koreniČani

KORENIANI

KORENIANIKORENIANIKroz selo protjee planinski potok Rajevica, koja se u nizini pred Bastajima ulijeva u Rijeku. Rajevicaje selu dala dananji izgled.Selo ima dugu povijest, a postoje pretpostavke da se upravo na mjestu dananjih Koreniana nalazilo srednjovjekovno vlastelinstvo Kretym. Sigurno je ipak da je selo postojalo ve u 17. stoljeu, jo za vrijeme turske okupacije kada je u njemu bilo 30 porodica. Prema tajnim vojnim kartama bekog dvora iz 1807. Koreniani se zovu Korenica. Gradnjom eljeznice 1885., te nastankom ulovca, u 19. stoljeu u ovaj kraj doseljavaju Maari.Do 1945. Maara u ovom selu je bilo gotovo kao i Srba. U periodu pred drugi svjetski rat selo je u najveem usponu, zbog razvijenog obrta i trgovine. Tada je selo imalo trgovinu, olajnicu, kovanice, dvije kole, mesnicu i gostionicu. 1908. godine osniva se maarska kola i gradi kalvinska crkva.U tom periodu u selu je bilo oko 120 kua. Koreniani tada nisu imali eljezniku stanicu, mada je pruga dodirivala sela, pa su putnici odlazili u Bastaje ili Gjulavesi. Veina Maara naputa selo poslije drugog svjetskog. Selo ima i pravoslavnu crkvu sv. Nikolaja, koja se spominje jo 1745. godine ali kao drvena. Pred njom se slavi sv. Nikolaj. U domovinskom ratu selo naputa starosjedilako stanovnitvo, a doseljavaju stanovnici sa Kosova. Prema popisu iz 2001. Koreniani broje 317 stanovnika.