liflet za izlozbu bw kvart -...
Post on 18-Oct-2020
6 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PROGRESGALERIJA
KNEZ MIHAILOVA 27
IZLOŽBA
SLIKATIPRIRODOM
IZLOŽBA SLIKA
ĐORĐE STANOJEVIĆ
IZLOŽBA
BEOGRAD 2019
U SARADNJI SA:
PROGRESGALERIJA
KNEZ MIHAILOVA 27
IZLOŽBA
SLIKATIPRIRODOM
IZLOŽBA SLIKA
ĐORĐE STANOJEVIĆ
KVART Belgrade Waterfront je nova kulturno-umetnička
inicijativa, koja podržava razvoj stvaralaštva i kreativne
produkcije u prestonici. Zamišljen kao koncept koji
će okupljati kreativce, KVART će dati novi impuls
energije kulturnom životu Beograda.
Pod okriljem KVARTA naći će se sve umetničke
aktivnosti koje će obogatiti umetničku ponudu
Belgrade Waterfront-a, Beograda i cele Srbije. Pored
umetničkih konkursa, program će obuhvatiti saradnju
sa etabliranim i umetnicima u usponu - kako iz Srbije
tako i iz inostranstva - u vidu izložbi, skulpturnih
prikaza, koncerata, pozorišnih predstava, modnih
revija, radionica i drugih događaja.
Pored umetničkih konkursa, program će obuhvatiti
saradnju sa etabliranim i umetnicima u usponu -
kako iz Srbije tako i iz inostranstva - u vidu izložbi,
skulpturnih prikaza, koncerata, pozorišnih predstava,
modnih revija, radionica i drugih događaja.
Cilj KVARTA Belgrade Waterfront je da podrži srpsku
savremenu umetničku scenu, ali i da stvori nove
prilike i prostor za kreativno izražavanje. Kao jedan
od budućih nosilaca kreativne energije u Beogradu,
program će okupljati, slikare, dizajnere, muzičare,
glumce, plesače i brojne druge umetnike i inovatore,
čiji rad će predstavljati sinergiju sa novom gradskom
oblasti na obali Save.
KVARTZA UMETNOST
Sve njegove slike, skulpture i multisenzorne instalacije
ukorenjene su u jednoj želji: da nastaju u harmoniji sa
životom prirode. Osnovni gradivni elementi ovakvog
stvaralaštva potiču od plasticiteta, boje i taktilne
vrednosti zemlje, ali i iz njene energije, stoičkog prisustva
i elementarnog potencijala da u sebi sadrži život. U
obnovljenom otkrivanju pejsaža, Stanojević pronalazi
mesta tokova i fluktuacija velikih hranljivih snaga prirode
u traganju za vezama između spoljašnjeg
i unutrasnjeg sveta.
Đorđe Stanojević osluškuje prirodu i prati njeno vođstvo.
Njegov umetnički rad i iskustvo predstavljaju želju nove
generacije umetnika da iskuse i harmonizuju slobode
i odgovornosti svog vremena, da se uključe u tokove
i kretanja spoljašnjeg sveta i da sa njim ostvare osmišljeni
diskurs. Stanojevićevo interesovanje za
geometriju i oblik prirode i njene cikluse rasta
i odmora, za fizički i osetilni svet i za društvene
ergonomije starih seoskih naselja, čine deo pogleda na
svet koji teži da istraži povezanost uma i materije, kao i
harmoniju koja postoji u velikom mikro i makro lancu
postojanja, na ovaj način stvarajući važno i evokativno
delo u harmoniji sa dubljim svetovima.
Đorđe Stanojević (1974) je vizuelni umetnik i
predavač. Osnovne, magistarske i doktorske studije
završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u
Beogradu. Profesionalnu karijeru započeo je 1999.
godine, nakon završenih osnovnih studija. Do sada je
imao 32 samostalne i brojne kolektivne izložbe u
zemlji i inostranstvu. Profesor je na Fakultetu
savremenih umetnosti i na Akademiji za umetnost i
konzervaciju u Beogradu. Osnivač je i umetnički
direktor međunarodne platforme Nature&Art, koja se
bavi povezivanjem prirodnih sa umetničkim procesima.
Bavi se teorijom umetnosti, piše kritiku i eseje u
oblasti likovnih umetnosti.
Dobitnik nagrade na IV Jugoslovenskom bijenalu
mladih, nagrade za najbolji vizuelni identitet Srbije i
akvizicije Muzeja Zepter. Njegova dela zastupljena su
u muzejima i privatnim kolekcijama u Srbiji,
Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj,
Španiji, Austriji, Nemačkoj, Holandiji, Kanadi, Italiji,
Grčkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu,Rumuniji, Sloveniji,
Crnoj Gori i Belgiji.
Umetnički rad Đorđa Stanojevića teži da zahvati
energetski otisak prirode.
ĐORĐESTANOJEVIĆ
Sve njegove slike, skulpture i multisenzorne instalacije
ukorenjene su u jednoj želji: da nastaju u harmoniji sa
životom prirode. Osnovni gradivni elementi ovakvog
stvaralaštva potiču od plasticiteta, boje i taktilne
vrednosti zemlje, ali i iz njene energije, stoičkog prisustva
i elementarnog potencijala da u sebi sadrži život. U
obnovljenom otkrivanju pejsaža, Stanojević pronalazi
mesta tokova i fluktuacija velikih hranljivih snaga prirode
u traganju za vezama između spoljašnjeg
i unutrasnjeg sveta.
Đorđe Stanojević osluškuje prirodu i prati njeno vođstvo.
Njegov umetnički rad i iskustvo predstavljaju želju nove
generacije umetnika da iskuse i harmonizuju slobode
i odgovornosti svog vremena, da se uključe u tokove
i kretanja spoljašnjeg sveta i da sa njim ostvare osmišljeni
diskurs. Stanojevićevo interesovanje za
geometriju i oblik prirode i njene cikluse rasta
i odmora, za fizički i osetilni svet i za društvene
ergonomije starih seoskih naselja, čine deo pogleda na
svet koji teži da istraži povezanost uma i materije, kao i
harmoniju koja postoji u velikom mikro i makro lancu
postojanja, na ovaj način stvarajući važno i evokativno
delo u harmoniji sa dubljim svetovima.
Đorđe Stanojević (1974) je vizuelni umetnik i
predavač. Osnovne, magistarske i doktorske studije
završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u
Beogradu. Profesionalnu karijeru započeo je 1999.
godine, nakon završenih osnovnih studija. Do sada je
imao 32 samostalne i brojne kolektivne izložbe u
zemlji i inostranstvu. Profesor je na Fakultetu
savremenih umetnosti i na Akademiji za umetnost i
konzervaciju u Beogradu. Osnivač je i umetnički
direktor međunarodne platforme Nature&Art, koja se
bavi povezivanjem prirodnih sa umetničkim procesima.
Bavi se teorijom umetnosti, piše kritiku i eseje u
oblasti likovnih umetnosti.
Dobitnik nagrade na IV Jugoslovenskom bijenalu
mladih, nagrade za najbolji vizuelni identitet Srbije i
akvizicije Muzeja Zepter. Njegova dela zastupljena su
u muzejima i privatnim kolekcijama u Srbiji,
Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj,
Španiji, Austriji, Nemačkoj, Holandiji, Kanadi, Italiji,
Grčkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu,Rumuniji, Sloveniji,
Crnoj Gori i Belgiji.
Umetnički rad Đorđa Stanojevića teži da zahvati
energetski otisak prirode.
Moj rad se bavi odnosom priroda-umetnost
-čovek. U ovom odnosu, umetnost preuzima ulogu
medijuma u pokidanoj vezi između čoveka i prirode.
Proces nastanka umetničkog dela poistovećuje se sa
prirodnim procesom, stvarajući jedan potpuno novi
kulturni model.
Oskar Vajld je jednom izjavio: „Priroda ne radi ništa
drugo, sem što kopira umetnost.” U kontekstu ovog
promišljanja i rada, proces nastanka umetničkog dela
je identičan prirodnom procesu nastanka života.
Nepredvidljiv je i posledica je velikog truda. Bez
obzira na sveprisutnu entropiju, priroda uvek iznova
rodi. Život i stvaralaštvo su direktno povezani
sa ovim procesom.
Izložba “Slikati prirodom” analizira logiku nastanka
potrebe za ovakvom umetničkom praksom
i predstavlja metodologiju umetničkog istraživanja
koja je posledica poimanja vremena u kome živimo.
U istraživanjima, postupno dolazim do termina
„slikati prirodom”, koji se nameće kao definicija ove
umetničke metodologije.
Kao reakciju na agresivno okruženje banalizacije
svega i ubrzane entropije, ovaj životni i umetnički
koncept se nametnuo kao logično rešenje.
U sveopštoj kakofoniji informacija koje dnevno
dobijamo, nameće nam se ključno, životno-ekološko
pitanje našeg opstanka. I materijalnog i duhovnog.
Čitava egzistencijalna konfuzija se neminovno
odražava i na polje umetnosti. Umetnički radovi su
sve komplikovaniji i zahtevaju slojevita objašnjenja,
proučavanja, diskusije i analize.
Zaključak je da život putem umetnosti treba
pojednostaviti, svesti ga na prirodni proces.
Umetnički proces, u tom slučaju, mora biti isti kao
prirodni. Oni moraju biti jedno. Kultura koja nastaje iz
ovog jedinstva, putem umetnosti, harmonizuje
društvo i čini ga mogućim.
Kibernetika je nauka o održivim sistemima. Ona
govori da su najefikasniji sistemi u prirodi njeni
najjednostavniji sistemi. Njihova entropija je
najmanja. Oni zahtevaju najmanje utrošene energije.
Binarna postavka stvari jednog elementarnog
sistema je prirodna postavka. Ona je osnova i života,
i umetnosti. Naprosto, civilizacija je došla do nivoa
kada više ne može dalje. Ništa joj u svojoj
komplikovanosti više nije jasno i mora ponovo
pronaći jednostavne, primarne modele koje je
ispustila i zaboravila.
Oni su tu, u njenom neposrednom okruženju, u
prirodi. Ti prirodni modeli se putem umetnosti i
kulture življenja mogu približiti čoveku. Zaustaviti
galopirajuću entropiju i gubitak vremena putem
primera u umetnosti. Dokazati da se može živeti i
stvarati u saglasju sa prirodom. To jeste jedna vrsta
revolucije. Ali većina ljudi pretpostavlja da je
revolucija akt agresije usled nagomilanog
nezadovoljstva određenim društvenim sistemima.
Ovakva revolucija je tiha i posledica je evolucije
upornog stvaralaštva pojedinca i društva
u kome on živi i stvara.
Ovakva revolucija je tiha i posledica je evolucije
upornog stvaralaštva pojedinca i društva u kome on
živi i stvara.
Jozef Bojs na primeru ruže najilustrativnije opisuje
ovaj proces. Ruža je revolucija u prirodi. Nestvarna je.
Uvek je iznenađenje i uvek je drugačija i nova. Nastaje
od trnovite stabljike koja odoleva zimi. Uvek strpljivo
sačeka da se steknu uslovi da napupi. Trudom ruže
nastaje pupoljak. Nakon zrenja, u jednom trenutku se
transformiše u svu lepotu ovog sveta, u ružin cvet,
kao radost, revoluciju.
Đorđe Stanojević
REČUMETNIKA
CVETOVI150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2015-2018
CVETOVI150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2015-2018
CVETOVI110x110cm
Pigment i medijum na platnu
2018
U sveopštoj kakofoniji informacija koje dnevno
dobijamo, nameće nam se ključno, životno-ekološko
pitanje našeg opstanka. I materijalnog i duhovnog.
Čitava egzistencijalna konfuzija se neminovno
odražava i na polje umetnosti. Umetnički radovi su
sve komplikovaniji i zahtevaju slojevita objašnjenja,
proučavanja, diskusije i analize.
Zaključak je da život putem umetnosti treba
pojednostaviti, svesti ga na prirodni proces.
Umetnički proces, u tom slučaju, mora biti isti kao
prirodni. Oni moraju biti jedno. Kultura koja nastaje iz
ovog jedinstva, putem umetnosti, harmonizuje
društvo i čini ga mogućim.
Kibernetika je nauka o održivim sistemima. Ona
govori da su najefikasniji sistemi u prirodi njeni
najjednostavniji sistemi. Njihova entropija je
najmanja. Oni zahtevaju najmanje utrošene energije.
Binarna postavka stvari jednog elementarnog
sistema je prirodna postavka. Ona je osnova i života,
i umetnosti. Naprosto, civilizacija je došla do nivoa
kada više ne može dalje. Ništa joj u svojoj
komplikovanosti više nije jasno i mora ponovo
pronaći jednostavne, primarne modele koje je
ispustila i zaboravila.
FANTASTIČNI PREDEO150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2015-2018
AURORA BOREALIS150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
AURORA BOREALIS150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
AURORA BOREALIS150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
CVETOVI100x150cm
Pigment i medijum na platnu
2018
CVETOVI100x150cm
Pigment i medijum na platnu
2018
FANTASTIČNI PREDEO150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
FANTASTIČNI PREDEO150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2016
CVETNA POLJA150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2018-2019
CVETNA POLJA150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2018-2019
FANTASTIČNI PREDEO150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
FANTASTIČNI PREDEO120x80cm
Pigment,emajl i medijum na platnu
2015-2017
FANTASTIČNI PREDEO80x60cm
Pigment,emajl i medijum na platnu
2016
CVETOVI150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2017
FANTASTIČNI PREDEO150x100cm
Pigment i medijum na platnu
2016
FANTASTIČNI PREDEO80x60cm
Pigment, emajl i medijum na platnu
2015-2017
top related