor.

Već na samom ulazu nas je oduševila replika Bašćanske ploče.

•A kao pravi domaćin dočekala nas je bista Stjepana Radića.

Kažu da je Hrvatskom saboru samo nebo granica.

925-na narodnom zboru objavljena je krunidba kralja Tomislava 1102-u kraljevskom gradu Biogradu na Saboru ugarski kralj

Koloman kruni se hrvatskom krunom voljom hrvatskih velikaša i župana, te dobiva naslov “kralja Hrvatske i Dalmacije”

1527-na Saboru u Cetinu Hrvati izabiru Ferdinanda Habzburškog za kralja uz uvjet da osigura obranu Hrvatske od Turaka i poštuje sve stečene povlastice i zakone

1847-Sabor iznosi zahtjeve za političkom, kulturnom i vjerskom samostalnošću u okvirima veze s Ugarskom. Hrvatski jezik je proglašen službenim jezikom

1848-Ban Jelačić raskida odnose s Ugarskom, ukida kmetstvo i imenuje Bansko vijeće kao hrvatsku samostalnu vladu

1868-Sabor prihvaća Hrvatsko-ugarsku nagodbu kojom je Hrvatska dio zemlje ugarske krune, ali s vlastitim zakonodavstvom i autonomnom vladom za određene unutarnje poslove

1918-na Saboru je donesena odluka o raskidu stoljetnih veza s Ugarskom i carevinom Austrijom

1945-ZAVNOH se preimenuje u Narodni sabor Hrvatske. Za predsjednika je izabran Vladimir Nazor

1990-30.svibnja konstituiran demokratski Sabor nakon neposrednih, višestranačkih izbora. 22.prosinca donesen je Ustav Republike Hrvatske

1991-25.lipnja Sabor donosi Odluku o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. 8.listopada Sabor donosi Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Republika Hrvatska postaje suverena i samostalna država

I bista Ante Starčevića nas je

dočekala na ulazu.

Važne misli Ante Starčevića.

Dvorana Ante Starčevića sa 22

mjesta za sjedenje…

Nismo imali vremena sjesti u ovoj prekrasnoj dvorani, već smo se na brzinu fotkali sa prof. Davorkom i našim saborskim vodičem gđom. Marijom.

Proglašenje samostalnosti Republike Hrvatske.

A tu su i portreti predsjednika Sabora: Žarko Domljan od 1990.-1992., Stjepan Mesić od 1992.-1994., Nedjeljko Mihanović od 1994.-1995., akademik Vlatko Pavletić od 1995.-2000.godine

Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora od 2000.-2003. godine.

Vladimir Šeks, predsjednik Sabora od 2003.-2008. godine.

Luka Bebić, predsjednik Sabora od 2008.-2011. godine.

Posjetili smo i nekoliko salona gdje se odvija protokolarni program…

Zeleni salon…

Crveni salon…

A vidjeli smo i viiiiiiisoku vazu Ivana Lackovića Croate…

Višu čak i od naše prof. Michaele…

Velika vijećnica

U Velikoj vijećnici Sabora odvijaju se sjednice Sabora na kojima se raspravlja, iznose mišljenja i glasuje o zakonima. Pored toga, na početku svake sjednice odvija se Aktualno prijepodne na kojem su prisutni i članovi Vlade kako bi odgovarali na pitanja zastupnika. Za vrijeme Aktualnog prijepodneva zastupnici mogu izravno postavljati pitanja ministrima i predsjedniku Vlade o djelatnostima Vlade, pitanjima iz svojih izbornih jedinica i aktualnim dnevnim temama.

Za središnjim stolom sjedi predsjedatelj, a pored njega članovi Vlade.

Ovdje sjede naravno zastupnici…

Saborski zastupnici su predstavnici svih građana republike Hrvatske izabrani na neposrednim, tajnim izborima. Birani su na četiri godine. Zastupnici se dijele na one koji pripadaju parlamentarnoj većini tj. vladajućim političkim strankama, koje su to postigle uspjehom na izborima, i na one u parlamentarnoj manjini tj. oporbi. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Sabor ima predsjednika i dva ili više potpredsjednika. Oni predsjedavaju raspravom u Velikoj vijećnici i zajedno s predsjednicima klubova zastupnika utvrđuju dnevni red sjednice Sabora.

Ovdje je mjesto diplomatskog zbora…

A mi smo zauzeli mjesta za posjetitelje ili novinare…

Još malo umjetnosti na izlazu iz Sabora…

Baš nam je bilo super…