i z m at i c e umro vlastimir konaci djuza stojiljkovi] 21 . … · 2020. 11. 16. · i z m at i c...
Post on 21-Jan-2021
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
i Z M a T i c E
20 Jul 2015.
Velikan srpskog glumi{ta VlastimirDjuza Stojiljkovi} preminuo je uBeogradu u 86. godini, posle
du`e bolesti. Bio je dramski umetnik ~ije}e ime zauvek ostati upisano medjunajve}im bardovima srpskog glumi{ta.Talentovan i bezgrani~no posve}en svomposlu, osta}e upam}en po mnogobrojnimmaestralnim pozori{nim i televizijskimulogama. Odlazak Djuze, istinskog d`entl-mena i {armera, neprocenjiv je gubitak nesamo za srpsku kulturu ve} i za ~itavujavnu scenu.
Utihnula je jedna velikagluma~ka veli~ina. I dok kolege sa koji-ma je delio pozornicu tuguju za starimprijateljem, deca kao da su izgubila dra-gog druga sa kojim su odrastali. Umeo jeda zasmeje decu svojim glasom kao PatakDa~a i u de~ijoj emisiji “Na slovo naslovo“ gde je uspavljivao generacije,natero je mnoge parove da zaigraju nastiskavac uz “Devojko mala“, zasmejaobake i deke kao Italijan Tintoreto u“Sre}nim ljudima“ i nau~io maturante dasanjaju u “Lajanju na zvezde“.
Stojiljkovi} je rodjen 30. juna1929. godine u u~iteljskoj porodici.Zavr{io je gimnaziju u Kru{evcu, a glu-mom se bavio amaterski jo{ kao
srednjo{kolac. Po zavr{etku srednje {koleupisao je Rudarsko-geolo{ki fakultet, kojije napustio u tre}em semestru i upisao sena Akademiju pozori{nih umetnosti.Profesionalnu karijeru je zapo~eo 1951. uBeogradskom dramskom pozori{tu, gde je
radio do 1968. godine, nakon ~ega jepre{ao u Atelje 212. U BDP se vratio1978. i ostao tamo do 1985, kada je pono-vo pre{ao u Atelje 212, u kom je igrao dopenzionisanja, 1995. godine. Donedavnoje ~esto gostovao u brojnim predstavamai ostvario vi{e od 200 uloga.
Na filmu je debitovao 1957. u“Tudjoj zemlji Jo`ea Galea“. Veliku pop-ularnost je stekao filmom “Ljubav imoda“, za koji je otpevao pesmu“Devojko mala“. Osim te pesme, snimioje jo{ nekoliko pesama koje su objavljenena singl plo~ama. Publika ga je najvi{evolela i prepoznavala u ulozi RodoljubaPetrovi}a u seriji “Pozori{te u ku}i“.Potom je s Milenom Dravi} bio doma}inu {ou-programu “Lift za peti sprat“.Krajem osamdesetih vodio je radio pro-gram “Zabavnik“. Djuza Stojiljkovi} jetakodje pozajmljivao glasove junacimabrojnih crtanih filmova, ali je ostaonajvi{e upam}en kao Patak Da~a, Pepe leTvor, Optimus Prajm iz Transformersa iRafaelo i Leonardo iz Nind`a kornja~a.Sredinom 1990-ih odigrao je ulogu sim-pati~ne varalice, la`nog italijanskog grofaMarija Marka del Tintoreta u seriji“Sre}ni ljudi“ Sini{e Pavi}a.
Stojiljkovi} je bio dobitnik bro-jnih nagrada: 1983. godine dobio jeOktobarsku nagradu grada Beograda,2001. Dobri~in prsten, a 2009. statuetu“Zlatni }uran“ za `ivotno delo.
Marijana Maljkovi}
UMRO VLASTIMIR DJUZA STOJILJKOVI]
Jedna od najboljih uloga velikog Djuze, serija “Pozori{te u ku}i”
21 . jun 2015.Sjajan po~etak leta. Srbija je prvak
sveta u fudbalu za juniore. Zna se, kad porastujuniori }e igrati za pare, a ne za slavu srpskog nar-oda. Dovoljno je {to su nas u~inili sre}nim natrenutak. Pokazali su mladi fudbaleri, a i na{i nav-ija~i sa petog kontinenta i sa kraja sveta, {ta Srbinmo e, kad ho}e glavom da radi. Svetski mediji supre}utkivali ovu vest o pobedi Srba nadBrazilcima.
I slu~ajevi hap{enja Haradinaja i Ori}a,ubica srpskog naroda, koje Zapad {titi, dokaz jesamo koliko nas Amerika, EU i V. Britanije zaistamrze. Uhapsili su ih i pusti}e ih ~im prodje njiho-va kleveta u Rezoluciji o Srebrenici da su Srbigenocidan narod. Mo emo li mi Srbi da ivimobez tog trulog Zapada?
Te{ko, jer su mu se mnogi iz vlasti ve}prodali i to Amerikancima i Britancima.
Dolazi Piro}anac ku}i, pa ka e eni:-Ponovo poskupio benzin!
- Pa {ta to tebe briga kad nema{ auto!- Nemam auto, ali imam upalja~.
27. jun 2015.Ovde sve isto...Premijeri Vu~i} i Dodik su se dogov-
orili da 5. avgust proglase za Dan srpskih rtava.Tog dana }e usta{e i Hrvati da slave “Oluju”. Mi}emo, nadam se, da slavimo pobedu Djokovi}a naVimbldonu. udno je to da Zapad svoje i na{ebalkanske zlo~ince di e u heroje, a nas Srbe treti-ra kao zlikovce.
Madjari ho}e da se od nas ogradeicom i stave sebe u logor. Mi im uredno {alje-mo belosvetske migrante, koji putuju kroz Srbijuka EU. Sad }e i njih da proglase za zlikovce.Valjda }e nam Angela Merker pomo}i, kad dodjeu Beograd kroz koji dan, da shvatimo u ~emu jeproblem EU sa Srbijom i Srbima. Za uzvart lepo}emo je do~ekati i po~astiti.
Pri~aju Piro}anac i kom{ija, kom{ijaga pita: - [to ti ova koko{ka ima jednu nogu?
- Ni{ta me ne pitaj, ju~e mi bila punaku}a gostiju iz EU, pa sam morao da ih nahran-im ! – odgovori mu Piro}anac.
Sre}no Marko Lopu{ina
Markovi
konaci
Pi{e:
Marko Lopu{ina
www.lopusina.com
N O S T A L G I ^ N E P R I ^ E I Z B R U K L I N A
Bio sam na nekom gradili{tu na 42ulici i Leksington aveniji. Tek {tosam se zaposlio, tj, tek {to sam sti-
gao sa jednog drugog gradili{ta, koje suzatvorili, jer vlasnik nije imao vi{e para.Vetar je duvao, a ja sam nosio neke veliketable sidraka i slagao ih na jednu gomilu. Sa20-og sprata, pogledao bih dole ulice punetaksija i ljudi koji mile onim uzdu`nim ipopre~nim ulicama izmedju sivih i nat-murenih zgradurina. Oblaci su se gomilali, avetar bivao sve ja~i i ja~i. One velika tablesu me zanosile na vetru i ja prolaze}i ivi-com ograde, kojom je 20-i sprat zgrade uizgradnji bio oivi~en, umalo da podignutsna`nim talasom vetra ne preleteh isunovratih se na hladan beton trotoara.Polo`ih onu tablu i vukoh je po betonu vrhazgrade. Sada je bila manja mogu}nost da mevetar zajedno sa njom oduva i zavr{im naulici za sva vremena. Nagomilao samprili~no tih tabli blizu stepeni{ta i otvora zalift i ~ekao jednog crnca koji je bioposlovodja, da mi da drugi posao.
Bilo je tek deset sati ujutro i ~itavovaj obla~ni i ki{ni dan pome{an sa vetrombio je predamnom. Vukao sam se po dvade-setom spratu i kako poslovodje nigde nijebilo zabijem se medju neke d`akove i zapal-im cigaretu. U zavetrini izmedju vre}a biloje prijatnije nego na vetru i ki{i i daleko odone labave ograde pa sam se ose}ao sigurni-je i toplije. Ba{ sam dobro mesto na{ao,pomislih, onde medju onim vre}ama nikadame niko ne bi prona{ao, a poslovodja imasigurno pre~a posla nego da mene tra`i poonoj zgradurini. Izmedju d`akova video segrad, ona druga obala, Kvins i Bruklin bilisu u magli koju je rasterivala i kvasila nekasitna ki{ica. Poku{ah da vidim deo Bruklinagde sam ja `iveo, ali je bilo te{ko pogoditi.Magla, ki{ica, daljina i onaj su`eni vidokrugizmedju kesa ote`avali su to moje nastojan-je, ali zabavljao sam se time, pale}i i drugucigaretu. Tamo negde, izmedju ona dva veli-ka groblja, znao sam da je taj kraj tu, ali seni{ta nije videlo. Groblja su izgledala kaoveliki parkovi i nadgrobni spomenici se nisuvideli od kro{nji velikih hrastova. Da, tamoizmedju ta dva groblja je moj mali stan~i}koji pla}am 600 dolara, ne ra~unaju}i nar-avno telefon. Preko puta mog stana stanujeonaj pijani [kot, McGaver ili tako ne{to, paona Ruskinja iz Ukrajine, sama sa detetomkoje ima padavicu.
Dva puta je u liftu dobilo epilep-ti~ni napad i bilo je tu`no gledati. Ruskinjaverovatno navikla na to, rutinski bi gapolo`ila na pod lifta i brisala nekommokrom maramicom. Jednom je napad biotako jak, da je odustala da dete vodi u {kolui ja joj pomogoh da malog odnesemo u njenstan i smestimo ga u krevet. Zadr`ala me jeda popijemo ~aj zajedno i pri~ala da samapadavica malom ne zadaje toliko problemakoliko neka vrsta malokrvnosti koja segrani~i sa leukemijom, ali hvala bogu, nije
leukemija te{ila se ona. Pili smo ~aj, a malije le`ao na otomanu i gledao u nas. Bio jebled, iscrpljen napadom i trebalo je da prod-je malo vremena da se povrati. Danas }u gaostaviti ku}i, neka odmara, naidje deo ugodini kad se ne ose}a najbolje i tadauglavnom izostaje iz {kole, ali Aleksej jevredan i pametan i ova ameri~ka {kola je zanjega igra~ka.
Voleo sam kasnije da navratim i dapopijem ~aj kod te Ruskinje, koja se zvala
Svetlana. Sedeli bi tako u njenoj trpezarijikoja je bila sastavni deo kuhinje i srkali izvelikih {olja ~aj. Ja bih se ~esto osvrnuolevo desno po stanu da vidim ima li {ta dajoj popravim, jer “hauzmajstor” je bio uvek“bizi”, a kad bi imao vremena uvek je tra`ioda naplati uslugu i materijal ~iji iznos nijebio mali za samohranu majku. Curi mi tu{
u kupatilu i {olja ne radi kako treba, slabovoda odlazi, `alila se ona znaju}i {ta jagledam i {ta ho}u. Ne brini ni{ta navrati}uu subotu, taman malo da igram {ah saAleksejem i da ti popravim te sitnice.Aleksej je bio plavooki de~ko bleda lica alipametnog i bistrog pogleda. Videlo se da jepametan ali i to da je nekako umoran i dajedva sedi uspravno. Aleksej, ispravi se, nisideda, govorila bi Svetlana gledaju}i naskako igramo {ah. On bi se za trenutakispravio, pogledao majku prekorno i zamis-lio se nad tablom stavljaju}i ruku ispodbrade. Nije trebalo da ga propu{tam, da mu~inim ustupke ili da mu dajem neke figureprednosti. Aleksej je igrao {ah bolje odmene, i to je bilo o~igledno. Ja bih ponekadizvukao remi i to kad je njemu ve} bilodosadno da igra ili se ose}ao malaksalim i`eleo da se ispru`i na kau~. To bi i uradio,uzeo bi knjigu da ~ita, a Svetlana i ja biobi~no pri~ali o Rusiji, o Americi, o super-
intedentu zgrade, lopovu ila`ovu, gospodji Sari, `enijednog ruskog generala kojiodavno po~iva na jednom odbruklinskih groblja i o tomekako mo`e da popije dve fla{evotke, a da se ne napije. Onaje nekada bila grofica, `ivelarasko{no u Petrogradu, a evovidite sada, ho}e da je nabiju uneki jeftin stara~ki dom, jerpije i zaboravi da isklju~ipeglu. Dva puta se umalo nijeupalila u svom stanu. Svetlanabi ponekad napravila piro{ke sasirom i neki miri{ljavi ruski ~ajpa bismo sedeli, jeli, pili ipri~ali. Sedeo sam na vrhuzgrade i eto mislio naAlekseja, na Svetlanu, tople~ajeve i piro{ke. Pro{le zime sedesilo nesto ~udno, posle ~eganisam vi{e svra}ao kodSvetlane.
Naime, jednom doksmo u toploj kuhinji igrali {ah,a Svetlana nam spremala ~aj i
krofne, Alekseju je pozlilo. Postavili smo gana otoman i po obi~aju Svetlana ga jebrisala nekom vla`nom maramicom. Done}uti lek Aleksej, re~e Svetlana i dade mi onuvla`nu maramicu da bri{em Alekseja. Ja samto radio i gledao ga u o~i. Slu{aj D`o, nika-da ne}e{ biti {ahovski majstor, nikada.Znam, Alekseju, znam, a i ne te`im tome.Za to treba biti rodjen, {ah je kao umetnost,~ovek se radja talentovan kao ti ili neznali-ca kao ja. Poku{ao sam da ga ohrabrim,odobrovoljim, za trenutak u~inim sre}nim ida zaboravi tu njegovu bolest koja ga jekinjila i ubijala mu ove mlade dane. Jednogdana }es ti Aleksej postati {ahovski velema-jstor, kao Botvenik, Talj, Bobi Fi{er i ostali,a ja }u biti tvoj drug. Mo`da me uzme{ zasekundanta ili pozove{ na tvoje me~eve. Uh
ba{ bih voleo, Alekseju, i sve nekako imamutisak da }e tako i biti. Aleksej me je gledaopomalo tu`no. A onda me upita. D`o, da libi voleo da mi bude{ tata, onda bi te vodiona sve {ahovske me~eve i sva putovanja posvetu.
Gledao me je onim njegovimbistrim, pametnim detinjim o~ima `eljnimeto o~inske ljubavi i za{tite. Bio sam izne-nadjen i nisam znao {ta da mu ka`em. Pa tiima{ oca, on }e jednog dana do}i iz Kijevai bi}ete zajedno. Ne}e taj nikada do}i,o`enio se i ima tri }erke, pri~ao nam jeSergej, moj ujak. A i kad bi do{ao, ja ga nebih voleo, mrzeo bih ga, uh {to bih gamrzeo… A tebe volim D`o, i Svetlana tevoli, samo ona to nikada ne ka`e. Ni menine ka`e da me voli, ali ja znam, ja to znam.Takva je ona, takve su `enske… Gledaosam mog malog bolesnog druga i {ahistuAlekseja i promucah, ho}u, ho}u, za{to dane, ho}u, ba{ bih voleo, samo … [ta samo?Upita Aleksej gledaju}i me sa i{~ekivanjem,{ta samo? Samo, zna{ Aleksej, nije to takojednostavno, ne mo`e neko tek tako dapostane nekom tata, ne znam, raspita}u se…Aleksej okrenu glavu i zagleda se u zid.]utao je, a i ja sam }utao. Svetlana jedonela lek i gledala u nas. Ne{to se desilo,upita ona? Ne ni{ta, ni{ta, Alekseju je ne{tobolje. Svetlana sede pored njega, a ja polakokao lopov izdjoh iz stana. Dugo su minedostajali i ona i on, a ja sam molio Bogada ih ne sretnem u liftu ili hodniku. Kakoda pogledam onom klincu u o~i.
Hteo je da mu budem tata, a ja sedvoumio, nisam znao kako i {ta da muka`em. Pobegao sam kao poslednji idiot.Bar da sam ga pomilovao, ute{io, obe}ao, aonda polako, mo`da bi ta njegova trenutna`elja i splasnula, istopila se kao pahuljica,mo`da, a mo`da i ne. Ali nedostaju mi i oni Svetlana, nedostaju mi. Zapalih jo{ jednucigaretu zagledan u maglu koja je pokrivalaBruklin…
ALEKSEJ
Nova knjiga D`oa Molera
PARA]INSKE PRI^ENaru~ite
najnoviju knjigu D`oa Molera na:
dzomoler@hotmail.com
21Jul 2015. www.serbianmirror.com
Ljudi moji da li je ovomogu}e. Srbija je prvaksveta u fudbalu, a trijumf
na{oj reprezentaciji je doneoNemanja Maksimovi} pogotkom u118. minutu me~a!
Neverovatna mo}, `elja iistrajnost ovih momaka! Kakvosrce, kakav tim! “Orli}i“ su defin-itivno vratili Srbiji nadu da fudbalzaista mo`e da o`ivi ovde!
Nemanja Maksimovi} jeime momka ~ije }e se ime zlatnimslovima upisati u istoriju srpskogfudbala. Mladi vezista Astane je u118. minutu postigao gol za titulusvetskog prvaka!
Bili su na{i momciumorni, videlo se to jasno u dru-gom produ`etku, ali kao i na svimutakmicama do sada, uspeli su dasmognu snage da savladaju iposlednju prepreku: mo}ni Brazil!Zastra{ili su malo Brazilci momkeVeljka Paunovi}a pobedom 5:0nad Senegalom u polufinaluSvetskog prvenstva, ali kada suiza{li na teren, videlo se da su ioni samo ljudi.
Hrabro su na{i igra~inapadali, ali su u prvom poluvre-menu mre`e mirovale. Medjutim,pri kraju drugog, ta~nije u 70. min-
utu, Stani{a Mandi} je fantasti~noreagovao na pas Maksimovi}a iplasirao loptu u mre`u.
Medjutim, radost je bilakratkog daha, jer samo tri minuta
kasnije Perejra ide u odli~an soloprodor i matira Rajkovi}a za 1:1.
Onda produ`eci. ~etvrtina ovom turniru. Jasno su bili iscr-pljeni momci Veljka Paunovi}a, pa
je Brazil bio znatno opasniji unekoliko navrata, ali su odbraneRajkovi}a odr`ale Srbiju u igri.
I taman kada se misliloda je kraj i da se ide u nove
jedanesterce, Maksimovi}. VezistaCrvene zvezde je primio pas@ivkovi}a i iza{ao sam pred gol-mana. Za gol. Za istoriju. Za titu-lu SVETSKOG PRVAKA!
22 Jul 2015.
S P O R T
ISTORIJSKI MESEC ZA SRPSKI SPORT
Srbijo, di~i se, ima{ zlatneko{arka{ice! PrincezeMarine Maljkovi} pokorile
su Evropu i direktno se kvalifiko-vale za Olimpijske igre. U finaluje pala favorizovana Francuska.
Navija~i Satimauo~i finala ju~e se tra`ila ne jednakarta, nego pet karata vi{e. Na{inavija~i ogrnuti trobojkama izsvih delova Srbije su doputovali uBudimpe{tu da bodre ko{arka{icei nisu `alili novac za ulaznicesamo da bi do{li do njih. Ispredhale i na tribinama orilo se: “Ja tevolim, Srbijo“ i “U boj krenitejunaci svi“, pa su srpske princezeimale sjajnu podr{ku.
Oti{le su tiho, samo ih jea vra}aju se kao nove junakinje.Bile su kao jedna i sjajnu atmos-feru preto~ile su u istorijskiuspeh, najve}i od 1991. godine isrebra u Tel Avivu.
Jurile su rivalke pocelom terenu, fantasti~nom odbra-
nom terale na gre{ke i zaslu`enose okitile zlatom za ponos celenacije. Iako su ~udo napravile kaotim vodjene fenomenalnomMarinom Maljkovi}, u finalu su
posebno blistale Ana Dabovi} iSonja Petrovi}.
Obe selekcije pokazalesu ogromnu `elju i borbenost nastartu finalne borbe. Redjale su se
trojke na obe strane, a kako suFrancuskinje bile nepogre{ive uprvih pet minuta i pogodile svihsedam {uteva, naterale su na{eko{arka{ice da stalno tope minus.
I onda rapsodija u re`ijiSrbije. Kratku rezultatsku klack-alicu prekinule su Sonja Petrovi}i Ana Dabovi}. Naizmeni~no supogadjale, dovodile do ludilaodbranu rivala za erupcijuodu{evljenja na tribinama. U trinavrata smo imali plus sedam,poslednji put 51:44, a uodlu~uju}u ~etvrtinu na{e igra~iceu{le su sa 53:49.
Imao je na{ fantasti~antandem podr{ku saigra~ica,Nevena Jovanovi} je iznudila nes-portski faul i bila precizna spenala, ali su Ana i Sonja vodileglavnu re~ na parketu. Mladja odsestara Dabovi} je iskoristiladodatno slobodno bacanje poslepogotka, a Petrovi}eva je ubacilatrojku za 67:59.
Nastavile su s majstori-jama i u fini{u, da bi minut i popre kraja bilo (maksimalnih 73:64i zaslu`eno slavlje moglo je dapo~ne!
Najve}i srpski praznik sre}an za na{e sportiste, ko{arka{ice prvakinje Evrope a vaterpolisti osvojili svetsku ligu
KRALJICE NA KROVU EVROPE
I Z V A [ E G U G L A
23Jul 2015. www.serbianmirror.com
Kada govorimo o stanju u na{em
ljudskom dru{tvu, pa i o na{oj
ljudskoj prirodi, samo mi jedna re~
pada na pamet –SKRHANOST– koju
bismo jo{ mogli da izrazimo i kao “sloml-
jenost“!
Re~nik pojmova defini{e ovu re~
kao “silom rastavljen na dva ili vi{e delo-
va; polomljen; ili razbijen razvodom,
napu{tanjem roditelja: deca iz skrhanih
domova; skrhan brak,“ itd. Takodje,
“skrhan `alo{}u, finansijski uni{ten;
bankrot; izvan funkcije,“ itd.
Da li vam ovo zvu~i poznato? Ko
nije do`iveo ne{to od svega ovoga?
Moramo da priznamo – svi smo mi na neki
na~in skrhani, kao slomljena posuda koja
nije vi{e za upotrebu.
Stresovi savremenog `ivota i
posledice greha uzrokuju ljudsku skrhanost.
Smrt ili razvod roditelja; razvod ili smrt
deteta; smrt bra~nog druga; fizi~ko ili sek-
sualno zlostavljanje; gubitak posla i finan-
sijske sigurnosti; bolest; mo`emo nastaviti
da nabrajamo!
Gde ste vi danas? Da li vas je i
jedna od ovih stvari pogodila? Svakako,
svakoga od nas!
Kada ~itamo knjigu Postanje (1
Mojsijeva) tre}e poglavlje, pronalazimo da
je greh, u{av{i u na{u prirodu, u nas,
skrhao najmanje ~etiri su{tinska odnosa:
odnos izmedju Boga i ljudi, odnos izmedju
ljudi jednih sa drugima, zatim odnos
izmedju ljudi i prirode; i kona~no, odnos sa
samim sobom. Sve ovo zahteva isceljenje.
I to je u redu, re}i }ete, mi razumemo to,
ali kako }e se isceljenje dogoditi?
Pre svega, trebalo bi da razumemo
da nam je svima potrebna Bo`ja prisutnost
u `ivotu. Mo`da }ete pomisliti: “Zar Bog
ve} nije prisutan u mom `ivotu?“
Medjutim, da li je? Kao svemogu}i i
sveprisutni Bog, On je prisutan svugde, na
svakom mestu, i u svako vreme. Medjutim,
da li je On prisutan u tvom `ivotu? U tvom
srcu? Da li `udi{ za Njegovom prisutno{}u
u svom `ivotu? Molim vas da razmislite o
ovome za trenutak.
Kao ljudska bi}a, stvoreni smo sa
slobodnom voljom, i zato mo`emo da
izaberemo da li }e Bog prebivati u na{em
srcu ili ne. To je razlog za{to je Isus kazao:
“Evo stojim na vratima i kucam: ako ko
~uje glas moj i otvori vrata, u}i }u k njemu
i ve~era}u s njime, i on sa
mnom.”Otkrivenje 3:20
Medjutim, ako `elimo da budemo
isceljeni, potrebna nam je Njegova
PRISUTNOST u na{em `ivotu. Kako
dobiti Bo`ju prisutnost u svom `ivotu? Pre
svega, trebalo bi da budemo svesni Bo`je
prisutnosti, i drugo, potrebna nam je dubl-
ja `elja za Njegovom prisutno{}u.
Jedna pora`avaju}a statistika ka`e
da prose~an pastor/sve{tenik (protestanskog
usmerenja) provede dnevno, u proseku, 5
minuta sa Bogom (molitva, prou~avanje
Svetog Pisma, itd)! Ako je tako sa pastori-
ma, kako li je tek sa vernicima njihovih
crkava?
Neko je kazao: “Najve}i dar koji
mo`emo da ponudimo ljudima oko sebe
nije na{e obrazovanje, ili na{e dobre ideje;
to nisu na{i talenti ili na{e sposobnosti – to
je plod vremena provedenog sa
Spasiteljem, kada se de{ava potpuno jedin-
stvena i unikatna stvar kada smo jednos-
tavno u Njegovoj prisutnosti.”
Bo`ja prisutnost – kako mo}no
zvu~i ta misao, ta ideja, ta ~injenica! Kada
je postao svestan Bo`je prisutnosti, prorok
Isaija je video Gospoda i njegova
trenuta~na reakcija je bio strah i drhtanje,
ali je andjeo Gospodnji do{ao dr`e}i u
rukama `eravicu kojom je dotakao pro-
rokove usne i kazao: “Evo, ovo se dota~e
usta tvojih, i bezakonje tvoje uze se, i greh
tvoj o~isti se” (Isaija 6:6.7). Isaija je bio
isceljen Bo`jom prisutno{}u! Njegova reak-
cija nakon toga, na Bo`je pitanje: “Koga }u
poslati? I ko }e nam i}i (na rad, na
posao)?“ bila je u obliku odgovora: “Evo
mene! Po{lji mene!”Isaija 6:8.
Prorok Samuilo (dok je jo{ uvek
bio veoma malo dete) jo{ uvek nije bio
poznavao Boga, ali bio je svestan Njegove
prisutnosti. Medjutim, kada je dobio jasna
uputstva odprvosve{tenika Ilije, Samuilo je
pozvao Boga u svoj `ivot, i Bo`ji Duh je
po~inuo na njemu i u njemu. Kakvu
drasti~nu razliku je to napravilo u
Samuilovom `ivotu!
Zato nikada ne potcenjuj svoje
vreme sa Bogom, bez obzira da li se moli{,
razmi{lja{ o Njemu ili ~ita{ Sveto Pismo!
Budi svestan da se susre}e{ sa Bogom,
Tvorcem svemira i sveg `ivot i ne`ivog! Ti
prebiva{ u Njegovoj isceljuju}oj prisutnos-
ti! Tada se ne{to dogadja! Mo`da to ne{to
ne}e{ primetiti u prvih par sati, dana ili
sedmica, ali }e{ vremenom uvideti razliku,
zato {to }e{ se u Njegovoj prisutnosti men-
jati i preobraziti!
Prisutnost + svesnost =
preobra`aj! Jednostavna formula. Taj preo-
bra`aj nazivamo ISCELJENJE. Isceljenje
od na{e skrhanosti, od na{ih greha, iscel-
jenje za na{e pokidane odnose.
U Mateju 8:17 pi{e: “On nemo}i
na{e uze i bolesti ponese.” Ovaj citat je
uzet iz knjige proroka Isaije 53 poglavlja –
tekst koji govori o Mesiji koji pati. Isus je
jedini sposoban da isceli na{u skrhanost, da
obnovi na{e pokidane odnose. On je to
u~inio na krstu, i ako dodjemo u Njegovu
prisutnost, tamo, pod krstom, On }e biti u
stanju da nas isceli.
Jedan kanadski misionar (Don
Ri~ardson), radio je medju plemenima
zapadne Nove Gvineje, u Indoneziji. U
svojim memoarima, on razmatra jednu
pojavu unutar ovih plemenskih kultura,
neuobi~ajenu praksu koju je on nazvao
“analogija isceljenja”.
Jedna od ovih “analogija isceljen-
ja” je praksa “dete mira“. Tri plemenska
sela su bila u neprestanoj borbi u to vreme.
Misionar i njegova supruga su zbog toga
planirali da napuste taj kraj. Da bi ih
zadr`ali da ostanu kod njih, Savi narod
(pleme u kojem je misionar `iveo), sastali
su se sa protivni~kim selom i odlu~ili da }e
napraviti mir izmedju sebe.
Ceremonija pomirenja je dostigla
vrhunac kada su suprotstavljena sela razme-
nili malu decu izmedju sebe. Ta~nije, jedan
je ~ovek potr~ao prema suparni~koj grupi i
bukvalno je svoga malog sina utrapio u
ruke svojim omrznutim neprijateljima.
Posmatraju}i sve ovo, Ri~ardson je zapisao:
“Ako je ~ovek zaista dao svog sina svojim
neprijateljima, tom ~oveku se mo`e
verovati.“
Iz ove retke slike proizlazi
analogija o Bo`jem `rtvovanju svoga Sina.
Narod Savi je po~eo da razumeva u~enje o
Isusovom utelovljenju u Jevandjelju nakon
{to im je misionar objasnio da je i Bog,
zbog svoje blagodati i ljubavi, poslao svog
“Sina mira” da bi se pomirio sa ljudskim
rodom, da bi podelio svoju prisutnost sa
nama, da bismo bili izle~eni od na{e
skrhanosti, od na{ih slabosti i bolesti.
Jedan duhovni pisac o tome ovako
govori: “Mnogi od onih koji su do{li Hristu
za pomo} navukli su bolesti sami na sebe,
ipak On nije odbio da ih isceli. I kada je
Njegova isceliteljska mo} doprla do nji-
hovih du{a, bili su uvereni u svoju
gre{nost, i mnogi su bili isceljeni od svoje
duhovne bolesti, kao i od svojih fizi~kih
nedostataka.”
U dana{njem svetu, jedna od
najboljih analogija, koju je postmoderni
~ovek u stanju da razume kada se govori o
spasenju, upravo je isceljenje – isceljenje
na{ih pokidanih odnosa. Zdravstvena poru-
ka je, recimo, samo za na{e pokidani odnos
sa prirodom, dok je isceljenje ono {to
popravlja sva ~etiri su{tinska odnosa
spomenuta na po~etku ovog teksta.
U Mateju 1:21. je zapisano:
“Nadeni mu ime Isus; jer }e On izbaviti
svoj narod od greha njihovih.“ U originalu,
na starogr~kom jeziku upotrebljena je re~
sozo za izbaviti, koja bi se mogla prevesti
i kao isceliti! Drugim re~ima, tekst bi
mogao i ovako da glasi: “Jer }e On isceli-
ti svoj narod od greha njihovih.“
Na{ Bog `eli da budemo deo ovog
isceliteljskog procesa u kojem svesnost o
na{em skrhanom stanju vodi ka `elji za
Njegovom prisutno{}u, {to vodi ka odnosu
sa Bogom u kojem bivamo isceljeni
Njegovom prisutno{}u. Jeremija je uzvikn-
uo: “Isceli me, Gospode, i bi}u isceljen;
izbavi me, i bi}u izbavljen, jer si Ti hvala
(Aliluja) moja.”Jeremija 17:14
I samo jo{ jedna va`na napomena.
Mo`da se do sada u `ivotu, barem vi koji
pose}ujete crkvu, pitali koja je svrha crkve?
Svrha crkve je isceljenje! To je na{a uloga
u svetu! Lepo je {to se okupljamo u na{im
crkvama radi dru`enja, proslava, dobre
hrane, upoznavanja novih ljudi, pa ~ak i
bogoslu`enja. Medjutim, na{e crkve bi, na
prvom mestu trebalo da budu mesto iscel-
jenja za sve ljude koji dolaze u njih. Mi
propovedamo Isusa – “Jeho{ua“, koje zna~i
“Jehova spasava“ ili “Jehova isceljuje”. Zar
to nije divna istina?!
U Otkrivenju 22:2-4. pi{e:
“…Ili{}e od drveta bija{e za isceljivanje
narodima. I vi{e ne}e biti nikakve proklet-
inje; i presto Bo`ji i Jagnjetov bi}e u
njemu; i gleda}e lice Njegovo, i ime
Njegovo bi}e na ~elima njihovim.“
Zapazite da se proces isceljivanja
nastavlja i u ve~nosti (mo`da tokom
Milenijuma, nismo sigurni); bi}e tamo
odredjene `alosti zbog onih koji ne}e biti
spaseni, ali nakon svega, bi}emo u
neprestanoj Bo`joj prisutnosti, u
Jagnjetovoj prisutnosti, u prisutnosti na{eg
Gospoda Isusa Hrista, i sve na{e skrhanos-
ti, slomljenosti, boli, suze, tuge, sve to,
bi}e isceljeno.
IMA LI LEKA ZA SLOMLJENU DU[U?
Mnogi se pitaju, naro~ito
stranci, za{to Srbi svoj
vojni poraz na Kosovu, posle
~ega je usledio vazalni odnos prema
Turskoj imperiji i kasnije
vi{evekovno robstvo, slave kao svoju
najve}u istorijsku pobedu.
Neki qudi koji iz svog li~nog
ugla posmatraju istorijske prilike i
doga|aje toga vremena smatraju da je
odluka Svetog kneza Lazara da se vojno
suprostavi brojnijoj i mo}nijoj
Turskoj imperiji bila pogre{na.
Naro~ito zbog kasnijeg toka
istorije i doga|aja kada su Srbi
postali ~uvari granica tada sneg
evropskog zapada, prakti~no na
braniku zapadnog hri{}anstva,
`rtvuju}i sebe za slobodu onih koji su
odmah nakon oslobo|ewa Srbije od
Turaka, Srbima zabili no` u le|a,
otimawe wenih vekovnih teritori-
ja…
Oni govore da bi nas danas u
pogledu broja bilo vi{e, da bi bil
ja~i i samim tim danas boqe `iveli.
Me|utim, ti stavovi
iskqu~ivo li~ni i prvenstveno
materijalisti~ki, daleko su od
sveukupnosti `ivota.
^ak je i u tom pogledu
diskutabilno {ta je pametan poli-
ti~ki potez a {ta ne?
Na{ narod ima uzre~icu,
posle bitke, svi generali…
Ako te neko napadne i ma{
izbor da se brani{, da be`i{ (ako
mo`e{ i ima{ gde) ili da ga pusti{
da radi sa tobom {ta ho}e…
Sveti knez Lazar imao je samo
dva izbora ili da se brani ili da
dozvoli neprijatequ da radi {ta
ho}e. Isku{ewe koje je bilo izneto
pred tada{we Srbe i dana{we, isto
je. Tada Turska imperija, kasnije
Austrougarska i Nema~ka, danas
Bristanska… pitawe i uslovi su isti.
[ta je pametno uraditi? [ta
mo`e{ uraditi? Ima li izbora?
Uvek ima izbora!
To pitawe se postavqa i
svakome ~oveku u `ivotu, kako narodu,
tako i pojedincu…
Mi se danas ne mo`emo vojno i
fizi~ki suprotstaviti neuporedivom
o~nijem neprijatequ, to je o~igledno.
Nemamo ni skim, ni sa ~im.
Me|utim nije broj, niti nuklearno
oru`je najve}a sila u kosmosu.
Na{a borba i na{ neprijateq
nisu qudi od krvi i mesa…
To nas u~i na{a vera. Hristos
je najve}a i najja~a sila u kosmosu.
Vera, molitva, post, pokajawe i
ispovest i pri~e{}e su najja~e
oru`ije protiv neprijateqa u svim
vidovima. Nisu telo i ovozemaqski
`ivot jedine vrednosti koje imamo,
naprotiv.
To je znao i Sveti knez Lazar
kada je odlu~io da iza|e na megdan
Turcima. Narodni pesnik ka`e kako je
Lazar uo~i Kosovskog boja u molitvi
imao viziju samog Hrista koji mu je
ponudio izbor vojne pobede i
zemaqskoga carevawa ili fizi~kog
poraza i Nebeskog carstva.
,,A kad care saslu{ao re~i,
misli care misli svakojake: Mili
Bo`e, {ta }u i kako }u? Kome }u se
privoleti carstvu? Da ili }u carstvu
zemaqskome, da ili }u carstvu
Nebeskome?
Ako }u se privoleti carstvu,
privoleti carstvu zemaqskome,
zemaqsko je za malena (kratkotrajno)
carstvo, a Nebesko uvjek i do vijeka.
Car vole de carstvu
Nebeskome…“ ( Propast carstva srb-
skoga )
Svako od nas u `ivotu bira
{ta mu je va`nije, privremeni,
kratkotrajni, neizvesni, zemaqski
`ivot i materijalisti~ka kratkotraj-
na u`ivawa ili duhovne i ve~ne vred-
nosti. Prema tom izboru i vodimo
ovozemaqski `ivot.
Draga bra}o i sestre, mi Srbi
smo kao narod u istoriji mnogo
stradali i stradamo i danas.
Stradamo zbog svojih grehova
(gre{aka) i zbog toga {to smo
Pravoslavni hri{}ani.
Svako ko `eli da `ivi po
Hristu bi}e gowen od antihrista,
ka`e Gospod…
,,I ne bojte se onih koji ubija-
ju telo, a du{u ne mogu ubiti, nego se
bojte vi{e onoga koji mo`e i du{u i
telo pogubiti u paklu“ (Mt.10,28)
Nije najve}a tragedija u
`ivotu izgubiti fizi~ku slobodu,
izgubiti ku}u, zemqu, telo.
Najve}a je propast izgubiti
du{u, jer bez tela }emo u svakom
slu~aju pre ili kasnije ostati, samim
tim i bez ku}e i zemqe. Na{ nepri-
jateq |avo to zna i preko svojih slugu,
najvi{e atakuje na du{u.
Um, srce, voqa, telo sve je to
napadnuto od |avola. Bombardovani
smo ne samo fizi~kim oru`ijem, ne
truju nas samo hranom, vodom, vaz-
duhom, ~ipovima…ve} nas bombarduju
svakojakim ne~istim i ne~asnim mis-
lima, re~ima, slikama, ose}awima…
Name}u nam druga~ije
moralne vrednosti, falsifikuju nam
istoriju, uni{tavaju porodicu,
izruguju sve hri{}anske i tradi-
cionalne vrednosti koje je iznedrila
vera na{ih svetih predaka koji su
robovali i ginuli, gladovali i
trpeli, ali du{u svoju i veru
sa~uvali.
Vekovima napadni od razno-
raznih neprijateqa ostadosmo
Pravoslavni Srbi. Na`alost mnogi
to nisu uspeli. Mnogi su poklekli
pred isku{ewima, neki zbog straha,
neki zbog kratkotrajne nagrade i
zemaqskih privilegija…
Svako bira {to `eli,
zemaqske ili nebeske vrednosti.
I mi Srbi u dijaspori imamo
velika isku{ewa. Sli~na i istakao i
Srbi u otaxbini, kao i svi istinski
Bogoqubci.
Ho}e li nas materijalisti~ki
sistem samleti? Ho}emo li izgubiti
veru i du{u pod pritiskom i jur-
wavom za novcem i karijerom? Ho}emo
li zaboraviti ko smo? Ko su na{i
preci? Ko je ginuo za nas da bi mi
bili i ostali Pravoslavni Srbi?
Ho}e li nam deca biti Amerikanci?
Da li }e znati ko su im pradedovi,
kojim jezikom govore? Ako smo izgu-
bili ku}u, zemqu, ho}emo li izgubiti
i du{u?
Na{i su preci za nas dali
`ivote, da bi mi bili i ostali
Pravoslavni Srbi. Ne, postali
bo{waci i muslimani, ne postali
hrvati katolici, ne amerikanci… ve}
ostali ono {to jesmo i {to nam je Bog
dao.
Zato Srbi slave Vidov-dan,
kao svoj najve}i nacionalni praznik.
Dan kada se videlo ko je ko i ko je
kakav.
Ko je Lazar, a ko Vuk.
Zato draga bra}o i sestre
razmislite o tome koste, ko su vam
preci i sta `elite da postanete i
ostanete.
Slavite Vidovdan, pobedu
hrabrosti nad kukavi~lukom, pobedu
krsta nad nekrstom, pobedu Hrista
nad antihristom, pobedu `ivot nad
smr}u.
Posle krsta, sledi
Vaskrsewe… Neka bi Sveti knez
Lazar sa svima Svetim Srbima ispro-
sio da se Srbi o Bo`e, slo`e i umnoze,
da odolimo svim isku{ewima i zado-
bijemo ve~nu slavu u Carstvu
nebeskom. Amin.
24 Jul 2015.
Pi{e: Nenad Jovanovi}maranata.jovanovic@gmail.com
PP RRAA VVOO SS LLAAVVQQEE
VIDOVDAN
V E R A
Z A K O N
U jeku turisti~ke sezone objavljuje-
mo naj~e{}a pitanja i odgovore u vezi sa
carinskom procedurom kada se prenose instru-
menti, umetni~ki predmeti, oru`je i biljke.
PITANJE: [ta je potrebno dauradim ukoliko `elim neki muzi~kiinstrument ili alat da privremeno iznesemiz Srbije?
ODGOVOR: Ukoliko nameravate
da privremeno iznesete iz zemlje neki pred-
met, potrebno je da popunite odgovaraju}i
obrazac koji se mo`e dobiti na svakoj
carinskoj ispostavi ili na sajtu Uprave cari-
na Srbije. Popunjen obrazac treba da pre-
date carinicima na grani~nom prelazu, jer
}e oni proveriti da li se realno stanje sla`e
sa podacima navedenim u tom dokumentu
i tada }e ga overiti pe~atom. Sa overenim
obrascem o privremenom iznosu, u zemlju
se vra}ate sa istim predmetom i na pitanje
carinika stavljate mu na uvid taj dokument
koji Vas oslobadja od eventualnih da`bina.
Ovakvi slu~ajevi su veoma ~esti, posebno
kada su u pitanju muzi~ari koji iznose
svoje instrumente za nastup, snimatelji koji
zbog posla sa sobom nose kamere, kao i
majstori raznih profila koji nose alat.
PITANJE: Da li mi je dozvol-jeno da nosim oru`je preko granice?
ODGOVOR: Putnicima nije
dozvoljeno da preko granice prenose
oru`je, osim u situacijama kada za to pose-
duju dozvolu nadle`nog organa –
Ministartsva spoljne i unutra{nje trgovine i
telekomunikacija.
PITANJE: Mogu li da dodjem ulov u Srbiju i da ponesem svoje oru`je?
ODGOVOR: Putnicima je dozvol-
jeno da u Srbiju privremeno unesu oru`je i
municiju kada dolaze u organizovani lov i
to u organizaciji Lova~kog saveza Srbije ili
druge za to ovla{}ene organizacije, kao i
radi u~estvovanja na sportskoj manifestaci-
ji.
PITANJE: {ta je potrebno dapodnesem od dokumentacije da ne biimao problema na ulazu/izlazu iz zemljeu vezi sa oru`jem?
ODGOVOR: Pri unosu odgovara-
ju}e koli~ine oru`ja i municije putnici robu
usmeno prijavljuju i prezentuju dokaz da se
roba privremeno unosi u svrhe organizo-
vanog lova (pozivno pismo organizatora
lova), odnosno odr`avanja sportske mani-
festacije (dokaz o odr`avanju takve vrste
manifestacije). Radi lak{eg utvrdjivanja
istovetnosti robe pri izlasku iz zemlje,
detalje o robi (oru`ju i municiji) putnik pri
ulasku u zemlju upisuje u Obrazac za
privremeni uvoz/izvoz, ovla{}eni carinski
slu`benik proverava da li su u Obrazac
uneti ta~ni podaci, potpisuje ga, overava i
vra}a putniku. Isto va`i i u obrnutom
slu~aju kada zbog organizovanog lova ili
sportske manifestacije oru`je i municija
treba da se iznesu iz zemlje.
PITANJE: Da li mogu biljkekoje nosim sa sobom da prenesem prekobilo kog grani~nog prelaza?
ODGOVOR: To prvenstveno zav-
isi od koli~ine koju nosite sa sobom.
Ukoliko se radi o manjim koli~inama bilja-
ka za koje nije potreban fitosanitarni pre-
gled onda mo`ete pre}i preko bilo kog
grani~nog prelaza. Medjutim ako se radi o
ve}im koli~inama, onda biste morali da se
prijavite na grani~ne prelaze na kojima je
prisutna fitosanitarna inspekcija.
Informacija o grani~nim prelazima sa
fitosanitarnom inspekcijom se mo`e na}i na
sajtu Ministarstva poljoprivrede.
www.uzb.minpolj.gov.rs
PITANJE: Koliko biljaka mogubez fitosanitarnog pregleda da unesem uRepubliku Srbiju?
ODGOVOR: Bez fitosanitarnog
pregleda mo`ete uneti manju koli~inu bilja.
Ona podrazumeva do pet kilograma plodo-
va sve`eg vo}a i povr}a (isklju~uju}i krtole
krompira), jedan buket ili venac od rezanog
cve}a i delova bilja, do 100 g ili do pet
pakovanja semena cve}a i povr}a u origi-
nalnom pakovanju, do tri kilograma lukovi-
ca i gomolja ukrasnog bilja, do tri sobne
biljke i lon~anice (isklju~uju}i bonsai) i do
deset balkonskih biljaka i neodrvenjenih
ukrasnih grmova.
PITANJE: Koji uslovi treba dase ispune kako bih mogao da unesembiljke bez fitosanitarnog pregleda?
ODGOVOR: Prvi uslov koji
biljke treba da ispune je da su poreklom iz
evropskih zemalja, zatim da se koriste u
neindustrijske i nekomercijalne svrhe ili za
konzumaciju tokom putovanja, kao i da
nema opasnosti od {irenja {tetnih organiza-
ma.
PITANJE: [ta ukoliko nosim sasobom za{ti}enu vrstu biljke?
ODGOVOR: U slu~aju da sa
sobom nosite za{ti}enu biljku, neophodno
je da pribavite dozvolu od Ministarstva
poljoprivrede i za{tite `ivotne sredine.
PITANJE: {ta mi je potrebnoukoliko `elim da iz zemlje iznesem nekiumetni~ki predmet? Idem na svadbu kodprijatelja u SAD i hteo bih da mu odne-sem sliku jednog srpskog umetnika...
ODGOVOR: Ukoliko iz zemlje
iznosite neki predmet od kulturnog, umet-
ni~kog ili istorijskog zna~aja, u koli~ini
koja nema komercijalni karakter i namenje-
na je sopstvenim potrebama, neophodno je
da posedujete odgovaraju}u DOZVOLU. U
zavisnosti od dela o kome je re~ bi}e
potrebna neka od dole navedenih dozvola:
- dozvola za iznos predmeta kul-
turnog, umetni~kog i istorijskog zna~aja
koju izdaje Republi~ki zavod za za{titu
spomenika kulture (osim za publikacije) i
Narodna biblioteka Srbije (za publikacije).
Dozvolu za izvoz navedenih predmeta sa
podru~ja Vojvodine izdaje Pokrajinski
sekretarijat za kulturu.
- dozvola za privremeni iznos ili
trajni izvoz kulturnih dobara, sa cele teri-
torije na{e zemlje, izdaje Ministartsvo kul-
ture Republike Srbije.
PITANJE: Kakva je ulogacarinika u slu~ajevima izno{enja ovakvihpredmeta, da znam {ta da o~ekujem?
ODGOVOR: U postupku iznosa
navedenih predmeta carinici }e izvr{iti
uvid u podnetu dozvolu/re{enje, overiti ga
potpisom i pe~atom (original vratiti stran-
ci, kopiju zadr`ati radi interne evidencije),
odobriti iznos robe i ne}e zahtevati
podno{enje izvozne carinske deklaracije
tj. sprovodjenje redovnog carinskog pos-
tupka.
Ovu rubriku redakcija lista “Ogledalo” realizuje u saradnji sa Generalnim konzulatom Republike Srbijeu ^ikagu. To je prilika da putem našeg lista postavite pitanja na koje }e vam odgovoriti Generalni konzulat Republike Srbije u ^ikagu.
Vaša pitanja mo`ete nam slati na e-mail ogledalo@gmail.com ili putem pošte na adresu: Ogledalo – Serbian Mirror, PO BOX 13472 Chicago, Il 60613.
VI PITATE, KONZULAT ODGOVARA
25www.serbianmirror.comJul 2015.
26 Jul 2015.
A S T R O L O G I J A
Ovan: Dosta frustracija
zbog te{ko}a na koje
}ete nai}i u izvr{avanju
obaveza, ali ne brinite, sve }e biti
zavr{eno na vreme. Fokusirajte se
na donosenje pravilnih
poslovno-finansijskih odluka.
Povoljne perspektiva na
ljubavnom planu. Usamljeni imaju
priliku da na odmoru ili putu,
“ulete“ u strasne emocije.
Bik: Ceo juli ispunjen je
d o b r i m
poslovno-f inansi jskim
perspektivama. Na porodi~nom i
ljubavnom planu, vlada harmoni-
ja, koju povremeno, mo`e kvari-
ti samo va{a tvrdoglavost i
nefleksibilnost. Ipak i pored
toga, {to je je va{ pristup ljubavi
racionalan, ulazite u fazu gde }e
emocije biti u prvom planu.
U`ivajte, onako kako to samo
Bik ume.
Blizanci: Ovo je mesec u
kome se mo`ete
opustiti i uzivati.
Zvezde su vam naklonjene i
nude vam raznovrsne {anse i
mogu}nosti, koje vi morate pre-
poznati, ~ak i kada nisu toliko
vidljive na prvi pogled. Na emo-
tivnom planu, zbog va{e
povr{nosti, mogu nastati proble-
mi, kojima ozbiljno treba pris-
tupiti, jer u suprotnom se mogu
uve}avati i tako pokvariti odnos.
Budite kompromisni i partneru
posvetite vi{e vremena.
Rak: O~ekuje vas mnogo
~arobnih prilika na
svim poljima i samo od
vas zavisi da li }ete ih i kako isko-
ristiti. Izbegavajte stresne situacije,
tako sto }ete se povla~iti u svoju
“rakovsku lju{turu” i dru`iti samo
sa pozitivnim osobama. Izbegavajte
svadje i agresivno pona{anje sa
bliskima.
Lav: Planete blagostanja,
ljubavi i sre}e, bi}e u
va{em sazvezdju pa nji-
hov uticaj maksimalno koristite
na emotivnom i profesionalnom
planu. O~ekuju vas izvesne
anksiozne episode, koje mozete
neutralisati odlaskom na odmor i
relaksacijom..
Devica: Fokusirajte se na
posao, iskoristite dobre
planetarne aspekte. Izuzetno dobar
period za neka biznis putovanja.
Poja~ana anksioznost mogu}a je u
prvoj dekadi meseca, koja }e se
odraziti na emotivne odnose.
Savetuje se izbegavanje konfrontaci-
je sa partneroma uz laganu ishranu,
umerenu fizi~ku aktivnost i med-
itaciju prebrodi}etete sve probleme.
Vaga:Izuzetno dobar period
za inicijativu u pokre-
tanju novog projekta, posla i
pravljenje dugoro~nih planova.
Stabilno psiholo{ko stanje, mo`e
povremeno, biti naru{eno nesug-
lasicama na emotivnom ili poro-
di~nom planu, koje se mo`e
izbe}i romanti~nim putovanjem sa
zajedni~kim prijateljima.
[korpija: Ovo je mesec u kome
vam se savetuje okre-
tanje unazad i sagledavan-
je nezavr{enih stvari i situacija, koje
se moraju re{iti i zavr{iti do oktobra,
jer u protivnom }e vas neprestano
pritiskati kao najte`i tovar. Ne `urite
i ne dozvolite drugima forsiranje,
prvo pa`ljivo sagledajte sve detalje i
okolnosti, a zatim pristupite resavan-
ju problema.
Strelac:Skoncentri{ite se na
priritete na privatnom
i poslovnom planu. Ako
ste u privatnom biznisu, budite
obazrivi pri ponudi nekog
“dobrog” posla, koji samo tako
izgleda, jer je njegova realizacija
te{ko ostvarljiva. Obratite pa`nju
na “sitnice“ u svakodnevnom
`ivotu. Sami ili sa partnerom i
prijateljima mo`ete oti}i na neki
edukativan put o kome ste dugo
ma{tali. Oslu{kujte svog partnera i
~itajte “izmedju redova”, jer jedi-
no tako mo`ete saznati ono {to
vas interesuje.
Jarac: Izbegavajte dono{enje
ishitrenih poslovnih
odluka. Ovaj mesec iskoristite za
pripreme, razrade planova, ideja,
projekata. Jo{ jednom proverite da
li je sve prethodno uradjeno i
zavr{eno kako treba. Na emo-
tivnom planu o~ekuje vas prijatno
iznanedjenje u drugoj polovini
jula. Obratite pa`nju na komu-
nikaciju sa bli`njima, a posebno sa
roditeljima.
Vodolija: Tokom jula, bi}ete
pod stresom, deli-
mi~no zbog nedostatka
samopouzdanja i straha da ne
propustite neke va`ne poslovne
informacije, a delimi~no i zbog
intrige nekog kolege. Preporu~uje
vam se koncentracija, ali istovre-
meno i relaksacija, zbog
pravilnog i slobodnog toka misli.
Obratite pa`nju na kekog bliskog
prijatelja, kome treba va{a
pomo}. Trudite se da nervozu
zbog poslovnih briga i strahova,
ne unosite u emotivne i
porodi~ne odnose. Planirajte du`i
odmor.
Ribe: Izuzetno dobar
mesec za planiranje i
zapo~injanje sopstvenog
biznisa ili promenu posla. Ne
slu{ajte savete “du{ebriznika” i
izbegavajte familijarno-poslovne
odnose. Na emotivnom planu,
o~ekuju vas lepi zajedni~ki
trenutci. Svaki problem~i} ili
nesporazum, uspe{no }ete re{iti
strpljenjem i diplomatijom.
Prema bliskim osobama, budite
kao i uvek saose}ajni, ali ne
dozvolite im da zloupotrebljava-
ju va{u dobrotu i vreme.
Posvetite se vi{e sebi i sopstven-
im potrebama.
HOROSKOP ZA JUL 2015.
DOPISNA [KOLA ASTROLOGIJENajbr`i na~in da nau~ite za 10 meseci:
-NATALNU ASTROLOGIJU i osposobite se za samostalno tuma~enje Natalne karte;
-PREDIKTIVNU ASTROLOGIJU i samostalno prognozirate dogadjaje.
Kontakt:E-mail: astrotarget@yahoo.com, branka1812@yahoo.com
Skype: astro.target, branka-belgradeTel. +389 75 987776
I N M E M O R I A M
IN MEMORIAM
Ru`ica \urakovi} Radowi}
31.12. 1929. - 19. 06. 1993.O`alo{}eni suprug Vasilije i sin Branislav, kao i mnogobrojna
rodbina i prijateqi u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
IN MEMORIAM
Miroslava Risti} Radowi}
21.04.1934 -04.06.2014.
O`alo{}eni suprug Vasilije i pastorak Branislav, kao i mniogobrojna
rodbina i prijateqi u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
27Jul 2015. www.serbianmirror.com
[ESTOMESE^NI POMEN
Javorka @ivkovi}16.1.1931. - 21.1.2015.
Dragoj majci i baki,
zauvek }e{ ostati u na{im srcima.
Majka nikad ne umire ve} zalazi kao Sunce
^uva}u je u di{i sve dok `ivi moje srce
Tvoji najbli`i
Sin Lola, k}er Slavica, snahe Simka i Sne`ana,
unu~ad Dragana, Aleksandar, Jelena, Bojan i Petar.
Paraunu~ad Stefan, Nastasija, Mihajlo,
Aleksandar i Lejla.
28 Jul 2015.
Z D R A V L J E
Osim na hranu, lekove ilineke odredjene alergene,tokom letnjih meseci
mo`e da se javi i alergija nasunce. Crvenilo, svrab, osip,mehuri}i ili bolni ~vori}i na ko`ivrlo su neprijatni, a javljaju senekoliko minuta ~ak i nekolikodana od momenta izlaganja ko`esuncu. Naj~e{}e se to de{ava kodosoba koje imaju genetsku predis-poziciju. U osnovi mo`e da budei odgovor vlastitog imunog sis-tema koji neke komponenteosun~ane ko`e prepoznaje kaostrane i pokre}e alergijsku reakci-ju u obliku osipa, plikova ilinekih drugih promena.
Polimorfna svetlosnaerupcija je naj~e{}i tip reakcijeko`e na sunce, a ima je 10 od 15osoba. Karakteristi~an je crveniosip na mestima gde je ko`a bilaizlo`ena suncu. Nastaje nekolikominuta ili sati posle prvogsun~anja. Nakon po~etne erupcije,obi~no sledi otvrdnu}e osipa, azatim se javlja svrab. Ako seni{ta ne preduzme, promena seobi~no povla~i sama od sebe
nekoliko dana nakon prestankaizlaganja sun~evim zracima. Kakoodmi~u letnji meseci, u~estalostovog tipa reakcije je sve manja,jer se postepenim sun~anjempove}ava desenzibilizacija orga-nizma.
- Ako se javi blagaalergijska reakcija simptomenajbolje smiruju hladni oblozi iuobi~ajene mere za{tite od UV
zra~enja – ka`e primarijus drGorana Isailovi}, dermatoven-erolog i profesor na Visokoj
zdravstvenoj {koli strukovnihstudija. Ukoliko su simptomiintenzivniji, trebalo bi se javitilekaru koji }e prepisati antihista-minike i kortikosteroidne kre-move.
PREPARATI ZA ZA[TITU
Prevencija i za{tita odalergijskih reakcija izazvanih
suncem su promena stila `ivota,izbegavanje prekomernogsun~anja, no{enje za{titne ode}e i
kori{}enje preparata za osetljivuko`u. – U nekim slu~ajevimapropisuju se lokalni preparati ipreparati za op{tu primenu. ^estose koriste antihistaminici, oralnikortikosteroidi i lokalni kortizon-ski preparati. Mogu da pomognui preparati za vla`enje ko`e iumirenje iritacije – ka`e drIsailovi}. Nekada je za kontrolualergijske reakcije, pre izlaganjasuncu, neophodno celo teloizlo`iti UV lampama, jer fototer-apija pove}ava toleranciju nasun~evo zra~enje.
Kod male dece prvosun~anje mo`e da dovede dopojave ~vorova i oderotina naizlo`enim i neizlo`enim delovimatela, koje prati nepodno{ljivsvrab. Re~ je o prurigo nodular-isu, drugom naj~e{}em oboljenju,a le~enje je sporo i dugotrajno.
- Fototoksi~na reakcijapoznata i kao fitofoto dermatitisili dermatitis Pratensis pozabavnom parku u Be~u Prateru,gde je zabele`ena epidemijabolesti sa plikovima po ko`i kodposetilaca koji su se sun~ali na
travi – napominje dr Isailoviæ.Do alergijske reakcije naj~e{}edolazi u sadejstvu sun~eve svet-losti sa aktivnim supstancama izbiljaka (pa{kanat, per{un, parada-jz i sli~no), ili etarskim uljimaparfimisanih kozmeti~kihproizvoda (Berlok dermatitis).
Solarna urtikarija ilikoprivnja~a nastaje nekolikominuta posle izlaganja suncu imo`e da se zameni sa opekotina-ma od sunca. Pra}ena jesvrabom, crvenilom, ko-privnja~om. Prolazi nakonupotrebe antihistaminika.
- Postoje i bolesti kojese pogor{avaju pri izlaganjusuncu, to je recimo slu~aj salupusom eritematodes, kao i reak-cije na ko`i izazvane sadejstvomsunca i lekova iz grupe tetracikli-na, analgetika, sulfopreparata,preparata kiseline vitamina A –napominje dr Isailovi}. Antibebipilule, takodje, mogu da uzrokujufotoalergijsku reakciju. Najlak{itretman jeste prestanak kori{}enjauzro~nika alergija.
Ve~ernje Novosti
ALERGIJA NA SUNCE
29www.serbianmirror.comJul 2015.
^ e s T I T K e
MALI OGLASI / MALI OGLASI
ponude za posao***
Frizerskom salonu u Vernon Hilsu potrebna manikirka.Javiti se na tel: 773.895.3332
***Redakciji “Ogledala” potrebni ambiciozni i prodorni
marketing agenti.Informacije na telefon 773,744.0373
posle 2:30 pm ili pi{ite na: ogledalo@gmail.com
***poTReBnI Voza^I
Trenutno primamo loklane i regionalne voza~eiz ^ikaga i okoline!
Morate posedovati CDL klasu A voza~ke dozvole. ^ist voza~ki rekord sa dvogodi{njim iskustvom.
solidno pla}anje i dobre benefcije. Pozovite Zorana na 630-478-2060 za dodatne informacije ili
da ispunite za posao. Za vi{e informacija vezane za MCs Freight, molimo posetite na{ websajt: www.mcsfreightllc.com
Z A B E O G R A DSre}an rodjendan Ivani
Matijevi}, dug `ivot punradosti `ele Marko, Ma{a ,Simona i Slavica iz ^ikaga.
ZA ]UPRIJU
Sre}an rodjendan dragoj Ma{i
Maljkovi}, i njenom tati Damiru,
`ele Marijana iPedja, kao i
redakcija Ogledala.
Z A B E O G R A DDragom tati Zoranu,
sre}an ro|endan `eli njegov sin Filip i redakcija Ogledala.
30 Jul 2015.
SKANDINAVKA - POZNATI AMERI^KI GLUMAC
V E D R A S T R A N A
Mesec je tupom, krivom kamomposekao jedno ve~e `uto.
Oprosti,bio sam skitnica samo,
pa sam u tvoje o~i zaluto.I ~udno nespretno prosuo se:
kao lopta vrelog snega,nasmejan,
izgu`vane kose,od ptica ranjav,od cve}a pegav.
Oprosti,uvek moram da odem.
Vetrove `ute jesen ve} pla~e.Jezera-o~i.
Što kvase vodeobale obraza za skita~em?
Uvek se biva lep na po~etku.Pomalo dobar.Pomalo tu`an.
Uvek se biva na ovom svetuna kraju tuð,
na kraju ru`an.
I uvek samo sebe imamoi san pun `elja,
nedore~en.
Mesec je tupom krivom kamomposeko jedno `uto ve~e.
Miroslav Anti}
RAZGLEDNICA
Aleksandar Blatnik
31www.serbianmirror.comJul 2015.
P O R U K E
Sre}an rodjendan Petru Petrovi}u, dug `ivot pun radosti, sre}e, zdravlja i sve najlep{e `ele: Majka Slavica,brat
Sa{a, bratanac Aleksandar jr i snaha Katarina iz ^ikaga.
top related