IzdavaË: Hrvatski stoËarski centar

Ilica 101, ZAGREB

Za izdavaËa: Kreπimir Kuterovac, dipl.ing

Urednik: prof.dr.sc. Pavo Caput

Autori: Kreπimir Kuterovac, dipl.ing

mr.sc. Zdravko BaraÊ

dr.sc. Milan BoliÊ

mr.sc. Ana DakiÊ

mr.sc. Maja DraæiÊ

Vesna BuliÊ, dipl. ing.

Ljiljana Husinec, dipl.ing

Marijan Janeπ, dipl. ing.

Aleksandar Kljujev, dipl. ing.

Zvonimir Nushol, dipl. ing.

Franjo Poljak, dipl.ing.

Ante Pezo, dipl.ing

Davor PraniÊ, dipl.ing

Drago SoliÊ, dipl.ing

Ivan ©ÊepanoviÊ, dipl.ing

Lektor: SunËana BorkoviÊ, prof.

ISBN 953-6526-35-2

Tisak: UVEZ, Zagreb - Ilica 152

Naklada: 1000 primjeraka

90. obljetnica organiziranoguzgojno-selekcijskog rada

u stoËarstvu Hrvatske

HR

VA

TS

KI

S T O » A R S KI

CE

NT

AR

- 1 9 1 3 -

Sadræaj:

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1. Organizacijski oblici i zakonodavstvo u promicanju unapreivanja stoËarstva . . . . . . . . . . . 9

1.1. Odraz politiËkih promjena na stoËarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

1.2. StoËarsko zakonodavstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

1.3. Uzgoj stoke u gospodarskim promjenama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

2. PoËeci i tijek uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.1. Uvoz kvalitetne stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.2. Udruæivanje uzgajivaËa stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2.3. Osnivanje Saveza marvogojskih udruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.4. Izmjere i ocjene goveda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.5. Kontrola mlijeËnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.6. StoËarske izloæbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

2.7. Osnivanje centralne matiËne kartoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

2.8. Utemeljenje jedinstvene selekcijske sluæbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

3. Program gojidbene izgradnje u govedarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

3.1. Provedba uzgojnog programa za simentalsku pasminu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

3.2. Provedba uzgojnog programa za smeu pasminu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

3.3. Provedba uzgojnog programa za holstian friesian pasminu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

4. Proizvodni rezultati u govedarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

4.1. Rezultati proizvodnje kravljeg mlijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

4.2. Oplodnja krava i junica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

5. Uzgojno-selekcijski rad u konjogojstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

6. Uzgojno-selekcijski rad u svinjogojstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

6.1. Povijest uzgoja svinja na hrvatskim prostorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

6.2. Plan i program uzgoja svinja iz 1997. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

6.3. Rezultati uzgojno-selekcijskog rada u desetogodiπnjem razdoblju (1993. ∑ 2002.) . . 66

6.4. Prodaja uzgojno valjanih rasplodnih svinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

6.5. Umjetno osjemenjivanje svinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

7. Uzgojno-selekcijski rad u ovËarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

8. Uzgojno-selekcijski rad u kozarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

9. Uzgojni rad u peradarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

10. Uzgojno-selekcijski rad u pËelarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

11. Meunarodna suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

11.1. Govedarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

11.2. Konjogojstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

11.3. Svinjogojstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

11.4. OvËarstvo i kozarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

11.5. PËelarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

12. Provedba uzgoja i selekcije domaÊih æivotinja u buduÊem razdoblju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

13. Novi poslovi Hrvatskog stoËarskog centra u buduÊnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

90. obljetnica ... 7

Uvod

Rijetke su gospodarske grane koje imaju kontinuitet od 90 godina u svojem trajanju. Uzgojno-

selekcijski rad u stoËarstvu Hrvatske, kao sustav mjera trajnog unapreivanja, ove godine biljeæi

90. godina neprekidne aktivnosti.

StoËarstvo Hrvatske kroz svoju povijest stalno je vezano uz postignuÊa u uzgoju, selekciji

stoke i tehnologijama u zapadnom svijetu, poglavito u srednjoeuropskim zemljama. Takvu ori-

jentaciju poticao je 100-godiπnji interes hrvatskog seljaka i druπtveno-politiËke okolnosti u

hrvatskim krajevima. Moæe se s ponosom kazati da je stoËarska tradicija u Hrvatskoj sazdana od

jednakih dogaaja koji su karakteristiËni i za najrazvijenije stoËarske zemlje. Dosezi u uzgoju i

selekciji ravnopravni su europskima, a u nacionalnom okviru primjereni specifiËnim uvjetima

stoËarske proizvodnje u pojedinim razdobljima. KarakteristiËni rezultati prikazani su u ovoj pub-

likaciji.

Tijekom 90-godiπnje uzgojno-selekcijske aktivnosti u stoËarstvu Hrvatske zabiljeæeno je

nekoliko obljetnica i prijelomnica u radu.

Prigodom 60. godiπnjice (1973.) tadaπnja RepubliËka selekcijska sluæba Hrvatske jedina je odliko-

vana ordenom predsjednika Republike Jugoslavije.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj obiljeæena je 80. godiπnjica (1993.) na vrlo sveËan naËin.

Tom prigodom izdana je opseæna publikacija o povijesti uzgojno-selekcijskog rada u stoËarstvu

Hrvatske.

Danas slavimo 90. godiπnjicu. OdluËili smo se radno je obiljeæiti, prigodnim prikazom uzgo-

jno-selekcijskog dosega glavnih vrsta stoke. Ova publikacija ima svrhu ukratko se osvrnuti na rel-

evantne povijesne znaËajke, a viπe dokumentirati aktualne rezultate i smjernice uzgojno-selekci-

jskog rada u stoËarstvu Hrvatske. Proπirenjem djelatnosti StoËarskog centra Hrvatske na sve

glavne mjere poboljπanja i razvoja, njegova glavna zadaÊa ∑ uzgoj i genetsko poboljπanje stoke

dobiva veÊe moguÊnosti razvoja.

Urednik

1.ORGANIZACIJSKI OBLICI I ZAKONODAVSTVO U

PROMICANJU UNAPRE–IVANJA STO»ARSTVA

1.1. Odraz politiËkih promjena na stoËarstvo

Utjecaji zapadnoeuropske poljoprivredne tehnoloπke revolucije prodiru k nama sredinom

XVIII. stoljeÊa. Oni se vrlo sporo prihvaÊaju i πire na naπe prostore zbog nekoliko razloga (niska

pismenost, prirodni uvjeti, razliËiti feudalni sustavi itd.).

Prvo druπtvo na ovim prostorima osnovano je 1767. godine, a slijedi osnivanje veÊeg broja

druπtava do 1841. kada se u Zagrebu osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko druπtvo.

Ono je imalo velik utjecaj na razvoj poljoprivrede, a time i stoËarstva na naπim prostorima.

VeÊ na prvoj skupπtini druπtva zakljuËilo se kako bi trebalo snimiti stanje u poljodjelstvu. Druπtvo

je zamolilo vlasteline i sveÊenstvo da πto opπirnije opiπu svoja gospodarstvo (πto posjeduju, koliko

obrauju zemljiπta, kako se krmi stoka, koje se krmne biljke siju, kakvo voÊe i vino proizvode, kako

seljaci æive, kakve kuÊe imaju itd.). OdluËeno je da se izdaje glasilo pod naslovom "List mieseËni".

Kako je u to doba utjecaj dræave na razvoj poljoprivrede bio vrlo malen, upravo je Hrvatsko-

slavonsko gospodarsko druπtvo dobro doπlo kao pokretaË i nositelj prijedloga i mnogih zahvata na

tom podruËju.

Uz ostalo, "gospodarske podruænice" bile su tijekom godina mjesto nabave i razdiobe uvezenih

rasplodnih goveda.

Na skupπtini 1842. donesen je zakljuËak da se pregleda i popiπe sveukupna marva u Kraljevini

i da se uvede marvinski katastar kao temelj boljem æivinogojstvu.

Na skupπtini 1856. priopÊeno je da je odobreno otvaranje gospodarske πkole. »etiri godine posli-

je otvoreno je Gospodarsko uËiliπte u Kriæevcima.

Hrvatsko-slavonsko gospodarsko druπtvo 1876. godine podnosi Hrvatskoj zemaljskoj vladi

"prijedlog za unapreenje stoËarstva Hrvatske" u kojem se predlaæe osnivanje pepinjera, gdje bi

se dræali subvencijama Vlade uvezeni bikovi. Nadalje se predlaæe organiziranje izloæbi stoke i

davanje nagrada za uspjeπan uzgoj te da se Ëim prije "Matica o hrvatskoj marvi uvede".

90. obljetnica ... 9

10 90. obljetnica ...

U sklopu prijedloga o unapreivanju stoËarstva predlaæe se Hrvatskom saboru da se πto prije

donese zakonska osnova o promicanju govedarstva te da se Hrvatsko-slavonskom gospodarskom

druπtvu dodijeli subvencija od 10.000 forinti za nabavu rasplodnih bikova.

Hrvatska zemaljska vlada od 1876. poËinje dodjeljivati redovite subvencije za uvoz bikova

podruænicama druπtva uz obvezu da se "ponajviπe za oplemenjivanje domaÊeg stoËarstva mogu

upotrijebiti".

Gospodarska podruænica Kriæevci sastavlja osnovu za razvoj stoËarstva. Ona je temelj

buduÊeg Statuta u kojem je okosnica prijedlog:

1. da se u zemaljskom uzgoju osigura jedan rasplodni bik na 80 krava

2. da se za oplemenjivanje domaÊih goveda upotrebljava meltalsko govedo, a u pomanjkanju

dovoljnog broja meltalskog da se pripuπtaju kriæanci domaÊeg goveda s meltalcem.

Uz navedene udarne smjernice predvia se kupnja bikova od Gospodarskog uËiliπta i

dodjela junica u seljaËki uzgoj. Statut predvia zabranu izlaska biËiÊa od jedne do dvije godine na

paπu s "Ëordom" te osnivanje povjerenstava za uzgoj stoke itd.

Od aktivnosti Hrvatsko-slavonskog gospodarskog druπtva ne smijemo zaboraviti organizaciju prve

Dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izloæbe u Zagrebu 1864. godine.

1.2. StoËarsko zakonodavstvo

Nakon 1848. godine zbile su se vaæne druπtvene promjene na tadaπnjem podruËju Hrvatske.

Osam godina nakon ukinuÊa kmetstva 1953. godine ukida se pravo ispaπe na vlastelinskim posjed-

ima bez odπtete u novcu i naravi (poËeci plaÊanja koriπtenja).

Carski patent 1857. godine odreuje odvajanje dijela vlastelinskih πuma i paπnjaka za potrebe

bivπih kmetova u njihovo zajedniËko vlasniπtvo tzv. urbarijalnu opÊinu.

Preostalo zemljiπte, "alodije", ostaju u vlasniπtvu bivπeg vlastelina. Tim procesima na selu

dolazi do specifiËnog oblika vlasniπtva nad urbarijalnim opÊinama, nazvanima "zemljiπne

zajednice".

Propisima donesenima 1894. godine zemljiπne zajednice tretirane su kao pravne osobe i vlas-

nici ovlaπteniËkog prava te su mogle slobodno raspolagati svojim dijelom, ali i otuiti ga prema

svojoj volji.

U razvoju stoËarstva zemljiπne zajednice imale su ogromno znaËenje te su znatno doprinijele

rastu broja goveda, prometu pa i izvozu stoke i mesa iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Austro-

ugarskom nagodbom 1867., odnosno Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine Hrvatska,

Slavonija i Dalmacija ostvaruje potpunu autonomiju u podruËju unutarnjih poslova, πto je imalo

pozitivan uËinak na razvoj poljoprivrede odnosno stoËarstva.

Dolaskom I. MaæuraniÊa za bana poËinje i vaæna zakonodavna aktivnost. Godine 1874. donosi

se "Zadruæni zakon" kojim se odreuju pojedinosti diobe kuÊnih zadruga, zatim "Zakon o puËkom

πkolstvu i preparandijama" kojim se odreuje da se preko nastavnog programa daje uËiteljima

podloga za poduËavanje djece o osnovama poljoprivredne proizvodnje.

Za vrijeme banovanja bana I. MaæuraniÊa utvrena je gruntovnica, donesen zakon o zemljari-

ni te neki veterinarski propisi.

Vlada bana I. MaæuraniÊa 1876. godine prvi puta odobrava sredstva u iznosu 8.000 forinti iz

dræavnog proraËuna od kojih se dio koristio za nabavu rasplodne stoke.

VeÊ 1879. godine Hrvatski sabor prihvaÊa prijedlog Hrvatsko-slavonskog gospodarskog

druπtva da se iz proraËuna odobri subvencija od 20.000 forinti za podupiranje stoËarstva i drugih

grana gospodarstva. Iako sredstva nisu bila velika, ipak su omoguÊila da se za potrebe seljaËkih

gospodarstava uvezu rasplodni bikovi i junice europskih pasmina.

Dolaskom govee kuge 1869. godine na podruËje Europe pokazala se potreba zajedniËke

borbe πireg kruga zemalja protiv te bolesti. Prvi veterinarski zakon donesen je 1888. godine pod

nazivom "Zakon ob ureenju veterinarstva", a provedbeni naputak donesen je krajem iste godine.

Zakon regulira poloæaj i zadaÊu veterinarske sluæbe, pograniËnu sluæbu, dezinfekciju na æeljezni-

cama i brodovima, pregled mesa i stoke te obrauje pojedine zarazne bolesti.

Predvieno je osnivanje Veterinarske zaklade kao pravnog tijela.

Sredstva Veterinarske zaklade sluæila su, prije svega, za suzbijanje i likvidiranje stoËnih

zaraza, zatim za podizanje ustanova i postrojenja koja sluæe u provedbi redarstveno-veterinarskih

propisa, unapreenje veterinarstva kao i subvencije pri nabavi bikova. Uredbom Vlade 1895.

godine u Zakon se uvodi obveza licenciranja bikova.

Grof Josip DraπkoviÊ 1891. godine organizira konferenciju gospodarsko-stoËarskih

struËnjaka s ciljem rasprave o stanju stoËarstva Hrvatske i Slavonije i poËecima podruËja uzgoja

kvalitetnih rasplodnih goveda. Poticajima i rezultatima s te konferencije osniva se na sjeveroza-

padu Hrvatske podruËje gdje se za oplodnju autohtone buπe upotrebljavaju meltalski i pincgavski

bikovi te tako stvara sve bolje i bolje govedo. To je podruËje poslije prihvatilo najveÊi broj uvezenih

bikova i na njemu se razvio uzgojno-selekcijski rad putem marvogojskih udruga i kasnije Saveza

marvogojskih udruga.

Zakon o promicanju stoËarstva iz 1905. godine sadræi osam Ëlanaka koji odreuju upotrebu

rasplodnjaka, nadzor nad provedbom zakonom donesenih mjera, odvajanje rasplodnjaka te

kaznene mjere.

Naputkom je propisano deset mjera:

• ureenje pasminskih uzgojnih kotara za pojedine vrste stoke

• ureenje stoËarskih povjerenstava

• licenciranje rasplodnjaka

• nabavu rasplodnjaka koji su potrebni povrh licenciranih te nabavu pasminskih Ëistokrvnih

plotkinja

• ureenje zemaljskih matiËnih knjiga za stoku

• podupiranje uzgajivaËa koji othrane i za javne rasplodne svrhe rabe valjane rasplodnjake s

podupiranjem marvogojskih zadruga

• izloæbe i nagraivanje valjane paπne stoke uopÊe

• podjeljivanje valjanih pripaπnih æivotinja u privatnu njegu

• ureenje paπe i prostora

• statistika stoke i trgovine sa stokom

90. obljetnica ... 11

Moæemo ustvrditi da je u poËetku XIX. stoljeÊa govedarska proizvodnja bila usmjerena na

uzgoj radnih æivotinja i proizvodnju stajskog gnoja, a u drugoj polovici stoljeÊa poËela se usmjera-

vati k proizvodnji goveeg mesa, ali joπ ne i mlijeka.

Upravo u drugoj polovici XIX. stoljeÊa poËinju se nazirati nastojanja zakonodavaca i uzgajivaËa

za uvozom plemenitih pasmina goveda iz uzgojnih podruËja Europe, πto je uvjetovalo i potrebu za

raznim stimulacijama i subvencijama kod uvoza i uzgoja rasplodnih grla. Kako bi uzgajivaËi mogli

uzgojiti visokokvalitetna rasplodna grla, nastala je potreba osmiπljenog uzgojno-selekcijskog rada.

1.3. Uzgoj stoke u gospodarskim promjenama

StoËarstvo XIX. stoljeÊa ekstenzivnog je karaktera. U govedarstvu se nedovoljno timare æiv-

otinje. One obitavajju u loπim objektima, ispaπa je na povrπinama iza æetve i berbe kukuruza,

povrπinama ugara, zapuπtenim paπnjacima i πumama, bez koriπtenja koncentriranih krmiva.

Zimska ishrana bila je posebno problematiËna, a pasmine su bile buπa i podolac.

Ukidanje kmetstva 1848. godine utjeËe na intenzifikaciju poljoprivredne proizvodnje, osobito

na vlastelinstvima, koja uvode nove tehnologije: æeljezni plug, vuËu na parni pogon itd. Odustaje se

od tropolja i znatan dio povrπine preorava se za industrijsko i krmno bilje. Razvojem industrije

poveÊava se broj gradskog stanovniπtva, a time i potroπnja mesa, posebice goveeg.

Takva kretanja uvjetuju poveÊanje broja goveda, πto je prema StipetiÊu (1959.) vidljivo iz

sljedeÊe tablice.

Godina Broj goveda Indeks

1857. 884,945 100,00

1869. 786,848 88,92

1880. 838,138 94,71

1895. 1043,992 117,98

1911. 1268,329 143,33

1921. 1206,059 136,29

Godina Broj goveda Broj teladi

1904. 119,165 22,732

1905. 130,196 23,274

U istom razdoblju prema StipetiÊu (1959.) biljeæimo prodaju goveda i teladi izvan Hrvatske.

Tablica 2: Prodaja goveda i teladi

Tablica 1: Kretanje broja goveda u Hrvatskoj 1857. ∑ 1921. godine

12 90. obljetnica ...

2. PO»ECI I TIJEK ORGANIZIRANOG UZGOJNO-

SELEKCIJSKOG RADA U GOVEDARSTVU

Usporedo s prvim uvozima goveda u cilju oplemenjivanja domaÊih autohtonih goveda dolazi i

do osnivanja marvogojskih udruga te se uvodi matiËno knjigovodstvo i prve kontrole mlijeËnosti,

πto predstavlja poËetke organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu.

2.1. UVOZI GOVEDA OD 1826. DO 1918. GODINE

Iako tijekom razrade pojedinih podruËja spominjemo neke od dogaaja koji su uvjetovali uvoz

ove ili one pasmine goveda, pokuπat Êemo na jednom mjestu, po moguÊnosti kronoloπkim redom,

opisati vrijeme, pasmine, namjere uvoznika i rezultat namjere odnosno æelju za boljitkom u ovoj

grani gospodarstva.

ZateËeno stanje u govedarstvu 1826. godine:

a) dvije autohtone pasmine u veÊem dijelu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (buπa i

podolac)

b) loπi uvjeti dræanja, loπ smjeπtaj, loπa hranidbena podloga

c) neodræavane i zapuπtene livade i paπnjaci

d) i ostali Ëinitelji ekstenzivnog poljodjelstva i gospodarstva uopÊe.

Prvi zabiljeæeni sluËaj uvoza strane pasmine s ciljem uzgoja u Ëistoj krvi, ali i koriπtenjem bikova u

πiroj populaciji u vlasniπtvu seljaka, za pretapanje buπe, zbio se na biskupskom imanju u KonjπËini.

ZagrebaËki biskup AlagoviÊ uvezao je 1826. godine na biskupsko imanje nekoliko gove-

da tuks cilertalske pasmine.

Tijekom uzgoja i razmnaæanja, tu stoku, i junice i biËiÊe, seljaci iz okolice KonjπËine kriæali su

sa zagorskim buπama. Tijekom kriæanja, s vremenom vjerojatno i nakon povratnog kriæanja, nasta-

lo je prvo govedo domaÊeg imena, zagorsko govedo, koje se odræalo sve do kraja XIX. stoljeÊa

kada mu se trag gubi zbog kriæanja s drugim pasminama koje su ulazile u zemlju.

SljedeÊi registrirani uvoz, 1853. godine, zabiljeæen je u –akovu na akovaËkom biskupskom

vlastelinstvu posredstvom biskupa Strossmayera. RijeË je o 60 krava i jednom biku marijad-

vorske pasmine u cilju proizvodnje bikova za narodno gospodarstvo.

90. obljetnica ... 13

Vlastelinstvo uvozi 1868. godine 30 krava i jednog bika istoËnofrizijske pasmine (za

koje je karakteristiËno da su glava i vrat crni). Za razliku od marijadvorske pasmine, s mesno-

radnog tipa prelazi se na mlijeËni tip goveda. Jedan je od razloga vjerojatno veÊ postojeÊa

≈©vajcerija« ∑ pogon za preradu mlijeka. No ova pasmina, bez obzira na dobar prijam kod domaÊih

proizvoaËa, bila je pokoπena tuberkulozom zbog loπijih uvjeta i brzo je nestala iz uzgoja.

U periodu izmeu 1826. i 1867. godine uvoz goveda tekao je nekontrolirano pa nailazimo na

biljeπke o uvozu sljedeÊih pasmina:

a) Grof DraπkoviÊ uvozi na imanje u Opeku (koje preuzima grof Bombelles) bernska

πarena goveda (preteËa danaπnjeg simentalca).

b) Prema navodima veterinara Thalmeira, grof FestetiÊ uzgaja u okolici »akovca maarskog

podolca ≈gljufa«.

c) Veleposjednik markiz de Piennes (Vrbovec) pokuπava sa shorthornima i norman-

dijskim govedom.

d) Grof JelaËiÊ u Novim Dvorima uzgaja od 1889. godine mirctalska goveda i s njega

prelazi na simentalca.

e) ≈LenarËiÊ (1887. godine) piπe da je na majuru Kraljevce kod Valpova naiπao na krave

shorthorna, algajske i holandske pasmine s nastojanjem da se kriæanjem dobiju

prikladne æivotinje«.

f) P. DraπkoviÊ u V. Bukovcu uzgaja pincgavca a poslije niæi - manji soj pincgavca - mel-

talsko govedo iz Koruπke.

g) MihalaviÊevi 1882. godine uvoze iz Moravske 10 krava i jednog bika kravarske pasmine

(Kuhlander), soj simentalske pasmine.

h) U Slavoniji se aklimatiziralo Bonyhadsko govedo, nastalo u Maarskoj kriæanjem s

bernskim i simentalskim govedom. Uvezenim bikovima kriæao se domaÊi podolac.

Takvim uvozima u Hrvatskoj su se pred kraj stoljeÊa pored autohtonih mogle pronaÊi sljedeÊe

pasmine goveda: πvicarska, montafonska, algajsko-oberintalska, pincgavsko-meltalska, marijad-

vorska, lavantalska, mierctalska, murodolska, bernska, simentalska, bonyhadska, kuhlandska,

shorthornska, holandeska, hereford i kriæanci tuks-cilertalskog goveda.

Naredbom Hrvatske vlade, 1886. godine odreuje se opÊinama da uzgajaju Ëistokrvne bikove

za rasplod (nakon uvoza junica i bikova Ëistokrvne pasmine) i da vode trajnu brigu o tomu da se

prigoj Ëistokrvnih bikova u pojedinim mjestima njihova podruËja neprekidno podræava.

Naredbom iz 1895. godine, u eri veÊe nabave bikova i junica iz uvoza, odreeno je da opÊina

podmiruje manjak bikova i dræi ih o svojem troπku ako na podruËju opÊine nema dovoljno pri-

vatnih bikova i bikova gospodarskih podruænica (u odnosu 1:80). Prilike u toj domeni sve se viπe

sreuju. Iste godine donesena je i naredba o licenciranju. ≈Zaæivila« je tek nakon donoπenja

≈Zakona o promicanju stoËarstva« iz 1905. godine odnosno ≈Naputka o provedbi toga

Zakona« iz 1908. godine.

14 90. obljetnica ...

U razdoblju od 1896. do 1900. godine utvrene su metode pretapanja: u sjeverozapadnoj

Hrvatskoj meltalsko, pincgavsko pa simentalsko govedo, a u Dalmaciji oberintalsko. Navedene su

se pasmine priliËno brzo, s manje ili viπe poteπkoÊa, prilagodile naπoj klimi i uvjetima, u veÊini

sluËajeva veÊ nakon tri generacije.

RastuÊi interes stoËara naveo je Hrvatsku zemaljsku vladu da najavi u 1914. godini nabavu

junica simentalske pasmine iz ©vicarske i Badena, uz sljedeÊe uvjete:

1. Nabavljaju se neoploene junice 16 ∑ 20 mjeseci.

2. Junice se nabavljaju prije svega za marvogojske udruge jer tu djeluju Ëistokrvni bikovi.

StoËari, ako nisu Ëlanovi marvogojske udruge a preuzimaju junice, duæni su se uËlaniti u

marvogojske udruge.

3. Potencijalni kupci trebaju uplatiti kod Zemaljske blagajne 600 kruna po junici, uz obavezu

da eventualnu razliku uplate mjesec dana nakon preuzimanja.

4. NaruËitelji plaÊaju samo cijenu junice, a Zemaljska vlada plaÊa sve ostale troπkove

(dopremu, carinu i ostale troπkove nabave).

5. Junice se odmah otpremaju naruËitelju putem marvogojskih udruga ili podruænice HSGD-a

odnosno gospodarskih udruæenja.

6. Preuzete junice naruËitelj ne smije prodavati u inozemstvo bez posebne dozvole

Zemaljske vlade, a muπko potomstvo duæan je u prvom redu ponuditi Zemaljskoj vladi u

otkup za uzgojne svrhe.

7. Hrvatska zemaljska vlada daje jamstva na rasplodnu uporabivost i uvjete na tuberkulozu.

8. Narudæbe se primaju preko opÊine.

9. NaruËitelji se mogu o svojem troπku prikljuËiti nabavnom povjerenstvu.

Taj najavljeni uvoz nije obavljen, zbog I. svjetskog rata, kao i svi drugi do 1918. godine.

Tek 1918. godine uvezeno je iz bernskog kantona i ©vicarske 35 bikova i 170 krava. Kasnijih god-

ina uvoz je bio marginalan jer su se udruge nakon rata ojaËale i proizvodile kvalitetan materijal.

PasminaBroj goveda

1895. % 1911. %

738.674

169.684

422

908.780

81,3

18,7

100

480.071

654.591

195

1,134.857

42,3

57.7

100

DomaÊe pasmine buπa i podolac

Oplemenjene pasmine i kriæanci

sa simentalcem, pincgavcem i

oberintalcem

Bivoli

Ukupno:

Tablica 3: Broj goveda i pasminski sastav u Hrvatskoj i Slavoniji

Izvor: IzvjeπÊe o radu Zemaljske gospodarske uprave Kraljevine Hrvatske i Slavonije (od 1909.

do 1911., Zagreb, 1914. godine)

Bez obzira na πarolikost kriæanaca ne moæe se poreÊi poËetni uspjeh u postupnom pretapan-

ju autohtonih pasmina k postavljenim ciljevima jer je udio buπe, podolca te bivola znatno umanjen.

90. obljetnica ... 15

16 90. obljetnica ...

2.2. UDRUÆIVANJE UZGAJIVA»A GOVEDA

OSNIVANJE MARVOGOJSKIH UDRUGA

Prve pokuπaje organiziranja gospodara biljeæimo 1896. godine, 36 godina nakon poËetkarada ≈Kraljevskog viπeg gospodarskog uËiliπta i ratarnice« u Kriæevcima, gdje je gospodarskapodruænica Hrvatsko-slavonskog gospodarskog druπtva na poticaj nastavnog osoblja πkolepokrenula osnivanje marvogojske zadruge koja se zvala ≈Marvogojstvena zadruga gospo-darske podruænice« u Kriæevcima.

Pravila Zadruge potvrdila je Hrvatska zemaljska vlada 02. 03. 1896. godine. UnatoË naporima,pokuπaj nije uspio i Zadruga nije poËela s radom, pa Ëak ni nakon ponovljenih pokuπaja.

U Vrbovcu 1904. godine osnovana je prva marvogojska udruga (koja se odræala do1958. godine) za uzgoj goveda pincgavske pasmine i njezinih sojeva.

U udruzi Vrbovec i nekoliko poslije osnovanih udruga proizvodio se Ëistokrvni æenski i muπkipomladak za sva podruËja gdje se uzgajalo pincgavsko govedo (kotari Sunja, Kostajnica, Petrinja,Glina, Vrginmost, Dvor na Uni i dio VojniÊa).

Od 1905. godine Hrvatska zemaljska vlada poËela je svjesno uvaæati simentalca preko kojegabi kriæanjem bio postignut æeljeni tip goveda. Rajon uzgoja je sjeverno od Save i Kupe, s nekimdijelovima Karlovca.

U meuvremenu, rastuÊi interes seljaka s podruËja Svetog Ivana Æabnog i okolice doveo je donabave novih 78 bikova i junica. To je bio osnovni poËetni materijal za osnivanje prve marvogojskeudruge u Sv. Ivanu Æabnom.

Na poticaj struËnjaka KriæevaËkog uËiliπta osnovana je ≈Hrvatska marvogojska udrugau Sv. Ivanu Æabno«.

Pravila Udruge odobrena su odlukom Hrvatske zemaljske vlade.Sadræaj rada tadaπnjih udruga vidljiv je iz pravila koja su tada vaæila, a ona su glasila:- strogo odabiranje priplodne stoke,- nabava i uzdræavanje kvalitetnih bikova- ureenje matiËnih knjiga,- prireivanje izloæbi i sajmova rasplodne stoke,- redovno i obavezno cijepljenje tuberkulinom, te obaveznim izdvajanjenjem reagiralih grla,- uzajamno osiguranje stoke,- kontrola muznosti,- posredovanje kod nabave i prodaje rasplodne stoke.

Pravila su utvrdila svrhu udruge: ≈udomiti i racionalnim uzgojem raπiriti goveda zajamËenoËistokrvne pasmine, koja su u ovom kraju uvedena importom originalnih pripaπnih æivotinja iz ©vic-arske i Badenske s osobitim obzirom na gojaznost i dojnost«.

Nakon osnivanja Udruge u Svetom Ivanu Æabnom poËinje era naglog formiranjaudruga i u drugim mjestima. Pokraj Velike Gorice 1906. biljeæimo i osnivanje sljedeÊih:

Marvogojska udruga Gola, 1908. godineMarvogojska udruga Sveta Nedjelja, 1909. godineMarvogojska udruga –urevac, 1910. godineMarvogojska udruga Nova Gradiπka, 1910. godine

90. obljetnica ... 17

Marvogojska udruga Nova Gradiπka, 1910. godineMarvogojska udruga Hercegovac, 1910 godineMarvogojska udruga Virje, 1912. godineMarvogojska udruga Kriæevci, 1912. godineMarvogojska udruga Virovski Konaci, 1912. godineMarvogojska udruga ReËica, 1912. godineMarvogojska udruga Bela, 1912. godineMarvogojska udruga Jaska, 1912. godine Marvogojska udruga Stupnik kraj Zagreba, 1912. godine Marvogojska udruga BedekovËina, 1912. godineMarvogojska udruga Kriæ, 1912. godineMarvogojska udruga Oborovo, 1913. godineMarvogojska udruga Nova RaËa, 1914. godine

Rat je prekinuo daljnje osnivanje udruga. Tadaπnjih 18 marvogojskih udruga velik je usp-jeh u organizacijskom smislu i u smislu prihvaÊanja ideje o zajedniπtvu, radu po utvrenim pravil-ima, dakle, utvrenom redu i unapreenju domaÊeg govedarstva. Marvogojske udruge postala surasplodiπta pepinjera Ëistokrvne simentalske stoke - bikova.

Neke su udruge uz Ëistokrvne uzgajale i kriæance, a cilj takvih udruga bio je ≈pravilnim uzgo-jem udomiti Ëistokrvna grla zajamËeno Ëistokrvne simentalske pasmine, zatim uporabom samoËistokrvnih bikova usavrπiti dosadaπnju simentalsku kriæanËad, te ju dotjerati do Ëistokrvnosti«(cit. Veterinarski vjesnik).

Takve ≈kontrolne udruge« za simentalske kriæance imale su za cilj ≈podræati vrijednost dosa-daπnje simentalske kriæanËadi«. U tu svrhu izabrat Êe se kriæane simentalske krave lijepih oblika,Ëvrstog ustroja i dobre dojnosti, provaat Êe se kontrola o potroπku hrane i proizvodnji mlijeka ukvalitativnom i kvantitativnom pogledu (cit. ©malcelj I. 1943).

≈Kontrolne udruge« nisu se odræale zbog viπe razloga, a najveÊi je πto nisu mogle provoditiredovitu kontrolu mlijeËnosti. Preostale udruge uzgajale su simentalsku pasminu goveda u Ëistojkrvi.

TIPOVI MARVOGOJSKIH UDRUGA

Kroz period od osnivanja udruga do uvoenja kontrole proizvodnih svojstava selekcijskih grladræavni organi i ostali gospodarski Ëimbenici stimulirali su subvencijama proizvodnju, posebicebikova, i osiguravali kvalitetniju oplodnju kako bi se proces oplemenjivanja, pretapanjem auto-htonih pasmina, πto viπe ubrzao i postigao konaËni cilj gospodarenja u govedarstvu s materijalomkoji je kvalitetan i donosi gospodarski probitak.

Osnovni je cilj marvogojskih udruga, a poslije i saveza marvogojskih udruga da uz selekcijskemjere i zahvate unapreuju govedarstvo i uzgojem kvalitetnih æivotinja ojaËaju ekonomski poloæajproizvoaËa i druπtvenu zajednicu u cjelini.

Proizvodnjom kvalitetne stoke Ëlanovi udruga imali su gospodarske koristi i poticaj zaproπirenje proizvodnje.

Sve marvogojske udruge nisu obavljale sve propisane ili bolje reÊi æeljene zadatke, tako da,prema Prohaski, 1919. godine razlikujemo:

a) najniæi stupanj udruge koji se bavi zajedniËkom nabavom i dræanjem rasplodnjaka. Nabavlja se bik i oplouje udruæne krave, a skokovina se naplaÊuje ∑ taj tip nije bio proπiren.

b) srednji stupanj udruga bavi se uzgojem Ëistokrvnih goveda, vode se uzgojne, matiËne i

prigojne knjige, uzgajaju se Ëistokrvni bikovi, prireuju izloæbe i nagraivanja uz sajmove

rasplodne stoke. Organiziraju se skupna nabava stoËne hrane i stelje, cijepljenje krava te

predavanja.

c) najviπi stupanj marvogojskih udruga Ëine one udruge koje se bave oplemenjivanjem

primitivnih pasmina i daljnjim oplemenjivanjem djelomiËno oplemenjenih pasmina

Takvim stupnjevanjem razvrstavale su se udruge do 1930. godine, odnosno do uvoenja

obavezne kontrole mlijeËnosti.

2.3. OSNIVANJE SAVEZA MARVOGOJSKIH UDRUGA

Kako je uoËen problem nedostatka veza i koordinacije meu postojeÊim udrugama, na

Skupπtini udruge u Svetom Ivanu Æabnom 18. 06. 1911. godine predloæeno je da se osnuje ≈Savez

hrvatskih marvogojskih udruga«.

Na sastanaku predstavnika marvogojskih udruga ReËice, Jaske, Bijele i Svetog Ivana Æabnog

1912. izneseni su prijedlozi pravila Saveza:

- omoguÊiti zajedniËku prodaju goveda i iskljuËenjem konkurencije,

- nastojati da se kod uzgoja Ëistokrvnih pasmina (simentalske i pincgavske) polaæe vaænost

na mlijeËnost, mesnost, iskoriπtavanje hrane, zdravlje i oblik,

- nabavljati stoku iz dokazano valjanih stada (Ëistokrvnu),

- voditi individualnu kontrolu proizvodnje i hranidbe rasplodnih goveda,

- voditi matiËnu evidenciju za familije udruænih grla koje porota izabere,

- prireivati izloæbe,

- obavljati cijepljenje stoke i

- osigurati prodaju stoËnih proizvoda i pruæati struËnu pomoÊ osoblju udruga.

Utvreno je da sjediπte Saveza bude Sveti Ivan Æabno, a poËetak rada 1913. godine.

Savez se nije ni konstituirao, a rat je 1914. godine prekinuo svaki rad na daljnjoj organizaciji

zamiπljenih i pravilima utvrenih zadaÊa.

Pokrajinska uprava likvidirana je 1924. godine, kada i potpuno prestaje nabava bikova.

Nedovoljna zainteresiranost dræave znatno je smanjila i usporila razvoj stoËarstva.

AnalizirajuÊi stanje, Ëlanovi udruge doπli su nakon rata na ideju da priu revitalizaciji

Saveza marvogojskih udruga iz 1913. godine. Na inicijativu Marvogojske udruge Sv. Ivan

Æabno na osnivaËkoj skupπtini 24. 08. 1919. predlaæe se oæivljavanje rada Saveza. Od 25 marvogo-

jskih udruga na skupπtinu ih je pozvano 18, no odazvalo se samo sedam: Sveti Ivan Æabno,

–urevac, Virovski Konaci, Virje, Oborovo, Kriæevci i Vrbovec.

Od pristiglih predstavnika marvogojskih udruga, πest ih je organiziralo simentalske, a samo

Vrbovec udrugu za pincgavska goveda.

Predloæena Pravila Saveza su prihvaÊena te je ponovno osnovan ≈Savez marvogojskih

udruga« sa sjediπtem u Æabnom 1926. godine. Tada je Savezu pristupilo 40 udruga.

18 90. obljetnica ...

90. obljetnica ... 19

Stanje Ëlanstva u udrugama 1932. godine izgledalo je ovako:

Tablica 4: Udruge simentalske pasmine

Naziv udruge

1. Velika Gorica 1906. 67 1 120 136 2572. Nova Gradiπka 1907. 21 2 27 41 703. Gola 1908. 60 8 99 110 2174. Sv. Ivan Æabno 1908. 182 2 368 468 8385. Bela 1910. 18 - 30 28 586. –urevac 1910. 149 6 224 293 5237. Hercegovac 1910. 70 2 111 149 2628. Kriæevci 1912. 82 2 139 201 3429. Virje 1912. 124 2 194 252 44810. Virovski Konaci 1912. 49 - 69 112 18111. Oborovo 1913. 56 - 103 136 23912. Visoko 1913. 9 1 20 28 4913. Bregi KoprivniËki 1914. 8 1 20 30 5114. Nova RaËa 1914. 71 2 141 172 31515. Novigrad Podravski 1917. 37 1 54 82 13716. Novo »iËe 1920. 22 1 70 75 14617. Sreani Gornji 1921. 16 2 29 36 6718. ©piπiÊ-Bukovica 1921. 29 1 34 47 8219. Peteranec 1922. 20 6 27 31 6420. Brekinska 1923. 20 1 39 44 8421. Daruvar 1923. 32 3 72 88 16322. Ferdinandovac 1923. 40 1 51 91 14223. PakraËka Poljana 1923. 9 2 15 26 4324. Velika Gorica III 1923. 56 1 73 99 17325. Virje III 1923. 18 - 25 25 5026. Veliki Grevac 1923. 25 1 35 43 7927. Gotalovo 1926. 16 1 21 29 5128. Predavac 1927. 9 1 10 11 2229. ©iπljaviÊ 1927. 32 1 47 53 10130. Bjelovar 1928. 13 1 18 25 4431. Donji Mosti 1928. 16 1 24 29 5432. Korija 1928. 10 1 10 28 2933. LukaË 1929. 7 - 11 17 2834. Kalinovac 1930. 15 1 15 17 3335. Petrijanec 1930. 14 1 16 21 3836. Severovci 1930. 7 - 11 10 2137. Veliki Zdenci 1930. 14 1 21 34 5638. Drnje 1930. 12 1 22 20 4339. PitomaËa 1931. 10 1 17 31 4940. Suhopolje 1932. 12 - 13 13 26Ukupno: 1492 63 2490 3214 5767

Godinaosnivanja

BrojËlanova Bikova Krava Podmlatka Ukupno

Brojno stanje stoke

Tablica 5: Udruge pincgavske pasmine

Potkraj 1932. godine bile su ukupno 42 udruge sa 1650 Ëlanova, 2751 krava ili ukupno 6298

goveda.

I pored gospodarske krize razvoj udruga i njihovo osnivanje se nastavlja. Tako krajem 1935.

godine postoje 83 udruge simentalske pasmine, 7 udruga pincgavske pasmine, 3 udruge smee

pasmine i jedna udruga buπe, odnosno ukupno 94 udruge koje su imale 2374 Ëlana s 2741 kravom,

odnosno ukupno 9128 goveda.

Godine 1937. Savez marvogojskih udruga ima veÊ 93 udruge i osam izvornih Ëlanova te se od

tada broj udruga stabilizira na oko 100 organizacija.

2.4. IZMJERE I OCJENE GOVEDA

U poËecima rada marvogojskih udruga, izmjere i ocjene goveda bile su gotovo jedine mjere

selekcije. Izmjera se obavljala u proljeÊe i jesen, a poslije, uvoenjem kontrole muænje, samo u

jesen. Rezultati izmjere obavezno se upisuju u matiËnu evidenciju. Mjere se uzimaju Lydtinovim

πtapom, a mjere se visina grebena, duljina trupa, πirina bokova i prsa, dubina i opseg prsa, opseg

cjevanice i teæina u kilogramima.

Porote za ocjenjivanje bile su sastavljene od predstavnika marvogojske udruge, struËnjaka

saveza marvogojskih udruga te u naËelu kotarskog ili opÊinskog agronoma i veterinara.

Predstavnik saveza marvogojskih udruga je predsjednik porotnog povjerenstva.

≈Predstavnici marvogojske udruge kao porotnici mahom su dobri stoËari, upuÊeni u sistem

ocjenjivanja i od prirode nadareni za taj posao, a inaËe su objektivni i nepristrani. Porotnici po

moguÊnosti ostaju viπe godina« (cit. JeliËiÊ I., 1947.)

2.5. KONTROLA MLIJE»NOSTI

Kontrola koliËine namuæenog mlijeka i postotak masti nazivala se apsolutnom kontrolom

mlijeËnosti. Kada se uz to mjerila i koliËina utroπene hrane, nazivala se relativna kontrola.

Kontrola mlijeËnosti najprije je uvedena u Danskoj 1895. godine, a 1896. u Nizozemskoj, dok

1897. godine kontrolu uvode NjemaËka, ©vedska, Finska i ©kotska te 1907. godine Hrvatska.

Osnivanjem Saveza poËela je i priprema za uvoenje sustavne kontrole te se 1912. godine

na Gospodarskom uËiliπtu organizirao prvi teËaj za kontrolne asistente. Ispitu je 1913.

godine pristupilo sedam redovitih i dvoje neredovitih polaznika. PredavaËi na teËaju bili su uvaæeni

struËnjaci uËiliπta, profesori dr. Ljudevit Prohaska, dr. Oberhofer i dr. Kern. Prvi asistenti obuËeni

su za provedbu apsolutne i relativne kontrole muæe.

Naziv udruge

1. BaËuga 1929. 18 - 18 24 42

2. Vrbovec 1912. 140 - 243 246 489

Ukupno: 158 - 261 270 531

Godinaosnivanja

BrojËlanova Bikova Krava Podmlatka Ukupno

Brojno stanje stoke

20 90. obljetnica ...

90. obljetnica ... 21

S tim se asistentima uoËi rata 1914. godine pokuπalo obavljati relativnu kontrolu u marvogo-

jskim udrugama Sv. Ivan Æabno i Velikoj Gorici, no zbog sloæenosti posla pokuπaj nije uspio.

Revitalizacijom Saveza 1929. godine na skupπtini koja se odræala na Poljoprivrednom fakultetu u

Zagrebu zakljuËeno je da se kontrola obavezno uvede u sve udruge. U Savez je 1. kolovoza 1929.

godine namjeπteno pet asistenata. Dva puta mjeseËno provodila se kontrola sa sve tri muænje -

ujutro, popodne i naveËe i uzimali uzorci za ispitivanje masti u mlijeku.

Udruæni povjerenici bili su stoËari, Ëlanovi udruga, koji su biljeæili namuæene koliËine mlijeka u

priruËne knjiæice, a kontrolni asistenti ispitivali su postotak masti i podatke upisivali u kontrolne listove.

Kontrola u udrugama poËela je 01. 01. 1930. godine.

Savez je tada raspolagao s devet asistenata i bio je prisiljen organizirati novi teËaj (dvom-

jeseËni), koji je poloæilo 12 asistenata, pa se broj asistenata u Savezu poveÊao na 19 osoba.

Kontrola se provodila uz pomoÊ ≈udruænih povjerenika« i kontrolnih asistenta.

VeÊim brojem udruænih povjerenika omoguÊena je provedba kontrole dva puta mjeseËno.

Tijekom vremena i boljom organizacijom nju obavlja 22 asistenata i 86 kontrolnih povjerenika.

Kako je posao kontrolnih povjerenika bio volonterski, a oduzimao im puno vremena, dolazilo

je do problema u angaæiranju Ëlanova udruge za tu funkciju, to se radi toga i drugih razloga 1937.

godine, ukida rad povjerenika i ostaju na tom poslu samo 22 asistenta. Tada na svakog asistenta

otpada 80 ∑ 220 krava. (cit. Auslender D., 1973) Promjenom koju smo spomenuli, a u cilju

kvalitetnog obavljanja posla, od 1938. godine kontrola mlijeka s dva puta smanjuje se na jednom

mjeseËno, a ispitivanje masti na Ëetiri puta godiπnje odnosno svaka tri mjeseca.

Ispitivanje masti u poËetku se obavljalo Morsinovim naËinom, a u pedesetim godinama 20.

stoljeÊa preπlo se na Gerberovu metodu.

2.6. STO»ARSKE IZLOÆBE

Udruge organizirane u periodu od 1908. do 1913. godine, uporiπtem u Naputku o provedbi

Zakona o promicanju stoËarstva iz 1905. ∑ 1908. godine, uz pogodnost Hrvatske zemaljske vlade,

priπle su organiziranju izloæbi veÊ 1908. godine. Najviπe ih je odræano 1912. i 1913. godine, preko 12

godiπnje, s viπe od 600 grla na pojedinim izloæbama.

Naputkom je detaljno propisana vrsta izloæbi, organizatori i osiguranje sredstava tako da su

izloæbe bile:

A) Regionalne - a) opÊinske, b) kotarske i c) æupanijske i

B) Zemaljske.

Regionalne izloæbe odræavane su kada je organizator osigurao sredstva za ukupne reæije i 50%

nagradnog fonda, a Hrvatska zemaljska vlada preostalih 50% sredstava.

OpÊinske i kotarske izloæbe odræavale su se povremeno, a æupanijske u pravilu svake druge

godine. U izloæbenom povjerenstvu obavezno je bio izaslanik Hrvatske zemaljske vlade.

Zemaljske izloæbe odræavane su svake pete godine u Zagrebu.

Za te izloæbe ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenuje posebnog povjerenika

koji koordinira rad svih sudionika.

90. obljetnica ...22

U periodu od 1918. do 1941. godine takav oblik rada zamire, a ponovno je zaæivio nakon Drugog

svjetskog rata, od 1965. do 1980. godine.

Nagraivanje je bilo u skladu s osiguranim sredstvima. Uz obavezne diplome dijeljene su

nagrade u novcu i materijalnim dobrima, Ëesto vrlo velikih vrijednosti.

2.7. OSNIVANJE CENTRALNE MATI»NE KARTOTEKE

Naπi prvi uvozi, viπe od 60 godina, nisu imali podatke za uvezene æivotinje, veÊ su kupovane po

obliku, tipu i sekundarnim svojstvima mlijeËnog odnosno mesnog tipa goveda.

Osnutkom ≈Saveza hrvatskih marvogojskih udruga« 1913. godine nastojalo se voenje knjiga

dovesti na viπu razinu, no osim osnovnih pokazatelja veÊina æivotinja nije imala podatke o proizvod-

nim svojstvima.

Tek revitalizacijom Saveza marvogojskih udruga 1926. godine i poËecima apsolutne kontrole

proizvodnje mlijeka, podaci o grlu bili su upotpunjeni svim najvaænijim pokazateljima.

U to vrijeme uzgojne knjige sastojale su se od:

matiËne knjige krava,

matiËne knjige bikova pepinjera,

prigojne knjige teladi,

knjige pripusnica i

pripusnog registra.

MatiËna knjiga krava temelj je matiËnog knjigovodstva i sastoji se od matiËnih listova poje-

dinih æivotinja.

MatiËni list sadræi broj i opis æivotinje, ime i prezime uzgajivaËa i vlasnika, dan upisa u matiËnu

knjigu, dan i uzrok izluËivanja, podatke o podrijetlu za tri i viπe generacija, o plodnosti, mlijeËnosti

i upotrebi podmlatka, zdravlju, ocjenjivanju i izmjeri te podatke o nagraivanju. Poæeljna je i slika,

no dovoljan je samo crteæ karakteristiËnih oznaka.

MatiËna knjiga bikova pepinjera sadræi podatke samo onih bikova koje je struËna porota

odabrala za rasplod.

Prigojna knjiga teladi sadræi popis teladi od krava upisanih u matiËnu knjigu krava i oËeva

upisanih u knjigu bikova.

Svako tele oznaËava se u desno uho rednim brojem prigojne knjige tetoviranjem, a inicijali

udruge upisuju se u lijevo uho.

Teletu je bilo potrebno utvrditi i potvrditi identitet, uz prisutnost kontrolnog povjerenika i

najbliæeg susjeda. Tele se prijavljivalo do tri dana od telenja tajniku udruge. Kranji rok tetoviranja

teleta bio je deset dana.

Knjiga pripusnica i zapisnik nalaze se kod ≈bikara«, koji danomice redom upisuju sve pripuste.

Pedigre sadræava propisane podatke s podrijetlom, a izdaje se pri prometu grla.

Godine 1933. poËele su pripreme za izradu centralne matiËne kartoteke pri Savezu marvogo-

jskih udruga, prvo za bikove, a zatim za krave. U udrugama se sreuju i aæuriraju svi podaci u

matiËnim knjigama bikova i krava, a zatim se tako sreene knjige od 1939. postupno povlaËe u

Savez radi prijepisa.

90. obljetnica ... 23

U knjigu bikova upisuju se svi bikovi uvezeni od 1907. godine, kao i domaÊi bikovi koji su se

nalazili u udrugama. Centralna matiËna knjiga osnovana je i za sve matiËne krave i pasmine gove-

da koje su u udrugama uzgajane. Dojavom uzgojnih promjena na terenu aæurirala se centralna

matiËna kartoteka. Ona je sadræavala podatke za viπe od 11.500 krava simentalske pasmine, oko

1000 krava pincgavske te manji broj krava ostalih pasmina. Sadræavala je i podatke za sve bikove

koji su se nalazili u udrugama od prvog dana. Na taj naËin Savez je postao jedinstvena uzgojna cjeli-

na te uspjeπno rukovodi selekcijskim radom na cijelom podruËju. Dokumente o podrijetlu stoke

kao i druge dokumente od tada izdaje Savez, a ne viπe same udruge.

Pred poËetak II. svjetskog rata (1940.), na poticaj Meunarodnog kongresa za jedinstveno

voenje matiËnih knjiga za goveda, stvoren je jedinstveni jugoslavenski Herd-book sa sjediπtem u

Beogradu u kojem je voena jedinstvena knjiga elitnih bikova i krava. Pravo upisa u Herd-book

imala su samo grla s punim podrijetlom i odgovarajuÊom proizvodnjom, a podatke su davali Savezi.

Uskoro nakon njegova formiranja, izbio je II. svjetski rat tako da je prestao s radom.

Nakon rata udruge se pokuπavaju othrvati utjecaju politike na selu. Obnavljaju ratom

uniπtenu stoku. Nakon uËestalih pritisaka sluæbene politike Savez kao ≈politiËko-privredni«

nepodoban subjekt 1957. godine ulazi u Zadruæni stoËarski savez.

Godine 1953. u Savez su uËlanjene 72 stoËarske udruge, od Ëega 66 za uzgoj simentalskog, 5

udruga za uzgoj pincgavskog i jedna za uzgoj istarskog goveda.

2.8. UTEMELJENJE JEDINSTVENE SELEKCIJSKE SLUÆBE

U jesen 1957. godine Savez marvogojskih udruga pripaja se Zadruænom stoËarskom

savezu Hrvatske, a marvogojske udruge prelaze u govedarske ogranke poljoprivrednih

zadruga. Na taj naËin u Hrvatskoj je stvorena jedinstvena uzgojno-selekcijska organizacija koja

objedinjuje rad na selekciji stoke druπtvenog i privatnog sektora. Zadruæni stoËarski savez

Hrvatske djeluje do 1. 12. 1960. godine.

U trenutku stvaranja jedinstvene selekcijske sluæbe ukupno je bilo obuhvaÊeno selekcijom

19712 krava u 431 stada sljedeÊe strukture:

- poljoprivredna dobra (10584 krave u 102 stada)

- zadruæne ekonomije (2125 krave u 93 stada)

- stoËarski ogranci (3524 krave u 161 stadu)

- marvogojske udruge (3479 krave u 75 stada)

Uzgojno-selekcijski rad na privatnom sektoru i na zadruænim ekonomijama odvija se u to vri-

jeme preko struËnih sluæbi zadruænih stoËarskih poslovnih saveza, dok poljoprivredna dobra

imaju vlastitu struËnu sluæbu koja izravno surauje sa selekcijskom ustanovom u Republici.

Karakteristika ovog perioda je poveÊanje broja rasplodnih goveda u druπtvenom sektoru. U

prvo vrijeme imanja se orijentiraju na nabavu simentalskih krava i junica iz individualnih gospo-

darstava, dok se od sedamdesetih godina sve viπe okreÊu uvozu mlijeËnih pasmina (frizijac, rot-

bunt). Uvozilo se holπtajnsko govedo kao izrazito mlijeËna pasmina, a postojeÊa crno-πara goveda

pretapaju se u holπtajna.

90. obljetnica ...24

Broj rasplodnih goveda na druπtvenim imanjima dosegnuo je vrh 1960. godine sa 63.025 grla,

od Ëega 47.934 krava i junica.

Nakon 1960. godine taj broj stalno pada. Tako je potkraj 1972. godine iznosio 20.793 grla

odnosno 18.924 krava i rasplodnih junica.

U stoËarskim ograncima od 1957. godine do 1959. broj rasplodne stoke raste, a πto je u vezi s

velikim interesom za rasplodnom stokom. Nakon toga zanimanje slabi, pa paralelno pada i broj

stoke pod selekcijom. Tako je 1959. godine u 312 govedarskih ogranaka bilo 35.840 matiËnih krava

i junica, a od tada se taj broj poËeo postupno smanjivati.

Selekcijskim radom StoËarski zadruæni savez bavi se do 1960. godine i tada, de jure, organi-

zacijski dio rada ostaje u ≈Zadruænom savezu Hrvatske« tj. njegovim Ëlanicama ≈poljoprivrednim

zadrugama«, a struËni rad prelazi u novoosnovani ≈StoËarski selekcijski centar Hrvatske«

koji poËinje s radom 01. 12. 1960. godine, a od 1975. godine djeluje u sastavu ≈Poljoprivrednog

centra Hrvatske«.

Uredbom Vlade RH iz 1994. godine kao ustanova za obavljanje selekcije u stoËarstvu i

poljoprivredi osnovan je ≈Hrvatski stoËarsko-selekcijski centar«.

Njemu se uredbom Vlade RH o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stoËarsko-selekci-

jskom centru iz 2003. godine mijenja naziv u ≈Hrvatski stoËarski centar«, a dodjeljuju mu se

i poslovi vezani uz provedbu poticaja te obiljeæavanje i evidenciju domaÊih æivotinja.