Dr Zoran VukčevićInvesticiono - razvojni fond

Sanja ĆalasanPivara Trebjesa

Dragan TurčinovićTunik

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LVI

Br

oj 1

Jan

uar 2

020.

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović

Finansijski rasteretiti

privredu

Milijardu euraplasirali u razvojprivrede

"Trebjesin" pivski pečat prepoznatljivu svijetu

Eko kapi iz blaga prirode

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2019. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (članice Komore, pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2019. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2020. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 16. marta 2020. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org

Kontakt telefon: 020 230 545

3

Broj 1Januar 2019.

6 Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir GolubovićFinansijski rasteretiti privredu

Broj 1Januar 2020.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

President of the Chamber of Economy of Montenegro Vlastimir GolubovićReducing the financial burden on the economy as priorityZoran Vukčević, PhD, Chairman of the Board of Directors of the IDFA billion euro invested in the economic developmentIvan Mrvaljević, Executive Director of EPCG Directorate for Developmentand EngineeringExtremely important and environmentally friendly kilowatts from HPPKomarnicaCustoms AdministrationZero tolerance for corruptionSanja Ćalasan, the Executive Director of Brewery "Trebjesa"The beer seal of "Trebjesa" is recognized worldwideRatko Nikolić, CEO of Business Intelligence ConsultingLeaders in providing business informationDragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.oHerbal products for the foreign market

9

23

34

41

51

66

78

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2019. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (članice Komore, pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2019. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2020. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 16. marta 2020. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: pkcg@pkcg.org

Kontakt telefon: 020 230 545

4

Broj 1 Januar 2020.

Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za

razvoj i inženjering EPCGIzuzetno značajni i

ekološki prihvatljivikilovati iz Komarnice

Dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono - razvojnog fondaMilijardu eura plasirali u razvojprivrede

Ratko Nikolić, direktor Business Inteligence ConsultingLideri u pružanju poslovnihinformacija

Dragan Turčinović , vlasnik "TUNIK – Nikšić" d.o.o.Eko kapi iz blaga prirode

Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansijaReformom poreskog sistema pospješiti efikasnost i smanjitisivu ekonomiju

Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare "Trebjesa""Trebjesin" pivski pečatprepoznatljiv u svijetu

20

32

64

76

2848

5

Broj 1Januar 2019.

Listajući Glasnik...

1986.Mala privreda - velika šansa

Mala privreda je velika razvojna šansa Crne Gore u narednom srednjoročnom periodu zbog čega joj je u planskim dokumentima dato prioritetno mjesto. Društveni sektor male privrede je nerazvijen, radne organizacije su malobrojne i nemaju značajniji uticaj na privredne tokove naše zemlje, pisao je Glasnik 1986. godine. U tom sektoru zastupljeno je svega nekoliko oblasti: za-

natstvo sa 28 organizacija udruženog rada, industrija sa 12, građevinarstvo sa osam i stambeno-komunalna oblast sa četiri. Organizacije udruženog rada male privrede učestvuju sa 6,9 odsto u ukupnom broju OUR-a dok je njihov udio u broju zaposljenih 2,3 odsto.

Prosječan broj zaposljenih u jednoj organizaciji udruženog rada male privrede je 55 radnika, dok je taj broj u ukupnoj privredi trostruko veći i iznosi 147. Na kraju 1984. godine u maloj privredi bilo je zaposljeno 2.960 radnika ili 4,3 odsto više nego u 1983.

Stanje nije bolje ni u individualnom sektoru. U 1985. godini u oblasti ličnog rada bilo je 3.300 radnji sa 4.216 zaposlenih što je mnogo manje od zakononom utvrđenog minimuma.

Zahvaljujući aktivnostima Koordinacionog odbora Privredne komore Crne Gore za praćenje i sprovođenje Društvenog dogovora o razvo-ju male privrede u našoj zemlji u neki opštinama su intenzivirane aktivnosti za njen brži razvoj i postignuti solidni rezultati.

2001.Uvoz manji od izvoza

Robna razmjena za prva dva mjeseca 2001. godine iznosila je 62 miliona dolara u čemu je izvoz učestvovao sa 36,9, a uvoz 25, 1 milion dolara. U odnosu na isti period 2000. ukupna robna razmjena smanjena je 16, 1 odsto u čemu je izvoz rastao za 33,3, a uvoz zabilježio pad od 45,8 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom ostvarena je 147,4 odsto što je 87,4 odsto indeksnih poena više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav odnos rezultirao je suficitom trgovinskog bilansa od 11,9 miliona dolara - prvi put poslije 1990. godine.

Najveći obim trgovinske razmjene ostvarili smo sa razvijenim zemljama i to 86 odsto uz istovremeno povećanje izvoza na ta tržišta za 24,1 odsto. Uvoz je smanjen iz svih zemalja: iz razvijenih za 42,6 odsto, iz zemalja u razvoju 76,4, i onih u tranziciji za 38,4. U robnoj strukturi izvoza najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju 91,6 odsto, od čega 82,2 odsto čini aluminijum. Izvoz je po sadržaju stepena obrade proizvoda nepovoljan za Crnu Goru jer se od ukupnog plasmana van naše zemlje 86,7 odsto odnosi na proizvode obične prerade dok proizvodi visoke prerade učestuju sa 4,9 odsto. Kad je o uvozu riječ finalni proizvodi čine 60,2 odsto, obične prerade 30,9 odsto i neo-brađeni proizvodi 8,9 odsto, zabilježio je Glasnik 2001. godine.

6

Broj 1 Januar 2020.

Finansijski rasteretiti privredu

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović

7

Broj 1Januar 2019.

Siva ekonomija je glavni izazov crnogorske ekono-mije. Njeno suzbijanje u svim segmentima, siner-gijom privrede i nadležnih organa, na kojem se

intezivno radi, značajno će doprinijeti širenju poreske osnovice, većim lokalnim i državnim prihodima, što je preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih opterećenja, rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Glasnik: Molimo Vas, okarakterišite ekonomske trendo-ve u Crnoj Gori u 2019. godini.

V. Golubović: Ekonomiju Crne Gore u 2019. godini ka-rakteriše rast bruto domaćeg proizvoda, podstaknut rastom aktivnosti u građevinarstvu, trgovini, turizmu i većini vidova saobraćaja, zatim rast zaposlenosti i zarada, veći priliv neto stranih direktnih investicija, te smanjenje deficita platnog bilansa.

BDP je tokom tri kvartala 2019.godine rastao po stopi od 3,8%. Rast ekonomije rezultat je rasta, prije svega, u tu-rizmu gdje je zabilježen rast broja turista od 18,3% odno-sno broja noćenja od 11,3%, i sektora građevinsarstva u kojem je građevinska aktivnost povećana 18,7%. Promet u trgovini tokom tri kvartala 2019. povećan je 6,1%.

Jedini sektor koji bilježi pad je industrijska proizvodnja od 8,1%, dominantno usljed pada proizvodnje u sektoru "snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom", što je posljedica nepovoljnih hidrometeoroloških uslo-va i niže proizvodnje struje iz hidroelektrana.

Tokom tri kvartala 2019. većina vidova transporta bilje-ži rast. Promet robe u drumskom i željezničkom tran-sportu veći je 10,3% i 10,5%, respektivno, promet robe u lukama veći je za 7,4%, dok je promet putnika na ae-rodromima povećan za 7,1%. Prihodi od turizma su za devet mjeseci 2019. viši za 9,3% u odnosu na isti period prošle godine.

Povoljna kretanja na tržištu rada u 2018, podstaknuta dinamičnom ekonomskom aktivnošću, nastavljaju se i u 2019. Zaposlenost je tokom devet mjeseci 2019. godi-ne u odnosu na isti period prethodne godine veća 8,2%, prvenstveno u sektoru građevinarstva i turizma, dok je broj nezaposlenih manji za 17,2%. Stopa nezaposlenosti i dalje bilježi trend smanjenja i početkom novembra je iznosila 15,4% (18,2% u istom periodu 2018. godine).

Strane direktne investicije kao jedan od pokretača rasta crnogorske ekonomije bilježe rast u ovoj godini. Poda-tak da je neto priliv SDI u prvih deset mjeseci veći za 14,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine, govori da je Crna Gora prepoznata kao stabilan ambi-jent u koji je vrijedno investirati.

Fiskalna konsolidacija dala je pozitivne rezultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.

Crna Gora je na ovogodišnjoj rang listi izvještaja "Glo-balni indeks konkurentnosti" Svjetskog ekonomskog foruma zauzela 73. mjesto sa 60,8 poena, odmah iznad svjetskog prosjeka 60,7. U poslednjem izvještaju Svjet-

Postoji prostor za zajednički nastup privrednika zemalja Zapadnog Balkana na EU tržištu od kojeg će svi imati koristi, naveo je Golubović .

8

Broj 1 Januar 2020.

ske Banke o lakoći poslovanja 2020. zauzela je istu poziciju kao i u prethodnom, 50. mjesto od 190 rangiranih zemalja, s tim što je zna-čajan napredak postignut u oblasti dobijanja građevinskih dozvola i prekogranične trgovine.

Glasnik: Jedan od glavnih izazova za ekonomiju je i spoljnotrgo-vinski deficit. Po Vašem mišljenju, šta je potrebno uraditi da bi se uravnotežili spoljnotrgovinsku razmjenu?

V. Golubović: Struktura crnogorskog izvoza u posljednjih desetak godina je značajno promijenjena u korist izvoza usluga čije je uče-šće u ukupnom izvozu povećano na preko 70%. U tom smislu je, pored jačanja konkurentnosti uslužnog sektora, kao najveće ka-tegorije, za Crnu Goru veoma važno da diverzifikuje izvoz robe i poveća dodatu vrijednost u izvozno orjentisanoj proizvodnji. To bi istovremeno doprinijelo većoj pokrivenosti uvoza izvozom i sma-njenju deficita robne razmjene sa inostranstvom.

Glasnik: Koji su sektori privrede najznačajniji za dalji ekonomski rast?

V. Golubović: Naša zemlja ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, turizma i ener-getike. Za jačanje izvoznog potencijala posebno je važan sektor energetike. Izgradnja vjetroelektrana, zatim hidropotencijal, čije je iskorišćenost manja od jedne trećine, te potencijal sunčeve ener-gije koji se može porediti sa područjima Grčke i Italije, uz najavlje-nu izgradnju solarnih elektrana u Ulcinju i Podgorici, daju nam za pravo da vjerujemo da će Crna Gora u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije. Dodatan podsticaj predstavlja i reali-zacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Ovaj projekat značajno će uticati, ne samo na Crnu Goru, već i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem EU.

Glasnik: Za ekonomski rast Crne Gore su najzaslužnije strane di-rektne investicije a najviše ih je u turizmu. Time se svakako po-boljšava kvalitet turističkog proizvoda i doprinosi popularnosti naše destinacije. Koji su potezi neophodni da bi se ovi trendovi nastavili?

V. Golubović: Rast sektora turizma poslednjih godina praćen je realizacijom brojnih infrastrukturnih projekata, koji će Crnu Goru učiniti privlačnom turističkom destinacijom. To su projekti Porto Novi u Kumboru, Luštica Bay, Plavi horizonti i Porto Montenegro u Tivtu, izgradnja hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu i drugi.

Poslednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju sjeverne regije odnosno planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U tu-rističku infrastrukturu (nove staze, žičare...) će do 2022.godine biti investirano 140 miliona eura, koji se odnose na izgradnju skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valori-zaciju durmitorskog skijališta. Takođe, izgradnja auto puta koji će povezati sjever i jug naše zemlje, dodatan je podstrek za razvoj turizma, te privlačenje novih investitora koji bi gradili turističke centre na sjeveru zemlje.

Nadalje, u cilju privlačenja većeg broja turista potrebno je nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, te doprinijeti promociji regiona, pod-sticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turiz-ma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativ-nih turističkih proizvoda. Pored nastavka promocije na emitivnim

tržištima, neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turi-stičke ponude, kako bi se Crna Gora promovisala na evropskom i svjetskom tržištu i postala cjelogodišnja turistička destinacija.

Glasnik: Koliko je biznis ambijent stimulativan za crnogorske kompanije i sa kakvim problemima se oni suočavaju u poslovanju?

V. Golubović: Tokom 2018. i 2019. godine predstavnici Komore pos-jetili su preko 2.000 privrednih subjekata, te razgovarali o poslo-vanju, uslovima obavljanja privredne djelatnosti i ograničenjima. Tom prilikom saopšteno je da su najčešća ograničenja poslova-nju, koja ujedno utiču i na konkurentnost domaće privrede: siva ekonomija i nelojalna konkurencija, (ne)likvidnost/naplata po-traživanja, visoki troškovi rada (prije svega doprinosi na zarade), nedostatak povoljnih kredita/nedostupna finansijska sredstva za realizaciju poslovnih ideja, nedostatak kvalitetnog stručnog kadra, visoka poreska opterećenja - lokalne takse i naknade, porez na ne-pokretnosti u pojednim lokalnim samoupravama, administrativne barijere, itd.

Predstavnici privrede, lokalnih samouprava i Vlade su saglasni da je siva ekonomija glavni izazov crnogorske ekonomije. Njeno suzbijanje u svim segmentima, sinergijom privrede i nadležnih organa, na kojem se intezivno radi, značajno će doprinijeti šire-nju poreske osnovice, većim lokalnim i državnim prihodima, što je preduslov da se privreda dodatno oslobodi finansijskih optereće-nja.

Glasnik: Da li ste zadovoljni saradnjom privrednika zemalja Regi-ona? U kom je pravcu treba razvijati?

V. Golubović: Regionalna ekonomska integracija i saradnja pred-stavljaju nezaobilazan faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana. Privredna saradnja u regionu je i dalje ispod optimalnog nivoa. Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktiv-nosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom.

Prednosti regionalne ekonomske integracije su mnogobrojne, od kojih su, među ostalima, povećanje trgovinske razmjene, zajednič-ki izlazak na velika tržišta, lakši pristup većoj bazi potrošača kao i većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansira-nja kao i novim tehnologijama. Takođe, veća regionalna ekonom-ska integracija podrazumijeva veći ekonomski rast i više radnih mjesta.

Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u Regionu, svjesni potrebe fokusira-nja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života ap-solutni prioriteti.

Izvozna korpa zemalja Zapadnog Balkana za plasman u Evropsku uniju je veoma raznovrsna zato je nužno da ne postoji međusob-na konkurencija. Razlike u specijalizovanoj proizvodnji pojedinih zemalja nude mogućnosti veće regionalne integracije, kao i inte-graciju u lancu proizvodnje u sektorima prehrambene industrije, automobilske industrije, turizmu.

Imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regi-ona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržištu od kojih će svi imati koristi po osnovu ekonomske regionalne saradnje Zapa-dnog Balkana.

9

Broj 1Januar 2020.

Reducing the financial burden on the economy as priority

President of the Chamber of Economy of Montenegro Vlastimir Golubović

Grey economy represents the main challenge of the Monte-negrin economy. The synergy of the business community and the public authorities, with respect to combating the

grey economy in all segments, will contribute to expanding the tax base, higher incomes on the local and state level, which represent the precondition to reduce financial burden on the business com-munity, said the President of the Chamber of Economy of Monte-negro Vlastimir Golubović.

Glasnik: Would you please present the economic trends in Monte-negro in 2019?

V. Golubović: Montenegro"s economy in 2019 was characterized by the growth of gross domestic product, fuelled by the growth of ac-tivities in the construction sector, trade, tourism, and most forms of transport, followed by growth in employment and wages, higher inflow of net foreign direct investments and reduction of the cur-rent account deficit.

During the first three quarters of 2019, GDP grew by 3.8%. The eco-nomic growth is a result of the growth in the tourism industry, par-ticularly regarding the number of tourists by 18.3% and the overni-ghts by 11.3%, as well as in the construction sector by 18.7%. During three quarter of 2019 turnover in trade increased by 6.1%.

The industrial production was the only sector, which recorded a decline by 8.1%, predominantly due to the decline in the sector "electricity, gas and steam supply", as a result of unfavourable we-ather conditions and lower production of electricity from hydro-power plants.

During the first three quarters of 2019, most modes of transport re-corded growth. The amount of goods transported by road and rail increased by 10.3% and 10.5% respectively, the maritime transport

of goods increased by 7.4%, while number of passengers transpor-ted by air increased by 7.1%. For the nine months of 2019 tourism revenues rose by 9.3% compared to the respective period in the previous year.

Favourable trends in the labour market in 2018, fuelled by dynamic economic activity, have continued in 2019 as well. During the nine months of 2019 compared to the respective period of the previous year, employment increased by 8.2%, primarily in the construction and tourism, while the number of the unemployed decreased by 17.2%. The unemployment rate kept recording a decreasing trend and in the beginning of November it amounted to 15.4% (18.2% in the respective period in 2018).

Foreign direct investments as one of the growth engines of the Montenegrin economy increased this year. The increase of net FDI inflow in the first nine months by 14.8%, compared to the respec-tive period in the previous year, speaks of Montenegro as a stable environment worth to invest in.

Fiscal consolidation has yielded positive results with respect to increase in source revenues of the budget, reduced expenditures for social benefits as well as the slowdown of the growth of the wage fund in the public sector.

According to the "Global Competitiveness Index" Report, published by the World Economic Forum, Montenegro was ranked 73rd sco-ring 60.8 (the world average is 60.7). According to the latest 2020 World Bank"s Doing Business Report, Montenegro is ranked 50th out of 190 countries, thus keeping the same position as in 2019. The most significant progress was recorded in terms of obtaining building permits and cross-border trade.

Glasnik: The foreign trade deficit represents one of the main chal-

There are plenty of opportunities for joint participation of the WB business communities in the EU market, which will provide numerous benefits to all stakeholders, said Golubović.

10

Broj 1 Januar 2020.

11

Broj 1Januar 2020.

lenges for the economy. In your opinion, what needs to be done in order to balance the foreign trade?

V. Golubović: The structure of Montenegro"s exports changed si-gnificantly over the last 10 years in favour of exports of services, whose share of total exports grew to over 70%. In this regard, in ad-dition to strengthening the competitiveness of the service sector, as the largest export category, it is very important for Montenegro to diversify export of goods and increase added value in export--oriented production. This would also contribute to greater export--import coverage and a decrease in the foreign trade deficit.

Glasnik: What are the most important sectors for further econo-mic growth?

V. Golubović: Our country has significant potential for further de-velopment of the agri-food industry, tourism and energy. The ener-gy sector is particularly important for strengthening the export potential. Construction of the wind farm, followed by hydro poten-tial, of which less than one-third is utilized, and the potential of so-lar energy that can be compared with Greece and Italy, in addition to the announced construction of solar power plants in Ulcinj and Podgorica, give us the right to believe that Montenegro will soon become an exporter of electricity. The realization of the project of the submarine cable between Montenegro and Italy represents an additional encouragement, as this project will significantly affect, not only Montenegro, but also the electricity market in the region, which will be connected with the EU market via our country and Italy.

Glasnik: The economic growth of Montenegro was mostly contri-buted by foreign direct investments, mostly in tourism. This will definitely improve the quality of the tourism product and contri-bute to the popularity of our destination. What are the necessary moves in order to keep these trends?

V. Golubović: The growth in the tourism sector in recent years has been followed by the implementation of numerous infrastructure projects, which will make Montenegro an attractive tourist desti-nation. These projects include Porto Novi in Kumbor, Luštica Bay, Plavi horizonti and Porto Montenegro in Tivat, construction of the hotel Kraljičina plaža in Sveti Stefan and others.

In recent years, increasing attention is paid to the development of the northern region and mountain tourism, which have great potential. By 2022, EUR 140 million will be invested in the tourist infrastructure (new tracks, ski lifts ...), i.e. the construction of the ski resorts Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim and Hajla and a further valorisation of the Durmitor ski resort. The construction of the highway, which will connect the north and south of our co-untry, also represents an additional impulse for the development of tourism, and attracting new investors, who would build tourist centres in the north of the country.

Furthermore, in order to attract more tourists it is necessary to continue with the activities on creation of joint tourism products, which will enrich the tourist offer, contribute to the regional pro-motion, encourage the diversification of the tourism offer through the development of health, religious, cultural, nautical, congress and other forms of tourism, then keep providing and increase fi-nancial support for the development of innovative tourism pro-ducts. In addition to continuing promotion in the source markets, all creators of the tourist offer need to put further efforts in order for Montenegro to be promoted in the European and world market

and to become a year-round tourist destination.

Glasnik: To what extent has the business environment been sti-mulating for the Montenegrin companies? What problems does the business community face?

V. Golubović: During 2018 and 2019, the Chamber representatives visited more than 2,000 companies and discussed the operations, conditions for the economic activities and business barriers. On that occasion, it was announced that the most common barriers to business, which also affect the competitiveness of the local eco-nomy are: the grey economy and unfair competition, (il)liquidity/debt collection, high labour costs (primarily contributions on sala-ries), lack of favourable credits/unavailable financial funds for the implementation of business ideas, the lack of skilled professional staff, the high tax duties - local taxes and fees, property tax in cer-tain municipalities, administrative barriers, etc.

Representatives of businesses, local governments and the Gover-nment agree that the grey economy is a major challenge for the Montenegrin economy. The synergy of the business community and the public authorities, with respect to combating the grey eco-nomy in all segments, will contribute to expanding the tax base, higher incomes on the local and state level, which represents the precondition to reduce financial burden on the business commu-nity.

Glasnik: Are you satisfied with the cooperation between the busi-ness communities in the region? Which activities need to be un-dertaken in order to foster the cooperation?

V. Golubović: Regional economic integration and cooperation re-present essential factors of increasing stability, competitiveness and economic capacity of the Western Balkans. Economic coope-ration in the region is still far below the optimal level. The need for association and joint activities in the region is imposed as a requi-rement of modern times, in order to reduce the lagging in produc-tivity and competitiveness of our economies and quickly catch up with technologically advanced European countries.

The advantages of regional economic integration are numerous, such as increasing trade exchange, joint participation in the big market, easier access to a larger customer base and a larger num-ber of skilled workers, additional resources and new technologies. Also, greater regional economic integration implies higher econo-mic growth and more jobs.

The WB business community is clearly committed to strengthe-ning business ties with colleagues in the region, aware of the need to focus on the future in which economic development and quality of life are the absolute priorities.

The export basket of the Western Balkans for the placement in the EU market is very diverse, so we should not compete against each other. Differences in the specialized production of certain coun-tries offer opportunities for greater regional integration as well as integration into the production chain in the food industry, auto-motive industry, tourism.

Bearing in mind the various advantages and disadvantages of each of the countries in the region, the economic regional coope-ration of the Western Balkans offer plenty of opportunities for a joint participation in the EU market, which will provide numerous benefits.

12

Broj 1 Januar 2020.

Privreda ostvaruje povoljne rezultate, raste naplata svih poreza

Sastanak sa rukovodstvom Poreske uprave

U Crnoj Gori je evidentan rast prijavljene dobiti i naplaćenih poreza, što govori o tome da privreda sve bolje posluje. Po-reska uprava je u 2019. godini naplatila 75 miliona eura po-

reza na dobit, što je za šest miliona, ili devet procenata više nego u 2018. Riječ je o za tri miliona većem iznosu u odnosu na plani-rani. Ovo je saopšteno 23. januara 2020. godine, tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića i direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše.

Razgovarano je o ekonomskim kretanjima, na temelju Analize "Cr-

nogorska privreda u 2019. godini" koju je uradila Privredna komo-ra, a sa akcentom na oblasti koje su u fokusu ovih institucija.

Predsjednik Golubović je kazao da se nastavlja dinamičan rast crnogorske ekonomije po stopi koja je među najvećim u Evropi. Rastu najviše doprinose investicije koje su u 2019. više 15 odsto u odnosu na prethodnu. Rezultati zabilježeni u brojnim privrednim granama, prije svega turizmu, građevinarstvu, trgovini, što prati i rast zaposlenosti po stopi 8,2 odsto, uvjeravaju da će taj trend biti nastavljen.

13

Broj 1Januar 2019.

reskoj upravi omogućava da manje primjenjuje represivne mjere.

- U prethodne četiri godine naplatili smo 4,168 milijarde eura po-reza čime smo premašili plan za 201 milion – naveo je prvi čovjek Poreske uprave, dodajući da je u 2019. naplaćeno 80 miliona eura više od planiranog.

U prethodne četiri godine nivo dospjelog poreskog duga sma-njen za 210 miliona eura. Na dan 31. decembar 2019. on je iznosio 378.142.829 eura.

Tokom trajanja programa reprograma poreskog duga ukupno je naplaćeno 62,7 miliona eura, a Mugoša očekuje da će u naredne dvije godine ovaj iznos preći 100 miliona.

- Poreska uprava i na ovaj način podržava održivo poslovanje pri-vrednih subjekata – rekao je on.

Reforma Poreske uprave, prema Mugošinim riječima, realizuje se kroz tri međunarodna projekta. Među njima je projekat reforme poreske administracije vrijedan 18,5 miliona eura, koji obuhva-ta nabavku integrisanog IT sistema uz modernizaciju poslovnih procesa i elektronsku fiskalizaciju koja će početi 1. januara 2021. godine. Reforma se odnosi i na formiranje novog data centra i po-reske policije.

- Poreska uprava je dobila priznanje kao najtransparentnija držav-na organizacija u Crnoj Gori i Regionu – kazao je Mugoša.

Predsjednik Komore je tokom sastanka ponovio raniju inicijativu ove asocijacije da se, u procesu elektronske fiskalizacije, privre-dnici, posebno mali, ne opterećuju troškovima nabavke neopho-dne opreme, već da ih preuzme Vlada. On je zatražio da testni peri-od primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji bude što duži, te da obuhvati što više obveznika u ruralnim područjima da bi se utvr-dilo da li je adekvatna pokrivenost internetom za ovu namjenu.

Istakao je zalaganje privrede da se proizvodna preduzeća oslobode poreza na dobit koju reinvestiraju u tehnološke kapacitete i nova radna mjesta, zatim da se raspon stope poreza na nepokretnosti za privredne objekte smanji na 0,25 – 0,50 odsto, umanji PDV na svježu ribu, jaja i prerađevine od mesa, te da se u svim hotelima na služenje hrane primjenjuje niža stopa PDV od sedam odsto, neza-visno od kategorije.

Prilkom predavanja finansijskih izkaza Komora će insistirati na potpunom i tačnom popunjavaju statističkog aneksa.

Sagovornici su se saglasili da intenzivno sarađuju kako bi bla-govremeno informisali privredu o svim planiranim izmjenama fiskalnih propisa i aktivnostima Poreske uprave. Komora će dati doprinos predstojećem Poreskom karavanu, te pružiti kadrovsku i tehničku podršku edukativnim aktivnostima Poreske uprave.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednici Privredne komore Ljiljana Filipović i Ivan Saveljić, generalni sekretar Pavle D. Ra-dovanović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta, direktorica Sek-tora za analize i istraživanja dr Nina Drakić, direktorica Sektora za finansije i računovodstvo Milica Janković i predstavnici Pore-ske uprave: Gordana Pejović, v.d. pomoćnice direktora u Sektoru za velike poreske obveznike, Danilo Jovanović, v.d. pomoćnika direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Tanja Mugoša, načelnica Odjeljenja za upravljanje rizicima, Anđelko Jovanović, načelnik Odsjeka za održavanje i razvoj softvera, te Milica Vuletić, načelnica Odsjeka za edukaciju javnosti.

Crna Gora ima značajan poreski potencijal, kojem znatno doprinosi i 4.385 novih privrednih subjekata u 2019. godini.

Direktor Mugoša je predstavio rezultate Poreske uprave u pretho-dnom periodu.

- Rast privrednih aktivnosti direktno utiče na fiskalni potencijal, od kog direktno zavisi visina poreskih prihoda. Poreska uprava najbolje prepoznaje da Crna Gora ima značajan poreski potencijal, kojem znatno doprinosi i 4.385 novih privrednih subjekata u 2019. godini – rekao je Mugoša.

Na naplatu poreza utiče i rast fiskalne kulture obveznika, što Po-

14

Broj 1 Januar 2020.

Objaviće prvi Leksikon privrede

Potpisan Sporazum o saradnji Privredne komore i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti

Predsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akad. prof. dr Dragan K. Vukčević potpisali su 30. januara 2020. godine

Sporazum o saradnji ovih institucija.

- Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo potpisali Sporazum o sara-dnji Privredne komore i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, institucija dugog trajanja i time stvorili pretpostavke da objedinje-nim naučnim, umjetničkim, kulturnim i privrednim kapacitetima doprinosemo ukupnom razvoju Crne Gore – rekao je Golubović.

Sporazum utvrđuje zajednički interes za trajnu saradnju, koja se odnosi na: obezbjeđenje uslova za promociju, angažovanje i usavr-šavanje mladih i talentovanih kadrova; zajednički rad na naučno-istraživačkim i razvojnim projektima, ili u saradnji sa pojedinim privrednim društvima; održavanje zajedničkih naučnih skupova, okruglih stolova i rasprava; izdavanje publikacija, kao i drugim po-slovima od zajedničkog interesa.

Golubović je saopštio da je u razgovoru sa predsjednikom CANU

već dogovoren prvi korak u realizaciji sporazuma.

- Sa uvaženim predsjednikom CANU dogovoreno je da iniciramo izradu prvog Leksikona privrede Crne Gore – rekao je Golubović.

Predsjednik akad. prof. dr Dragan K. Vukčević saopštava da Spora-zum sa Komorom predstavlja nastavak saradnje CANU sa najzna-čajnijim institucijama u Crnoj Gori.

- Ovaj sporazum predstavlja doprinos institucionalnom jačanju Crne Gore kao države. Jedan od prvih zajedničkih projekata Ko-more i CANU biće Leksikon privrede Crne Gore, ne samo da bismo popisali imena i institucije, već i kako bismo od zaborava sačuvali neke značajne ličnosti koje su gradile našu zemlju u oblasti ekono-mije - rekao je Vukčević.

Planirani Leksikon biće još jedan primjer podrške Privredne ko-more značajnim publikacijama na temu ekonomije, koje daju po-sebnu vrijednost crnogorskom izdavaštvu.

15

Broj 1Januar 2019.

Komunikacione vještine

Unapređenje konkurentnosti zaposlenih

Privredna komora Crne Gore organizovala je 30. januara 2020. godine seminar na temu - Komunikacione vještine. Skup je realizovan u cilju unapređenja konkurentnosti zaposlenih.

Uvodnu riječ imao je dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obra-zovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore. On je rekao da je komunikacija univerzalni način razmjene informacija, misli, sta-vova, želja.

- Dobre komunikacione vještine, konstruktivno rješavanje konfli-kata i umjeće slušanja sagovornika su bitni faktori uspjeha u sva-kodnevnom poslovnom i privatnom životu - naveo je Perazić.

Prema njegovim priječima komunikacija je univerzalni način razmjene informacija, misli, stavova, želja. Ova edukacija će nam pomoći da, kroz praktično vježbanje podižemo svijest o značaju komunikacionih alata i znanja.

Predavačica je bila Slavica Striković koja je diplomirala je na Elek-trotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Ona do sada reali-zovala više od 500 obuka, treninga, seminara, radionica i predava-nja o različitim temama iz oblasti ljudskih prava, komunikacionih vještina i analize medija.

Predavačica Striković je govorila je o pojmu i vrstama komuni-kacije i njenoj važnosti, rješavanju konflikata kroz asertivno po-našanje odnosno praktičan rad i akcentovala je značaj aktivnog slušanja za izgradnju komunikacionih vještina.

Slavica Striković je potencirala da su komunikacione vještine va-žna tema u današnjem vremenu zbog brzog odvijanja života, stal-ne trke za zaradom, koja je posebno prisutna u preduzetništvu.

Dodala je da je komunikacija danas sve lošija, sve je više nestr-pljenja i nervoze, što se odražava na komuniciranje sa najbližima, ali i širim, odnosno poslovnim okruženjem. Zbog loše i nedovoljne

komunikacije imamo negativne i višestruke posljedice.

- Prvi korak ka unapređivanju komunikacionih vještina, jeste utvrđivanje sopstvenih slabosti u komuniciranju, odnosno pre-poznavanje negativnih obrazaca ponašanja koje koristimo. Tada se otvara prostor za usvajanje novih vještina u komuniciranju, a primjena asertivne komunikacije uvijek daje bolje rezultate i kva-litetnije odnose koje gradimo sa najbližim okruženjem, ličnim ili poslovnim - ocijenila je Striković.

Slavica Striković potencira da su komunikacione vještine izuzetno bitne u savremenom svijetu preduzetništva i to iz više aspekata.

- Najprije onaj ko gradi ozbiljnu firmu i ima zdravu viziju razvoja sopstvenog posla prvo će razmišljati o odnosima među ljudima unutar sopstvene firme. Zato su neophodne dobre komunikacije prvo vlasnika, lidera i osoba u menadžerskim timom, jer se to re-flektuje na relacije zaposlenih na nižim hijerarhijskim pozicijama. Jednako važna stvar, kada govorimo o komunikaciji u preduze-tničkim fimama, koje prodaju proizvod ili uslugu, da je komunika-cija sa tržištem ili krajnjim korisnicima beskrajno bitna kako bi taj biznis bio uspješan- ocijenila je ona.

U tome je značaj komunikacionih vještina za preduzetništvo, zato je dobro da zaposleni pohađaju bar nekoliko ovakvih edukacija. Nabitniji aspekt poznavanja ovih vještina je da se dobrom komu-nikacijom prvo podiže sopstveno samopouzdanje, vjera u lične kvalitete i tako se uspostavlja komunikacija i sa onima u najbli-žem ličnom prostoru, pa onda u poslovnom okruženju, zaključila je Slavica Striković.

Seminar o komunikacionim vještinama bio je izuzetno posjećen, prisustvovalo mu je preko 90 predstavnika privrede i institucija, koji su kroz mnogobrojne komentare sa predavačicom, iz više uglova, rasvijetlili ovu temu.

Neophodna dobra komunikacija vlasnika, lidera i osoba u menadžerskom timu, jer se to reflektuje na relacije zaposlenih na nižim hijerarhijskim pozicijama.

16

Broj 1 Januar 2020.

Logistički pravac preko barske luke učiniti konkurentnim

Sastanak o unapređenju poslovnog ambijenta

Povećanje intenziteta tranzitnih tokova preko Crne Gore di-rektno bi uticalo na rast obima aktivnosti Luke Bar i Port of Adria, željezničkih te drumskih operatora, ocijenjeno je na

sastanku, o unapređenju logističkog pravca preko barske luke, or-ganizovanom u Privrednoj komori Crne Gore.

Predstavnici Privredne komore i kompanija Luka Bar, Port of Adria, Montecargo, Željeznička infrastruktura, Održavanje želje-zničkih sredstava, Željeznički prevoz ističu da je osim intenzivira-nja trasporta na pravcu Srbija-Bar, neophodno pozicioniranje ove luke kao alternativne za robu iz Bosne i Hercegovine, te Kosova.

U cilju stvaranja uslova za privlačenje tranzitnih roba u Crnu Goru neophodan je zajednički nastup na tržištu preduzeća Luka Bar, Port of Adria, Montecargo, Srbija Kargo, te Željezničke infrastruk-ture i donošenje jedinstvene cijene za sve vrste roba, zaključeno je na sastanku.

Najavljeno je da će početkom februara krenuti realizacija jednog

od najznačajnijih projekata željezničkog saobraćaja. Riječ je o kontejnerskom vozu koji će saobraćati od Bara do Beograda. Sa-opšteno je da je potrebno kreirati najpovoljnije uslove, u smislu ci-jene i kvaliteta usluge, kako bi ovaj projekat dao najbolje rezultate.

Predstavnici Luke Bar i kompanije Port of Adria istakli su zahtjev da se smanji naknada za upotrebu obale i sredstva dobijena po tom osnovu usmjere u njeno uređenje. Naknada sada iznosi 60 centi po toni i tri puta je veća nego u Luci Ploče. Smanjenjem ove na-knade unaprijediće se konkurentnost barske luke, ocijenjeno je na sastanku.

U okviru Slobodne zone Luke Bar potrebno je formirati biznis zone u kojima bi se omogućili stimulansi za poslovanje kompanija, što je nužan preduslov za njen dalji razvoj. Već postoji značajno in-teresovanje za poslovanje u Slobodnoj zoni, a ono bi bilo znatno veće ukoliko bi postojale stimulativne mjere sa lokalnog i držav-nog nivoa.

17

Broj 1Januar 2019.

Na tu temu biće organizovan sastanak sa predstavnicima mini-starstava finansija i ekonomije, te Uprave carina.

Privredna komora će predložiti Ministarstvu finansija izmjenu pravilnika (PROPISA) kako bi se otklonila zabrana točenja goriva u brodove na vezovima i sidrištima. Aktuelno rješenje da se brodovi remorkerima prebacuju do benzinske stanice Jugopetrola znatno utiče na troškove prevoznika.

Inicirano je organizovanje sastanka sa predstavnicima Ministar-stva unutrašnjih poslova i Direkcije za vanredne situacije, u cilju povećanja transporta B materije preko Luke Bar. Izostanak ovog posla doveo bi do gubitaka za sve učesnike u transportnom lancu.

Potrebno je poboljšanje uslova za intermodalnost, a prvi korak je izrada studije koja bi između ostalog predložila aktivnosti razvoja sveobuhvatnog intermodalnog transportnog sistema. Privredna komora će inicirati izradu takve studije koja bi mogla da uključi i eksperte iz CANU.

Saopšteno je da Montecargo planira da u 2020. godini preveze 1,364 miliona tona robe. Tome će doprinijeti transport novih roba – rude gvožđa za potrebe HBIS Group iz Smedereva i koncentrata Bakra za kompaniju iz Bora.

U radu sastanka učestvovali su Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore, Vojo Banović, predsjednik Skupštine ove aso-cijacije, Danilo Gvozdenović, potpredsjednik, Vladan Vučelić, iz-vršni direktor Luke Bar, sa komercijalnim direktorom Dragutinom Nikovićem i direktorom Sektora razvoja Dedom Đelovićem, zatim Sedat Kara, izvršni direktor Port of Adria, Ljubiša Ćurčić, izvršni direktor Željezničke infrastrukture, Momčilo Mićunović, predsje-dnik Odbora direktora Održavanja željezničkih voznih sredstava, Slavenko Jovanović, predsjednik Odbora direktora Montecarga, Eldin Mucević, predsjednik Odbora direktora Željezničkog prevo-za, te Mitar Bajčeta, savjetnik predsjednika Komore.

Istaknut je zahtjev da se smanji naknada za upotrebu obale i sredstva dobijena po tom osnovu usmjere u njeno uređenje.

18

Broj 1 Januar 2020.

Menadžment u savremenim kompanijama

Edukacija

19

Broj 1Januar 2019.

Privredna komora Crne Gore je 23. januara 2020. godine organizovala seminar sa temom "Menadžment u

savremenim kompanijama".

Predavač je bio prof. dr Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Save-za ekonomista Crne Gore.

- Savremene promjene sve više iniciraju potrebu privrednika da na drugačiji način upravljaju kompanijama, ali i malim bizni-som. Kompanije se sve više okreću digita-lizaciji, kao sasvim novom načinu za rje-šavanje problema. Filozofija biznisa se iz temelja mijenja, kao i potrošači – rekao je direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore prof. dr Mladen Perazić.

Na seminaru je govoreno o promjenama u ovoj oblasti na globalnom nivou i odgovo-reno na pitanja kakav treba da bude savre-meni menadž(er)ment, kako organizovati timski rad i postići kontinuiranu inovaciju u ovim oblastima. Predstavljeni su primje-ri kako (ne) treba raditi.

Ekonomska situacija potpuno je različita u odnosu na sva dosadašnja vremena, pa se

i savremeni menadžment razlikuje, kazao je profesor dr Božo Mihailović.

Pojašnjava da promjene u okruženju tje-raju menadžere i menadžment da se bitno drugačije odnose prema svom poslu, trži-štu, potrošačima, zaposlenima i firmi koju zastupa. Naveo je da na promjene utiče globalna ekonomska kriza, te da trenutnu situaciju odlikuje je spori rast, opasnost od "double-dip" recesije (stanje u kojem pri-vreda poslije početne recesije i oporavka ponovo ulazi u nju), te da niko ne može da tvrdi kako će svjetska privreda izgledati narednih nekoliko godina.

Osnovi uspješnosti biznis filozofije su ide-ja, upornost, samoprijegorni rad na duge staze, dok su dvije ključne poluge proak-tivnost prema okruženju i stalne inovacije.

Nove osobine savremenih kompanija su nova količina informacija, stalno učenje i promjene, dvosmjerna komunikacija, novi kanali prodaje, individualaizacija kupaca, povećanje logistike.

- Poruka menadžmentima da su promje-ne sve veće i brže, te zahtijevaju od njih proaktivan pristup. Menadžer ne smije da

Promjene su sve veće i brže, te zahtijevaju od njih proaktivan pristup.

čeka da se stvari dese, nego mora predvid-jeti promjene i prilagođavati im se. Jer, ako se čeka na promjene, slijedi bankrot – re-kao je Mihailović.

Savremeni menadžer treba da ima vizi-ju, strategiju, da poštuje svoje saradnike, sasluša drugu stranu, da bude "menadžer jedan na jedan".

- Menadžer treba da bude samo trener, a vizija mora da bude svakog pojedinačnog člana menadžmenta. Ako firma nema uspjeha, tada je kriv menadžment – kazao je predavač.

Menadžeri, dodaje, moraju znati šta se de-šava na tržištu i okruženju, te da se edu-kuju.

- Izreka "Čovjek se uči dok je živ" danas važi više nego ikad. U Crnoj Gori moramo mnogo više i brže da hvatamo korak sa trendovima savremenog menadžmenta i usavršavamo se u ovim oblastima – za-ključio je on.

Seminaru je prisustvovalo 37 predstavnika kompanija i institucija.

20

Broj 1 Januar 2020.

Milijardu euraplasirali u razvoj privrede

Dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktoraInvesticiono - razvojnog fonda

21

Broj 1Januar 2019.

Za deset godina poslovanja IRF je postigao značajne rezultate i pokazao da ima potencijal za podsticanje kontnuiranog rasta i razvoja crnogorske ekonomije. Tokom 2019. godini ova institucija ostvarila je rekorde u plasmanu sredstava privredi.

Plasirali smo prvu milijardu eura za deset godina od osnivanja IRF-a, a što je značajan rezultat. To govori o

kontiuitetu našeg uspješnog i posvećenog poslovanja. Ponosni smo na ostareni re-zultat znajući da su realizovana sredstva namijenjena kreiranju mogućnosti za rast i razvoj crnogorske ekonomije, koji se ogle-da i u preko 16 hiljada otvorenih novih kao i očuvanje postojećih radnih mjesta, rekao je dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda.

Glasnik: IRF je nedavno obilježio deceniju uspješnog rada. Čestitamo značajan jubilej. Molimo Vas da ukratko napravite presjek prvih deset godina podrške privredi. Kakve ste rezultate postigli, sa kojim izazovima suočavali i koje godine su bile najbolje sa aspekta poslovanja IRF-a?

Z. Vukčević: Investiciono razvojni fond je nedavno proslavio jubilej, 10 godina posto-janja. Period od 10 godina za jednu institu-ciju i nije toliko dug, ali, ipak, u tom periodu Investiciono-razvojni fond je postigao zna-čajan rezultat, plasirana je prva milijarda eura u crnogorsku ekonomiju.

Od 2013. godine imamo značajan rast pla-smana sredstva. IRF je u prethodnom pe-riodu kada je osnovana institucija na godi-šnjem nivou plasirao do 15 miliona eura, a sada plasiramo i preko 200 miliona. Tako da je 2019. godina bila rekordna jer smo pla-sirali 241 miliona eura i na taj način smo pokazali da imamo potencijala da uložimo tako značajna sredstva kada je u pitanju crnogorska ekonomija i kada su u pitanju preduzetnici, mala i srednja preduzeća ali i velika.

Ponosni smo na ostvareni rezultat, znajući da su realizovana sredstva namijenjena kreiranju mogućnosti za kontnuirani rast i razvoj crnogorske ekonomije.

Kontinuirani ekonomski rast i razvoj u cilju unaprjeđenja kvaliteta životnog standarda je strateški cilj Crne Gore. To je bio i priori-tet u radu IRF-a u proteklom periodu, koji se ogleda i u preko 16 000 otvorenih novih i očuvanih postojećih radnih mjesta.

Glasnik: U kojoj mjeri je, po Vašem mišlje-nju, IRF doprinio razvoju domaće ekonomi-je, posebno u opštinama na sjeveru zemlje, te otvaranju novih radnih mjesta? Koje su privredne grane naročito ostvarile benefite od podrške IRF-a?

Z. Vukčević: IRF je, kroz razvoj preduze-tništva, i to podrškom posebnim ciljnim grupama, kao što su mladi, početnici, žene,

22

Broj 1 Januar 2020.

visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprivredni proi-zvodjači, zanatlije, inovativno preduzetništvo, ICT biznis, klaster-ska proizvodnja, plasirao preko 60 miliona eura u proteklih 10 go-dina.

Za razvoj biznisa od posebne važnosti je obezbijediti kontinuira-ni rast i razvoj preduzeća. Zato smo u proteklom periodu poseb-nu pažnu posvećivali postojećim preduzećima sa ciljem da mikro preduzeće pređu u mala, mala u srednja i srednja u velika. To smo radili kroz: ulaganje u prioritetne sektore, podsticaj konkuretnosti i diversifikaciju crnogorske ekonomije. Za ove namjene plasirano je 640 miliona eura. Poboljšanje likvidnosti postojećih preduzeća i za tu namjenu smo plasirali preko 600 miliona eura i sačuvali od stečaja preko 650 preduzeća. Kroz podršku green field i brown field investicijama podržali smo 14 projekata u ukupnom iznosu od 32,5 miliona eura. Da bi biznis bio uspješan, potrebno je da postoji dobra infrastruktura i na lokalnom i na državnom nivou. To se u odredje-noj mjeri smatra i preduslovom daljih investiranja, zato smo za te namjene obezbijedili blizu 60 miliona eura.

Sve aktivnosti koje Investiciono-razvojni fond sprovodi sa poseb-nom pažnjom su bile usmjerene ka podsticaju kreiranja poslovnog ambijenta, povećanju ulaganja i kreiranja novih mogućnosti koje će podržati preduzetničke incijative u opštinama na sjeveru Crne Gore.

U manje razvijene opštine uloženo je blizu 400 miliona eura. Podr-ška prioritetnim sektorima razvoja, kao što su: održivi i zdravstve-ni turizam, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, drvoprera-da, proizvodnja, obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost, novi materijali i održive tehnologije i ICT, su u konstatnom fokusu Investiciono razvojnog fonda Crne Gore. Namjerno kažemo da je plasirana prva milijarda eura jer za uspjeh od posebne važnosti kontinuitet. Zato je IRF spreman za nove izazov, nove ciljeve i nove zadatke.

Glasnik: Privrednici uvijek navode IRF kao svijetli primjer podrške razvoju, dok ističu uglavnom nepovoljne kreditne uslove kod ko-mercijalnih banaka. Molimo Vaš komentar.

Z. Vukčević: Za one preduzetnike koji imaju dobru ideju ali nema-ju dovoljan kolateral kako bi obezbijedili kredit, IRF je u saradnji sa Evropskim investicionim fondom obezbijedio garantne šeme u iznosu od 80 miliona eura. Njihova primjena počela je u okviru COSME programa, krajem prošle godine, a garancije iznose do 50 odsto kredita.

Ovim instrumentom želimo dati šansu svima onima koji iskre-no namjeravaju da se bave biznisom i svima onima koji imaju potencijal da se bave biznisom, šansa da to i urade. Dostupan je i garantni fond namijenjen najsiromašnijem stanovništvu. Svima koji žele da pokrenu biznis IRF će u Saradnji sa Evropskim investi-cionim fondom kroz Program zapošljavanja i socijalne inovacije "Easi", pomoći u tome.

Svi oni koji iz te kategorije stanovništva imaju mogućnost da se bave biznisom biće u prilici da dobiju garanciju i do 80 odsto. Da-kle, oni će obezbijediti samo kredit od 20 odsto ali isto tako daćemo šansu onim preduzećima koja žele da zaposle ljude koji pripadaju toj kategoriji stanovništva, da takođe koriste i taj instrument.

Nivo loših kredita (NPL) je ispod državnog prosjeka, a glavni razlog za to su dobro definisane procedure na koje, kako kaže, privrednici nekada imaju zamjerke. Međutim, za to ima opravdanje.

Osim kvantiteta bitan je i kvalitet plasmana, a on se mjeri po tome koliki je procent loših kredita. Investiciono-razvojni fond svaki euro koji dobije od Međunarodnih finansijskih institucija, kako bi pribavio sredstva koja plasira u crnogorsku privredu, mora na vri-jeme da vrati tim institucijama. To znači da moramo biti sigurni u svaki euro našeg plasmana. Procedure koje smo definisali su procedure koje upravo vode računa o tome da svaki euro mora da bude namjenski upotrijebljen i da predstavlja siguran plasman. IRF je definisao poslovnu politiku da vodi računa o tome da se obezbijede svi bitni preduslovi da projekat uspije i da taj biznis živi jer ako biznis oživi i ako taj preduzetnik to što proizvede uspije i da proda, onda IRF nema problema, odnosno, preduzetnik nema problema. Osim toga, IRF nudi najpovoljnija kreditna sredstva u pogledu ročnosti, grejs periodu kao i kamatne stope u odnosu na sve ostale finansisjke institucije u Crnoj Gori.

U strukturi NPL-a najčešće učestvuju poljoprivrednici, ali IRF ipak uspješno obavlja finansiranje ovih projekata u saradnji sa Mini-starstvom poljoprivrede.

Banke ne žele da finansiraju poljoprivredne proizvođače, upravo iz razloga jer je ovo najrizičnija ciljna grupa. Stručne službe IRF-a konstantno vrše praćenje klijenata (prije, u toku i nakon realizacije investicije) što nam pomaže da održavamo stalni kontakt i djelu-jemo preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe i na taj način sprečavamo nastajanja mogućih problema u preduzećima i dopri-nosimo podršci i razvoju biznisa. Dakle, posvećeni smo svakom projektu pojedinačno I pratimo sve faze njegove realizacije. Su-ština naše poslovne politike jeste realizacija biznis ideje, jer samo u toj varijanti preduzetnik je u mogućnosti da redovno izmiruje svoje obaveze - plaća fakture prema dobavljačima, redovno plaća poreze Državi i uredno izmiruje svoje kreditne obaveze.

Glasnik: Kakvi su planovi za budućnost IRF-a? Šta priželjkujete da budu rezultati ove institucije u narednih 10 godina rada?

Z. Vukčević: Optimistično gledamo i na godinu u koju smo zako-račili. Finansijski planom predviđen je plasman u iznosu većem nego što je to bilo u prethodnoj godini.

Naš finansijski plan za 2020. godinu je na nivou od 200 miliona eura, ali kazali smo da je to minimum. Za 2019. godinu definisali smo finansisjkim planom plasman od najmanje 180 miliona eura, a zapravo je plasirano 241 milion. Očekujem da ćemo i u 2020. go-dini nastaviti taj trend rasta.

Planom za ovu godinu predviđeno da IRF nastavi sa povoljnim uslovima kredititranja. Obezbijeđena su sredstva za ciljne gru-pe kojima se nude i beskamatne kreditne linije za: visokoškolce, tehnološke viškove i start-up biznise gdje su nosioci žene. Raz-vijanjem garantnih šema, nastojaće da mladim ljudima budu do-stupna finansijska sredstva, a radiće i na rješavanju problema li-kvidnosti preduzeća.

Glasnik: Ostvarujete značajnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore. Molimo da saopštite više detalja i zašto je ovo partner-stvo od značaja za naše privrednike.

Z. Vukčević: Saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore, kao i svim Vladinim institucijama, sa kojima IRF sarađuje, svakako ima značajnu ulogu da kroz svoje djelovanje zajednički direktno dopri-nesemo podsticaju kreiranju novih potencijala, unaprijeđenju po-stojećih, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju ekonomskog ambijenta u našoj Državi, njenom rastu i razvoju u cjelini.

23

Broj 1Januar 2020.

A billion euro invested in the economic development

Zoran Vukčević, PhD, Chairman of the Board of Directors of the Investment and Development Fund

24

Broj 1 Januar 2020.

We have invested the first billion euro in ten years since the esta-blishment of the IDF, which is a

significant result. It proves the continuity of our successful and dedicated business. We are proud of the achieved results knowing that the funds are intended for creating of opportunities for growth and development of the Montenegrin economy, which is re-flected in the fact that over sixteen thou-sand new jobs are created and the existing jobs are preserved- said Zoran Vukčević, Chairman of the Board of Directors of the Investment and Development Fund.

Glasnik: The IDF has recently celebrated a decade of successful work. Congratulati-ons on a significant jubilee. Could you ple-ase briefly summarize the first ten years of your support to business? What results did you achieve, what challenges did you face and what were the best years in terms of IRF business operating?

Z. Vukčević: The Investment and Deve-lopment Fund has recently celebrated its 10th jubilee. The period of ten years for one institution is not that long, but, neverthe-less, during that period the Investment and Development Fund has achieved a signifi-cant result, the first billion euro was inve-sted in the Montenegrin economy.

Since 2013, we have recorded significant growth in the placement of funds. In the previous period, when the institution was established, the IRF invested up to EUR 15 million annually, and now these funds are over EUR 200 million. Thus, 2019 was a re-cord year, given that we invested EUR 241 million and therefore we showed that we have the potential to invest such signifi-cant funds when it comes to the Monte-negrin economy, entrepreneurs, small and medium-sized enterprises, but also the lar-ge ones as well.

We are proud of the achieved results, knowing that the funds are intended for creating of opportunities for continuous growth and development of the Montene-grin economy.

The continuous economic growth and de-velopment aimed at improving the quality of living standards is a strategic goal of Montenegro. It has also been a priority in the work of the IDF in the past period, whi-ch is reflected in the fact that over sixteen

thousand new jobs are created and the exi-sting jobs are preserved.

Glasnik: To what extent, in your opinion, has the IDF contributed to the development of the domestic economy, especially in the municipalities in the north of the country, and to job creation? Which industries have particularly benefited from IDF support?

Z. Vukčević: In the past ten years, IDF has placed over EUR 60 million through the development of entrepreneurship, and su-pport to the specific target groups, such as young people, beginners, women, college graduates, technological surpluses, indi-vidual agricultural producers, artisans, in-novative entrepreneurship, ICT business, cluster production, etc.

It is of particular importance for the busi-ness development to ensure continuous growth and development of the company. That is why in the past period we have paid special attention to existing companies with the aim of transforming micro enter-prises into small ones, small into medium and medium-sized into large companies. We did this through: investing in priority sectors, boosting competitiveness and di-versifying the Montenegrin economy. A total of EUR 640 million has been invested for these purposes. In order to improve the liquidity of existing companies, we have invested over EUR 600 million and saved over 650 companies from bankruptcy. Using greenfield and brownfield invest-ments, we have supported 14 projects total-ling EUR 32.5 million. For a business to be successful there needs to be a good infra-structure both locally and nationally. This is to some extent considered as a precon-dition for further investment, which is why we have dedicated close to EUR 60 million for these purposes.

All the activities that the Investment and Development Fund carries out with par-ticular attention were directed towards stimulating the creation of a business en-vironment, increasing investments and creating new opportunities that will su-pport entrepreneurial initiatives in the mu-nicipalities in the north of Montenegro.

Nearly EUR 400 million has been invested in less developed municipalities. The su-pport to the priority development sectors, such as: sustainable and health tourism,

During 2019, IDF realized record placement of funds to the economy.

sustainable agriculture and food producti-on, wood processing, production, renewa-ble energy sources and energy efficiency, new materials and sustainable technologi-es and ICT, are in a constant focus of the Montenegrin Investment Development Fund. I have intentionally said that the first billion euro has been placed because the continuity is of particular importance for success. That is why the IDF is ready for new challenges, new goals and new tasks.

Glasnik: Businessmen always mention the IRF as a bright example of development support, while pointing out mostly unfavo-urable credit conditions with commercial banks. Could we get your comment?

Z. Vukčević: For those businessmen who have a good idea, but do not have sufficient collateral to secure a loan, IDF in cooperati-on with the European Investment Fund has provided guarantee schemes in the amo-unt of EUR 80 million. Their implementati-on began under the COSME program at the end of the last year, while guarantees are up to 50 % of the loan.

With this instrument we want to give a chance to all those who genuinely intend to do business and to all those who have the potential to do business. A guarantee fund is also available for the poorest po-pulation. IDF will, in cooperation with the European Investment Fund, help anyone wishing to start a business, through the "Easi" Employment and Social Innovation Program.

All those in this category of population who have the opportunity to do business will be able to get a guarantee of up to 80 percent. Thus, they will only provide a loan of 20 percent, but we will also give the chance to those companies that want to hire people belonging to that category of population, to also use this instrument.

The level of non-performing loans (NPL) is below the national average, and the main reason for this are the well-defined proce-dures, to which the businessmen some-times have objections. However, there is justification for this.

In addition to quantity, the quality of pla-cements is also important, and it is mea-sured by the percentage of non-performing loans. The Investment and Development

25

Broj 1Januar 2020.

Fund must return every euro it receives from the International Financial Institutions in order to obtain funds it invests in the Montenegrin economy. This means that we must be sure of every euro of our placement. The procedures we have defined are exactly procedures that make sure that every euro has to be properly used and represents a safe placement.

The IDF has defined a business policy to ensure that all the essen-tial prerequisites are met for the project to succeed and for that business to come to life, because if the business comes to life and if that entrepreneur succeeds to sell what he/she produces, then the IDF has no problem, that is, the entrepreneur has no problem. In addition, the IDF offers the most favourable credit facilities in terms of maturity, grace period as well as interest rates with re-spect to all other financial institutions in Montenegro.

Farmers are most often involved in the NPL structure, but the IDF still successfully finances these projects in cooperation with the Ministry of Agriculture.

Banks do not want to finance farmers, precisely, exactly because it is the most risky target group. IDF"s expert services constan-tly monitor clients (before, during and after the realization of the investment), which helps us to keep constant contact and to act preventively, in cases where there is need, thus preventing pos-sible problems in the companies and contributing to the support and business development. So, we are dedicated to each project individually and we follow all stages of its realization. The essence of our business policy is the realization of a business idea, becau-se only in this variant the entrepreneur is able to regularly settle his/her obligations – to pay invoices to suppliers, to regularly pay taxes to the state and duly settle his/her credit obligations.

Glasnik: What are your plans for the future of the IDF? What do you expect the results of this institution to be in the next 10 years?

Z. Vukčević: We are also optimistic about the current year. The fi-nancial plan envisages a placement in the amount higher than in the previous year.

Our financial plan for 2020 is at the level of EUR 200 million, but we said it is a minimum. For 2019, we have defined a financial plan with a placement of at least EUR 180 million, and in fact 241 mil-lion have been placed. I expect that we will continue this growth trend in 2020 as well.

The plan for this year is for the IDF to continue with favourable lending conditions. Funds are ensured for target groups who are also offered interest-free credit lines, among whom are: college graduates, redundancies and start-up businesses where women are holders. By developing guarantee schemes, we will endeavour to make available financial resources to young people and we will also work to address the company"s liquidity problems.

Glasnik: You have good cooperation with the Chamber of Econo-my of Montenegro. Could you please tell us more details and why this partnership is important to our businesses?

Z. Vukčević: The cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro, as well as with all governmental institutions with which IDF cooperates, certainly has a significant role through our actions to jointly contribute directly to stimulating the creation of new potentials, promotion of existing ones, new job creation and improvement of the economic environment in our state, its grow-th and development as a whole.

26

Broj 1 Januar 2020.

CG ekonomija u ovoj godini će rasti 3,1 odsto

Svjetska banka (SB) je u najnovijim global-nim prognozama povećala procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu 0,7 procentna poena, na 3,1 odsto.

SB je u junu prognozirala rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu go-dinu od 2,4 odsto.

SB je u najnovijem januarskom izvještaju, pod nazivom Globalne ekonomske per-spektive, u koji je agencija Mina-business imala uvid, povisila prognozu rasta za pro-šlu godinu na tri odsto, sa ranije prognozi-ranih 2,9 odsto.

Iz te međunarodne finansijske institucije su saopštili da bi rast ekonomije u narednoj godini trebalo da iznosi 2,8 odsto, što je 0,5 procentna boda više u odnosu na junsku prognozu.

SB je prognozirala rast crnogorske ekono-mije u 2022. godini od 3,2 odsto RTCG.

The Long Beach Hotel dobija novi izgled u 2020

Kompanija Karisma Hotels Adriatic Monte-negro, dio hotelske grupacije Karisma Ho-tels & Resorts, nastavila je sa investicijama u hotele The Long Beach Hotel Montenegro i Holiday Village Montenegro u opštini Ul-cinj, piše CdM.

Ove godine, gosti će imati priliku da uži-vaju u renoviranom The Long Beach Hotel Montenegro, i uživaju u novom dizajnu, koji odiše toplinom i modernizmom.

Sada Ulcinj, pored luksuznog porodičnog rizorta Holiday Villages Montenegro, može da se pohvali savremenim all inclusive ho-telom na Velikoj Plaži.

The Long Beach Hotel Montenegro u novu sezonu ulazi sa novim lobby-jem, restora-nom i otvoreno-zatvorenim bazenom.

Ovim je zaokružen drugi ciklus investicija.

Sa svojim strateškim partnerom TUI-jem, Karisma je revitalizovala turističku sezo-nu u Ulcinju, kako u kontekstu turističke ponude, tako i u kontekstu privlačenja i dovođenja turista iz Evrope, sa najeminen-tnijih tržišta.

Karisma Hotels & Resorts svojim inovaci-jama u turizmu će nastaviti sa konstan-tnim ulaganjima u hotele u Ulcinju, kako bi uspješno zadovoljila potrebe svih gostiju.

Priliv stranih investicija 712,8 miliona eura

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine izno-sio je 712,8 miliona eura, dok se istovreme-no iz zemlje odlilo 398 miliona eura, poka-zuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih 11 mjeseci prošle godine iz-nosila je 314,8 miliona eura, što je 3,9 odsto više nego u istom periodu 2018. godine.

"Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 4,6 odsto manji nego u uporednom periodu 2018. godine, što je rezultat sma-njenja priliva po osnovu vlasničkih ula-ganja", navodi se u Biltenu, prenosi Mina Business.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidena-ta u inostranstvo odlio 89,2 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 308,8 mi-liona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 387,6 mili-ona eura, što čini 54,4 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 156,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 230,9 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 290,5 miliona eura ili 40,7 odsto ukupnog.

CRBC: Radovi na auto-putu biće završeni u roku

Kang Šifei, iz kompanije CRBC koja gradi autoput u Crnoj Gori, kaže da će učiniti sve da prva dionica od Podgorice do Kolašina bude završena u roku, do kraja septembra.

"Građevinski radovi su završeni preko 80 odsto… Ne možemo dati čvrste garancije ali uložićemo svoje maksimume da ona bude završena u roku, do kraja septembra", izja-vio je Šifei za televiziju Nova M.

Prema njegovim riječima, na crnogorskom terenu su se suočili sa brojnim izazovima.

"Ovo je prvi put da smo došli u Evropu i suo-čili se sa evropskim načinom rada. Drugi izazov je birokratija i papirologija na koju nijesmo navikli, a treći je sam teren – veliki broj mostova i tunela, duboki klanci, visoke planine, nezgodna konfiguracija i nezgo-dna stijenska masa", objašanjava Šifei.

Izgradnja ovog auto-puta skratiće, kako se procjenjuje, putovanje do Beograda na četi-ri sata, umjesto sadašnjih devet sati.

"Što se tiče iduće deonice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice, planiramo da ove godine počnemo pregovore sa Vladom Crne Gore", rekao je Šifei.

Od kabla već prihodovali tri miliona eura

Dajući na raspolaganje trgovcima elek-trične energije samo dio svog kapaciteta u podmorskom energetskom kablu između Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je već pri-hodovala oko tri miliona eura, saopštila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora CGES-a Vesna Bracanović.

- Prva potvrda opravdanosti ovog poduhva-ta je stigla već u decembru prošle godine sa puštanjem podmorskog kabla između Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u ko-jem CGES raspolaže sa 200 MW. Dajući na raspolaganje trgovcima električne energi-je samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj granici (70 MW), CGES je već na godišnjim aukcijama za 2020. godinu prihodovao oko tri miliona eura - kazala je Bracanović za Pobjedu.

Prema njenim riječima, to znači da je ko-mercijalnom eksploatacijom jedne trećine kapaciteta na novoj granici između Crne Gore i Italije, CGES prihodovao više od po-lovine ukupnog prihoda koji je ostvario u prošloj godini na već postojećim električ-nim granicama.

- Dosadašnji rezultati govore da projekat koji smo realizovali kroz strateško par-

Crna Goravijesti

27

Broj 1Januar 2019.

tnerstvo sa Ternom daje dobre rezultate, a nastavljamo dalje intenzivno da radimo na Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja - rekla je Bracanović.

Podsjetila je da je CGES izgradnjom trafo-stanice Lastva i njenim povezivanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu da-lekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, odnosno izgradnjom dvosistemskog dale-kovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio predu-slove za puštanje u rad podmorske interko-nekcije sa Italijom.

- Intenzivno smo radili na projektu povezi-vanja prenosnih sistema Crne Gore i Italije, uložili velike napore i opravdali očekivanja. Izgradili smo prvo 400 kV postrojenje u posljednjih 30 godina, po najsavremenijoj tehnologiji i to na Crnogorskom primorju gdje je bilo najpotrebnije - istakla je Braca-nović.

Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 mili-ona eura i završio 16 investicionih projeka-ta, prenosi RTCG.

Pobjednici konkursa za kreativno preduzetništvo

Prvi pobjednici Konkursa podrške kreativ-nom preduzetništvu, projekat koji su rea-lizovali Glavni grad, Delta City i Strategist, otvorili su u Delta City-ju štandove za sve zainteresovane građane i goste Podgorice.

- DigitalBee sa interaktivnom igricom Tan-gram za djecu i Kreativna zona grada sa svojim šatorima biće prisutni u centralnom atrijumu Delta City-ja do 29. februara - na-vodi se u saopštenju PG Biroa.

Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada, Kemal Grbović, kazao je da Glavni grad i Sekretarijat vrijedno rade na realizaciji programa aktivnosti koje se od-nose na stimulisanje preduzetništva u Pod-gorici, kako u fazi start up-a, tako i u daljoj fazi razvoja biznisa.

- Jedan od takvih programa i mjera je i za-jednički projekat koji upravo realizujemo u partnerstvu sa Delta City-jem i agencijom za marketing i komunikacije Strategist - rekao je Grbović.

Prema njegovim riječima, pobjednici kon-kursa za kreativno preduzetništvo će to-kom ove godine besplatno dobiti centralni štand u Delti gdje će prodavati i prezento-vati svoje proizvode.

- U cilju dalje podrške svi dobitnici imaju

na raspolaganju i finansijski paket u iznosu od dvije hiljade eura, kao i komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju bizni-sa. U ovoj godini planiramo niz aktivnosti na jačanju preduzetništva kroz projekte Mladi preduzetnici, Žene u preduzetništvu - naveo je Grbović.

Pobjednice konkurska su rekli da podrška realizovana kroz taj projekat za dalji razvoj njihovih ideja znači puno.

- Ne samo da će naši proizvodi dobiti veću vidljivost kroz prisustvo u najprometnijem shopping mall-u u zemlji, već smo kroz sredstva dobijena od Glavnog grada mogli dalje razvijati svoj proizvod kako bismo ga pripremili za izlaganje, a sve će biti kruni-sano marketinškom strategijom na kraju našeg boravka u Delti - rekle su pobjednice konkursa.

Najkreativniji preduzetnici koji su odabra-ni na konkursu koji je realizovan krajem decembra prošle godine bili su Shimppo, Irena Vuković, Studio Ribizla, Green Studio, Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina Mišljenović, Digitalbee, Pletent-buba fac-tory, Kokoro, Cegerica i Virjanka, prenosi Mina-business.

Objavljen konkurs za podršku ženskom preduzetništvu

Komisija za raspodjelu sredstava za podr-šku ženskom preduzetništvu raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Glavnog grada opredijeljenih za podršku preduzetnicama.

Konkurs je namijenjen preduzetnicama i preduzećima u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor firme, sa prebivalištem, od-nosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada Podgorica, koji na njega treba da se prijave u narednih 45 dana.

Sredstva predviđena budžetom Glavnog grada za ovu godinu raspodjeljuju se za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumenti-ma, programima i planovima Glavnog gra-da.

- Njima se naročito podstiče ekonomski i razvoj poljoprivrede i ruralnog područja i organske poljoprivredne proizvodnje, stva-raju uslovi i podstiče razvoj turizma, lova i ribolova, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti opštine, razvoj fizičke kulture i sporta i doprinosi očuvanju životne sredine

i održivog razvoja - navodi se u pozivu.

Za sve nabrojane podsticaje za ovu godinu je predviđeno ukupno 20 hiljada eura.

Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne može iznositi više od 25 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Glavnog grada za podršku žen-skom preduzetništvu.

Preduzeće, odnosno preduzetnica može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredsta-va za realizaciju aktivnosti iz biznis plana i dužna je da to naznači.

Preduzetnice koje žele da počnu sopstve-ni biznis treba da, između ostalog, prilože prijavu za dodjelu bespovratnih sredstva, izrađen biznis plan, ovjerenu kopiju lične karte, original ili ovjerenu kopiju potvrde o neosuđivanosti za krivična djela protiv pri-vrede i imovine.

Preduzeća, odnosno preduzetnica koja je za realizaciju biznis plana koristila budžetska sredstva, po javnom konkursu u prethodnoj godini, prilaže i izvještaj o realizaciji biznis plana, sa detaljnim opisom faza realizaicje i obrazloženjem eventualnih odstupanja, uključujući finansijski izvještaj sačinjen u skladu sa posebnim propisom.

- Ukoliko preduzeće, odnosno preduzetni-ca u tom periodu nije koristila sredstva po osnovu odluka Komisije, potrebno je do-staviti izvjavu o tome. Ukoliko ne dostave tražene izvještaje o realizovanom biznis planu iz prethodnih godina koji su finan-sirani iz budžeta Glavnog grada, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godi-nu u kojoj se sredstva raspodjeljuju - preci-zira se u pozivu.

Biznis planovi koji se neće podržati su ak-tivnosti koje su u nadležnosti ili odgovor-nosti Vlade, kao što je formalno obrazova-nje, formalna zdravstvena zaštita, biznis planovi kojima se traže finansijska sred-stva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći.

Takođe, neće se podržati biznis planovi koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štmpanju knjiga, brošura, biltena, časopisa, ukoliko objava takvih pu-blikacija nije dio nekog šireg programa ili sveovuhvatnih i kontinuiranih aktivnosti, aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje, igre na sreću, duvan, alkoholna pića, izuzev proizvodnje vina i voćnih raki-ja, nemoralne i nelegalne aktivnosti, Mina business.

28

Broj 1 Januar 2020.

Reformom poreskog sistema pospješiti efikasnost i smanjiti sivu ekonomiju

Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansija

Poreska politika Crne Gore zasniva se na sveobuhvatnosti obveznika (fizičkih i pravnih lica), niskim i konkurentnim stopama i veoma selektivnim olakšicama. Poreski sistem

Crne Gore sastoji se od više vrsta poreza (direktnih i indirektnih) i drugih fiskaliteta.

U 2019. godini izvršene su izmjene Zakona o doprinosima za oba-vezno socijalno osiguranje, čime su doprinosi za zdravstveno osi-guranje na teret poslodavca smanjeni za 2 procentna poena i na taj način se učešće minimalne zarade u prosječnoj povećava na 43%. Na ovaj način Vlada Crne Gore pokazuje spremnost da poreskom politikom doprinese poboljšanju životnog standarda svih stanov-nika. Takođe, izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica su obuhvatile preciziranje određenih normativnih rješenja koje su u praksi stvarale nedoumice. Bitno je naglasiti da je od 1. januara 2020. godine viša stopa poreza na dohodak od 11% ukinuta, i na taj način se oporezivanje dohotka u Crnoj Gori vrši po jednoj od najnižih stopa u Evropi.

U cilju stvaranja pravnog okvira kojim se osigurava sloboda osni-

vanja i pružanja usluga, tokom 2019. godine su usvojene izmjene i dopune Zakona o poreskim savjetnicima. Time je ustanovljeno novo zanimanje poreski savjetnik (slično advokatima i notarima), kao nezavisno i samostalno, u cilju pružanja savjeta poreskim i carinskim obveznicima. Navedenim zakonom su uređeni uslovi za obavljanje poslova i organizovanje ispita za poreskog savjetni-ka, izdavanje i oduzimanje licence za rad, njegova prava, obaveze i odgovornost, kao i druga pitanja od značaja za ovu djelatnost. U tom cilju je donijet i Pravilnik o programu i načinu polaganja ispita za poreskog savjetnika ("Službeni list Crne Gore", br. 73/19). Oče-kivanja su da tokom 2020. godine imamo sproveden prvi ispit, te da se formira komora poreskih savjetnika. Kroz ovaj novi institut daćemo doprinos boljem razumijevanju, implementaciji, zakoni-tosti postupanja i rada svih privrednih subjekata u Crnoj Gori kao i otvaranju novih radnih mjesta.

Poseban izazov u prethodnom periodu za nas je predstavljalo usvajanje Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Nji-me se uređuje postupak fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog

29

Broj 1Januar 2019.

plaćanja u prometu proizvoda i usluga, sadržaj fiskalnog računa i druga pitanja od značaja za ovaj proces. Riječ je o postupku koji sprovodi obveznik fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja dostavljanjem, organu uprave nadležnom za poslove na-plate javnih prihoda, podataka o prometu proizvoda i usluga i fi-skalnih računa u realnom vremenu. On to čini korišćenjem stalne internet veze i fiskalnog servisa, a u narednom periodu će se raditi na stvaranju uslova za njegovu implementaciju. Primjena nave-denog zakonskog rješenje planirana je za 1. januar 2021. godine, u cilju stvaranja pravnih pretpostavniki za njegovu punu imple-mentaciju.

Krajem prošle godine, usvojene su izmjene i dopune Zakona o ak-cizama, a osnovni razlozi za izmjenu ovog zakona motivisani su potrebom unapređenja postojećeg zakonskog rješenja, njegovog usklađivanja sa relevantnim direktivama čijom primjenom bi se doprinijelo boljoj naplati akcizne dažbine, kao i jačanju kontrolnih mehanizama na planu borbe protiv sive ekonomije, kod prometa akciznim proizvodima. Navedenim zakonskim rješenjem, koje je u skupštinskoj proceduri, predloženo je uvođenje nove nacionalne aplikacije za akcize, odnosno novog informacionog sistema ko-jim će se omogućiti programsko povezivanje softvera za razmje-nu podataka u digitalnom obliku. Navedenim zakonom je, u cilju ujednačavanja cijena na domaćem tržitu sa cijenama u regionu, kao i stimulisanja domaće proizvodnje i egzistencije akciznih ob-veznika na tržištu, predložena korekcija visine akcize za etil alko-hol i gazirana pića sa dodatkom šećera. Navedenim zakonom je predloženo smanjenje akcize na tečnosti za punjenje elektronskih cigareta sa postojeće od 0,9 eura/mililitru tečnosti na 0,07, čime će se osigurati stvaranje povoljnih tržišnih uslova i suzbijanje nele-galne trgovine što su osnovni uslovi za stabilnije prihode.

U cilju jačanja konkurentnosti i stvaranja mehanizama za unapr-jeđenje proizvodne djelatnosti kada je u pitanju proizvodnja piva u zanatskim uslovima (craft pivare), ovim zakonom se u akcizni sistem uvode mali nezavisni proizvođači piva, odnosno privre-dna društva, druga pravna lica ili preduzetnci koji se bave proi-zvodnjom piva, radi njihovog stavljanja u promet. Takođe, ovim zakonom je predložena mogućnost nabavke goriva bez plaćanja akcize a koja se upotrebljavaju za pogon ribolovnih plovnih obje-kata i poljoprivrednih mašina na registrovanim gazdinstvima, uz dozvolu oslobođenog korisnika koju bi izdavao carinski organ sa kontrolnom karticom.

Napominjemo, da je Crna Gora posvećena poreskoj transparentno-sti i jačanju borbe protiv poreske evazije i sprječavanju izbjegava-nja plačanja poreza i u proteklom periodu je intenzivno radila na ispunjavanju kriterijuma Savjeta EU. Oni se zasnivaju na dogovo-renim međunarodnim standardima u oblasti poreske transparen-tnosti, pravednog oporezivanja i implementacije mjera za sprječe-vanje evazije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS mjere). Stoga je Crna Gora, u 2018. godini, postala članica Globalnog Foru-ma o transparentnosti i automatskoj razmjeni informacija za po-reske svrhe i zajedno sa drugim zemljama će raditi na suzbijanju utaje poreza primjenom dva međunarodno dogovorena standarda razmjene informacija: na zahtjev (EOIR) i automatske o finansij-skom računu (AEOI). U tom cilju, intenzivno radi na usklađivanju nacionalnog poreskog zakonodavstva sa direktivama EU u dijelu administrativne saradnje u razmjeni informacija u oblasti opore-zivanja. U Parizu, 3. oktobra 2019. godine, potpisana je Multilateral-na konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima, koju je Skupština Crne Gore usvojila 27. decembra 2019.

godine. Potpisivanje navedene konvencije predstavlja značajan korak naprijed, ne samo u ispunjavanju međunarodnih obave-za Crne Gore u oblasti oporezivanja, već i u poboljšanju transpa-rentnosti i jačanju poreske discipline obveznika.Takođe, Vlada je usvojila Informaciju o potrebi pristupanja Crne Gore Inkluzivnom okviru za BEPS. U tom cilju, ministar finansija je potpisao pismo namjere za pridruživanje Crne Gore ovom okviru, koje je upućeno OECD-u.

Što se tiče planova za 2020. godinu, oni će prije svega biti usmje-reni na zakonodavne aktivnosti iz oblasti poreske i carinske poli-tike. Naime, planirano je usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim će se iz-vršiti usklađivanje važećeg akta sa Direktivom EU o zajedničkom sistemu oporezivanja za matične i zavisne kompanije u različitim državama članicama. Cilj je eliminisanje dvostrukog oporezivanja prihoda po osnovu dividendi i druge podjele dobiti koje zavisne kompanije plaćaju matičnim kompanijama, kao i usklađivanje zakona sa Direktivom EU o kamatama i autorskim naknadama među povezanim kompanijama u različitim državama članicama.

Planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, kojim će se uspostaviti opšta pravila o raz-mjeni informacija koja su utvrđena propisima Evropske unije, ugo-vorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim među-narodnim ugovorima i sporazumima koje je Crna Gora zaključila sa državama članicama EU ili drugim zemljama. To je na primjer FATCA sporazum, koji propisuje obavezu automatske razmjene informacija o finansijskim računima u Crnoj Gori koja posjeduju ili kontrolišu rezidenti države članice EU, SAD-a ili druge države, u cilju suzbijanja poreske evazije i izbjegavanja plaćanja poreza. Predloženim rješenjem se planira da poreski organ razmjenjuje informacije sa nadležnim organima drugih država na zahtjev, au-tomatski i spontano. Na zahtjev nadležnog organa druge države i spontano razmjenjuju se informacije o porezima bilo koje vrste, a automatski, odnosno bez prethodnog zahtjeva, u propisanim roko-vima, razmjenjuju se informacije o ostvarenim prihodima rezide-nata drugih država po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala i o finansijskim računima koje u Crnoj Gori posjeduje ili kontroliše rezident države članice EU ili druge države (automatska razmje-na informacija o finansijskim računima rezidenata SAD shodno FATCA Sporazuma), kao i o izvršenim transakcijama između po-vezanih lica (Izvještaj zemlja po zemlja). Navedenim zakonom će se izvršiti poboljšanje postojećih rješenja koja se odnose na pod-nošenje prijave za opštu registraciju, postupak plenidbe imovine poreskih obveznika, pravo zastarjelosti utvrđivanja i naplate po-traživanja, kao i pravo na povraćaj više plaćene poreske obaveze i poreskog kredita i dr. kojim će se izvršiti unaprijeđenje poreskog sistema u cilju jasnog definisanja prava i obaveza i odgovornosti učesnika u poreskom postupku, a što će imati za posledicu bolju zaštitu prava poreskih obveznika i efikasnije pružanje usluga po-reskim obveznicima s jedne strane, odnosno veću poresku disci-plinu i bolju naplatu javnih prihoda, s druge strane.

Planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim će se nastaviti usklađivanje jednog broja postojećih rješenja sa Direktivom Savjeta 2006/112 EZ o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost. Naime, tim zakonom će se predložiti izmjene odredbi koje se odnose na sniže-nu stopu PDV na način što će se usluge pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u svim hotelima oporezivati po sniženoj stopi od 7%, s obzirom na to

30

Broj 1 Januar 2020.

Saobraćaj u Crnoj Gori do 2035. razvijaće se u skladu sa stra-tegijom koja je usvojena prošlog juna, navodi se u analizi mi-kroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada

usvojila krajem prošle godine. Njene ključne smjernice treba da trasiraju razvoj sektora u skladu s potrebama države i u saglasno-sti sa smjernicama Transevropske transportne mreže TEN-T i EU, pišu Dnevne novine.

Cilj je, dodaje se, unapređenje ekonomske efikasnosti, sigurnosti, povezanosti i ekološke održivosti saobraćajnog sistema zemlje, kao i usaglašavanje sa nacionalnim i politikama EU.

Kako bi oni bili adekvatno realizovani, Evropska komisija pomaže razvoj transportne mreže.

S druge strane, Vlada je još krajem 2015. godine napravila prvu li-stu prioritetnih infrastrukturnih projekata, na kojoj su se našla dva ključna projekta Jadransko-jonski auto-put duž crnogorskog pri-morja koji predstavlja dio Mediteranskog koridora, te autoput Bar Boljare kao dio proširenja koridora Bliski istok Istočni Mediteran.

U okviru Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno brze saobraćajni-ce duž Crnogorskog primorja, prioritet je izgradnja obilaznice oko Budve.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan IFWB dao je 4,6 miliona eura za idejni projekat cjelokupne obilaznice duge 30 kilometara, te glavni projekat i tendersku dokumentaciju za prioritetnu kompo-nentu od oko 13 kilometara.

Iz Vlade podsjećaju da je do sada obezbijeđeno i 42,1 miliona eura namijenjenih kofinansiranju izgradnje prioritetne komponente.

Auto-put Bar Boljare

- Nastavljaju se aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice Smoko-vac Uvač Mateševo auto-puta Bar Boljare. Vlada je sa izvođačem radova, kompanijom China Road and Bridge Corporation CRBC, zaključila tri priloga ugovora za izvođenje naknadnih radova. Defi-nisan je i novi rok za završetak radova, 30. septembar 2020. godine. U tom periodu će se izgraditi svi objekti neophodni za punu funk-cionalnost ove dionice - navodi se u Vladinom dokumentu.

Takođe se precizira da su potpisani posebni dodaci ugovora koji se odnose na izgradnju prve faze petlje Smokovac vrijedne 30,5 mili-ona eura, sistema za vodosnabdijevanje od 14,2 miliona, te trajnog napajanja električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Mora-čica od 4,8 miliona.

Ovih 49,5 miliona eura, dodaje se, dio je okvirne sume od deset odsto ugovorene cijene namijenjene naknadnim i nepredvidivim radovima.

- Zaključno sa radovima izvedenim u oktobru 2019, od ugovorene vrijednosti za glavne radove plaćeno je 161.915.471 eura na ime avansa i 476.634.928 eura za stvarno izvedene radove. Za nakna-dne radove isplaćeno je 11.318.343 eura na ime avansa i 5.769.708 eura za stvarno izvedene radove. U toku je izrada idejnih proje-kata sa elaboratima za dionice Mateševo Andrijevica i Smokovac Tološi Farmaci, za šta su od IFWB 2017. obezbijeđena bespovratna sredstva od 5,49 miliona eura i 1,3 miliona eura za pripremu nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav autoput Bar Boljare, uključujući kost-benefit analizu", dodaje se u izvještaju.

To znači da su ukupna sredstva namijenjena radovima i novim

je postojeći način oporezivanja usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Sredi-šnjem i Primorskom regionu u suprotnosti sa Direktivom 2006/112 o zajedničkom sistemu PDV. Planiranim izmjenama će se doprini-jeti unaprjeđenju konkurentnosti turističke privrede u cjelini kao i smanjenju sive ekonomije što će posljedično imati pozitivan uticaj na prihode od turizma kao i na ukupne budžetske prihode. Takođe, doprinijeće se povećanju hotelskih smještajnih kapaciteta što je u skladu sa Strategijom razvoja turizma do 2020. godine čime će se podstaći i otvaranje novih radnih mjesta u turističkoj djelatnosti.

U tekućoj godini je planirano i donošenje novog Carinskog zakona u cilju njegovog usaglašavanja sa Carinskim zakonom Evropske unije kojim će se olakšati protok robe koja tranzitira, ulazi ili izlazi iz Crne Gore, kako bi se poboljšala konkurentnost preduzeća i is-tovremeno zaštitili finansijski i ekonomski interesi države i sigur-nost i bezbjednost građana. Takođe, stvoriće se uslovi za prelazak na bespapirno poslovanje i potpunu elektronsku razmjenu podata-ka sa carinom. Podnošenje carinskih deklaracija, zahtjeva i obav-ještenja će se vršiti isključivo elektronskim putem, što će značajno uticati na modernizaciju i pojednostavljenje trgovine.

U vezi sa obavezama koje proizilaze iz konteksta trgovinskih ola-kšica, od 2015. godine se aktivno radi implementaciji ovog među-narodnog koncepta, pa je u prethodnom periodu formiran koordi-nacioni mehanizam za praćenje ovog procesa i jačanje saradnje sa privatnim sektorom, kao i razvijen strateški dokument (Strategija trgovinskih olakšica) koji utvrđuje viziju i daje smjernice nadle-žnim organima u ovoj oblasti.

Direktni benefiti za privredu i građane odnose se na smanjenje vremena potrebnog za sprovođenje procedura, a samim tim i na smanjenje troškova postupka. Takođe, na unaprijeđenje i pojedno-stavljenje procedura za izvoz i prevazilaženje uskih grla na izvo-znoj strani, povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dalje unaprijeđenje ambijenta za privlačenje stranih direktnih investicija, smanjenje mogućnosti za korupciju na granici i sho-dno tome unaprijeđenje sistema naplate prihoda. Sve prethodno navedeno imaće indirektnog uticaja na povećanje konkurentnosti crnogorske privrede i povećanje standarda njenih građana.

Izmjene poreskih i carinskih propisa u narednom periodu predsta-vljaće korak dalje na planu njihovog usaglašavanja sa direktivama i zakonodavstvom EU. Takođe, navedene izmjene zakonskih rje-šenja doprinijeće i jačanju fiskalne discipline poreskih obveznika, boljoj stabilnosti i doprinijeti transparentnosti poreskog sistema što predstavlja i prioritete na planu borbe protiv sive ekonomije, koji će poreskim obveznicima omogućiti jednostavnije, brže i bolje procedure kod plaćanja poreskih obaveza.

Sve navedeno, pored pospješivanja biznis ambijenta, usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim, kreiranja sistema vri-jednosti kojem Crna Gora teži od dana nezavisnosti i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u svom fokusu u 2020. godini će imati odlučniju, sveobuhvatniju i konkretniju borbu pro-tiv neformalnih vidova privređivanja i cjelokupnog postojanja sive ekonomije u crnogorskim okvirima. Veći stepen kontrole sa pri-mjenom novih informacionih sistema i novih standarda u poslo-vanju sa jedne strane ali i efikasnije postupanje institucija sistema sa druge, je upravo nešto što smatramo fokusom dalje politike u ovoj oblasti.

31

Broj 1Januar 2020.

Prioritet dva autoputa, zakup aerodroma...

Saobraćaj u Crnoj Gori

Već je poznato da je počela procedura davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, a iz Vlade ističu da će ovim ovom koncesijom "biti una-prijeđeni tehnički, prostorni i bezbjednosni kapaciteti na aerodro-mima i stvoreni uslovi za podizanje nivoa usluga", s akcentom na potrebe turističke privrede.

- Po javnom pozivu za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, pristiglo je sedam prijava potencijalnih ponuđa-ča: konzorcijuma Cengiz & Copenhagen Airports Turska i Danska, Incheon International Airport Corporation Južna Koreja, GMR In-dija, konzorcijum Groupe ADP TAV, Francuska Turska, Corporacion America Airports Luksemburg, Limak Holding – Turska i konzorci-jum DAA International-Bouygues Batiment International-Margue-rite-TIIC Irska, Francuska i Luksemburg - navodi se u dokumentu.

Kao posebno značajne navode se predložene izmjene i dopune Za-kona o vazdušnom saobraćaju, kojim se preciznije definišu pravila za operatore aerodroma i vazduhoplova kad je u pitanju slobodno formiranje cijene prevoza.

Konačno, tu je i Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines A.D. Podgorica, usvojen na sjednici Skupštine održanoj 27. decembra. Njime se osigurava likvidnost, održivost i stabilnost nacionalnog avio-prevoznika, kao preduzeća od posebnog značaja za državu - sa, navodno, dalekosežnim i širokim posljedicama po mnoge privredne grane.

- Zakonom se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina. Sredstva su namijenjena za pokrivanje dospjelih obaveza Montenegro Airlinesa prema povje-riocima i investicije u razvoj . U ovu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura za kupovinu novih vazduhoplova - pojašnjeno je u dokumentu koji tretira godišnje stanje i planove razvoja tran-sporta u Crnoj Gori, RTCG.

elaboratima za auto-put do sada iznosila 662,43 miliona eura.

Podsjeća se i da je namjera države da ostale dionice auto-puta Bar Boljare i Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja re-alizuje kroz privatno-javno partnerstvo.

Kako bi se uspjelo u tome, javno su pozvani svi zainteresovani da predlože uslove i modele njihove gradnje na osnovu najbolje međunarodne prakse i poštovanja slobodne konkurencije.

Željeznica i vazdušni saobraćaj

Za izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju želje-zničke infrastrukture prošle godine je predviđeno 22.546.644 eura.

Ovaj segment transporta dobio je iz budžeta i subvencije vrijedne 9,35 miliona eura.

Nakon plaćanja rata za kredite Željezničke infrastrukture i Želje-zničkog prevoza, Željezničkom prevozu je za plaćanje zaostalih obaveza i održavanje uplaćeno još 578.676 eura.

Kad je u pitanju revitalizacija željezničke mreže, najviše su kori-šćena bespovratna sredstva podrške EU, za prošlu godinu procije-njena na 14 miliona eura.

Od tog iznosa, oko deset miliona odnosi se na generalni remont gornjeg stroja na dionici Kos Trebješica, sanaciju šest kosina na barskoj pruzi, pet prenapregnutih betonskih mostova, 24 priorite-tna betonska mosta, tunela, više kosina na nikšićkoj pruzi i poče-tak 19 prioritetnih betonskih mostova.

Preostala četiri miliona eura namijenjena su izradi projektne do-kumentacije. Za investicije je, kao i prethodnih godina, i 2019. od-ređeno 13 miliona eura, a koja su već obezbijeđena kao dio četvo-rogodišnjeg paketa.

32

Broj 1 Januar 2020.

Izuzetno značajni i ekološki prihvatljivi kilovati iz Komarnice

Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG

HE "Komarnica", pored energetskih benefita koji se ogledaju u sigurnijem snabdijevanju potrošača električne energije, do-datnoj stabilnosti elektro-energetskog sistema i smanjenju

energetske zavisnosti Crne Gore, donijeće i druge brojne prednosti, prije svega, stanovništu opština čije područje će zahvatiti budući hidroenergetski sistem. Znatno će se unaprijediti saobraćajna i ele-ktro infrastruktura i intenzivirati ukupni privredni razvoj šavničke i plužinske opštine. Nakon puštanja u rad u budućoj hidroelektra-ni biće zaposleno 100 radnika, dok će u pojedinim fazama tokom

izgradnje biti angažovano i do 1000 ljudi. Studija Regional strategy for sustainable hydropower in the Western Balkans – WBIF koja je, uz podršku Evropske unije izrađena za potrebe Investicionog fonda za Zapadni Balkan, HE "Komarnica" svrstala je u red ekološki pri-hvatljivih projekata - saopštio je za Glasnik Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG.

Glasnik: Koje su aktuelne i predstojeće aktivnosti, a odnose se na gradnju HE Komarnica, izuzetno značajnog objetka za elektroe-nergetski sistem Crne Gore? Kada bi trebalo da otpočne, odnosno

HE Komarnica će pored značajnih energetskih benefita doprinijeti razvoju područja na kome se gradi. Ova elektrana, sa kotom normalnog uspora od 811 mnm, predstavlja u potpunosti prihvatljivo ekološko rješenje.

33

Broj 1Januar 2019.

bude završena gradnja ove elektrane?

I. Mrvaljević: HE Komarnica je kapitalni hidroenergetski objekat predviđen svim strateškim dokumentima Države Crne Gore, prije svega Strategijom ravoja energetike, Prostornim planom i Vodo-privrednom osnovom.

Elektroprivreda Crne Gore je u 2018. godini pristupila aktuelizaciji projektnih aktivnosti i nakon sprovedenog tenderskog postupka sa grupom ponuđača, Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi a.d. i Energoprojekt Hidroinženjering a.d. iz potpisan jeugovor za izradu Idejnog projekta sa Studijom opravdanosti i Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu HE "Komarnica", vrijedan 1, 3 miliona eura.

Sa druge strane Vlada Crne Gore je krajem 2018. donijela odluku o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenske aku-mulacije na rijeci Komarnici.

Nakon perioda intenzivnog rada na izradi kako samog plana od strane planernskog tima na čelu sa g-đom Svetlanom Jovanović tako i strateške procjene uticaja na životnu sredinu koju je radio multidisciplinarni tim stručnjaka iz svih rlevantnih oblasti krajem 2019. godine održane su i javne rasprave u Plužinama i Šavniku koje je pratilo veliko interesovanje lokalnog stanovništva i struč-ne javnosti. Smo usvajanje plana se očekuje u martu ove godine čime će biti zadovoljeni zakonski preduslovi za dalji razvoj projek-ta, završetak izrade idejnog projekta i nakon toga i početak same realizacije projekta.

Predstojenam pregovori o finansiranju projekta sa međunarodnim finansijskim institucijama u cilju obezbjeđivanja najpovoljnijih uslova uz očekivani grejs period tokom čitavog trajanja izgradnje i odabir EPC ugovarača koji će uraditi glavni projekat i izgraditi elektranu u projektovanom roku od šest godina.

Glasnik: Saopštite više detalja o tehničkim karakteristikama hidro elektrane, kolika će biti njena proizodnja odnosno snaga?

I. Mrvaljević: U prvom dijelu svoga rada, shodno dinamici previđe-noj potpisanim ugovorom, projektant je završio izradu optimizaci-onih analiza kojima su definisane ključne tehničke karakteristike buduće elektrane.

Optimizacionim analizama predložena je optimalna varijanta iz-gradnje HE Komarnica sa lučno-betonskom branom visine 171 m i kotom normalnog uspora 811 mnm; pripadajućom akumulacijom ukupne zapremine 227 miliona m³, odnosno 136 miliona m³ kori-sne zapremine, maksimalnim neto padom od 150 m i instalisanim protokom agregata u elektrani od 130 m³/s, sa 2 + 1 Fransis turbine.

HE Komarnica će imati instalisanu snagu od oko 165 MW sa očeki-vanom godišnjom proizvodnjom do 220 GWh električne energije.

Glasnik: Ko će biti investitor odnosno graditelj elektrane?

I. Mrvaljević: Hidroelektrana "Komarnica" zajednički je projekat Elektroprivrede Crne Gore i Elektroprivrede Srbije, koje su u tom smislu još 1991. godine potpisale Ugovor o dugoročnoj poslovno - tehničkoj saradnji. Tim ugovorom definisana je obaveza zajednič-kog finansiranja, u odnosu 51 odsto Eletroprivrede Crne Gore i 49 odsto EPS, i pripreme dokumentacije buduće akumulacione hidro-elektrane koja će biti izgrađena na području Crne Gore, na vodoto-ku koji pripada slivu rijeke Drine. Samim tim priprema podloga i izrada Idejnog projekta sa Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu i Studijom opravdanosti finansira se zajednički u odnosu

51 odsto EPCG i 49 odsto EPS.

Što se tiče same gradnje, Elektroprivreda Crne Gore još uvijek nije donijela konačnu odluku da li će projekat graditi u saradnji sa investicionim partnerom ili samostalno. Plan investicija EPCG za period 2020.-2024. je kao pretpostavku uzeo da Elektroprivreda Crne Gore nezavisno gradi HE Komarnica.

Glasnik: Koliko će koštati gradnja ove velike elektrane ?

I. Mrvaljević: Na osnovu procjena dobijenih nakon završetka i di-jela idejnog projekta, prethodno pomenutih optimizacionih, vrije-dnost investicije je procijenjena između 260 i 290 miliona eura.

Konačna procijena će biti potvrđena tokom ove godine nakon za-vršetka idejnog projekta i usvajanja studije opravdanosti.

Glasnik: Pored energetskih koje će još benefite donijeti ovaj važan objekat?

I. Mrvaljević: Izgradnja HE "Komarnica", pored energetskih bene-fita koji se ogledaju u sigurnijem snabdijevanju potrošača elek-trične energije, dodatnoj stabilnosti elektro-energetskog sistema i smanjenju energetske zavisnosti Crne Gore, donijeće i druge brojne prednosti, prije svega, stanovništu opština čije područje će zahvatiti budući hidroenergetski sistem. Znatno će se unaprijediti saobraćajna i elektro infrastruktura i intenzivirati ukupni privre-dni razvoj šavničke i plužinske opštine. Nakon puštanja u rad u budućoj hidroelektrani biće zaposleno 100 radnika, dok će u po-jedinim fazama tokom izgradnje biti angažovano i do 1000 ljudi.

Glasnik: HE Komarnica će pospješiti razvoj turizma, poljoprivrede kao i sela koja gravitiraju području na kom se gradi elektrana. Na koji način?

I. Mrvaljević: Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Komarnici znatno će se povećati mogućnosti privredne valorizacije turistič-kih i poljoprivrednih potencijala dvaju opština koje, pored ostalog, pružaju atraktivni kanjon Nevidio, vodopad Skakavica, Pošćenska i buduće akumulaciono jezero te bogata lovišta sa više vrsta di-vljači i brojni drugi sadržaji koji mogu generisati razvoj biznisa u dijelu izgradnje etno sela i kamp naselja i drugih ugostiteljsto-tu-rističkih kapaciteta, kao i razvoj sportskog lova i ribolova, organi-zaciju pješačkih i foto safari tura i drugih atraktivnih sadržaja koji će privući turiste u taj kraj.

Stvoriće se nove mogućnosti navodnjavanja naselja Duži, Dubro-vsko, Brezna, Bajovo polje, Pejovića, Duba, Bukovac a time inten-zivnijeg poljoprivrednog razvoja ovog područja.

Glasnik: Da li su ispoštovani ekološki i standardi upravljanja vo-dama? Je li eliminisan negativan uticaj na šumski i rječni eko sis-tem? Može li se gradnja Elektrane negativno odraziti na kanjon Nevidio, da li, u vezi sa tim, od EU imate "zeleno svjetlo" za gra-dnju?

I. Mrvaljević: Usvojeno tehničko rješenje HE Komarnica sa kotom normalnog uspora od 811 mnm predstavlja u potpunosti prihvatlji-vo ekološko rješenje.

Ocjena i samog detaljnog prostornog plana kao i izvještaja o SPU na životnu sredinu je da nema značajnijih negativnih uticaja po dio toka rijeka Komarnice unutar kanjona "Nevidio", tj. uticaja koji bi ugrožavali korišćenje kanjona i njegove vrijednosti.

Kota normalnog uspora 811 mnm predstavlja maksimalnu kotu u akumulaciji koja neće remetiti postojeće uslove toka na izlazu iz

34

Broj 1 Januar 2020.

HPP Komarnica, in addition to energy benefits reflected in a secure supply of consumers with the electricity, additio-nal stability of the electric power system and reduction of

energy dependence of Montenegro, will bring many other benefits, above all, to the population of municipalities whose area will be co-vered by the future hydropower system. Transport and electrical infrastructure will be significantly improved and the overall econo-mic development of the municipalities of Šavnik and Plužine will be intensified. After putting it into operation, 100 workers will be employed in the future hydropower plant, while up to 1000 people will be hired at some stages during the construction. In the Study on the Regional Strategy for Sustainable Hydropower in the We-stern Balkans - WBIF, which, with the support of the European Uni-on, was created for the needs of the Western Balkans Investment Fund, HPP Komarnica has been classified as an environmentally friendly project – said for Glasnik Mr. Ivan Mrvaljević, Executive Director of the EPCG Directorate for Development and Engineering.

Glasnik: What are the current and upcoming activities related to the construction of HPP Komarnica, a very important project for the electricity system of Montenegro? When the construction of this power plant is supposed to start or be completed?

I. Mrvaljević: HPP Komarnica is a capital hydropower facility envi-saged by all strategic documents of the State of Montenegro, abo-ve all by the Energy Development Strategy, the Spatial and Water Management Plans.

In 2018, Elektroprivreda Crne Gore started realization of the project activities and after conducting a tender procedure with a group of bidders, Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources (JCI) and the Energoprojekt Hidroinženjering a.d, the contract was signed for the development of the conceptual design with the Feasibility Study and Study on the Environmental Impact Assessment of HPP Komarnica, worth EUR 1, 3 million.

On the other hand, at the end of 2018 the Government of Monte-negro brought a decision to draw up a Detailed Spatial Plan for the Multipurpose Storage Area on the Komarnica River.

After a period of intensive work on developing both the plan it-self by the planning team led by Mrs. Svetlana Jovanović and the strategic environmental impact assessment conducted by a mul-tidisciplinary team of experts from all relevant fields, at the end of 2019, the public hearings were held in Plužine and Šavnik, for which there was a great interest from the local population and the professional public. The adoption of the plan is expected in March this year, after which the legal preconditions for further deve-lopment of the project, the completion of the conceptual design and after that the start of the project implementation itself will be met.

Negotiations on the project financing with the international fi-nancial institutions in order to ensure the most favourable con-ditions with an expected grace period during the whole period of construction are ahead of us, including the selection of the EPC contractor who will prepare the main project and construct the electrical power plant within the projected period of six years.

Glasnik: Could you tell us more details about the technical charac-teristics of the hydroelectric power plant, what will be its produc-tion or capacity?

I. Mrvaljević: In the first part of its operating, according to the

kanjona Nevidio i uspor od akumulacije nema uticaj ni na prirodan tok rijeke Pridvorice u zoni Šavnika.

Dakle svi negativni uticaji na životnu sredinu su usvojenim teh-ničkim rješenjem minimizovani. Na potezu koji će biti zauzet izgradnjom akumulacije rječni eko sistem će biti zamijenjen je-zerskim, ali će šumski eko sistem na višim nadmorskih visinama ostati netaknut. Djelimično će biti potopljene i pećine koje služe za prezimljavanje određenim vrstama životinja, mahom šišmiša, ali će se taj problem prevazići bušenjem rupa na većim kotama, dok će vidra kojoj ne odgovara jezerski eko sistem svoje stanište pronaći u višim tokovima rijeke.

Studija Regional strategy for sustainable hydropower in the We-stern Balkans – WBIF koja je, uz podršku Evropske unije izrađena za potrebe Investicionog fonda za Zapadni Balkan, HE "Komarnica" svrstala je u red ekološki prihvatljivih projekata tj. projekata kate-gorisanih kao grinfild projekti, koji se ne suočavaju sa ozbiljnim "uskim grlima", ekološkim i socijalnim problemima. Inače, tokom same izrade Studije u obzir je uzet zakonski i regulatorni okvir EU koji uključuje sve relevantne direktive, konvencije i propise iz oblasti energetike, zaštite životne sredine i upravljanja vodama.

Glasnik: Zašto smo dugo čekali na gradnju velike hidroelektrane kad Crna Gora ima ogromne neiskorišćene vodne potencijale?

I. Mrvaljević: Pazite, daleke 1988. godine Elektroprojekt iz Ljublja-ne je izradio idejno rješenje izgradnje HE Komarnica koje je kori-šćeno kao konceptualna osnova za sadašnju razradu projekta. To svakako jeste činjenica.

Nije jednostavno dati jednoznačan odgovor na vaše pitanje i da bi bolje razumjeli sve razloge potrebno je imati u vidu nekoliko aspe-kata. Prije svega u ovom dijelu Evrope u poslednjih 30-40 nije bilo izgradnji većih hidroelektrana. Svakako nakon 1988. treba uzeti u obzir tadašnji društveno-politički trenutak, prije svega su raspad bivše Jugoslavije i nezavidnu ekonomsku situaciju u periodu de-vedesetih.

Ne smijemo zaboraviti da je prvobitno predviđeno tehničko rje-šenje sa kotom normalnog uspora od 818 mnm, kasnije korigova-nom na 816 mnm, sa elektranom instalisane snage od 168 MW i sa većom godišnjom proizvodnjom od 230 GWh, kao takvo sa aspekta ekološke prihvatljivosti bilo upitno, vrlo često osporavano, a iz da-našnjeg ugla sagledavanja možda i neprihvatljivo, zbog svog uti-caja na kanjon Nevidio.

Treba imati u vidu i da je u periodu nakon sticanja nezavisnosti i sklapanja strateškog partnerstva između EPCG i italijanske A2A, opet koliko god je činjenica da se Elektroprivreda Crne Gore mo-dernizovala kao kompanija u tom periodu, jedan od ključnih ne-dostataka te saradnje upravo odsustvo značajnijih investicija u razvojne projekte.

Dolaskom novog menadžmenta u 2018. godini EPCG pokreće novi investicioni ciklus. Kako je nedavno i izjavio g-din Noveljić, naš iz-vršni direktor, jedan od ključnih prioriteta razvoja EPCG je upravo izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, pri čemu je, u dijelu koji se odnosi na valorizaciju hidroenergetskog potencijala, HE Komarni-ca prioritetni projekat.

U konačnom, možda smo i kao društvo na našem evropskom putu i dovoljno sazreli i uvidjeli koliko su pitanja zaštite životne sredine važna, tj. da je u energetici danas moguće i realizovati samo one projekte koji su ekološki prihvatljivi.

35

Broj 1Januar 2020.

Extremely important and environmentally friendly kilowatts from HPP Komarnica

Ivan Mrvaljević, Executive Director of EPCG Directorate for Development and Engineering

36

Broj 1 Januar 2020.

dynamics foreseen by the signed contract, the project designer completed the deve-lopment of optimization analyzes that de-fined the key technical characteristics of the future power plant.

The optimization analyzes suggested the optimal variant of construction of HPP Komarnica with 171 m high arch concre-te dam and a normal water surface of 811 mnm; the associated accumulation of a total volume of 227 million m³, or 136 mil-lion m³ of usable volume, with a maximum net fall of 150 m and an installed aggregate flow in a power plant of 130 m³/s, with 2 + 1 Francis turbines.

HPP Komarnica will have an installed ca-pacity of around 165 MW with an expected annual electricity production of up to 220 GWh.

Glasnik: Who will be the investor or the contractor of the power plant?

I. Mrvaljević: HPP Komarnica hydroelec-tric power plant is a joint project of Elektro-privreda of Montenegro and Elektroprivre-da of Serbia, which signed the Agreement on a Long-term Business and Technical Cooperation in 1991. This agreement defi-nes the obligation of joint financing, with the ratio 51 percent of the Elektroprivreda of Montenegro and 49 percent of Elektro-privreda of Serbia, and the preparation of documentation for the future hydroelec-tric power plant with accumulation to be built in the territory of Montenegro, on the watercourse belonging to the Drina River basin. Accordingly, the preparation of the background and the development of the conceptual design with the Environmental Impact Assessment Study and the Feasibi-lity Study are funded jointly with the ratio 51 percent of EPCG and 49 percent of EPS.

Regarding the construction itself, Elektro-privreda of Montenegro has not yet made a final decision on whether to develop the project in cooperation with the invest-ment partner or independently. The EPCG Investment Plan for the period 2020-2024 assumed that the Elektroprivreda of Mon-tenegro will independently build the HPP Komarnica.

Glasnik: How much will it cost to build this large power plant?

I. Mrvaljević: Based on the estimates obta-ined after the completion of the part of the

conceptual design, and the aforementio-ned optimization, the value of the invest-ment was estimated at between EUR 260 and 290 million.

The final assessment will be confirmed during this year after completion of the conceptual design and the adoption of a feasibility study.

Glasnik: In addition to energy, what other benefits will this important facility bring?

I. Mrvaljević: The construction of HPP Komarnica, in addition to energy benefits reflected in a secure supply of consumers with the electricity, additional stability of the electricity-energy system and reduc-tion of energy dependence of Montenegro, will bring many other benefits, above all, to the population of municipalities whose area will be covered by the future hydro-power system. Transport and electrical in-frastructure will be significantly improved and the overall economic development of the municipalities of Šavnik and Plužine will be intensified. After putting it into ope-ration, 100 workers will be employed in the future hydropower plant, while up to 1000 people will be hired at some stages during the construction.

Glasnik: In which way will HPP Komarnica contribute to the development of tourism, agriculture and villages in the area where the power plant is being built.

I. Mrvaljević: By the construction of a hy-dropower system at Komarnica the possi-bilities of economic valorisation of the to-urist and agricultural potentials of the two municipalities will be significantly incre-ased, thanks to, among other things, the attractive Nevidio Canyon, Skakavica Wa-terfall, Pošćenska and the future reservoir, including rich hunting grounds with many game species and many other amenities that can generate business development in terms of building ethno villages and camps and other catering and tourist facilities, as well as the development of sports hunting and fishing, organization of hiking and photo safari tours and other attractive fa-cilities that will attract tourists to the area.

The new possibilities will be created for irrigation of the settlements such as Duži, Dubrovsko, Brezna, Bajovo polje, Polja Pe-jovića, Duba, Bukovac, and thus for more intensive agricultural development in this

In addition to significant energy benefits, HPP Komarnica will contribute to the development of the area under construction.

area.

Glasnik: Have the environmental and wa-ter management standards been respec-ted? Has the negative impact on forests and river ecosystem been eliminated? Can the construction of the power plant have a negative impact on Nevidio Canyon, and in this regard did you get a "green light" for construction from the EU?

I. Mrvaljević: The adopted technical soluti-on of HPP Komarnica, with a normal water surface of 811 mnm, is a fully acceptable environmental solution.

The assessment of both the detailed spa-tial plan and the SPU report on the envi-ronment is that there are no significant negative impacts on the part of the river Komarnica within the Nevidio Canyon, that is, impacts that would threaten the use of the canyon and its value.

The normal water surface of 811 mnm re-presents the maximum elevation in the reservoir that will not interfere with the current flow conditions at the exit of the Nevidio Canyon and the reservoir backwa-ter does not affect the natural flow of the Pridvorica River in the zone of Šavnik.

Therefore, all negative environmental im-pacts are minimized by the adopted tech-nical solution. The river eco system will be replaced by the lake, but the forest eco sy-stem at higher altitudes will remain intact in the area of the reservoir construction. Caves used for certain species of animals to overwinter, mostly bats, will be partially submerged, but this problem will be over-come by drilling holes at higher altitudes, while the otter to which the lake ecosy-stem does not fit will find its habitat in hig-her river flows.

According to the Study on Regional Stra-tegy for Sustainable Hydropower in the Western Balkans - WBIF, which, with the support of the European Union, was crea-ted for the needs of the Western Balkans Investment Fund, HPP Komarnica has been classified as environmentally frien-dly project, that is, the project categorized as greenfield project that do not face seri-ous "bottlenecks", environmental and so-cial problems. However, the EU legal and regulatory framework, which includes all relevant directives, conventions and regu-lations in the fields of energy, environment

37

Broj 1Januar 2020.

and water management, was taken into ac-count during the preparation of the Study.

Glasnik: Why did we wait so long for the construction of a large hydropower plant when Montenegro has huge untapped wa-ter resources?

I. Mrvaljević: Back in 1988, the company Elektroprojekt from Ljubljana developed the conceptual design for the constructi-on of HPP Komarnica, which was used as a conceptual basis for the present project development. That is certainly a fact.

It is not easy to give an unambiguous an-swer to your question and in order to better understand all the reasons, there are seve-ral aspects to consider. First of all, in this part of Europe in the last 30-40 years there has been no construction of larger hydro-power plants. Certainly after 1988, the so-cio-political moment of that time must be taken into account, above all the breakup of the former Yugoslavia and the unenviable economic situation in the 1990s.

It should not be forgotten that the originally envisaged technical solution with a normal water surface of 811 mnm, later corrected to 816 mnm, with a power plant of 168 MW installed capacity and with higher annual production of 230 GWh, as such from the aspect of environmental friendliness was questionable, very often disputed, and per-haps unacceptable from today"s perspecti-ve, because of its impact on Nevidio Canyon.

It should be borne in mind that in the period after independence and the development of the strategic partnership between EPCG and the Italian A2A, although it is the fact that Elektroprivreda Crne Gore has moder-nized itself as a company during this pe-riod, one of the key disadvantages of this cooperation was the absence of significant investments in the development projects.

With the arrival of the new management in 2018, EPCG is launching a new invest-ment cycle. As recently, Mr. Noveljić, our Executive Director, stated that one of the key priorities of EPCG development is the construction of new production capacities, where, in the part related to the valorisati-on of hydropower potential, the Komarnica HPP is a priority project.

Finally, as a society on our European path, we may well have matured and realized how important environmental issues are, that is, that in the energy sector today it is possible to realize only those projects that are environmentally friendly.

38

Broj 1 Januar 2020.

Agrobudžet domaćinski, evropski i razvojni

Za poljoprivredu 61 milion eura

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 milio-na je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljopri-vrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja

za poljoprivedu.

"Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondo-va rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada Crne Gore", poručio je Simović, pre-nosi RTCG.

Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati do-maćinski, evropski i razvojni.

"Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđu-je iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava - 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona kreditnih sredstava", naveo je Simović.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona eura.

"Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivre-dnom politikom", ističe ministar poljoprivrede.

Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

"Investicije koje podstiču: unapređenje konkurentnosti, povećanje obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija", zaključio je Simović.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške - poljo-privreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 57 mjera.

Simović je rekao da je za tržišno cjenovnu politiku definisano de-set mjera i opredijeljeno 9,3 miliona eura, što je povećanje za 1,3 miliona u odnosu na prošlu godinu.

Više novca za stočarstvo i pčelarstvo

Ministarstvo će, kako je najavio, nastaviti sa širokim obuhvatom korisnika i u stočarskoj i u biljnoj proizvodnji.

"Povećali smo iznos opredijeljenih sredstava za premije u stočar-stvu sa tri na 3,5 miliona eura. Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način odgo-vorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama", objasnio je Simović.

Ministarstvo će, shodno Agrobudžetu, nastaviti i sa mjerama za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, kako bi svo otkupljeno mli-

Agrobudžet je razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura, navodi potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

39

Broj 1Januar 2019.

jeko bilo evropskog kvaliteta.

"Novina je da će od sredine ove godine sredstva podrške biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je bio njihov sve češći zahtjev. Na ovaj način će proizvođači mlijeka znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara", saopštio je Simović.

Agrobudžetom je povećana podrška pčelarstvu, a ove godine opre-dijeljeno je 400 hiljada eura za taj sektor.

"Izašli smo u susret zahtjevima pčelara i povećali podršku za na-bavku matica i preradu voska, a od ove godine uključili podršku za nabavku opreme i pribora", rekao je Simović.

Za jačanje konkurentnosti definisano je 17 mjera i opredijeljeno 36,6 miliona eura.

Poljopriverdnici oslobođeni plaćanja akciza za gorivo

Simović je podsjetio da je krajem prošle godine Vlada kroz Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, predložila da poljoprivredni proizvođači budu oslobođeni plaćanja akcize za gorivo na registro-vanom poljoprivrednom gazdinstvu.

"Na ovaj način poljoprivrednici će ostvariti dodatnu podršku od 40-60 eura po hektaru", kazao je Simović.

Nastavlja se i podrška proizvodnji sjemenskog materijala, proizvo-dnji duvana, revitalizaciji starih vinograda, proširenju asortimana vina i širenju vinske kulture. Povećana je podrška pčelarstvu, za-šta je ove godine opredijeljeno 400.000 eura.

Školski program obuhvatiće još sedam opština

Kroz Program voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole, koji se pokazao kao veoma uspješan u prošloj godini i koji do-prinosi stvaranju zdravih prehrambenih navika kod djece nižeg školskog uzrasta, od naredne školske godine pored Kolašina, Dani-lovgrada, Bijelog Polja i Berana, program ćemo proširiti na Andrije-vicu, Šavnik, Plužine, Žabljak, Mojkovac, Petnjicu i Ulcinj.

"U skladu sa našim opredjeljenjem da razvijamo organsku proi-zvodnju i ove godine smo u okviru mjera za održivo gazdovanje prirodnim resursima izdvojili kao dominantnu podršku organskoj proizvodnji. Nastavljamo da valorizujemo potencijale organske proizvodnje, zatim specifičnosti i tradiciju u proizvodnji podrškom unapređivanju organskoj proizvodnji, kvalitetu domaćih proizvo-da i zaštiti naziva proizvoda", rekao je ministar poljoprivrede.

Više investicionih ciklusa kroz IPARD

Podsjećajući da je proteklu godinu obilježilo ugovaranje i početak realizacije projekata u okviru IPARD programa i da su ugovorena 264 projekta za dvije mjere, Simović je kazao da se ove godine oče-kuje veliki investicioni zamah, kroz završetak započetih projekata i isplatu podrške, ugovaranje novih projekata za javne pozive koji su završeni ili se pripremaju za objavu.

"U ovom trenutku, samo kroz IPARD program, realizuju se investi-

cije od preko 25 miliona eura, uz bespovratnu podršku od oko 10 miliona eura", kazao je Simović.

On je naveo i da su kroz drugi javni poziv za preradu, pred sam kraj prošle godine, pristigla 52 zahtjeva, vrijednosti investicija pre-ko 38 miliona eura i očekivanom bespovratnom podrškom od oko 16 miliona eura. On je kazao da je u toku administrativna provjera zahtjeva, nakon čega slijedi terenska kontrola, ugovaranje i poče-tak novog, drugog velikog investicionog ciklusa.

Simović je podsjetio na najavu da će tokom februara biti objavljen drugi Javni poziv za podršku primarnoj proizvodnji, što će biti treći novi veliki investicioni ciklus.

"Sa velikom sigurnošću možemo najaviti da ćemo sredinom go-dine, nakon dobijanja akreditacije, objaviti i prvi javni poziv za di-verzifikaciju aktivnosti, što će biti četvrti novi veliki investicioni ciklus", najavio je Simović.

Poziv farmerima da iskoriste podršku

Simović je pozvao farmere da iskoriste izdašne mjere podrške i nove prilike, ističući da ohrabruje rast interesovanja iz godine u godinu za podršku vinogradarstvu i vinarstvu, voćarstvu, nabav-ci mehanizacije, povrtarstvu, nabavci stoke, nabavci opreme za mužu…, uz dodatnu podršku za mlade i žene i za one koji su osigu-rani po osnovu poljoprivrede.

"Kao što vidite otvorene su brojne mogućnosti za ostvarivanje zna-čajne podrške po gazdinstvu. Podrška mladim farmerima ostaje jedan od prioriteta sa bespovratnom podrškom od 10 hiljada eura po korisniku", poručio je Simović.

Za ovu godinu Simović očekuje i ubrzanu implementaciju MIDAS 2 programa kroz podršku za nabavku opreme za projekte Kuće voća i Kuće maslina, kao i podršku za realizaciju brojnih drugih aktiv-nosti koje su planirane u okviru ovog važnog projekta koji realizu-jemo sa Svjetskom bankom.

Agrobudžet za 2020. znači i nastavak snažne podrške izgradnji se-oske infrastrukture. Za ovu namjenu, zajedno: Vlada, Međunarodni fond za razvoja poljoprivrede IFAD i lokalne zajednice uložiće oko 4,5 miliona eura.

"Izgradićemo desetine kilometara novih asfaltnih puteva, nove vo-dovode i nove akumulacije", poručio je Simović.

Za program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja, u Agro-budžetu je obezbijeđeno je 2,34 miliona eura ili skoro 45% više nego prošle godine, u susret sve većim globalnim izazovima veza-nim za bolesti životinja.

"Siguran sam da će vrijedni poljoprivrednici i preduzetnici u ovo-godišnjem Agrobudžetu prepoznati svoje nove dobre prilike i da će ih iskoristiti da unaprijede svoju konkurentnost i kapacitete, usvoje nove standarde kvaliteta i bezbjednosti, osvoje nova tržišta, otvore nova i osiguraju postojeća radna mjesta i doprinesu uku-pnom ekonomskom rastu i unapređenju kvaliteta života", poručio je Simović, ističući da će predstavnici Ministarstva i dalje biti sa njima na terenu, da će se njihov glas čuti i razumjeti i da ćemo se zajedno radovati novim iskoracima i novim pobjedama.

Simović je Agrobudžet predstavio na imanju rukometaša Mladena Rakčevića koji je uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po za-mijenio vinogradarstvom i vinarstvom.

40

Broj 1 Januar 2020.

Nulta stopa tolerancije na korupciju

Uprava carina

Unapređenje integriteta i etičnosti, te suprostavljanje ko-rupciji i drugim oblicima nepravilnosti predstavlja trajni zadatak carinske službe, koja je fokusirana na sprovođenje

principa nulte stope tolerancije na korupciju. Ovaj princip podra-zumijeva aktiviranje svih mehanizama i odgovornih segmenata za definisanje i sprovođenje antikorupcijskog koncepta, kontinu-irane i inovativne aktivnosti i mjere u formulisanju adekvatnog odgovora na izazove sa kojima se suočava carinska služba.

Odlučnost Uprave carina da se suprostavi svim oblicima nedo-zvoljenog ponašanja, uz jačanje institucije prema modelu dobrog upravljanja, integriteta, odgovornosti i transparentnosti se po-tvrđuje kroz doprinos rastu povjerenja privrednika i javnosti u rad carinske službe. Naime, Uprava carina ulaže maksimalne napore kroz inteziviranje programa i mjera kako bi doprinijela poboljšanju imidža carinske službe u javnosti, njene transparentnosti, integri-teta i visokog stepena odgovornosti, kao i izgradnji povjerenja na relaciji carina – privreda. Takođe, Uprava carina posebnu pažnju posvećuje jačanju svijesti kod javnosti o opasnostima i štetnosti korupcije i drugih oblika nedozvoljenog ponašanja. Aktivnosti u tom pravcu uključuju informisanje biznis zajednice, javnosti, NVO i medija. Na taj način se gradi proaktivni i otvoreni odnos sa svim zainteresovanim stranama, uz pravovremenu i tačnu razmjenu podataka i informacija, u skladu sa odgovarajućim zakonskim propisima.

Takođe, izuzetno je značajna i percepcija javnosti i privredne zajednice o radu i integritetu same carinske službe, kao i njenih zaposlenih. U tom smislu Uprava carina pravovremeno reaguje i obrađuje sve informacije sa ciljem poboljšanja procesa rada u svim oblastima, a posebno onima izloženim većem nivou rizika od nezakonitog i neetičkog ponašanja. Da bi mjere represije mogle da

budu primijenjene, nužno je da kontrolne službe dođu do sazna-nja o djelu i počiniocu, kao i do validnih dokaza koji su značajni za efikasnu antikoruptivnu politiku. Shodno tome od značaja su podaci i informacije dobijene od privrednih subjekata, građana i organizacija.

Imajući u vidu ove činjenice, Uprava carina je omogućila privre-dnicima, građanima i drugoj zainteresovanoj javnosti da na jedno-stavan i brz način ukažu nadležnim organizacionim jedinicama na nepravilnosti iz oblasti rada i postupanja carinskih službenika, kao i na nepravilnosti u vezi sprovođenja carinskih procedura i postupaka. Naime, Uprava carina je razradila i uspostavila meha-nizme za prijavu koruptivnih radnji, nepristrasno postupanje po istima i pravovremeno obavještavanje podnosilaca prijava o pre-duzetim aktivnostima.

S tim u vezi, privrednici i građani mogu anonimno i strogo povjer-ljivo dostaviti pritužbe po bilo kom pitanju iz nadležnosti Uprave carina, putem uspostavljenih mehanizama u vidu otvorene ca-rinske linije, popunjavanjem online obrasca na web sajtu, zatim putem elektronske pošte, telefonskim putem ili na adresu Uprave carina.

Na ovaj način Uprava carina je stavila na raspolaganje sve svo-je mehanizme za borbu protiv korupcije, a sve u cilju podsticanja građana i privrednog okruženja da prijave bilo koji oblik nedozvo-ljenog ponašanja carinskih službenika.

Jasna opredijeljenost Uprave carina za poštovanje zakona i etič-kih načela predstavlja najbolju poruku sveukupnoj javnosti da se sprovodi proaktivan pristup ka snaženju institucionalnog integri-teta i postizanja nulte stope tolerancije na korupciju.

41

Broj 1Januar 2020.

Zero tolerance for corruption

Customs Administration

Improving integrity and ethics, and combating corruption and other forms of irregularities, is an ongoing task of the customs service, which is focused on implementing the principle of zero

tolerance for corruption. This principle implies the activation of all mechanisms and responsible segments for defining and imple-menting the anti-corruption concept, continuous and innovative activities and measures in formulating an adequate response to the challenges faced by the customs service.

Determination of the Customs Administration in opposing all forms of misconduct, with the strengthening of institutions accor-ding to the model of good governance, integrity, accountability and transparency, is confirmed through a contribution to the growth of confidence of businesspersons and the public in the work of the customs service. Namely, the Customs Administration is making maximum efforts by intensifying programs and measures to con-tribute to improving the image of the customs service in the pu-blic, its transparency, integrity and high level of responsibility, as well as building trust in the customs-economy relationship. Also, the Customs Administration pays particular attention to raising awareness among the public about the dangers and harmful effec-ts of corruption and other forms of misconduct. Activities to this end include informing the business community, the public, NGOs and the media. In this way, a proactive and open relationship with all stakeholders is built, with timely and accurate exchange of data and information, in accordance with the relevant legal provisions.

Also, the perception of the public and the business community about the work and integrity of the customs service itself and its employees is extremely important. In this regard, the Customs Administration reacts and processes all information in a timely manner in order to improve the work process in all areas, espe-cially those exposed to a higher level of risk of illegal and une-

thical behaviour. In order to implement repressive measures, it is essential that the control services gain knowledge of the offence and offender, as well as to collect evidence relevant for an effective anti-corruption policy. Accordingly, data and information obtain-ed from economic operators, citizens and organizations are im-portant.

Bearing in mind these facts, the Customs Administration has ena-bled businesspersons, citizens and other interested public to in-form in simple and quick manner competent organizational units of irregularities in the field of operations and actions of customs officers, as well as irregularities in the implementation of customs procedures and processes. Namely, the Customs Administration has developed and established mechanisms for reporting acts of corruption, impartial reaction to it and timely informing the per-sons who reported about such misconduct on activities underta-ken.

In this regard, entrepreneurs and citizens can submit complaints anonymously and strictly confidential on any matter within the competence of the Customs Administration, through established mechanisms in the form of an open customs line, by filling in an online form on the website, then by e-mail, by phone or at the po-stal address of the Customs Administration.

In this way, the Customs Administration has made available all its anti-corruption mechanisms, with the aim of encouraging citi-zens and the business environment to report any form of miscon-duct by customs officials.

Clear commitment of the Customs Administration to respect the laws and ethical principles is the best message to the general pu-blic that a proactive approach is taken to strengthen institutional integrity and achieve zero tolerance for corruption.

42

Broj 1 Januar 2020.

Povećati konkurentnost u privlačenju investicija

Ministar finansija Darko Radunović

Ministar finansija Darko Radunović kaže da jedini kompetentan odgovor Crne Gore na usporavanje svjetske ekonomije mora biti povećana konku-

rentnost u privlačenju investicija i kvalitetu turističke ponude.

"To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio "kolača", kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, ko-mentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili kri-zu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.

On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja sti-žu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.

"Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije uspore-ne. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa od-nosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku "boju", jesu faktori rizika. A svi ri-zici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju", objašnjava ministar.

Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.

"Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere", kazao je mini-star.

Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista pro-gnoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali ni-kako do recesionog nivoa.

"Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjet-ske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti po-većana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalite-tu turističke ponude", objašnjava Radunović.

Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkuren-tnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin inve-sticija i rast prihoda od turizma.

"Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako iz-loženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kva-tralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta od 3,4 odsto", kaže Radunović.

43

Broj 1Januar 2019.

Skoro svaki drugi visokoškolac zadržao posao

Stručno osposobljavanje

bljavanja.

Za ovu, osmu, generaciju visokoškolaca iskazano je veliko intere-sovanje poslodavaca. Ponudili su ukupno 11.613 slobodnih mjesta, 600 mjesta više nego prošle godine. Preciznije 7.249 je iz priva-tnog, a 4.364 iz javnog sektora. Najveće interesovanje poslodavci su iskazali za oblast ekonomije, građevine, prava, turizma, arhitek-ture, internet tehnologija, jezika i turizma. Godišnje se u osposo-bljavanje u prosjeku uključi između 3.000 i 3.500 diplomaca.

Podsjetimo, kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa vi-sokim obrazovanjem, kroz sedam prethodnih ciklusa, prošlo je 23.914 visokoškolaca.

Devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom koga korisni-ci imaju naknadu u neto iznosu 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, podrška je obrazovanju mladih i podsticaj da dokazivanjem u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja.

Na ovaj način se istovremeno poslodavci motivišu na otvaranje novih radnih mjesta.

Korisnicima Programa se devet mjeseci provedenih kod poslodav-ca priznaje kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika nakon završenog Programa stručnog osposobljavanja nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca. Inače, prema posljednjim podaci-ma Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih se nalazi 7.229 ili 19,25 odsto lica sa visokim obrazovanjem, od kojih su 233 specijalisti, masteri i magistri i 16 doktora nauka. U ukupnom broju nezaposlenih, visokoškolci učestvuju sa 19,25 odsto, što je nešto manje nego u istom periodu prošle godine, kada je učešće visoko-školaca iznosilo 19,64 odsto. Nominalno je došlo do smanjenje bro-ja visokoškolaca za 907 ili 11,14 odsto. Poređenja radi, u uporednom periodu prošle godine je bilo 41.413 nezaposlenih lica, od čega je bilo 8.136 visokoškolaca.

Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u sara-dnji sa Poreskom upravom, oko 50 odsto korisnika Progra-ma stručnog osposobljavanja lica sa visokim obrazovanjem

nakon završenog Programa nastavlja radni angažman kod istog ili drugog poslodavca. Stručno osposobljavanje nedavno počelo i trajaće devet mjeseci.

U Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program struč-nog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. U Vladin program ove godine uključeno je 3.009 osoba sa diplomom fakulteta. Oni su, kroz dva kruga povezivanja, izabrali poslodavca po svojoj želji, pišu Dnevne novine.

Visokoškolci ovih dana potpisuju ugovor o osposobljavanju, po ko-jem su narednih devet mjeseci vezani za konkretnog poslodavca.

- Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa i ove godi-ne je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja, vještine i kompetencije za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja - istakla je pomoćnica direktora u Sektoru za poslove zapošljavanja Sanja Rabrenović.

Rabrenović je objasnila da mladi ljudi u Crnoj Gori izlaze iz formal-nog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorij-skim znanjima, ali im, kako kaže, nedostaju praktična, upotrebljiva znanja, vještine i kompetencije.

- Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave, uvedeno je dualno obrazovanje, dok se na fakultetima uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Reformisani sistem obrazovanja će omogućiti mladim ljudima mnogo brže i lakše zapošljavanje - istakla je ona i podsjeti-la da Zavod, pored tog programa, realizuje široku lepezu programa aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima daju mo-gućnost da, u realnom radnom okruženju, steknu praktična znanja i povećaju zaposlenost.

Poslodavcima Program omogućava da prepoznaju potrebe za od-ređenim kadrom i radno ga angažuju po isteku stručnog osposo-

44

Broj 1 Januar 2020.

Regionvijesti

Italijanski diskonti u Hrvatskoj

Eurospin, najveći italijanski lanac dis-konta, tokom ove godine započinje velike međunarodne operacije otvaranjem prvih marketa u Hrvatskoj, objavio je portal Re-tail Serbia. U planu je da se u prvom tala-su ekspanzije otvori najmanje 20 marketa širom zemlje, dok su dugoročni planovi da diskonter postane najveći konkurent njemačkom Lidlu otvaranjem ukupno 100 marketa širom Hrvatske.

Kompanija Eurospin ispitivala je mo-gućnost ulaska i na tržište Srbije, ali kako piše Retail Serbia takva odluka još nije donijeta. U narednih nekoliko mjeseci Eu-rospin planira da otvori i prve markete na Malti, prenosi Bankar.

Eurospin S.p.A. je osnovan 1993. godine kroz grupu partnera sa dugogodišnjim is-kustvom u maloprodaji i trenutno posluje u Italiji i Sloveniji u kojima posjeduje više od 1.100 objekata. Maloprodajna mreža se razvija kroz pet kompanija u Italiji i jednu u Sloveniji, prenosi BiznisInfo.ba

Kompanija zapošljava više od 15.000 radni-ka a pored maloprodajne mreže posjeduje i deset distributivnih centara u Italiji i jedan u Sloveniji. U asoritmanu Eurospin diskont marketa se nalazi oko 2.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala, među kojima su i stvari za domaćinstvo.

Pokrenut pogon Jumka u Drvaru

U Drvaru je pokrenut pogon za proizvodnju konfekcije "Jumko" iz Vranja u kojem će biti zaposleno 100 radnika, prenosi portal Biznisinfo.ba.

Pogon vranjanskog "Jumka" smješten je u rekonstruisanom objektu nekadašnje pe-kare. U prva tri mjeseca radnice kroz pro-izvodnju manjeg obima prolaze obuku i trenutno ih je 80, a do kraja mjeseca biće ih još 20.

"Onda ćemo da imamo zaokružen proces proizvodnje, kompletno, od krojačnice do

Ljubljani, piše portal Ex Yu aviation.

Kako portal navodi, Rastoderova kompani-ja će morati preuzeti brojne obveze, kao što su i one koje su nastale nakon opozivanja AOC-a avioprevoznika i pokretanja stečaj-nog postupka.

Slovenački avio-prevoznik Adria Airways u septembru lani je objavio bankrot, čime će završiti poslovanje nakon 58 godina rada.

U saopštenju kompanije tada su naveli da je 30. septembra 2019. pred Okružnim su-dom u Kranju pokrenuta procedura stečaja, zbog insolventnosti.

Pekari tvrde da je hljeb u Srbiji najjeftiniji u Evropi

Hljeb i pekarski proizvodi nalaze se pod istom šifrom, te je iz tog razloga u javno-sti proisteklo da Srbija uvozi dosta hljeba, međutim, to nije tako, jer od ukupnog uvo-za, hljeb ne iznosi ni 10 odsto, izjavio je za Tanjug predsednik Unije pekara Srbije Zo-ran Pralica.

Objasnio je i da se ne uvozi osnovni bijeli hljeb, već specijalne vrste tostova koji se u Srbiji ne proizvode, kao i zamrznuto lisnato tijesto i određene vrste kroasana.

Prema njegovim riječima, tim proizvodima se snabdjevaju hoteli i trgovinski lanci, a dva najveća trgovinska lanca u Srbiji - De-lez i Lidl, korisnici su oko 90 odsto ukupnog uvoza pekarskih proizvoda.

Upitan zašto se uvoze ti proizvodi ako je Sr-bija dovoljno bogata pšenicom, Pralica ob-jašnjava da su domaće pekarske industrije uglavnom bazirane na proizvodnji hljeba i da nemaju skupe proizvodne linije za proi-zvodnju tih vrsta pekarskih proizvoda.

finalne proizvodnje. Trenutno radimo za "Jumko" mantile. Za dan-dva nam stiže novi nalog: radna odijela i onda ćemo da krenemo, kompletno svi će da budu uposle-ni", izjavio je rukovodilac pogona "Jumko" u Drvaru Dragan Pavlović.

Kako se ističe, fabrika "Jumko" u Drvaru je formirana i obnovljena uz pomoć Vlade Sr-bije, a time se rješava problem za jedan deo nezaposlenih žena u ovoj opštini.

Atomska banja među deset najdestinacija za SPA odmor

Britanski dnevni list Guardian svrstao je Atomsku banju iz Srbije među 10 top desti-nacija za SPA odmor u Istočnoj Evropi, koja nudi najbolji odnos cijene i kvaliteta.

Atomska banja, stara 2000 godina, ima vodu bogatu sumporom i natrijumom, sa tragovima uranijuma i radona, od koje pos-jetioci blistaju kao nikada prije, piše britan-ski list.

Guardian navodi i da je hidroterapija glavni adut ove banje, ali da treba probati i masa-žu, limfnu drenažu i elektroterapiju koje takođe imaju snažno ljekovito dejstvo, sa-opšteno je iz Turističke organizacije Srbije.

"Okružena šumom od bijelog jasena, lipe i hrasta, Atomska banja nudi pravu dozu zdravlja", piše list i dodaje da je Srbija bo-gata banjama koje potiču iz rimskog ili osmanlijskog perioda i koje su među naj-manje skupim u Evropi.

Biznismen porijeklom iz Crne Gore kupio Adria Airways

Slovenački biznismen crnogorskog porije-kla Izet Rastoder kupio je Adria Airways za 45.000 eura.

Slovenačka kompanija Air Adriatic, čiji je vlasnik biznismen Izet Rastoder, kupila je Adria Airvais za 45.000 eura. Uvoznik i prodavac banana, u javnosti poznat kao evropski kralj banana, kao i trgovac ne-kretninama, osnovao je Air Adriatic samo nekoliko dana nakon što je Adria propala krajem septembra prošle godine. Rastoder je ranije rekao da planira da iskoristi ser-tifikat Adria vazdušnog operatora (AOC) za razvoj avio-kompanije u privatnom vazdu-hoplovnom sektoru i da je u procesu nabav-ke dva privatna aviona. Međutim, crnogor-ski biznismen, koji se preselio u Ljubljanu 1986. godine, takođe je razmotrio osnivanje niskobudžetnog prevoznika sa sjedištem u

45

Broj 1Januar 2019.

"Ranije nije bilo potrebe za takvim linijama u Srbiji, međutim, u posljednjih 10 godina otvoren je veliki broj hotela, transformisala su se i preduzeća koja u svom sastavu ima-ju supermarkete i javila se potreba za proi-zvodima koji se ne proizvode u Srbiji, a koje oni sada uvoze", rekao je Pralica.

Potvrđuje da je prošle godine u odnosu na 2018. godinu udvostručen uvoz posebne vr-ste hljeba i pekarskih proizvoda, a najviše se uvozilo iz Španije i Francuske.

Razlog povećanog uvoza je, kaže, otvaranje Lidla koji, objašnjava, ima svoju posebnu fabriku hljeba i peciva kojom snabdjeva sve svoje objekte u Evropi.

Na pitanje šta bi u Srbiji trebalo da se uči-ni kako bi se smanjio uvoz tih proizvoda, Pralica objašnjava da bi neko morao da investira oko milion eura u instalaciju pro-izvodnih linija za te vrste peciva, osvoji tr-žište i ubijedi one koji se sada snabdjevaju iz izvoza da kupuju od njih.

Tvrdi da uvoz te vrste hleba i pekarskih proizvoda nije ugrozio rad malih pekara i da nema problema u njihovoj proizvodnji i snabdjevanju.

"Jedemo izuzetno dobar hljeb i kada govo-rimo o osnovnom hljebu, a to je beli hljeb do 500 grama, odličnog je kvaliteta i dalje smo najjeftiniji ne u regionu, već i u Evro-pi", rekao je Pralica i dodao da taj hleb u BiH košta 72 dinara, dok je kod nas od 35 do 40 dinara.

Načelnik Odeljenja za trgovinu i razvoj konkurencije pri Ministarstvu trgovine Željko Rakić ocenjuje da je reakcija na "Sr-bija uvozi hljeb" - pretjerana, dodajući da građani nijesu znali o čemu je riječ, prenosi Tanjug.

"Da objasnimo, Srbija ne uvozi hljeb. To su neke specijalne vrste hljeba, to su obično skupe vrste hljeba koje su manje tražene i oni se uvoze u našu zemlju u smrznutom obliku", rekao je Rakić.

DIV grupa preuzima norveško brodogradilište

Hrvatska DIV grupa postigla je dogovor s Hurtigrutenom o preuzimanju norveškog brodogradilišta Kleven Verft.

Norveško brodogradilište još nije preuzeto, ali je usvojen takozvani term sheet koji de-finiše put do preuzimanja, piše Jutarnji list.

Kleven Verft brodogradilište već je neko vrijeme u finansijskim problemima. DIV

Grupa, u svom portfelju ima i brodogradi-lište Brodoslipt. Brodogradilište Kleven po-znato je po tome što je Hurtigrutenu isporu-čilo prva dva kruzera u svijetu na hibridni pogon.

Glavni direktor Kleven Verfta, Kjetil Bolle-stad, dao je vrlo optimističnu izjavu:

- Nevjerovatno sam srećan zbog naših za-poslenih što ćemo dobiti novog solidnog vlasnika brodogradilišta. Prošli smo kroz teški period i isporučili fantastične brodo-ve te zadržali visok nivo kompetencija u našem brodogradilištu. S novim vlasnikom imamo dugoročne razvojne planove. Pred nama je nova uzbuljiva era – rekao je Bol-lestad.

DIV grupa je najveća grupacija specijali-zovana za preradu, proizvodnju i trgovinu šrafovske robe te ostalih mašinskih dijelo-va, metalnih proizvoda i brodogradnju. Za-pošljava više od 3000 ljudi i komercijalno je prisutna u 30 zemalja. Sjedište joj je u hr-vatskom Samoboru, a vlasnik je Tomislav Debeljak.

Kredit Erste banci za podršku turizmu

Sredstva su namijenjena za održiva ulaga-nja u privatna ugostiteljsko-hotelska pre-duzeća i prateće turističke aktivnosti.

Erste banka u Hrvatskoj je prva finansij-ska institucija kojoj se odobravaju kreditna sredstva u sklopu EBRD-ovog Programa za inkluzivni turizam istočnog Mediterana (EBRD Inclusive Tourism Framework for the Eastern Mediterranean). Program pred-stavlja sveobuhvatni pristup finansiranju turističkog sektora s fokusom na širi, brži i sistematičniji pristup finansiranju turizma i povezanih sektora.

Program i odobrena kreditna linija imaju sljedeće ciljeve: (1.) da kroz radnu praksu povećaju mogućnost zapošljavanja mladih i žena, te saradnjom s lokalnim univerzi-tetima i stručnim školama kroz usposta-vljanje novih ili poboljšanih stručnih pro-grama, promovišu stručnu radnu praksu i politiku jednakih mogućnosti zapošljava-nja; kao i da (2.) ojačaju povezanost s lokal-nim dobavljačima kroz saradnju svih va-žnih zainteresovanih strana, što je ključno za bolji razvoj lokalnih lanaca vrijednosti i dublju integraciju lokalnih poljoprivredni-ka u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

- Drago nam je što možemo da pružimo pri-jeko potreban kapital za održivi rast i dalj-

nji razvoj turističkog sektora u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Turizam je važan pokretač rasta u obje zemlje i očekujemo da će se kroz ovo ulaganje otvoriti nove prilike lokalnim pre-duzećima i stvoriti nova radna mjesta. Ovaj novi Program omogućiće EBRD-u da dose-gne do većeg broja klijenata, uključujući i one manje - rekao je predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti koji je potpisao ovu va-žnu transakciju tokom boravka u Zagrebu.

- Veliko nam je zadovoljstvo što smo po-stali prva banka partner unutar ovog EBRD-ovog programa te nas veseli što na-stavljamo i dodatno produbljujemo dugo-godišnju uspješnu saradnju između naše dvije institucije. Podrška turizmu jedna je od naših osnovnih strateških odrednica i vjerujemo da ćemo svojim klijentima kroz ovu kreditnu liniju omogućiti realizaciju mnogobrojnih uspješnih projekata u tom segmentu, što će doprinijeti njihovom dalj-njem jačanju i pozicioniranju na domaćem, ali i na međunarodnim tržištima", naglasio je ovom prigodom Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke Hrvatska.

Erste banka je treća banka po veličini u Hrvatskoj, koja posluje kroz mrežu od 128 poslovnica. Crnogorska banka u njenom vlasništvu, Erste Bank AD Podgorica, po-sluje kroz mrežu od 17 poslovnica. Erste banka je dugogodišnji partner EBRD-a, što uključuje kredite mikro i malim preduze-tnicima, kreditnu liniju u okviru Programa finansiranja održive energije za zapadni Balkan, (WeBSEFF), program EBRD-a Trade Facilitation kao i EBRD-ovu participaciju u izdanju kunskih obveznica banke.

EBRD je do sada u Hrvatskoj uložio više od 3,88 milijardi eura, kroz 213 projekata. Ak-tivnosti EBRD-a pokrivaju sve privredne oblasti, s naglaskom na infrastrukturu, korporativni, finansijski i energetski sek-tor. EBRD takođe aktivno učestvuje u stra-teškom dijalogu o razvoju tržišta kapitala i regulatornoj reformi.

46

Broj 1 Januar 2020.

Firme iz BiH zainteresovane za opremanje crnogorskih hotela

Poslovni forum sa Bosnom i Hercegovinom

Poslovni forum crnogorskih i bosanskohercegovačkih privre-dnika iz sektora drvoprerade i opremanja objekata održan je 29. januara 2020. godine u Podgorici.

Organizator skupa bila je Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, a uz podr-šku Evropske mreže preduzetništva.

Cilj susreta je bio unapređenje i razvoj privredne saradnje dvi-je zemlje, a poseban akcenat je stavljen na prezentacije ponude proizvoda i usluga kompanija iz Bosne i Hercegovine za potrebe opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na našem tržištu.

Uvodna obraćanja imali su predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i potpredsjednik Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić.

U radu skupa učestvovali su, pored privrednika, ambasador BiH Branimir Jukić i načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministar-stva poljoprivrede i ruralnog razvoja Goran Đalović.

Predsjednik Golubović je ukazao na dinamičan razvoj crnogorske ekonomije kome je velikim dijelom doprinio priliv stranih direk-tnih investicija iz više od 120 zemalja. Od 2006. godine Bosna i Her-cegovina je investirala u Crnu Goru 125,7 miliona eura, od čega če-tvrtinu - 33,3 miliona eura tokom devet mjeseci prethodne godine. Bosna i Hercegovina je na 19 mjestu, gledano po obimu investicija u Crnu Goru.

U periodu januar-novembar 2019. robna razmjena između dvije ze-mlje iznosila je 177,8 milona eura, što je 4,7% više u odnosu na isti period prethodne.

Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo 200.000 turista iz BiH, koji su ostvarili 1,16 miliona noćenja, pet odsto više nego u 2018.

- Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonom-skih aktivnosti. S tim u vezi, koristim priliku da pozovem vlade naših država da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plu-žine, sa graničnim prelazom – naglasio je Golubović.

Prema njegovim riječima, drvna industrija Crne Gore, jedna od najstarijih industrijskih grana sa tradicijom dužom od 130 godi-na, nije adekvatno razvijena. Aktivno je oko 150 preduzeća, koja zapošljavaju oko 2.000 radnika, a proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u strukturi izvoza. To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spolj-notrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pita-nju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva tri kvartala 2019. godine iznosila je 69 miliona eura, a vrijednost iz-vezenog svega 800 hiljada eura. U posmatranom periodu, iz Bosne i Hercegovine je uvezeno namještaja u vrijednosti od 4,5 miliona eura.

- Crna Gora u narednom periodu mora raditi na povećanju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji. Vjerujem da znanja i iskustva

47

Broj 1Januar 2019.

privredne saradnje, što mora biti prioritet u budućem periodu.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić kazao je da njihovo glavno tržište predstavlja Evrop-ska unija, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u ove zemlje.

- Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionira-ni na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvopre-rađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u Regionu – rekao je Egrlić.

Najbolju robnu razmjenu BiH ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, gdje ima blagi suficit, a značajan deficit je sa zemljama Regiona, Turskom i Rusijom.

Egrlić je izrazio očekivanje da će nova Vlada Kosova riješiti pita-nje taksi na proizvode iz Bosne i Hercegovine, što će doprinijeti da budu zastupljeniji na tom tržištu.

- Ovdje smo da približimo interes i ponudu naših kompanija i do-prinesemo boljoj saradnji poslovnih zajednica Bosne i Hercegovi-ne i Crne Gore – naveo je potpredsjednik Komore.

Prezentacije stanja u drvnim sektorima Crne Gore i BiH imali su sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i iz-davačke djelatnosti Goran Popović i savjetnica za izvoz u Vanjsko--trgovinskoj komori BiH Lejla Međedović.

Sekretar Popović je kazao da se u crnogorskoj drvnoj industriji naj-više preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama te pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja, a naj-veći dio investiranja u poslednjih nekoliko godina je u fabrike za proizvodnju peleta. U strukturi ukupnog izvoza drveta dominan-tno je bilo učešće rezane građe. Najznačajnija tržišta su Kosovo, Srbija i Albanija na koja se plasira više od polovine ukupnog izvo-za. Crna Gora ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa Kosovom, Albanijom i Italijom.

- Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove za-snivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa BH kompanijama treba da se ostvari kroz zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta – na-glasio je Popović.

Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH Lejla Međedović ka-zala je da njihovi drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske proizvodnje te da većinu njihove raznolike ponude čine različite vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevi-ma brojnih tržišta. Kroz ovu djelatnost posebno teže da afirmišu bosanskohercegovački dizajn što im omogućava ulazak u nove cjenovne kategorije i high-end segment tržišta.

- Drvni sektor učestvuje sa 12 odsto u ukupnom izvozu BiH. Čini ga 1.300 kompanija koje zapošljavaju 30.000 radnika. Tokom prvih devet mjeseci 2019. drvni sektor imao izvoz vrijedan 628,2 miliona eura, od čega 41,9 odsto iznosi udio namještaja. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 315,3 odsto – kazala je Međedović.

Uslijedila je prezentacija BH kompanija Nova Ambijenta, Ećo Com-pany, Sarajevo Business Consulting, HMM, SIN-CRO-ER, ELGRAD i Udruženja Drvni klaster Hercegovine.

Forum je završen bilateralnim sastancima privrednika dvije ze-mlje tokom kojih su razmotrene mogućnosti saradnje na konkre-tnim projektima.

bosanskih privrednika mogu značajno doprinijeti da ovaj veliki potencijal dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor – rekao je Golubović.

Naglasio je da preduzeća koja posluju u ovoj oblasti mogu ostvariti posebne pogodnosti i olakšice ukoliko svoje poslovanje zasnuju u crnogorskim biznis zonama.

Prostor za saradnju vidi i u sektoru turizma koji, kao generator krupnih investicija, nastavlja trend ekspanzije. U posljednje tri go-dine otvorena su 103 nova hotela u Crnoj Gori, dok je samo u 2019. otvoreno 49 sa preko 3.700 ležajeva, od kojih 85% kategorije četiri i pet zvjezdica. Trend izgradnje turističkih objekata nastavlja se i u ovoj godini.

- Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne atrak-tivnosti. Uvjeren sam da veliko znanje i iskustvo u projektovanju, dizajniranju i opremanju turističkih objekata možete prenijeti na crnogorske privrednike, te u međusobnoj saradnji valorizova-ti kroz konkretne projekte. Kao dobar primjer saradnje na ovom polju možemo navesti kompaniju Carine, čije hotele Delfin, Park i Kumbor su projektovali, odnosno opremili studio Zec i kompanija Lux Co iz Sarajeva – rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Izrazio je uvjerenje da će poslovni forum doprinijeti unapređenju postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih perspektiva

Upućen poziv vladama dvije države da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča-Plužine, sa graničnim prelazom.

48

Broj 1 Januar 2020.

"Trebjesin" pivski pečat prepoznatljiv u svijetu

Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare "Trebjesa"

Inovacije već godinama obilježavaju naše poslovanje. I u ovoj godini nastavićemo da inoviramo, razvijamo brendove i širimo naš pivski pečat. Gradićemo i dalje kvalitetne odnose sa kupci-

ma, dobavljačima i svim poslovnim partnerima. Potrudićemo se da i u 2020. godini budemo prvi izbor za potrošače i kupce kad je u pitanju kvalitet piva koje proizvodimo. Istinski uspješne kompa-nije su samo one koje svoje pozitivno poslovanje i dobre rezultate podijele sa zajednicom u kojoj posluju. Naša društvena odgovor-nost prvenstveno se ogleda u odnosu ka zaposlenima i njihovim porodicama, a zatim i ka zajednici, kaže u intervjuu Glasniku Sa-nja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare "Trebjesa".

Glasnik: Da li ste zadovoljni poslovnim i proizvodnim rezultatima Pivare"Trebjesa" u 2019. imajući u vidu činjenicu da je globalno tr-žište piva posljednjih godina bilo u padu? Budite ljubazni pa sa-opštite više detalja o poslovnim pokazateljima kompanije, kao i o broju zaposlenih i prosječnoj zaradi.

S. Ćalasan: Mogu reći da smo mi u "Trebjesi" generalno zadovoljni poslovnim i proizvodnim rezultatima, ali ćemo zvanične podatke imati do kraja prvog kvartala 2020. godine. Godinu za nama obilje-žilo je niz inovacija, kvalitetnih projekata i inicijativa. Napredovali

smo na dosta polja, ulažući u naše ljude i procese. U "Trebjesi"u ovom periodu godine radi 230 zaposlenih i taj broj raste tokom se-zone. Prosječna neto plata je značajno iznad prosječne neto zara-de u Crnoj Gori.

Glasnik: Prošle godine ste proširili asortiman novim Ejl pivom Nikšićko IPA. Ipak, nastavljate tradiciju proizvodnje brendova po kojima ste prepoznatljivi, što je očito, dobra formula za uspjeh. Vaš komentar.

S. Ćalasan: Prvi put u istoriji Pivare "Trebjesa" koja je prepoznata po lager pivima, proizveli smo jedno potpuno drugačije pivo, koje pripada porodici ejl piva. Ova piva zahtijevaju drugačiji način pro-izvodnje i sastojke – prave se sa drugačijim kvascem i to gornjeg vrenja i mnogo više hmelja, što im daje karakterističnu aromu, ali i drugačiju boju u odnosu na lager piva.

Ovo je bio zasigurno najveći iskorak u širenju našeg portfolija. Ci-jeli tim pivarskih stručnjaka je oko godinu i po radio na razvoju proizvoda, a zatim i kreativnog koncepta. Ali kad napravite proi-zvod koji, kao Nikšićko IPA, vrlo brzo osvoji ljubitelje ejl piva, onda znate da su svaki trud i uloženo vrijeme - vrijedjeli.

49

Broj 1Januar 2019.

Pozitivan uticaj u Crnoj Gori ostvaruju ne samo kroz dobro poslovanje, već i kroz održivu proizvodnju piva, promociju odgovorne konzumacije i doprinos zajednici.

Baš kao što ste i rekli u pitanju – čuvamo tradiciju, to je ono što nas odvaja od drugih, ali ne smijemo da zaboravimo ni dešavanja u pivarskoj industriji i promjene kod ljubitelja piva, nove genera-cije koje dolaze i traže nešto drugačije. Ponosna sam što je Pivara "Trebjesa" danas izbor svih generacija u jednom domu i odgovara na njihove različite potrebe, što samo govori da imamo viziju za budućnost kompanije i naših brendova i da ostajemo njihov prvi izbor.

Glasnik: Pivara od 2012. godine posluje u okviru američko-kanad-ske kompanije Molson Coors. Podsjetimo da je to peti vlasnik "Tre-bjese". Radite po standardima i poslovnoj kulturi ove respektabilne svjetske kompanije. Da li ste, shodno tome, već "uhodali" proizvo-dne i druge radne procese i koliko vam to pomaže u poslovanju?

S. Ćalasan: Pivara "Trebjesa" od 1997. godine u kontinuitetu pripa-da nekoj od velikih svjetskih pivarskih porodica. Od 2012. godine dio smo američko-kanadske grupacije Molson Coors, koja je jedna od najvećih svjetskih pivarskih kompanija, sa tradicijom koja da-tira još od 1774. godine.

Pripadnost velikim pivarskim grupacijama omogućila nam je da se proizvodni i radni procesi u našoj fabrici ni po čemu ne razli-

kuju od drugih pivara u okviru Molson Coorsa. Standardi kvaliteta, sirovine za proizvodnju i procedure rada primjenjuju se na isti na-čin u svakoj pivari koja je dio ove grupacije. To je jedna od najvećih koristi pripadnosti velikim pivarskim kompanijama, naravno uz dostupnostbrojnih svjetskih inovacija iz domena proizvodnje, sa-vremenih trendova pakovanja, nastupa na tržištu, brige o zaposle-nima i životnoj sredini.

"Trebjesa" ide u korak sa ciljevima Molson Coorsa koji se posta-vljaju globalno. Jedan od njih je i nastojanje da pivara konstantno ostvaruje pozitivan uticaj na poslovanje, zajednicu i okolinu, osta-vljajući svojevrsni pečat (tzv. beer print). Pozitivan uticaj u Crnoj Gori ostvarujemo ne samo kroz dobro poslovanje, već i kroz održi-vu proizvodnju piva, promociju odgovorne konzumacije i doprinos zajednici.

Glasnik: Molson Coors ima više od 90 brendova. Kako je, među njima, pozicionirano Nikšićko pivo? Pivara je distributer brojnih svjetskih brendova, pomenite neke od njih.

S. Ćalasan: Nikšićko Pivo je naše najprodavanije pivo i pivo broj jedan na crnogorskom tržištu. To je i jedno od najodlikovanijih regionalnih piva, zahvaljujući neupitnom kvalitetu koji je već 124

50

Broj 1 Januar 2020.

godine prva asocijacija kod ljubitelja piva kada pomenete Nikšićko pivo. Veoma je prepoznato i na regionalnim tržištima, posebno tr-žištu Srbije, gdje bilježimo konstantan rast prodaje.

Uz plasman na druga tržišta, naša Pivara na crnogorskom tržištu distribuira neka od najpoznatijih regionalnih i evropskih piva. Među njima su Jelen pivo iz Srbije, češki Staropramen, zatim bel-gijska piva Hoegaarden, Leffe, Stella Artois, njemački Beck"s, ho-landska Bavariu, meksička Coronu i dr.

Kroz sve ovo, doprinosimo mogućnosti izbora i dobroj ponudi na crnogorskom pivarskom tržištu, kako bi svi naši potrošači mogli da probaju neka od najboljih svjetskih piva i baš u svojoj zemlji mogli da uživaju u njihovoj konzumaciji.

Glasnik: Gdje prodajete Nikšićko pivo? Da li je prošle godine po-većan plasman piva na domaćem, odnosno inostranim tržištima?

S. Ćalasan: Pored domaćeg tržišta na kojem smo lideri, oko 30 od-sto godišnje prodaje ostvarujemo na izvoznim tržištima. Nikšićko Pivo bilježi rast prodaje na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Osim zemalja regiona, naše pivo zastupljeno je i u Njemačkoj, Švedskoj, Francu-skoj, Poljskoj, kao i Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Glasnik: Kakvi su planovi Pivare Trebjesa za 2020. godinu? Da li je i dalje fokus prevashodno na inovacijama i kvalitetu proizvoda? Hoćete li proširiti asortiman proizvoda?

S. Ćalasan: Pivska industrija je danas konkurentnija nego ikad ra-nije, tako da mi u kontinuitetu radimo na tome da oduševimo naše potrošače, prvenstveno tako što ćemo ispuniti i nerijetko nadma-šiti njihova očekivanja.

Inovacije već godinama obilježavaju naše poslovanje, tako da ćemo i u ovoj godini nastaviti da inoviramo, razvijamo brendove i širimo naš pivski pečat. Gradićemo i dalje kvalitetne odnose sa kupcima, dobavljačima i svim poslovnim partnerima. Potrudiće-mo se da i u 2020. godini budemo prvi izbor za potrošače i kupce kad je u pitanju kvalitet piva koje proizvodimo.

Naravno, i ove godine Pivara "Trebjesa" biće odgovorna prema za-jednici, pa ćemo pored naših društveno odgovornih projekata, kao i prethodnih godina podržati veliki broj različitih sportskih, kultur-nih i muzičkih događaja širom zemlje.

Glasnik: Kompanija je od privatizacije 1997. godine pa do sada, kroz kapitalne investicije, uložila preko 80 miliona eura u unapređenje poslovanja. Da li planirate nastavak ulaganja i ako je odgovor "da" - u koje sektore?

S. Ćalasan: Iz godine u godinu, "Trebjesa" opredjeljuje značajna sredstva za investicije, primarno s ciljem modernizacijeproizvo-dnih pogona, optimizacije i povećanja efikasnosti poslovanja, kao i u sve one procese koji su u skladu sa globalnim ciljevima kom-panije Molson Coors. To su racionalizacija potrošnje vode, ugljen dioksida i struje, smanjenje količine otpada koji završava na depo-nijama i povećanje reciklaže i sve su to ulaganja koja planiramo u 2020. ali i svim narednim godinama.

Sve fabrike Molson Coors grupacije obavezale su se da do 2025. unaprijede svoje procese tako da ne proizvode otpad koji bi završio na deponiji. Ponosna sam što mogu reći da je, zahvaljujući brojnim realizovanim investicijama, Pivara "Trebjesa" u ovom trenutku na dobrom putu da ovaj cilj ostvari.

U prethodnom periodu zaista smo značajno unaprijedili sve se-gmente poslovanja, ali bih kao jedan od najvažnijih investicionih projekata izdvojila izgradnju pogona za tretman otpadnih voda u krugu fabrike, čime smo najbolje pokazali našu posvećenost oču-vanju sredine u kojoj živimo i radimo.

Glasnik: Pivara ove godine obilježava 124 godina poslovanja. Dru-šteno je odgovorna kompanija koja kontinuirano učestvuje u reali-zaciji brojnih kulturnih, ekoloških, zdravstvenih, socijalnih sport-skih i drugih projekata. Saopštite više detalja o ovoj temi.

S. Ćalasan: Vjerujemo da su istinski uspješne kompanije samo one koje svoje pozitivno poslovanje i dobre rezultate podijele i sa zaje-dnicom u kojoj posluju. Naša društvena odgovornost prvenstveno se ogleda u odnosu ka zaposlenima i njihovim porodicama, a za-tim i prema zajednici, i to u oblastima bezbjednosti u saobraćaju, zaštite životne sredinei podrške kroz donacije.

Dvije najvažnije kampanje koje realizujemo su "Kad pijem ne vo-zim", koja za cilj ima promociju odgovornog konzumiranja alkoho-la i ekološka inicijativa "Rock and Recycle", koja poziva na odgo-voran odnos prema prirodi kroz sakupljanje, pravilno odlaganje i reciklažu otpada na najvećim muzičkim festivalima u zemlji, koji generišu velike količine otpada. Kad je ekologija u pitanju, istakla bih i naš konkurs za ekološke NVO, kroz koji smo do sada uložili 70 hiljada eura za prioritetne ekološke probleme, u saradnji sa iza-branim NVO.

U 2019. godini nastavili smo podršku zdravstvu, donacijama za do-move zdravlja. U saradnji sa Crvenim krstom Nikšić pomažemo rad klubova dobrovoljnih davalaca krvi, kao i one najugroženije u našoj zajednici. Svjesni da je ulaganje u znanje najvažnija investi-cija u društvo, koja se višestruko vrati, Pivara poslednjih 12 godina novčano nagrađuje najbolje studente specijalističkih studija smje-ra Zaštita životna sredina, sa Metalurško-tehnološkog fakulteta.

Glasnik: Trebjesa, veliku pažnju i novac poklanja bezbjednosti i zdravlju zaposlenih. Usvojili ste i novu politiku zaštite životne sre-dine, bezbjednosti i zdravlja na radu. Šta time želite postići?

S. Ćalasan: Kao dio velike svjetske pivarske porodice, ogromnu pažnju, energiju, resurse i novac poklanjamo bezbjednosti i zdra-vlju zaposlenih. U tu svrhu, imamo i slogan koji nas podsjeća na poštovanje svih procedura iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, a to je: "Bezbjednost na prvom mjestu". Propisi o zaštiti na radu grupe Molson Coors često su stroži od onih koji su zakonski obavezni u Crnoj Gori, jer kao internacionalna kompanija imamo obavezu da primjenjujemo i najzahtjevnije svjetske i evropske norme.

Novom politikom zaštite životne sredine, bezbjednosti i zdravlja na radu, koju primjenjujemo od oktobra 2017. godine, utvrđena su tri glavna cilja – preventivnim djelovanjem svođenje broja po-vreda na nulu, podizanje svijesti o bezbjednosti, kao i smanjenje uticaja na okolinu i sprečavanje zagađenja i umanjenje količine otpada koji odlažemo na deponiju.

U skladu sa zakonskom regulativom iz ove oblasti, u kompaniji se sprovode periodični pregledi i ispitivanja mašina, opreme, pro-storija, a takođe i radnici prolaze redovne zdravstvene preglede. Osim brige o zaposlenima, nastojimo da nizom aktivnosti održi-mo na najvišem nivou bezbjednost spoljnih izvođača i posjetilaca. Takođe, aktivni smo član Udruženja zaštite na radu Crne Gore, u kojem nastojimo da prenošenjem našeg iskustva pomognemo u podizanju svijesti o važnosti zdravlja i zaštite na radu.

51

Broj 1Januar 2020.

The beer seal of "Trebjesa" is recognized worldwide

Sanja Ćalasan, the Executive Director of Brewery "Trebjesa"

Innovation has been marking our bu-siness activity for years, so this year we will continue to innovate, develop

brands and extend our beer print. We will continue building high- quality relations with customers, suppliers and all business partners. In 2020, we will strive to be the first choice for consumers and customers, when it comes to the quality of the beer we produce. Truly successful companies are only those that share their good and posi-tive business results with the community in which they operate. Our social respon-sibility is primarily reflected in the attitude towards the employees and their families, and then towards the community, said Mrs. Sanja Ćalasan, the executive director of the Brewery "Trebjesa", in an interview for Gla-snik.

Glasnik: Are you satisfied with the busi-ness and production results of the Brewe-ry "Trebjesa" in 2019, given the fact that the global beer market has been declining in recent years? Could you please give us more details about the company"s finan-cial performance as well as the number of employees and the average salary?

S. Ćalasan: I can say that we at Trebjesa are generally satisfied with our business and production results, but we will have official data by the end of the first quarter of 2020. The year behind us was marked by a num-ber of innovations, high-quality projects and initiatives. We have progressed in a lot of areas, investing in our people and pro-cesses. There are 230 employees working in Trebjesa at this time of the year and this number is increasing during the season. The average net salary is significantly abo-ve the average net salary in Montenegro

Glasnik: Last year, you expanded the range of your products with the new Ale Nikšić"s IPA beer. However, you continue the tra-dition of producing brands that make you recognizable, which is obviously a good formula for success. What can you tell us

about that?

S. Ćalasan: For the first time in the history of Trebjesa Brewery, which is recognized for lager beers, we have produced a com-pletely different beer, which belongs to the Ale beer family. This kind of beer requires a different production method and ingredi-ents - they are made with different yeast, that of the upper fermentation and many more hops, which gives them a characteri-stic aroma, and also a different colour com-pared to lager beer.

This was certainly the biggest step forward in expanding our portfolio. The whole team of brewing experts worked on this product development for about a year and a half and then on the creative concept. But when you make a product which like Nikšić"s IPA, very quickly captivates Ale beer lovers, then you know that efforts and time inve-sted were worth it.

As you said in your question - we are kee-ping the tradition, which defers us from others, but we must not forget the trends in the brewing industry and the changes in beer lovers, the new generations are co-ming and looking for something different. I am proud that today Trebjesa Brewery is the choice of all generations in one home and it meets their different needs, which proves that we have a vision for the future of the company and our brands and that we remain their first choice.

Glasnik: Since 2012, the brewery has been operating within the US-Canadian com-pany Molson Coors. Let"s recall that this is the fifth owner of Trebjesa. You are working in align with standards and business cultu-re of this respectable worldwide company. Accordingly, have you already gotten the work of the production and other work pro-cesses to "move smoothly" and how much does it help you in your business?

S. Ćalasan: Since 1997, Trebjesa Brewery has been a continuous member of one of

the world"s largest brewing families. Since 2012, we have been part of the US-Canadi-an Molson Coors Group, which is one of the largest brewing companies in the world, with a tradition dating back to 1774.

Belonging to large brewery groups has al-lowed us to make the production and work processes at our factory no different from other breweries within Molson Coors. Qua-lity standards, raw materials for producti-on and working procedures are applied in the same way in every brewery that is part of this group. This is one of the biggest be-nefits of belonging to large beer companies, of course, with the availability of numerous world-class innovations in the field of pro-duction, contemporary packaging trends, market appearances, care for the employe-es and the environment.

"Trebjesa" goes hand in hand with Mol-son Coors" global goals. One of them is the endeavour for the brewery to constantly have a positive impact on the business, the community and the environment, leaving a kind of a beer print. We make our positi-ve impact in Montenegro not only through good business performance, but also thro-ugh sustainable beer production, responsi-ble consumption promotion and contribu-tion to the community.

Glasnik: Molson Coors has over 90 bran-ds. How is Nikšić"s beer positioned among them? The brewery is a distributor of nu-merous global brands, could you name some of them?

S. Ćalasan: Nikšić"s Beer is our best sel-ling beer and the number one beer on the Montenegrin market. It is also one of the most awarded regional beers, thanks to its unquestionable quality, which for 124 years has been the first association for the beer lovers when you mention Nikšić"s Beer. It is also well recognized in regional markets, especially the market of Serbia, where we are seeing a steady increase in sales.

52

Broj 1 Januar 2020.

In addition to placement to other markets, our Brewery distributes some of the most famous regional and European beers on the Montenegrin market. Among them are Je-len beer from Serbia, the Czech"s Staropra-men, then Belgian beers Hoegaarden, Leffe, Stella Artois, German Beck"s, the Dutch"s Bavaria, Mexican Corona and others.

Through all of this, we contribute to the choice and the good offer on the Monte-negrin beer market, so that all of our con-sumers can taste some of the world"s best beers and enjoy their consumption in their own country.

Glasnik: Where do you sell Nikšić"s beer? Was the placement of beer increased in the domestic and foreign markets last year?

S. Ćalasan: In addition to the domestic market in which we are leaders, we make around 30 percent of our annual sales in export markets. Nikšić"s beer is recording sales growth in the markets of Serbia, Bo-snia and Herzegovina, Albania, Kosovo, Croatia, Slovenia and Macedonia. In addi-tion to the countries in the region, our beer is also represented in Germany, Sweden, France, Poland, as well as Australia and the United States.

Glasnik: What are the plans of the Trebjesa Brewery for 2020? Is the focus still on inno-vation and product quality? Do you plan to expand your product range?

S. Ćalasan: The beer industry is more com-petitive today than ever before, so we are continuously working on to delight our consumers, primarily by meeting and often exceeding their expectations.

Innovation has been marking our business for years, so this year we will continue to innovate, develop brands and expand our beer print. We will continue to build high quality relations with customers, suppliers and all business partners. In 2020, we will strive to our customers and consumers to be the first choice, when it comes to the quality of the beer we produce.

Of course, Trebjesa Brewery will be respon-sible to the community this year as well, so in addition to our socially responsible pro-jects, as well as in the previous years, we will support a number of different sports, cultural and music events across the co-untry.

Glasnik: Since its privatization in 1997, the company has invested over € 80 million through capital investment in business

improvement. Do you plan to continue in-vesting and if so, to which sectors?

S. Ćalasan: From year to year, Trebjesa de-dicates significant funds for investments, primarily with the aim of modernizing the production facilities, optimizing and incre-asing business efficiency, as well as in all those processes that are in line with Mol-son Coors" global goals. These are the rati-onalization of water consumption, carbon dioxide and electricity, the reduction of the amount of waste that ends up in landfills and the increase in recycling, and these are all investments that we plan to make in 2020 and in all the years to come.

All Molson Coors Group factories have committed to improving their processes by 2025 so that they do not produce waste that would end up in landfill. I am proud to say that, thanks to numerous investments made, Trebjesa Brewery is well on track to achieve this goal at this moment.

In the previous period, we really signifi-cantly improved all segments of our bu-siness, but as one of the most important investment projects I would single out the construction of a wastewater treatment plant within factory, which best showed our commitment to preserving the enviro-nment in which we live and work.

Glasnik: The brewery marks 124 years in business this year. It is a socially responsi-ble company that continuously participa-tes in the realization of numerous cultural, environmental, health, social, sports and other projects. Could you please give us more details about that?

S. Ćalasan: We believe that truly successful companies are only those that share their positive business and good results with the community in which they operate. Our social responsibility is primarily reflected in our relation towards the employees and their families, and towards the community, in the areas of traffic safety, environmental protection and support through donations.

The two most important campaigns that we realize are "When Driving No Drinking", which aims to promote responsible alcohol consumption and the environmental ini-tiative "Rock and Recycle", which calls for a responsible attitude towards the nature through the collection, proper disposal and recycling of waste at major music festivals in the country, which generate large amo-unts of waste. When it comes to ecology, I would also like to point out our competi-

tion for the environmental NGOs, through which we have so far invested € 70,000 for priority environmental issues, in coopera-tion with selected NGOs.

In 2019, we continued to support health care through donations to health care cen-tres. In cooperation with the Nikšić"s Red Cross, we support the work of voluntary blood donor clubs as well as those most vulnerable in our community. Aware that investing in knowledge is the most im-portant investment in a society which is always returned, for the last 12 years the Brewery has financially rewarded the best students of specialist studies in Enviro-nmental protection from the Faculty of Metallurgy and Technology.

Glasnik: Brewery Trebjesa pays great at-tention and money to the safety and health of its employees. You have also adopted a new environmental, health and safety at work policy. What is it aimed at?

S. Ćalasan: As part of a large global brewing family, we pay enormous attention, energy, resources and money to the safety and he-alth of our employees. To this end, we also have a slogan that reminds us to follow all procedures in the field of health and safety at work: "Safety comes first". Safety at work regulations of the Molson Coors Group are often stricter than those legally required in Montenegro, given that as an international company we have an obligation to apply even the most demanding world and Euro-pean standards.

The new environmental, health and sa-fety at work policy, which we have been applying since October 2017, has set three main goals – by a preventive action redu-cing the number of injuries to zero, raising awareness about safety, reducing enviro-nmental impact and preventing pollution and reducing the quantity of waste we dis-pose of in landfill.

In accordance with legal regulations in this area, the company carries out peri-odic inspections and tests of machines, equipment, premises, and also workers un-dergo regular health checks. In addition to taking care of our employees, we strive to maintain the safety of external contractors and visitors at the highest level through a range of activities. We are also an active member of the Safety at Work Associati-on of Montenegro, in which we strive to help raise awareness of the importance of health and safety at work by sharing our experience.

53

Broj 1Januar 2020.

They make a positive impact in Montenegro not only through good business performance, but also through sustainable beer production, promoting responsible consumption and contributing to the community.

54

Broj 1 Januar 2020.

Hrvatska posvećenja nastavku proširenja EU

Ambasador Veselko Grubišić u Privrednoj komori

Proširenje zauzima veoma visoko mjesto u agendi predsjeda-vanja Hrvatske Evropskom unijom, ocijenjeno je na sastan-ku predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića

sa hrvatskim ambasadorom Veselkom Grubišićem, 28. januara 2020. godine.

- Jako se trudimo da postignemo konsenzus po ovom pitanju unu-tar Unije, da to bude svojevrsna kruna naših aktivnosti. Prošire-nje je za Hrvatsku veoma bitno, jer se odnosi na naše susjedstvo koje želimo da bude mirno, demokratsko i prosperitetno – kazao je Grubišić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska očekuje da će se pitanje proši-renja definisati prije Zagrebačkog foruma u maju, te da optimizam ulivaju izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja je izrazila posvećenost tom procesu.

Ambasador je ocijenio da bi dinamiziranje proširenja dalo novi za-mah državama u Regionu i intenziviranju reformi koje sprovode.

On je naglasio da će se Hrvatska boriti za više sredstava u kohezi-onoj politici, što je veoma važno i za buduće članice EU.

Predsjednik Golubović je ocijenio vrlo pozitivnim za našu zemlju i Region to što je predsjedavanje Evropskom unijom preuzela prijateljska država sa kojom Crna Gora razvija veoma kvalitetne političke i ekonomske odnose. On je naglasio pozitivne trendove privredne saradnje dvije zemlje koji se naročito ogledaju u rastu investicionih i tuirističkih pokazatelja.

Podsjetio je da je Privredna komora učestvovala u realizaciji uspješne manifestacije Dani Crne Gore u Zagrebu, te predložio da se slična, uz održavanje poslovnih bilateralnih ili multilateralnih skupova, organizuje uoči Zagrebačkog foruma.

Golubović je saopštio da je prethodna godina bila veoma uspješna

za crnogorsku ekonomiju. Projekcije su da je ostvareni rast u 2019. bio po stopi od oko četiri odsto, što je, navodi on, jedna od najviših u Evropi. Prethodnu godinu su obilježile i brojne aktivnosti Privre-dne komore. Predsjednik je naveo da privrednici pozdravljaju sve snažnije institucionalno partnerstvo Komore sa donosiocima od-luka na državnom i lokalnom nivou i njen uticaj na unapređenje regulatornog okvira, odnosno kreiranje povoljnog poslovnog am-bijenta.

Grubišić je kazao da se Crna Gora značajno razvija posljednjih go-dina, što se naročito može primijetiti na polju unapređenju infra-strukture. On je izrazio očekivanje da će naša država ubrzo dati odobrenje da se formira zajednička IAP kompanija za projekto-vanje, sa sjedištem u Dugopolju, koju bi činili Montenegrobonus, BH gas, Plinacro i Albgaz. Kompanija bi se bavila izradom studija i projekata koji bi doprinijeli obezbjeđenju novčanih sredstava za izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda.

Jedna od tema razgovora predsjednika Komore i hrvatskog amba-sadora bila je i čvršće povezivanje dvije države u oblasti nautičkog turizma. Hrvatska je, kaže Grubišić, prošle godine bila top nautička destinacija. Ova država raspolaže sa 100 hiljada vezova. Ambasa-dor je kazao da asocijacije marina Hrvatske i Crne Gore žele, uz podršku komora, ostvariti snažnu saradnju koja bi, između osta-log, rezultirala zajedničkim nastupom na trećim tržištima i sajmo-vima, aktivnostima na zaštiti mora i životne sredine, inicijativama za olakšan prelaz čarter plovila u Crnu Goru i Hrvatsku, projektima koji bi se finansirali iz EU fondova, i sličnim. Asocijacija Marina Crne Gore planira organizaciju Nautičkog Workshopa koji bi se od-ržao od 17. do 20. marta, rečeno je na sastanku.

U radu sastanka učestvovali su druga sekretarka u Ambasadi Iva Ivanić-Pavković i šef kabineta predsjednika Privredne komore Mi-ljan Šestović.

55

Broj 1Januar 2019.

CONNEXT dobra prilika za umrežavanje preduzeća

Prezentacija

Predstavništvo najveće italijanske poslovne asocijacije, Kon-findustrija Crna Gora, prezentovalo je 23. januara 2020. u Pri-vrednoj komori Crne Gore manifestaciju CONNEXT.

Nakon pozdravnog govora Marka Boškovića, direktora Konfindu-strije Crne Gore, predstavnica centrale ove organizacije iz Rima Letizia Pizzi prezentovala je manifestaciju i benefite za kompanije učesnice na ovakvom događaju.

Riječ je o festivalu koji će se po drugi put održati 27. i 28. februara 2020. godine u Milanu. CONNEXT je događaj digitalnog i realnog umrežavanja, te predstavljanja kompanija, baziran na ključnim nosiocima rasta i razvoja lokalne i međunarodne privrede. On kompanijama nudi veliku mogućnost B2B sastanaka i predstavlja-nje inovativnih projekata.

Kao nosioci razvoja prepoznate su četiri tematske cjeline: pame-tna fabrika, gradovi budućnosti,održiva planeta i ljudi u centru na-pretka.

Učesnici će moći da međusobno komuniciraju i stvore jedinstve-

Riječ je o festivalu koji će se po drugi put održati 27. i 28. februara 2020. godine u Milanu.

ne sinergije zasnovane na zajedničkom rastu i umrežavanju. Za strane delegacije predviđeno je besplatno učešće, osim ukoliko se kompanije same ne odluče za neki od sponzorskih paketa kako bi povećale sopstvenu vidljivost. Svakoj kompaniji biće dodijeljen prostor za B2B sastanke sa italijanskim kompanijama, pristup izlagačkom prostoru, kao i seminarima i radionicama.

Predstavljena je digitalna platofrma Marketplace koja omogućava kompanijama da kreiraju prezentaciju sopstvenih aktivnosti i na taj način se pojaviti u katalogu učesnika. Preko platforme kom-panije mogu zatražiti i prihvatiti B2B sastanke, te se prijaviti za prateće sadržaje u okviru manifestacije.

Prvi Connext je okupio više od 7000 učesnika i 450 direktnih izla-gača, organizovano je 2500 B2B sastanaka.

Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić ocijenio da CONNEXT pruža veoma dobre mogućnosti povezivanja crnogorskih sa italijanskim i svjetskim privrednicima, te predložio da ova poslovna asocijaci-ja i Konfindustrija Crne Gore budu logistička podrška svim našim kompanijama koje žele da učestvuju na ovom festivalu.

56

Broj 1 Januar 2020.

Miodrag Kostić namjerava da širi poslovanje u Italiji

Internacionalizacija biznisa

Srpski preduzetnik, vlasnik luksuznih hotela Kempinski u Savudriji i Portorožu, Miodrag Kostić razmišlja da kupi luku u Trstu, između dokova II i III, hangare 6 i 9, kao i terminal

Adria, prenosi italijanski časopis Il Pičolo.

Po pisanju časopisa, Miodrag Kostić je jedan od najbogatijih ljudi u bivšoj Juglosaviji i najveći preduzetnik u Srbiji, prenosi Beta.

Njegova imperijia s oznakom MK Group i sjedištem u Beogradu, proteže se od prehrambene industrije, gdje je sve počelo sa šeće-rom, a nastavilo se pridruživanjem Carnexa, pa sve do turističko--ugostiteljskog sektora, gdje je vlasnik brojnih luksuznih objekata na jadranskoj obali, od Slovenije do Crne Gore.

Vrijedi izdvojiti luksuzne objekte u kojima se nalaze hoteli Kem-pinski u Savudriji i Portorožu. Pored svega navedenog, Kostić je odlučio da proširi svoje poslovno carstvo u smještajnom sektoru na sjevernu obalu Jadranskog mora i uloži 110 miliona eura, teže-ći jačanju elitnog turizma s hotelom Kempinski i golf terenima u Savudriji.

Međutim, spreman je da u značajnoj mjeri poveća investiciju ako uspije da u Starom pristaništu u Trstu dobije hangare 6 i 9, vodenu površinu ispod ova dva skladišta razgraničenu dokovima II i III, cio dok II (koji je trenutno ustupljen na korištćenje vatrogasnoj službi), kao i cio Adria terminal. Uz to, iako se to ne vidi iz izjave o zainte-resovanosti budući da spada u nadležnost organa vlasti, zahtjeva se i spoljna susjedna brana.

Kako navodi italijanski list, dva su cilja: zaštitno prestrukturira-nje namijenjeno rezidencijalnoj upotrebi, kao i realizacija marine "opremljene da primi plovila za zabavu, od onih srednje veličine do velikih jahti". Adria terminal bi u tom slučaju postao uslužni prostor (parking, ...) na raspolaganju okolnog područja.

Kostić je mislio da ozvaniči svoje planove putem izjave o zainte-resovanosti, unijete u zapisnik Opštine grada Trsta još 2. jula 2018. godine: njegova "kandidatura" nikada nije bila iznijeta u javnost, ali, sada, budući da je konačno u toku osnivanje javnog konzorciju-ma koje ima zaduženje da stavi na prodaju oko četrdeset skladišta, namjera preduzetnika poreklom iz Vojvodine izlazi na vidjelo.

Kostić je već imao prilike da se susretne s gradonačelnikom Dipja-com, kojem je preporučio da ne insistira na preobražaju Adrija Ter-minala u pristanište kruzera, nakon što 15. februara 2022. godine istekne aktuelni ugovor o koncesiji GMT-u (Genoa Metal terminal). Razlog je jednostavan: ako se ostvari zacrtani cilj o marini između dokova II i III, pogled na hiljade turista koji su izmiljeli sa kruzera na samo nekoliko desetina metara udaljenosti, opremljenih ran-čevima i flašicama s vodom, ne bi svakako bio u skladu sa slikom elegentanog pristaništa za deluks plovila.

U izjavi zainteresovanosti MK ne iznosi finansijska predviđanja. U ovoj fazi nema smisla navoditi cifre, s obzirom da će konzorcijum, za vrijeme tendera, odrediti osnovnu cijenu dobara koje treba do-dijeliti u Starom pristaništu, a koji se kreću od kulturno-izlagačke djelatnosti do citadele Greensisam. Baš one koja se dopada Ko-stiću, navodi list.

Primjetni su ambiciozni planovi Kostića za elitni turizam u Italiji, a i on sam je više puta istakao opredjeljenost ka privlačenju najbo-gatijih gostiju regiona.

Očigledno je da je Kostić, koji uspješno posluje u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori, itekako poželjan investitor u Italiji. Pored investicija u regionu, kompanija je prošle godine najavila i nove investicije u hotel Grand na Kopaniku, kako bi dodatno podigla standard usluga, piše list.

Primjetni su ambiciozni planovi Kostića za elitni turizam u Italiji, a i on sam je više puta istakao opredjeljenost ka privlačenju najbogatijih gostiju regiona.

57

Broj 1Januar 2019.

Kako do prosječne plate od 900 eura 2025. godine

Ocjena eksperata nakon najave iz vrha Srbije

Koordinator istraživačkog programa publikacije Makroeko-nomske analize i trendovi (MAT) Stojan Stamenković rekao je da je, pod određenim uslovima, moguće dostići prosječ-

nu platu u iznosu 900 eura 2025. godine, a da bi bilo dobro da su predlagači programa "Srbija 2025" ponudili model kojim bi se to postiglo.

On je na konferenciji za novinare MAT-a rekao da ako se za obra-čun uzme prosječna plata od 500 eura, koja nije dostignuta u pro-šloj godini, jer će na kraju decembra biti oko 495 eura, ali će na tom nivou biti u januaru ove godine, to znači da će plata u 2025. godini od 900 eura, koju je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, biti za 80 odsto viša.

Vučić je nedavno predstavio program "Srbija 2025" koji predviđa da će vrijednost investicija do te godine iznositi 14 milijardi eura, da će prosječne plate biti 900 eura, a penzije 430 do 440 eura.

"Pod pretpostavkom da bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji raste četiri odsto godišnje, za šest godina, jer u obračun ulazi i 2020. go-dina, biće veći za 26,5 odsto. Međutim vrijednost zarada u eurima upoređuje se sa vrijednošću BDP u eurima i ukoliko bi inflacija bila tri odsto godišnje, to bi značilo rast BDP-a od 7,1 odsto godišnje", rekao je Stamenković, prenosi Beta.

Dodao je da bi pod tim uslovima vrijednost BDP u 2025. godini bila za 51 odsto veća od vrijednosti u 2019. godini, a da bi se ta razlika između rasta plata za 80 odsto i rasta BDP od 51 odsto prevazišla postoji nekoliko načina koji se mogu i kombinovati.

Stamenković je rekao da je jedan od načina da se smanji udio in-vesticija u BDP, drugi popunjavanje te razlike povećanjem uvoza i deficita spoljnotrgovinske razmjene, a treći način je povećanje udjela neto zarada u bruto zaradama.

Porezi i doprinosi u bruto zaradama sada iznose 38,2 odsto i neophodno bi bilo da se smanje na 15,9 odsto da bi porast bruto zarada bio jednak porastu vrednosti BDP, navodi Stojan Stamenković

"Porezi i doprinosi u bruto zaradama sada iznose 38,2 odsto i ne-ophodno bi bilo da se smanje na 15,9 odsto da bi porast bruto zara-da bio jednak porastu vrijednosti BDP", rekao je Stamenković.

Istakao je da je četvrti način za dostizanje zarada od 900 eura da prosječni realni rast BDP godišnje iznosi sedam odsto i uz rast in-flacije od tri odsto to bi nominalno godišnje iznosilo 10,2 odsto ili nešto preko 79 odsto do 2025. godine.

Urednik MAT-a Ivan Nikolić rekao je da je "sličan slučaj viđen u Rumuniji".

"U Rumuniji će prosječna neto plata u 2019. godini biti 641,4 evra, a 2013. godine bila je 357 evra, što je u šestogodišnjem periodu po-većanje od oko 79 odsto, a u istom periodu rumunski BDP u te-kućim cijenama povećan je nominalno za 50,6 odsto, uz prosječan međugodišnji realni rast BDP-a od 4,4 odsto", rekao je Nikolić.

Prosječne neto plate u Rumuniji su, prema njegovim riječima, rasle svake godine oko dva do tri procentna poena brže od nominalnog rasta BDP-a, s tim što se ta razlika u prošloj godini dodatno poveća-la jer su plate rasle dvostruko brže po stopi od 12,9 odsto, a BDP po stopi od 6,3 odsto.

To povećanje plata, kako je rekao, samo je blago pokvarilo ravno-težu makroekonomskih pokazatelja jer su od 2016. do 2018. godine bruto fiksne investicije u BDP-u redukovane sa 22,9 na 21 odsto, izvoz je stagnirao na nivou 41,5 odsto, a blago je povećan uvoz sa 42,1 na 44,6 odsto.

"Ne mogu reći da je zbog toga značajnije povećan javni dug i fiskal-ni deficit", rekao je Nikolić.

58

Broj 1 Januar 2020.

Svijetvijesti

Razvijati saradnju sa Ganom i Jermenijom

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 28. januara 2020. sa novoimenovanom ambasadorkom Gane sa sjedištem u Rimu Eudorom Hilde Kuarteje Koranteng i počasnim konzulom Republike Jermenije u Crnoj Gori dr Hra-čijem Musajelanaem o razvoju privredne saradnje Crne Gore sa ovim zemljama.

Saveljć je gostima prezentovao ekonomski i investicioni ambijent u Crnoj Gori i ak-tivnosti Privredne komore. Kako je saop-štio, crnogorska komora veoma uspiješno sarađuje sa partnerskim asocijacijama u inostranstvu i zajednički realizuju brojne skupove u cilju neposrednog povezivanja privrednika. Predložio je da se privredne komore Jermenije i Gane obrate crnogor-skim kolegama u cilju uspostavljanja kon-takata i formalizacije odnosa.

Počasni konzul Republike Jermenije u Cr-noj Gori dr Hrači Musajelan je saopštio da privredna delegacija ove zemlje planira da posjeti Crnu Goru u julu ove godine, po uspostavljanju čarter linije između dvije zemlje. Imajući u vidu činjenicu da se IT u ovoj zemlji ubrzano razvija, značajan dio poslovne delegacije, kako očekuje, biće iz ovog sektora. Takođe, jermenski biznisme-ni iskazuju interesovanje za crnogorske turističke potencijale, kao i sektor nekre-tnina.

Ambasadorka Gane Eudora Hilde Kuarteje Koranteng je prezentovala ekonomski po-tencijal svoje zemlje koji karakteriše sta-bilan politički i investicioni ambijent, te visoka stopa rasta BDP-a. Kako je saopštila, Gana ima komorski sistem sličan crnogor-skom, pa je inicirala uspostavljanje sara-dnje poslovnih asocijacija.

Šta čeka rusku ekonomiju?

Promjena ruske vlade stvara određenu ne-izvjesnost u ekonomskoj politici zemlje.

Ipak, novi kabinet će nastaviti opšti smjer politike prethodne vlade, navodi se u ko-mentaru rejting agencije Mudiz.

"Nagla promjena stvara određenu neizvje-snost u ekonomskoj politici. Ipak, izjave predsjednika i novog premijera sugerišu da će vlada nastaviti politiku prethodne s ciljem poboljšanja ekonomskog rasta i so-cijalnih pokazatelja, uz održavanje široke makroekonomske stabilnosti", navodi se u dokumentu.

Analitičari očekuju da će prioritetna podru-čja rada protekle vlade ostati, posebno na implementaciji 13 nacionalnih projekata predstavljenih 2018. godine. Agencija ne predviđa slabljenje finansijskog položaja Rusije jer zemlja ima dovoljno sredstava za finansiranje svojih troškova, prenosi Index.

Mudiz takođe primećuje nizak nivo držav-nog duga Ruske Federacije u poređenju s drugim zemljama.

Ta agencijaje zadržala prognozu rasta ru-skog BDP-a u 2020. godini od 1,5 odsto.

Brazil: Rekordna proizvodnja nafte

Brazil je proizveo više od jedne milijade barela nafte prošle godine, čime je oborio rekord u proizvodnji.

Dnevni prosek proizvodnje u ovoj zemlji iznosio je 3,1 miliona barela, što je u odno-su na 2018. godinu za 7,78 odsto više, javlja Raša tudej.

Više od polovine ukupne proizvodnje naf-te, zabilježene u 2019. godini, došlo je iz plodne obalske zone Brazila. Doprinos ove zone iznosio je 633,98 miliona barela, što je godišnje poboljšanje za 21,56 odsto, prenosi Klix.

Dnevna proizvodnja sirove nafte u Brazilu nadmašila je tri miliona barela prvi put ika-da u novembru 2019. godine, objavio je ANP prošlog meseca.

Povećanje proizvodnje nafte u Brazilu nastupilo je zahvaljujući osam novih plu-tajućih pogona za proizvodnju, skladištenje

i istovar.

Obalska zona postala je središte pozornosti brazilske naftne industrije. Na tom podru-čju moglo bi se da se smjesti do 15 milijar-di barela neiskorišćene sirove nafte, što bi udvostručilo ukupne rezerve Brazila na 30 milijardi barela i učinilo ga petim najvećim svjetskim proizvođačem nafte.

GDPR: Evropske kompanije kažnjene sa 114 miliona eura

Za kršenje Opšte uredbe o zaštiti podataka do sada su naplaćene brojne kazne u ze-mljama Evropske unije, piše SEEbiz.

Iako nam se danas nekako čini da je svoje-vremena velika halabuka oko GDPR-a bila pretjerana, činjenica stoji da je većina firmi i organizacija usaglasila svoje načine kori-šćenja privatnih podataka s Uredbom EU-a, a oni koji to nisu učinili na zadovoljavajući način kažnjeni su pozamašnim iznosima.

Prema izvještaju koji donosi pravna firma DLA Piper, kompanije u Evropi su zbog kr-šenja GDPR-a do sada kažnjene s ukupno 114 miliona eura, a zabilježeno je 160.000 slučajeva nezakonitog korišćenja podata-ka.

Najviše slučajeva curenja privatnih po-dataka zabilježeno je u Nizozemskoj, Nje-mačkoj i Velikoj Britaniji, a najveću poje-dinačnu kaznu od 50 miliona eura je platio francuski Google zbog netransparentnosti poslovanja.

U ovaj izvještaj nije unesena statistika bri-tanske agencije ICO, prema kojoj bi firme u Ujedinjenom kraljevstvu trebalo da plate kaznu od 329 miliona eura, obzirom da niti jedna tamošnja presuda još nije postala pravosnažna.

Austrija ne podržava novi porez EU

Novi ministar finansija Austrije Gernot Bluemel odbacio je planove njemačkog ko-lege Olafa Scholza za uvođenje poreza na finansijske transakcije u Evropskoj uniji i napustio grupu predstavnika deset zemalja koja je radila na tom porezu.

"Ideja poreza na finansijske transakcije

59

Broj 1Januar 2019.

nastala je nakon finansijske i ekonomske krize, kada se željelo oporezovati neogod-vorno i visokospekulativno ponašanje", ob-jasnio je Bluemel, prenosi Tanjug.

Kazao je da se radilo u osnovi o tome da se kazne ulagači koji spekuliraju na padajući kurs i zaduženja država, kako bi se neetič-ko špekulisanje učinilo neatraktivnim i po-držalo realno gospodarstvo.

Aktuelni prijedlog, dodaje, preokrenuo je temeljnu ideju u njegovu suprotnost.

"Time bi kaznili realnu ekonomije i male ulagače, a indirektno nagradili špekulante", smatra Bluemel.

Uz to, kako kaže, planovi ne obuhvataju 99 posto svih financijskih poslova.

Grupu deset zemalja, pored Njemačke i Austrije, čine još Belgija, Francuska, Grčka, Italija, Portugal, Slovačka, Slovenija i Špa-nija.

Ukoliko bi, pored Austrije, još jedna zemlja istupila iz ove grupe, uvođenje poreza na nivou EU bi potpuno propalo, jer je potrebna podrška najmanje devet zemalja.

I Danska želi četvorodnevnu radnu nedjelju

Nakon što je finska premijerka Sanna Ma-rin nedavno izjavila da planira skratiti ra-dno vrijeme na četiri dana sedmično i šest sati dnevno, i Danci su pokrenuli raspravu o skraćivanju radnog vremena, odnosno o uvođenju četverodnevne radne sedmice, prenosi Hina.

Prema zvaničnoj anketi Agencije za stati-stiku, svaka sedma osoba koji radi u Dan-skoj željela bi raditi manje sati u sedmici.

Rezultati ankete su pokazali da 16 posto za-poslenih osoba u toj zemlji podržava ideju o skraćivanju radnog vremena.

Radna sedmica u Danskoj traje 37,5 sati, što je manje od većine evropskih zemalja.

Osobe u dobi za zasnivanje porodice te oni

s univerzitetskim obrazovanjem spadaju u grupu koja je posebno izrazila želju za sma-njenjem radnog vremena.

"Ljudi žele manje raditi nakon što napune 35 godina, što je dob u kojoj mnogi osnivaju porodice ili već imaju malu djecu", rekao je Martin Faris Sawaed Nielsen iz Agencije za statistiku Danske.

Dodao je kako je značajan broj osoba u sta-rosnim kategorijama između 45 i 54 godina te 55 i 64 godina koje takođe podržavaju ideju o skraćivanju radnog vremena.

Sedam posto onih koji su bili uključeni u studiju izjavilo je da bi željelo raditi više sati nego što to trenutno rade.

Kina prošle godine zabilježila najmanji ekonomski rast od 1990.

Kina je u prošloj godini zabilježila najmanji ekonomski rast u više decenija, posle izbi-janja trgovinskog rata Pekinga i Vašingto-na, ali analitičari predviđaju da bi potpisani privremeni trgovinski sporazum dvije sile mogao da doprinese oživljavanju kineske privredne akivnosti.

Druga po veličini ekonomija u svijetu ima-la je prošle godine rast od 6,1 odsto, dok je njen rast od 6,6 odsto u 2018. već bio naj-manji od 1990. godine, pokazuju danas ob-javljeni podaci kineske vlade, prenosi Beta.

Očekuje se da će doći do jačanja kineske privredne aktivnosti pošto su Kina i SAD potpisale privremeni trgovinski sporazum koji je označio primirje u skupom ratu dvije sile zbog tehnoloških ambicija i trgovin-skog suficita Pekinga.

Administracija predsednika SAD Donal-da Trampa pristala je da otkaže planirano podizanje carina na dodatnu kinesku robu, dok je Peking obećao da će kupovati više američkih proizvoda, prije svega poljopri-vrednih, iako su obije zemlje zadržale ka-znene carine.

Vrijednost Applea uskoro dostiže 2.000 milijardi dolara

Najveća američka kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, Apple, ima potencijal da do kraja 2021. godine dostigne vrijednost od 2.000 milijardi dolara, procjenjuje Wedbu-sh, kompanija za finansijske usluge i inve-sticije, piše CNBC.

"Smatramo da Apple ima potencijal da prvi dostigne tržišnu vrijednost od 2.000 mili-

jardi dolara, imajući u vidu potencijal ra-zvoja 5G mreže koji će dati "vjetar u leđa" kompaniji i njenim servisima u narednim godinama", naveo je Dan Ives, Wedbushov analitičar za tehnologije u jednoj bilješci objavljenoj na Njujorškoj berzi, prenosi Ta-njug.

Ives je jedan od najvećih trgovaca (špeku-lanata) Appleovim akcijama na Wallstre-etu, čija je 12-mjesečna prognoza cijene Appleovih dionica 350 dolara po akciji.

On je dodao da će, prema njegovom opaža-nju, akcije Applea do kraja godine dostići 400 dolara, što je rast od više od 30 posto u odnosu na nivo od 316,96 dolara na kom su zaključene u ponedjeljak.

Akcije Applea su od početka 2020. godine porasle za osam posto, nakon što su prošle godine zabilježile rast od 86 posto, čime je tržišna kapitalizacija kompanije dostigla rekordnih 1.389 milijardi dolara.

Minimalna plata u Luksemburgu povećana na 2.140 eura

Zakonska minimalna plata u Luksemburgu povećana je 1. januara i sada prelazi 2.100 eura mjesečno.

I prije ovog povećanja, Luksemburg je bio država sa najvišom minimalnom platom u EU.

Paralelno sa lansiranjem indeksa 1. janu-ara, u Luksemburgu je zabilježen i porast brojnih socijalnih prihoda. Minimalna plata za odraslu osobu bez kvalifikacija po-većana je sa 2,089,75 na 2.141,99 eura.

Minimalna plata za kvalifikovane radnike je 2.570,39 eura, što je povećanje od 62,69 eura u odnosu na prethodni period.

Povećane su i zarade za mlade: za učenike od 15-17 godina minimalna plata je 1,606.50 eura (povećanje od 39,19 eura), za učenike od 17 do 18 godina: 1.713,60 eura (41,80 eura više nego do sada).

Minimalna penzija takođe je povećana na 1.892,77 eura mjesečno.

60

Broj 1 Januar 2020.

Perspektiva rasta MSP 2019-2020

Nova Anketa Evropske mreže preduzetništva

Rezultati nedavno objavljene Anke-te Evropske mreže preduzetništva (EEN mreže) za 2019. godinu poka-

zuju optimizam u dijelu kratkoročne pro-gnoze rasta malih i srednjih preduzeća (MSP) u EU sa ambicijom internacionali-zacije poslovanja.

Optimistične projekcije o ostvarenom pri-hodu, udjelu na tržištu i otvaranju novih radnih mjesta tokom 2020. su na neznatno nižem nivou nego 2018. godine. Ove godi-ne, kao zemlja sa najoptimističnijim pro-jekcijama za narednih 12 mjeseci u sve tri kategorije rasta bila je Estonija dok Grčka, Švedska i Rumunija su postigle rezultate znatno iznad prosjeka.

Evropska komisija u novom sastavu, to-kom 2020. godine, usvojiće posebnu stra-tegiju kako bi se napredak MSP osigurao smanjenjem birokratskih troškova i una-pređenjem pristupa tržištu uz pomoć svih raspoloživih alata za snažnu podršku.

Prema rezultatima ankete, razlozi za una-pređenje poslovanja malih i srednjih pre-duzeća su:

1. Dobre šanse za povećanje prometa

Pedeset devet odsto međunarodno prisu-tnih MSP očekuje povećanje prihoda u na-rednih 12 mjeseci. Iako su estonska mala i srednja preduzeća (87%) bila najsigurnija u dijelu povećanja, u Hrvatskoj i Luksembur-gu (41%) firme su imale najniža očekivanja.

2. Stabilne prilike za otvaranje novih ra-dnih mesta

Trideset procenata MSP koja žele da razvi-ju posao van svojih granica, očekuju otva-ranje radnih mjesta tokom 2020.godine. Estonska mala i srednja preduzeća (57%) imala su najveća očekivanja, dok je u Slo-vačkoj (6%) optimizam najniži.

3. Suzdržani optimizam u pogledu tržišnog udjela

Četrdeset devet odsto MSP sa internacio-nalnim ambicijama očekuju povećanje tr-žišnog udjela. Najoptimističnije su firme iz Estonije (74%) dok su u Belgiji i Francuskoj (35%) oprezniji u pogledu svojih kratkoroč-nih perspektiva rasta.

4. Manji troškovi međunarodne ekspanzije

Osamdeset jedan odsto MSP ističe ušte-du korišćenjem usluga EEN mreže prili-kom ulaska na nova tržišta. Ovaj podatak najbolje ilustruje korist za mala i srednja preduzeća koja međunarodnu ekspanziju često doživljavaju skupo, a najčešće zbog nedostatka adekvatnog kadra obučenog za razvijanje izvoznih strategija, koji poznaje specifičnosti domaćih proizvoda i pravila za njihov plasman.

5. Zadovoljni klijenti

Osamdeset osam procenata klijenata izra-zilo je zadovoljstvo uslugama EEN mreže, ističući visok nivo kvaliteta u pružanju saveta i podrške širom sveta. 92% klijenata je potvrdilo da će usluge Mreže preporučiti drugim preduzećima.

EEN

Evropska mreža preduzetništva (EEN) predstavlja najveću mrežu podrške MSP koja je osnovana sa misijom da preduzeći-ma obezbijedi lakše i brže pronalaženje inostranih partnera za saradnju. Usluge koje mreža pruža prvenstveno su nami-jenjene MSP ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima i univerzitetima širom Evrope.

Evropska mreža preduzetništva, čiji je Ko-mora član, pruža podršku preduzećima u procesu ostvarivanja poslovne saradnje sa partnerima iz drugih zemalja. Podr-ška koju pružamo je besplatno, a podra-zumijeva kreiranje profila sa relevantnim informacijama o ponuđenoj ili traženoj poslovnoj saradnji, karakteristikama po-tencijalnih partnera i dr. Mogući vidovi poslovne saradnje su koji se nude/traže su: posredovanje, zastupanje, distribucija, zajedničko ulaganje, franšiza, proizvodnja ili pružanje usluga, investicija i akvizicija.

Nakon pripreme profila, članovi mreže pre-tražuju bazu ponude i tražnje poslovne sa-radnje i promovišu profile internim kana-lima mreže. Zainteresovanim privrednim subjektima nudimo mogućnost redovnog dobijanja informacija upućivanjem istih na email adresu.

Za ulazak u bazu i dobijanje informacija o ponudi i tražnji poslovne saradnje, potreb-no je ostvariti kontakt sa lokalnim pred-stavnicima Mreže u Privrednoj komori kao i popuniti obrazac za saradnju

Kontakt osobe:

Jelena Adžićtelefon: 020 230 545; e-mail: jadzic@pkcg.org

Ana Filipovićtelefon: 020 230 445; e-mail: afilipovic@pkcg.org

61

Broj 1Januar 2019.

Poslovni susreti na Mostarskom sajmu

INTERA Tehnološki park Mostar u saradnji sa partnerima iz Projekta Mreža evropskih preduzetnika (EEN), među kojima je Privredna komora Crne Gore u svojstvu koorganizatora organizuje međunarodne poslovne susrete prvog dana Mostarskog sajma 31.marta 2020 s početkom u 14 sati u dvorani br. 3, Paviljon 1.

Međunarodni poslovni susreti Mostar 2020 dobra su prilika za preduzeća da pronađu dobavljače, kupce, partnere i uspostave nove poslovne kontakte koji će otvoriti nove horizonte saradnje u prekograničnoj suradnji s Bosnom i Hercegovinom i regijom Zapadnog Balkana.

Rokovi za prijvu na sajt su:

• do 30. 03. 2020. - Online registracija (uz postavljanje profila za saradnju)

• od 23. 03. do 30. 03. 2020. - odabir profila i rezervacija sastanaka

• 31. 03. 2020. - Međunarodni B2B susreti Mostar 2020

Inače, Mostarski sajam je afirmisan kao najveća i najznačajnija manifestacija iz oblasti privrede u Bosni i Hercegovini. Ove godine se održava na 30.000 m² sajamskog izložbenog prostora, na kojem se očekuje da će biti više od 800 izlagača – preduzetnika iz zemalja regiona. Zemlja partner Sajma je Mađarska.

62

Broj 1 Januar 2020.

Počeo BLUEWBC projekat

Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi

Erasmus + develoPPP

Sastanak partnerskih organizacija - Univerziteta Crne Gore, Privredne komore i Inovaciono preduzetničkog centra Teh-nopolis - koje učestvuju u realizaciji međunarodnog projekta

Održivi razvoj plave ekonomije kroz visoko obrazovanje i inovacije na Zapadnom Balkanu (BLUEWBC), održan je 17. januara 2020. go-dine. Ovaj projekat se finansira u okviru Erasmus + programa – Iz-gradnja kapaciteta u visokom obrazovanju KA2/2019.

Članovi projektnog tima napravili su plan realizacije aktivnosti u susret prvom pretprojektnom sastanku u Olesundu (Norveška), u februaru 2020. godine, na Norveškom Univerzitetu nauke i tehno-logije (NTNU) koji je i koordinator Projekta. Takođe, bilo je riječi o kolaborativnoj platformi i aktivnostima koje su predviđene za im-plementaciju u narednom periodu.

Projekat je zvanično počeo 15. januara 2020. godine i trajaće tri go-dine.

Specifični ciljevi projekta su povećanje kompetentnosti i sposob-nosti institucija visokog obrazovanja u oblasti inovacija koje su usmjerene na koncept plave ekonomije u Crnoj Gori i Albaniji, kao i obezbjeđivanje kompetentnih ljudskih resursa za inovacije u oblasti plave ekonomije i srodnih područja. S tim u vezi važno je uspostaviti podsticajno okruženje za razvoj inovacija kroz sa-radnju između visokoškolskih ustanova, partnera iz privrede i do-nosioca odluka, baš kao i snaženje uticaja i povećanja prepozna-tljivosti visokoškolskih institucija na međunarodnom nivou kroz inovacije.

Zbog svega navedenog rezultati projekta posvećeni su sljedećim ciljnim grupama: visokoškolske ustanove, studenti dodiplomskih i diplomskih studija, kompanije iz oblasti plave ekonomije.

Planirano je da rezultati Projekta, pored ostalog budu: tri centra za inovacije i poduzetništvo; uvedeni i razvijeni kursevi cjeloživotnog učenja u predmetnoj oblasti; najmanje 25 stručnjaka koji će biti uključeni u partnerske visokoškolske ustanove razvijene tečajeve cjeloživotnog učenja; obuka za 20 članova osoblja na partnerskim ustanovama visokog obrazovanja; Osposobljavanje studenata MSc i 200 studenata BSc u partnerskim visokoškolskim ustanovama, kao i nabavka nove opreme za prototipovanje za tri novorazvijena centra.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa NALED-om (Nacio-nalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj) iz Srbije sprovo-di projekat „ Povećanje mogućnosti zapošljavanja sezonskih

radnika u regiji jugoistočne Evrope “ koji je odobren kroz program develoPPP, a finansira se od strane GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju), implementacione Agencije Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ).

Regionalni projekat “Povećanje mogućnosti zapošljavanja sezon-skih radnika u regiji jugoistočne Evrope” će fokusirati svoje aktiv-nosti u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

U skladu sa očekivanim projektnim rezultatima, Privredna komo-ra Crne Gore ima zadatak da implementira niz aktivnosti sa foku-som na uspješnoj realizaciji ciljeva u Crnoj Gori, čime se olakšava proces reformi o pojednostavljivanju zapošljavanja sezonskih ra-dnika i poboljšavaju uslova i okvira pod kojim su zaposleni.

Ključni sektori na koje će biti usmjerene projektne aktivnosti u Crnoj Gori su turizam i ugostiteljstvo, posebno zapošljavanje stra-nih radnika kao sezonske radne snage u ovim sektorima. Cilj je poboljšati legalnu zapošljivost (stranih) sezonskih radnika u sek-torima turizma i ugostiteljstva, kao dio napora u borbi protiv sive ekonomije.

Sezonski rad obično nije registrovan i doprinosi sivoj ekonomiji. Sezonskim radnicima često nisu osigurani odgovarajući radni uslovi, a zbog težeg nadzora i slabog pregovaračkog položaja često su prisiljeni prihvatiti takve uslove. S obzirom na sezonsku priro-du proizvodnje, radnici su zaposleni privremeno, dok je veliki broj zaposlenih zaposlen neformalno, tj. bez ugovora o radu ili drugog oblika radnog angažmana, kao pravnog osnova u skladu sa pro-pisima o radu. Obično stroge kazne ili inspekcijski nadzor imaju manje učinka na poslodavce sezonskih radnika.

Kako bi mogli pružiti kvalitetne preporuke za zemlje u regiji ju-goistočne Evrope, projekat će sprovesti detaljnu analizu pravnog i političkog okvira sezonskog zapošljavanja u zemljama regiona, uključujući preporuke modela politike s procjenom troškova.

Projekat će trajati 10 mjeseci.

63

Broj 1Januar 2020.

SEEIST u susret privredi

Drugi poziv za prijavu za VAP-ove

EEN INNOWWIDE

Međunarodni institut za održive tehnologije jugo-istočne Evrope SEEIST u saradnji sa Univeritetom u Sarajevu or-ganizuje od 1 do 3. aprila 2020.godine u Gradskoj vijećnici

grada Sarajeva naučnu konferenciju „SEEIST u susret privredi“.

Pored panela, za vrijeme trajanja Konferencije biće organizovana poslovna izložba kao i susreti pod potkroviteljstvom EU projekta Mreža evropskih preduzetnika (EEN), a Privredna komora Crne Gore je koorganizator ovog segmenta skupa.

Cilj konferencije je promovisanje saradnje u oblastima nauke, teh-nologije i privrede u regiji jugoistočne Evrope i zemalja CEI, slije-deći zajedničke smjernice i ciljeve inicijativa CEI i SEEIIST.

SEEIIST, Međunarodni institut za održive tehnologije jugoistočne Evrope koji je 2016. predložen u duhu CERN-ovog ideala „Nauka za mir“ bivšeg generalnog direktora CERN-a prof. H. Schoppera, na političkom nivou predložila je ministarka nauke u Vladi Crne Gore, Sanja Damjanović , a službeno su ga odobrile vlade šest zemalja u regiji jugoistočne Evrope 7. jula 2019. godine.

Glavni naučni cilj SEEIIST-a je realizacija „Ustanove za hadrote-rapiju i biomedicinska istraživanja tumora“ temeljenu na vrhun-skom dizajnu akceleratora čestica razvijenom u saradnji sa glav-nim evropskim istraživačkim centrima CERN-om i GSI-FAIR-om. Takav regionalni centar ojačaće naučnu stručnu zajednicu za bu-duće projekte i razvoj održive ekonomije i socijalne kohezije.

Očekuje se da će i Centar podstaći razvoj komplementarnih tehno-logija, poput korištenja alternativnih izvora energije ili razvoja na-prednih digitalnih sistema, te pokrenuti spin-off koji nije direktno povezan sa postrojenjem.

Tokom Konferencije razgovaraće se o suradnja između SEEIIST-a i privrede naglašavajući sljedeće aspekte: učešće privrede u projek-tovanju i izgradnji objekta; učešće privrede u upravljanju i eksplo-ataciji centra; prenos znanja i tehnologija iz Centra u industriju; obuka specijalista za privredu i bolnice.

Svi zainteresovani privrednici učešće mogu potvrditi do 20. marta 2020 putem linka: https://indico.cern.ch/event/839930/page/17885-registration

INNOWWIDE Drugi poziv za prijavu za VAP-ove - Projekti pro-cjene održivosti – otvoren je 15. januara 2020. godine. Prijave se mogu predati do 31. marta putem portala: https://innowwide.

smartsimple.ie/s_Login.jsp

Budžet dostupan za drugi poziv iznosi 4,2 miliona eura (podijelje-no oko jedne trećine po grupi ciljnih zemalja).

Svaki odobreni VAP dobiće fiksni iznos podrške u iznosu od 60.000 eura, što predstavlja najviše 70% ukupnih prihvatljivih troškova (osoblje, potrošni materijal, oprema, podugovaranje i ostalo) koji mora biti najmanje 86.000 eura.

Za ovaj poziv mogu aplicirati mala i srednja preduzeća (MSP), uključujući i start-up preduzeća, iz svakog privrednog sektora. VAP instrument koji podržava INNOWWIDE može biti rješenje za inovativna MSP koja imaju kapaciteta i ambicije da razviju novu i inovativnu kombinaciju proizvoda (usluga ili procesa) sa strate-škim partnerom izvan Evrope, kao i za ona koja namjeravaju prvo provjeriti tehničku, komercijalnu, pravnu i društveno-ekonomsku izvodljivost svoje inovativne ideje.

Više o pozivu i procesu prijave na stranici https://innowwide.eu/guidelines/

64

Broj 1 Januar 2020.

Lideri u pružanju poslovnih informacija

Ratko Nikolić, direktor Business Inteligence Consulting

Korišćenje poslovnih informacija je neophodno pri poslov-nom odlučivanju, naročito u savremenim poslovanju, koje karakteriše visoka konkurentnost u svim sektorima.

Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je ozbiljno analiziranje poslovnih partnera prije zasnivanja poslovnog odnosa, postalo ne-ophodan preduslov razvoja zdravih poslovnih odnosa. To znači da finansijsko i ukupno stanje poslovnih subjekata ne analizira i ne prati samo njegova banka, već i to čine njegovi poslovni partneri, kupci, dobaljači i svi zainteresovani subjekti. Naši rezultati poka-zuju da poslovna zajednica prepoznaje naš servis kao koristan te da pomenuta praksa sve više uzima maha u savremenim poslo-vanju, kaže u intervjuu Glasniku Ratko Nikolić, direktor Business Inteligence Consulting.

Glasnik: Business Intelligence Consulting d.o.o. Podgorica postoji oko pet godina. Molimo da našim čitaocima približite djelatnost odnosno usluge Vaše kompanije i osvrnete se na postignute rezul-tate u prethodnom periodu.

R. Nikolić: Početkom 2015. godine započeli smo našu poslovnu mi-siju u Crnoj Gori, kao pioniri na polju pružanja usluga poslovnih informacija. Tada je nastao portal poslovnih informacija BInfo.me, na kom su po prvi put u Crnoj Gori na jednom mjestu obuhvaćene

sve javno dostupne informacije o poslovnim subjektima u Crnoj Gori, kao i analize i ocjene rizičnosti poslovanja sa njima. Korak po korak, stalnim unaprijeđenjem sadržaja i kvaliteta informacija na portalu, došli smo do jednog od namodenijih rješenja ove vrste u regionu, a mi kao kuća prepoznati smo kao prva adresa za provje-tu potencijalnih poslovnih partnera u zemlj i inostranstvu. Naime, osim podataka o crnogorskim preduzećima, na portalu su sada do-stupni i podaci o preduzećima u regionu (Srbija, Hrvatska, Sloveni-ja, Bosna i Hercegovina, uskoro i Makedonija), kao i posebni pro-fesionalni on-line izvještaji eminentne francuske bonitetne kuće COFACE za 68 zemalja svijeta (za sve ostale zemlje – po narudžbi, off-line). Osim portala, našim klijentima obezbjeđujemo i različite "tailor made" poslovne analize kompanija, analize tržišta, kao i na-ručene eksporte poslovnih baza po izabranoj strukturi klijenata.

Na osnovu svega toga možemo zaključiti da je Business Intelligen-ce Consulting je i danas vodeći provajder poslovnih informacija u Crnoj Gori, koji obezbjeđuje poslovne informacije i analize za veliki broj svojih klijenata u svim poslovnim sektorima. Osim stalnog ra-sta broja klijenata i korisnika, ono na šta smo posebno ponosni je činjenica da već godinama obezbjeđujemo finansijske i poslovne podatke za cjelokupni bankarski sektor u Crnoj Gori, kao i za vo-

Servisi BI Consultinga obezbjeđuju uslove za aktivno upravljanje poslovnim rizicima i unaprijeđenje efikasnosti biznis procesa. Ova konsultantska kuća je prva adresa za provjeru potencijalnih biznis partnera u zemlji inostranstvu.

65

Broj 1Januar 2019.

deće crnogorske kompanije.

Glasnik: Zašto su važni servisi koje nudi BI Consulting?

R. Nikolić: U složenim uslovima poslovanja, sa rastom konku-rentnosti poslovanja, rastu poslovni rizici, te je za svaku poslov-nu odluku važno imati dobru informacionu osnovu. Naši servisi obezbjeđuju uslove za aktivno upravljanje poslovnim rizicima i unaprijeđenje efikasnosti poslovnih procesa, posebno u sledećim segmentima:

• u prodaji, kroz aktivnu pretragu novih, kvalifikovanih kupaca, nji-hovu adekvatnu segmentaciju i prilagođavanje svojih marketin-ških aktivnosti

• prevencija loših potraživanja kroz definisanje razumnih limita i uslova poslovanja sa postojećim i budućim kupcima

• u naplati potraživanja kroz pravovremene informacije o promje-nama kod kupaca

• u analizi sopstvenog poslovanja i prepoznavanju prostora za una-prijeđenje, kroz poređenje sa parametrima i aktivnostima konku-renata

• kao izvor istorijskih podataka o subjektima, pri preduzimanju mjera prinudne naplate

• izbjegavanje ostalih reputacionih i drugih rizika poslovanja kroz pravovremeno informisanje o nastalim promjenama kod poslov-nih partnera

Osim navedene važnosti za individualne korisnike, kreiranjem i održavanjem BInfo.me portala, kao i pružanjem ostalih usluga iz domena, dajemo svoj doprinos većoj transparentnosti poslovnog ambijenta, a samim tim i većoj poslovnoj sigurnosti svih učesnika.

Glasnik: Obezbjeđujete relevantne poslovne informacije i analize za privredne subjekte koje doprinose kvalitetnijem poslovanju. U kojoj mjeri privrednici prepoznaju značaj Vaših usluga, drugim ri-ječima koliko je Vaših klijenata, da li je riječ o isključivo crnogor-skim kompanijama te radi li se o velikim kompanijama ili MSP?

R. Nikolić: Korišćenje poslovnih informacija je neophodno pri poslovnom odlučivanju, naročito u savremenim poslovanju, koje karakteriše visoka konkurentnost u svim sektorima. Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je ozbiljno analiziranje poslovnih par-tnera prije zasnivanja poslovnog odnosa, postalo neophodan pre-duslov razvoja zdravih poslovnih odnosa. To znači da finansijsko i ukupno stanje poslovnih subjekata ne analizira i ne prati samo njegova banka, već i to čine njegovi poslovni partneri, kupci, do-baljači i svi zainteresovani subjekti. Naši rezultati pokazuju da po-slovna zajednica prepoznaje naš servis kao koristan, što znači da opisana praksa sve više uzima maha u savremenim poslovanju.

Ako govorimo o strukturi naših klijenata, osim banaka i finansi-jskih institucija, to su uglavnom velike i srednje kompanije, pri čemu u poslednje vrijeme primijetan rast u segment malih i mikro kompanija. Ova struktura je i logična, imajući u vidu da veća pre-duzeća imaju veći potencijal za primjenu modernih tehnika u po-slovanju, dok se uspješna poslovna praksa obično kasnije prenosi na segment malih I mikro preduzeća.

Glasnik: Kojim se analizama i istraživanjima sada bavi kompanija BI Consulting (ili su nedavno završena)? Drugim riječima, šta je aktuelno u poslovanju Vaše firme?

R. Nikolić: Osim portala, našim klijentima možemo ponuditi i sve vrste analiza tržita i tržišnih segmenata, ako i pojedinačne kom-panijske kreditne izvještaje. Osim naših analiza, u ponudi imamo i COFACE kreditne izvještaje za preduzeća iz preko 200 zemalja svi-jeta, a ovi izvještaji iz 68 zemalja su dostupni i on-line na našem portalu.

Takođe, u ponudi imamo i sve vrste poslovnih baza, koje kreiramo na osnovu targetiranja po kriterijumima koje dostavi naručilac. Na taj način, omogućavamo klijentu da dobije listu kvalifikovanih ku-paca, prema kojima onda on može usmjeriti svoje prodajne aktiv-nosti i direktno prezentivati svoje proizvode i usluge.

Kao analitički partner na projektu "100 največih u Crnoj Gori" ak-tivni smo u promociji pozitivne poslovne prakse najboljih domaćih mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća, čije rezultate posvećeno promovišemo.

Glasnik: Kakvi su planovi BI Consultinga za narednih pet godina? Kako vidite ulogu Vaše kompanije u vremenu intenzivnog eko-nomskog razvoja i internacionalizacije crnogorske ekonomije?

R. Nikolić: Dalji razvoj naše agencije će obilježiti dva ključna prav-ca: unaprijeđenje sadržaja i kvaliteta usluga, kao i razvoj novih kanala distribucije podataka i anaiza. S obzirom da vremenom očekujemo još veću dostupnost novih informacija o poslovnim subjektima naš zadatak će biti da ih što bolje integriše u postoje-ći sistem i maksimiziramo njihovu upotrebnu vrijednost. S druge strane, proces digitalizacije donosi nove zahtjeve, te s tim u vezi i dodatne šanse za razvoj.

Budućnost naše agencije vidim u regionalnim i širim parterskim integracijama, uz zadržavanje lokalne ekspertize i specifičnosti.

Glasnik: Da li sarađujete sa sličnim kompanijama iz inostranstva i u kojoj mjeri to može doprinijeti kvalitetu Vašeg rada?

R. Nikolić: Segment saradnje sa eminentnim agencijama iz ino-stranstva, prije svega iz regiona, je nešto na šta smo posebno po-nosni. Upravo kroz tu saradnju u prilici smo da obezbijedimo po-datke o preduzećima iz EX YU regiona, koja su našim korisnicima dostupna kroz osnovni paket i bez posebne doplate. Osim toga, tu je i pomenuta saradnja sa COFACE, kroz koju imamo podatke o pre-duzećima iz cijelog svijeta.

Upravo ova saradnja nam omogućava da budemo prepoznati kao ključna adresa za informacije o kompanijama iz cijelog svijeta.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, nakon što ste prije nekoliko godina bili laureat nagrade ove asocijacije?

R. Nikolić: Naša saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore je intenzivna i dinamična, na nju smo izuzetno ponosni i zahvalni. Ponosni jer je značajno zavrijediti podršku najmasovnije i najzna-čajnije poslovne asocijacije, a zahvalni jer su u isto vrijeme vrata Komore uvijek otvorena za sve naše ideje od samog početka. Uz to, Nagrada za inovativnost Privredne komore Crne Gore koju smo dobili za 2016. godinu, djelovala je motivišiće i obavezujuće, a da-nas, nekoiko godina kasnije, imamo rezultate da vjerujemo da smo opravdali očekivanja. Ujedno smatramo da će se uspješna sara-dnja sa Privrednom komorom Crne Gore nastaviti na postojećim i novim projektima, uz obostrano zadovoljstvo i u korist ukupne poslovne zajednice.

66

Broj 1 Januar 2020.

Business information is essential for the making of business decisions, especially in the contemporary business, whi-ch is characterized by high competitiveness in all sectors.

Therefore, we can conclude that a serious analysis of business partners prior to establishing business cooperation has become an essential prerequisite for the development of sound business relations. This means that the financial and overall situation of businesses has not been analyzed and monitored only by the bank, but also the business partners, customers, suppliers and all stakeholders. Our results show that the business community recognizes our service as useful and this practice has been inc-reasingly applied in modern business, says in the interview for Glasnik Ratko Nikolić, CEO of Business Intelligence Consulting.

Glasnik: Business Intelligence Consulting d.o.o. Podgorica has been existing for five years. Please present the activities and ser-vices of your company as well as the results achieved in the pre-vious period.

R. Nikolić: In early 2015, we started our business mission in Mon-tenegro, as pioneers in the field of providing business informa-tion services. Then, the portal of business information BInfo.me was created, as the first one in Montenegro containing all publicly available information on business entities in Montenegro as well as risk analysis and assessment of doing business with them. Step by step, continuous improvement of content and quality of information on the portal resulted in achieving one of the most modern solutions of this kind in the region and becoming reco-gnized as the first address when it comes to evaluation of poten-tial business partners at home and abroad.

In addition to Montenegro, data on enterprises in the region (Ser-bia, Croatia, Slovenia, Bosnia and Herzegovina and soon North Macedonia) as well as special professional on-line reports of emi-nent French credit rating agency COFACE for 68 countries around the world (for all other countries – upon the request, off-line) are available at the portal. We also provide our clients with different "tailor made" business analysis, market analysis, and other data according to selected structure of clients. Therefore, we can con-clude that today the Business Intelligence Consulting is a leading provider in Montenegro in the field of business information and analysis for a large number of its clients in all business sectors. In addition to continuous growth in the number of clients and users, we are particularly proud of the fact that for years we provide fi-nancial and business information for the entire banking sector in Montenegro, as well as for leading Montenegrin companies.

Glasnik: What are the important services offered by BI Consul-ting?

R. Nikolić: In complex business conditions, the growth of busi-ness competitiveness increases the business risks and it is im-portant that every business decision has a good information base. Our services provide conditions for active business risk manage-ment and improving the efficiency of business processes, especi-ally in the following segments:

• sales, through an active search for new, qualified customers, their adequate segmentation and adaptation of their marketing activities,

• preventing bad debts by defining reasonable limits and business conditions with existing and future customers,

• debt collection through timely information about the customers" changes,

• analysis of its own operations and identifying opportunities for improvement, through comparison with the parameters and the activities of competitors,

• as a source of historical data on the entities in undertaking me-asures of enforced collection,

• avoiding reputation and other business risk through timely in-formation on any changes at business partners.

In addition to the importance for individual users, BInfo.me por-tal, as well as providing other services in the field, contribute to greater transparency of the business environment and thus grea-ter business safety of all participants.

Glasnik: You provide relevant business information and analysis for enterprises, which contribute to better business. To what extent has the business community recognized the importance of your services? In other words, how many of your clients do use your services? Are your services only used by Montenegrin com-panies? Are your clients large or small and medium enterprises?

R. Nikolić: Business information is essential for making business decisions, especially in the contemporary business, which is cha-racterized by high competitiveness in all sectors. Therefore, we can conclude that a serious analysis of business partners before establishing business cooperation has become an essential pre-requisite for the development of sound business relations. This means that the financial and overall state of businesses has not been analyzed and monitored only by the bank, but also the busi-ness partners, customers, suppliers and all stakeholders. Our re-sults show that the business community recognizes our service as useful, which implies that this practice has been increasingly applied in modern transactions.

In addition to banks and financial institutions, our clients are mainly large and medium-sized companies, whereby noticeable growth has been recorded lately in the segment of small and micro companies. This structure is logical, given that large companies have a greater potential for the application of modern techniques in business, while successful business practice is usually later transferred to the segment of small and micro enterprises.

Glasnik: Which analyzes and researches is BI Consulting now conducting (or has been recently completed)? What is your com-pany being engaged in currently?

R. Nikolić: In addition to the portal, we offer all kinds of market analysis and market segments, as well as individual corporate credit reports. In addition to our analysis, we also offer COFACE credit reports for companies from over 200 countries worldwide and these reports from 68 countries are available on our websi-te as well. We also offer all kinds of business bases, targeted ac-cording to the criteria provided by the customer. In this way, we enable clients to obtain the list of qualified buyers, whom he/she can then focus its sales activities on and directly present their products and services to.

As an analytical partner on the "Top 100 in Montenegro" project, we are active in promoting positive business practices of the best local micro, small, medium-sized and large enterprises, the re-sults of which we promote.

67

Broj 1Januar 2020.

Leaders in providing business information

Ratko Nikolić, CEO of Business Intelligence Consulting

BI Consulting services provide conditions for active business risk management and improving the efficiency of business processes. This consulting firm is the first address when it comes to evaluation of potential business partners at home and abroad.

Glasnik: What are the plans of BI Consulting for the next five ye-ars? What is your opinion about the role of your company in a time of intense economic development and internationalization of the Montenegrin economy?

R. Nikolić: Further development of our agency will be marked two key areas: improving the content and quality of services as well as the development of new data distribution channels and analysis. Considering that we expect even greater availability of new information on the businesses, our task will be to better inte-grate them into the existing system and maximize their value in use. On the other hand, the digitization process brings new requi-rements, and in this regard, additional development opportuni-ties. In my opinion, the future of our agency lies in the regional and wider partnership integration and retaining local expertise and specificity.

Glasnik: Do you cooperate with similar foreign companies and to what extent can it contribute to the quality of your work?

R. Nikolić: We are particularly proud of the cooperation with re-nowned foreign companies, primarily the regional ones. This cooperation particularly creates an opportunity to provide infor-mation on companies from the region of the Former Yugoslavia, available to our customers through the basic package and without special additional fees. In addition, there is also mentioned co-operation with COFACE, which provides us with data on enter-prises from all over the world. This cooperation allows us to be recognized as a key address for information on companies from all over the world.

Glasnik: How do you assess the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro, after being a laureate of this association award a few years ago?

R. Nikolić: Our cooperation with the Chamber of Economy of Mon-tenegro is active and dynamic, which we are extremely proud of and grateful for. We are proud, because it is significant to deser-ve the support of the most important business association, and grateful because at the same time the Chamber has always been open to all our ideas from the very beginning.

In addition, the Chamber"s Award for Innovation, which we re-ceived in 2016, is a good motive, but it is obliging as well. Today, several years later, we have the results for which we believe that justified expectations. At the same time we believe that the su-ccessful cooperation with the Chamber of Economy of Montene-gro will continue on current and new projects, with mutual satis-faction and benefits for the overall business community.

68

Broj 1 Januar 2020.

Kako se mijenjala svjetska ekonomija?

Davos 1973. vs Davos 2020

69

Broj 1Januar 2019.

Godine 1973. osnivač Svetskog ekonomskog foruma (1971. u Ženevi), Klaus Švab, pokrenuo je prvi "Davos Manifesto". Od tada je prošlo skoro pola vijeka, a globalna ekonomija je

doživjela enormnu transformaciju: od rastuće tehnologije, mahom iz Kine, preko nejednakih plata, pa do etičkih principa kompanija.

Iako je prvobitna ideja foruma bila da kompanije u cjelosti služe društvu, svjedoci smo kapitalizma u punoj brzini. Primjer za to je organizacija "The Business Roundtable", koja obuhvata direktore

najvećih američkih kompanija, a koja se sa šerholder menadž-menta "prebacila" na stejkholder model poslovanja. Osim toga, tehnologija je uzela maha, razlike u plati (pre svega između mu-škaraca i žena) su enormne, multinacionalne kompanije sve više utiču na razvoj siromašnih zemalja.

Društvena promena svijesti

Kompanije poput "Patagonije", koja se bavi prodajom nošenih stvari za planinarenje i biciklizam, prije 50 godina vjerovatno ne bi trajale ni dan. Međutim, danas, kada je redukcija otpada i zaštita životne sredine u prvom planu, ova vrsta biznisa pronalazi svoj put na tržištu. Samo od 2014. godine broj "B korporacija" (novih modela poslovanja koji prave balans između svrhe i profita) uvećan je za oko 366 odsto.

Ko su novi giganti?

Ukratko, u poslednjih 50 godina ekonomska promjena izgleda ova-ko: više tehnologije, manje ekstrakcije prirodnih resursa. Proizvo-dnja je nekada zauzimala 50 odsto, prema "Dow Jones" indeksu merenja, a 2019. svega 27 procenata. Sa druge strane, tehnologija koja je 1970. bila zastupljena tek tri odsto na američkom tržištu, 49 godina kasnije je uzela 17 procenata "kolača".

Kina radi punom parom

Nije došlo samo do promjene kompanija koje utiču na globalnu ekonomiju, već i do promjene njihovih lokacija. Tokom sedam-desetih godina prošlog vijeka, multinacionalne firme iz zemalja u razvoju obračunavale su samo 0.4 odsto direktnih stranih inve-sticija, što je skočilo na broj 15.8 odsto do 2008. Danas, dvije od 10 najvećih kompanija u pogledu tržišne kapitalizacije dolaze iz Kine, ostale su iz SAD. Porast je za kineske firme od 2009. iznosio 141 od-sto, a za sve ostale, mimo SAD i Evrope - oko 40 procenata.

Talenti putuju

U proteklih 50 godina, svjetska populacija je postala mnogo mobil-nija. Ukupan broj internacionalnih migranata uvećao se za 78 od-sto između 1990. i 2019, dakle, reč je o 272 miliona ljudi. Zemlje koje su otvorile svoja poslovna tržišta za ljude sa cijele planete, ubrzo su uvidjele višestruke koristi regrutovanja radne snage. Najupeča-tljiviji primjer je Singapur: 1970. tamo je bilo samo tri odsto strana-ca sa radnom dozvolom, a 2019. oni čine 26 odsto svih građana ove azijske zemlje.

Platni jaz u porastu

Nijesu sve promene od 1970. do danas bile pozitivne. Istraživanje pokazuje da se ova nejednakost u Velikoj Britaniji, prije pola vije-ka, ogledala kroz 29 odsto, a 2000. se ogledala kroz 40 procenata. SAD, Argentina i mnoge druge zemlje bilježe ovaj disbalans. Mada je ovo rezultat na osnovu ukupne analize tržišta (jaz između boga-tih i siromašnih), "Telegraf" je nedavno pisao i o platnom jazu kada je riječ o muškarcima i ženama, odnosno o tome koliko će žene morati da rade kako bi dostigle "mušku platu".

U poslednjih 50 godina desilo se mnogo promjena, ali nijesu baš sve pozitivne.

70

Broj 1 Januar 2020.

Voz bez mašinovođe hit na kineskim prugama

Prevoziće olimpijce

Novo kinesko "čudo" bez mašinovođe, prevoziće putnike br-zinom do 350 kilometara na sat. To je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih vozova (HSR) koliko ih trenutno vozi u Kini,

povezujući 550 gradova u 33 provincije i prevozeći 1,7 milijardi pu-tnika godišnje. Prvi HSR u svijetu krenuo je 1964. za vrijeme Olim-pijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce će u Kini prevoziti i bespilotna kompozicija.

Tačno u 8.30 sati 30. decembra voz G8811 krenuo je sa sjeverne stanice Pekinga prema Zhangjiakou, okrugu Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2022. Lagani polazak označio je službeno otvaranje prvog autonomnog voza velike brzine u svijetu...

- Zahvaljujući kineskoj brzini i mudrosti, samostalno smo dizajni-rali i izgradili superbrzi voz na relaciji Peking-Zhangjiakou - piše službeni portal kineske vlade, prenosi Tportal.

Put dug 174 kilometra, od glavnog grada do budućih skijaških tere-na, voz-metak može prevaliti u 45 minuta, jureći kroz brda, doline i 6,2 kilometra dugačak tunel Tsinghua Park iznad podzemne že-ljeznice na dva nivoa. Kada je 1909. godine na istoj liniji izgrađena prva pruga, željeznica se kotrljala gotovo osam sati.

- Kineske brze linije nemilosrdno su efikasne - komentarisao je ovu vijest britanski stručnjak za željeznice Mark Smith u maga-zinu Rail Technology.

Pametni voz kreće automatski sa stanica i zaustavlja se prema preciznom rasporedu te prilagođava brzinu ograničenjima između stanica. Pruga za njega građena je četiri godine i ima 10 stanica, uključujući Badaling Changcheng u neposrednoj blizini Kineskog zida. Unutrašnjost voza prilagođena je učesnicima Olimpijade. Dočekuju ih kabine s velikim prostorom za odlaganje opreme za

Brza željeznica uveliko je skratila vrijeme putovanja, učinila ga udobnijim i pouzdanijim, preobrazila je japansko i kinesko društvo i ekonomiju, unaprijedila turizam, transport roba...

71

Broj 1Januar 2019.

zimske sportove, unutrašnjost je opremljena prenosnim sjedišti-ma za putnike u invalidskim kolicima, nasloni i osvjetljenje regu-lišu se dodirom na kontrolnoj ploči, a tehnologija prepoznavanja lica i roboti na stanicama pomažu putnicima dijeleći im uputstva, zbrinjavajući prtljag i kontrolišući ih bez pokazivanja lične karte i putne karte.

Bespilotni putnički voz samo je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih vlakova (HSR) brzine do 350 kilometara na sat, koliko ih je trenutno u Kini, povezujući 550 gradova u 33 od 34 provincije i prevozeći godišnje 1,7 milijardi putnika. Procvat su doživjeli zadnjih 15 go-dina koristeći sredstva kineske vlade, posebno novac iz programa ekonomskih podsticaja tokom Velike recesije. Neke od serija nose romantičan naziv, poput "Hexie Hao" (Sklad) ili "Fuxing Hao" (Pod-mladak).

Od 2009., kada je bilo samo 1100 kilometara pruge, do sada je iz-građeno 35.000 kilometara nacionalne mreže, što je čini najdužom i najprometnijom u svijetu. To su dvije trećine ukupnih mreža na svim kontinentima, ali bum se nastavlja - do 2025. Kina planira da izgradi sljedećih 3000 kilometara. U izgrađene kilometre raču-na se takođe pruga, tačnije vodilica, za najbrži voz u komercijal-noj upotrebi, Šangajski Maglev. Maglev je tip voza koji u pokretu lebdi nad vodilicom pomoću magnetske sile i može razviti brzinu od 430 kilometara na sat. Ali Kinezima to nije dovoljno brzo jer je prošle godine počelo testiranje prototipa koji bi trebao juriti rekor-dnih 600 na sat. Japanci su to već postigli 2015. lebdeći sa svojim SCMaglevom 11 sekundi 602 kilometra na sat, srušivši time vlastiti raniji rekord.

Iako trenutno najbrži na svijetu, Kinezi nisu bili prvi u komercijal-nom korišćenju superbrzih vozova. Prvi su ih uveli Japanci prije više od pola vijeka, pa dok o njima mnoge zemlje mogu samo sa-njati, prvi japanski već su završili u muzeju.

A u kinesko–japanskom nadmetanju ima simbolike vezane za Olimpijske igre: prvi superbrzi voz u svijetu krenuo je 1964. za vri-jeme Olimpijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce u Kini pre-voziće bespilotna kompozicija.

S 2765 kilometara mreže Japanci danas ne mogu konkurisati za-padnom susjedu već zato što je Japan manji od Kine. Zato Japanci dokazuju nevjerovatnu tačnost: tokom više od 50 godina istorije shinkansena (japanski prijevod engleskog naziva bullet train) i 10 milijardi putnika u saobraćaju nije stradala niti je ozlijeđena ije-dna osoba. Centralna japanska željeznička kompanija izvijestila je da su superbrzi vozovi 2016. kasnili 24 sekunde, uključujući ka-šnjenja zbog nepredviđenih razloga kao što su prirodne nepogode.

Brza željeznica uveliko je skratila vrijeme putovanja, učinila ga udobnijim i pouzdanijim, preobrazila je japansko i kinesko društvo i ekonomiju, unaprijedila turizam, transport roba..., nabraja dobro-biti Svjetska banka te nije čudo što ih žele uvesti ili uvode druge mnogoljudne zemlje kao što su Brazil, Vijetnam ili Indija. U Indiji ove godine počinje gradnja 531 kilometra pruge između Ahmeda-bada i Mumbaija, za što automobilom po grbavim indijskim cesta-ma treba više od devet sati vožnje, a završetak se očekuje krajem 2023.

Interes za superbrze vozove raste i zbog zaštite okoline. Oni ga zagađuju neuporedivo manje od aviona ili automobila, jer voz od Tokija do Osake proizvede jednako ugljen dioksida kao jedan au-tomobil.

Ali brzina ima cijenu. "Treba li svijet slijediti primjer Kine?" pita britanski magazin Rail Technology. Neki od razloga njihovog uspjeha leže u tome što su gotovo svi vozovi, pruge i servisi HRS-a u vlasništvu kineske željezničke korporacije China Railway High--Speed (CRH), pa imaju sigurno zaleđe, kao i to da korporacija radi i gradi na temelju dugoročnih 15-godišnjih strateških planova. Zbog serijske proizvodnje vozila smanjuje im se cijena itd. No krediti su veliki, a porastom duga zaustavljeno je nekoliko projekata. Vozovi na prugama dugačkim 1200 kilometara jesu konkurentni vazdu-šnom i drumskom prometu, ali ne i na kraćoj pruzi Lanzhou-Xi-njiang, kojom saobraća osam vozova dnevno, a dizajnirana je za njih 320. Cijela mreža u prilično je velikom dugu, piše spomenuti britanski magazin, naročito u vrijeme trgovinskog rata sa Sjedi-njenim Državama.

Bez obzira na ovakve primjedbe, projekt autonomnog superbrzog voza na relaciji Peking-Zhangjiakou, koji će punim sjajem zasjati na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama, zaista pokazuje za-čuđujuću snagu jedne zemlje. Njegov direktor Jiang Weiping stoga za vladin portal Gordo izjavljuje da projekt svjedoči o "duhu kojim Kina kreće u bolju budućnost".

Deset najbržih na svijetu

Voz ne može prelaziti okean kao avion, ali može biti brz kao on. Putovanje u Evropi brže je superbrzim vozom, nego avionom. Ima ih u 18 zemalja, od čega ih je 10 u evropskim, od Austrije i Francu-ske do Rusije i Poljske, no Kina ih ima najviše na svijetu. Evo deset najbržih:

1. Shanghai Maglev (431 km/h), u Kini, udaljenost od 37,5 km iz-među šangajske vazdušne luke i stanice podzemne željeznice pri-jeđe za sedam minuta - cijena putničke karte: sedam eura.

2. Harmony CRH 380A (380 km/h) u Kini. Na ruti Šangaj-Nanjing vozi od 2010., ima 494 sjedišta, VIP salon za razgledanje panorame i poseban vagon-restoran.

3. AVG Italo (360 km/h) u Italiji, vozi na ruti Rim-Napulj. Za udalje-nost od 225 kilometara treba mu jedan sat. Stajao je 650 miliona eura.

4. Siemens Velaro E/AVS u Španjolskoj (350 km/h) udaljenost od Barselone do Madrida svlada za dva i po sata.

5. Talgo 350, zvan Patka (350 km/h), vozi na ruti Madrid-Barselona u Španjolskoj.

6. E5 Series Shinkasen Hayabusa u Japanu (320 km/h), vozi na re-laciji Tokio-Aomori, a 716 km pređe za dva sata i 56 minuta.

7. Alstom Euroduplex (320 km/h) je serija dvospratnih vozova ko-jom upravlja francuska kompanija SNCF te povezuje željezničku mrežu Francuske, Njemačke, Švajcarske i Luksemburga. U prome-tu je od 2011, a istovremeno može primiti 1020 putnika.

8. SNCF TGV Duplex (320 km/h) u Francuskoj, u prometu takođe od 2011. i može primiti 508 putnika.

9. ETR 500 Frecciarossa (300 km/h) u Italiji, vozi na relaciji Milano--Rim-Napulj. Na ruti Rim-Milano vozi ih 28.

10. THSR 700T (300 km/h) na Tajvanu, od 2007. vozi na relaciji Tai-pei Siti -Kaohsiung. Nekadašnja četiri sata putovanja skraćena su na 90 minuta.

72

Broj 1 Januar 2020.

Kapitalizam čini više štete nego koristi

Anketa Edelman Trust barometra

Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj dana-šnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživa-nje objavljeno uoči samita političke i ekonomske elite u

Davosu.

Edelman Trust Barometer, koji je u dvije decenije ispitao deseti-ne hiljada ljudi o njihovom povjerenju u ključne institucije, ove je godine prvi put nastojao da sazna šta ljudi misle o kapitalizmu, prenosi Tportal.

Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su po-kazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokratije utemeljene na kapitalizmu.

- Odgovor je "da" - rekao je David Bersoff, voditelj istraživanja koje je sprovela američka kompanija Edelman.

- Ljudi preispituju jesu li ono što imamo i svijet u kojemu živimo danas, idealni za njihovu budućnost - rekao je Bersoff.

U istraživanju je učestvovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokratija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije.

Više od polovine svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da "današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu".

Istraživanjem pokrenutim 2000. su se nastojale provjeriti teorije političkog filozofa Francisa Fukuyame koji je nakon pada komu-nizma rekao da se liberalna demokratija sada smatra "krajem isto-rije".

No, od tada se javljaju kritičari koji se ne slažu s time i ukazuju na svašta - od rastućeg uticaja Kine i sve raširenije pojave autokrat-skih vođa, trgovinskog protekcionizma i sve veće nejednakosti uslijed globalne finansijske krize 2007/2008. godine.

Na nacionalnom nivou nedostatak povjerenja u kapitalizam naj-prisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto) te u Francuskoj (69 posto). U drugim azijskim i evropskim zemljama te onima u Persijskom zalivu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 posto.

Jedino se u Australiji, Kanadi, SAD-u, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Japanu većina ispitanih ne slaže s tvrdnjom da kapitalizam trenu-tno čini više štete nego koristi.

Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do iz-ostanka povjerenja u medije i osjećaj da se nacionalne vlade ne znaju nositi s današnjim izazovima.

Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od drugih u svijetu kada je riječ o ekonomskoj perspektivi. Takođe se mišljenja razlikuju zavisno o statusu pa oni bolje obrazovani imaju više povjerenja u to kako se stvari vode.

Čelnike korporacija mogao bi zainteresovati podatak da je povjere-nje u biznis veće nego u vlade te da 92 posto zaposlenih smatra bi glavni direktori kompanija trebalo da progovore o aktuelnim dru-štvenim i etičkim pitanjima.

- Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke vlade - rekao je glavni direktor Edelmana Richard Edelman.

Nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto), te u Francuskoj (69 posto).

73

Broj 1Januar 2019.

Srbija i Crna GoraVladimir Gligorov za "Novi magazin"

Nemam namjeru da pišem o politič-kim odnosima, a ni o crkvenim. Ne ovdje, u svakom slučaju. Već o tome

kako je ko prošao poslije osamostaljivanja Crne Gore. Mislim da nije nerazumno pre-tpostaviti da bi se Crna Gora razvijala, pri-vredno, otprilike kao i Srbija da su ostali u istoj državi. To, naravno, ne možemo znati jer je to protivčinjenična tvrdnja. Tako da je to više pretpostavka o tome koja su bila očekivanja, ako su bila, crnogorskih glasa-ča kada su se izjašnjavali na referendumu. U svakom slučaju, očekivanja su bila da će proći bolje ako povrate sopstvenu držav-nost. Da li su?

Poređenja bi bilo najbolje prikazati grafički, ali ja ovdje imam mali prostor i grafikoni ne izgledaju naročito lijepo u novinama. Tako da ću se osloniti na tek nekoliko podataka u brojkama i slovima.

Najprije, kako stoji stvar sa realnim proi-zvodom po glavi stanovnika? U trenutku secesije, Crna Gora je već imala viši realni BDP po stanovniku od Srbije – Crna Gora, 2007, nešto manje od pet hiljada eura, a Sr-bija nešto više od četiri. Dok je 2018. real-ni BDP po stanovniku Crne Gore bio nešto više od 6.200 eura, a Srbije oko hiljadu eura manje. Po kupovnoj snazi, BDP po stanov-niku Crne Gore je 2007. bio jedva nešto veći od srpskog, dok je 2018. bio oko 50 odsto prosjeka Evropske unije, a Srbije jedva 40 odsto. Povećana razlika, zapravo, napra-vljena je posle 2012, a posebno poslije 2015.

Od 2013. do 2018. privredni rast Crne gore značajno je brži od rasta srpske privrede. Za nekih 10 procentnih poena, ako se na-

prosto saberu godišnje stope rasta; narav-no, više od toga kumulativno. Valja voditi računa o tome da se nastala razlika u raz-vijenosti, bar po ovom najopštijem indika-toru, ne može tako lako i brzo prevazići. Sr-biji će biti potrebne godine da stigne Crnu Goru. Što je svakako zaključak nad kojim bi imalo smisla zamisliti se.

Naime, u zajedničkoj državi, a tu mislim na Jugoslaviju prije 1991, Crna Gora je spadala u grupu nerazvijenih republika i bila je ko-risnik fonda za manje razvijene republike i pokrajinu Kosovo. Uz to, primala je i bu-džetske dotacije. Već prije osamostaljiva-nja, a pogotovo poslije 2006, Crna Gora je fi-skalno samostalna, dakle iz svojih prihoda i zaduživanja namiruje sopstvene prihode. I, kao što sam već naveo, Srbija sada ima manji BDP po stanovniku.

I druga poređenja ne idu u korist Srbije. Mo-žda ima smisla samo ukazati na to koliko ove dvije zemlje ulažu. Ovdje su zanimljive dvije stvari. Jedna je da je udio ulaganja u domaćem proizvodu Crne Gore značajno veći od udjela u Srbiji. Prvih nekoliko go-dina poslije osamostaljenja, pogotovo. Iako su obje zemlje sve do krize 2008-2009. ima-le visoke nivoe ulaganja. Ovo je zanimljivo zbog toga što je osamostaljivanje bilo viđe-no, od investitora, kao veoma pozitivan čin.

Druga stvar je da su poslije krize crnogor-ske vlasti pokrenule značajna ulaganja u infrastrukturu, što je proces koji još traje. Vratiću se na to. Srpske vlasti su tek od-skora počele značajnije da ulažu u infra-strukturne projekte. Koji su bolje osmišlje-ni i imaju veći uticaj na ukupnu privrednu

aktivnost, ostaje da se vidi. Tek i po tome Srbija zaostaje za Crnom Gorom.

Za Crnu Goru su ta ulaganja od velikog zna-čaja zato što je riječ o maloj zemlji sa veli-kim regionalnim razlikama. Imajući u vidu geografiju, jasno je da je potrebno mnogo napora uložiti da bi se povezala obala sa unutrašnjošću zemlje. A povezanost nije samo važna da bi se ljudi i roba lakše kre-tali već i zbog usklađivanja komparativnih prednosti zemlje.

Jer, mada je sektor usluga dominantan i takav će i ostati i, štaviše, povećaće svoj značaj kada se infrastrukturom povežu svi djelovi zemlje, svejedno je jasno da sjever Crne Gore, pa i drugi kontinentalni djelovi ne mogu da se specijalizuju za turističke usluge. Ali mogu da imaju prednost u je-dnoj ili drugoj vrsti industrije ukoliko imaju brz pristup lukama, i tako i tržištima. To bez sumnje važi i za granična područja Srbije.

Za razliku od Crne Gore, nije izvjesno da su infrastrukturna ulaganja u Srbiji usklađena s njenim komparativnim prednostima. Jer, kao zemlja koja nema izlaz na more, srp-ske su komparativne prednosti u industriji (i poljoprivredi, ali to ostavljam po strani). Nije, međutim, očigledno da je rđava infra-struktura ograničavajući faktor industrij-skog razvoja Srbije. Tako da je manje jasno da će se srpska infrastrukturna ulaganja isplatiti, dok bi to trebalo da je slučaj sa oni-ma u Crnoj Gori.

Tek, očekivanja su mogla biti i veća, ali u mjeri u kojoj su ona bila pozitivna, razvoj poslije osamostaljivanja opravdao ih je u Crnoj Gori. Nije u Srbiji.

74

Broj 1 Januar 2020.

Kako Nizozemci koriste arhitekturu da bi nahranili svijet

Zelena gradnja

Nizozemska je drugi po redu najveći izvoznik poljoprivre-dnih proizvoda na svijetu, a tajna njihovog uspjeha između ostalog leži i u upotrebi arhitektonskih inovacija, prenosi

portal Gradnja.

Ovakav rejting Nizozemske zapravo je izvanredan kada se uzme u obzir činjenica da su ispred nje samo Sjedinjene Američke Države koje imaju 237 puta veću obradivu površinu. i pored ovakve razlike Nizozemska je u 2017. godini izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od gotovo 100 milijardi dolara i dodatnih proizvoda po-vezanih sa poljoprivredom u iznosu od 10 milijardi dolara.

Značajan uticaj u uspješnosti Nizozemske na ovom polju imaju i arhitektonske inovacije, što se najbolje može vidjeti iz vazduha. Naime, na fotografijama Toma Hegena, iz serije The Greenhouse, mogu se vidjeti mnogobrojni prostrani staklenici, od kojih neki po-krivaju površinu od 70 hektara, te svakako dominiraju arhitekton-skim pejzažem na jugu Nizozemske. Zanimljivo je da ova zemlja ima ukupnu površinu pod staklenicima u iznosu od 93,3 kvadratna kilometra, što je na primjer, duplo više od ukupne površine Novog Beograda.

U regionu Westland, koju je Nacionalna geografija nazvala "presto-nicom plastenika Nizozemske", staklenici su "popunili" svaki dio pejzaža između gradova, predgrađa i industrijskih zona. Prema njihovim opisima, staklenici čine "ogromna ogledala postavljena širom ove oblasti, koja danju odbijaju bljesak sunca, dok noću sija-ju svojom unutrašnjom svjetlošću".

U unutrašnjosti ovih mnogobrojnih staklenika poljoprivrednici koriste tehnologiju hidroponskih sistema, kao i geotermalnu ener-

giju za stvaranje izuzetno mnogo prinosa uz što manju potrošnju resursa. Tako na primjer nizozemski plastenici koriste 1,1 litar vode po kilogramu proizvedenog paradajza, za razliku od prosječ-ne globalne potrošnje od 27,3 litre za istu proizvodnju. Pritom ni-zozemski farmeri proizvedu preko 100 miliona paradajza godišnje na 14 hektara, što je omogućeno uz pomoć sistema zatvorenog okruženja gdje su temperatura, vlaga i upotreba pesticida strogo kontrolisani.

Takav sistem postignut je kroz dobru i održivu arhitekturu. Krovo-vi sa dvostrukim zastakljenjem omogućavaju zadržavanje toplote, dok modularne čelične konstrukcije omogućavaju jednostavno širenje i prilagođavanje hala, bez ugrožavanja dotoka prirodnog osvjetljenja.

Postojeće izgrađene strukture staklenika širom Nizozemske rezul-tat su dogovora na polju održivosti. Početkom 2000-ih Nizozemci su se obavezali na nacionalnom nivou na novi oblik održive poljo-privrede. Jedan od najvećih rezultata bilo je potpuno eliminisanje pesticida iz plastenika i smanjene primjene antibiotika za 60%.

Kako se razvijaju nove tehnologije i sistemi, Nizozemci ih prate kako bi što bolje i efikasnije razvili poljoprivredu i uspjeli da na-hrane što veće gradsko stanovništvo kako u Nizozemskoj, tako i na svjetskom nivou. Ovakva arhitektonska transformacija na po-lju poljoprivrede i sve veća težnja ka kontrolisanom uzgoju će se kontinuirano razvijati imajući u vidu da se predviđa da će do 2050. godine na planeti živeti 10 milijardi ljudi, u odnosu na trenutnih 7,8 milijardi. Uslijediće sve veća potreba za boljim poljoprivrednim pri-nosima, ali i imperativ ka manjoj upotrebi vode, energije i zemlje.

75

Broj 1Januar 2019.

Svijet se "davi"u dugovima

Institut za međunarodne finansije

Globalni dug potukao je sve rekorde krajem 2019. go-dine, kada je riječ o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu. Globalni dug, koji čine pozajmice do-

maćinstava, vlada i kompanija, porastao je za devet bi-liona dolara, na skoro 253 biliona dolara, u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Instituta za međunarodne finansije.

Tako je udio globalnog duga u svjetskom bruto domaćem proizvodu, porastao 322 odsto, čime je premašen rekord iz 2016. godine, piše Bankar.

Više od polovine ove enormne sume nagomilala su razvijena tr-žišta, poput Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, gdje je udio duga u BDP-u dostigao 383 odsto.

Ima među razvijenim ekonomijama još prestupnika – na Novom Zelandu, u Švajcarskoj i Norveškoj, zabilježen je rast zaduženja do-maćinstava, dok je udio zaduženja vlada u BDP-u, u SAD i Austra-liji najveći ikada zabilježen u te dvije zemlje.

U zemljama u razvoju zaduženja su manja, ukupno 72 biliona do-lara, ali brže rastu u prethodnih nekoliko godina, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije.

Udio kineskih dugova u BDP-u te zemlje približava se cifri od 310 procenata, što je i najveća stopa u zemljama u razvoju.

Investitori su dugo bili skeptični prema zaduženim tržištima, a posle inicijative da kineske kompanije ubrzano ulažu po svijetu, dugovi su se uvećali 2017. i 2018. godine.

Ovako veliki globalni dug realna je pri-jetnja globalnoj ekonomiji, posebno u svijetlu oče- kivanja da će

dodatno po-rasti ove godine.

" P o d s t a -knuti niskim ka- matnim stopa-ma i relaksiranim finansijskim uslovima procje-

njujemo da će globalni dug premašiti 257 biliona dolara u prvom kvartalu 2020. godine", navodi Institut u izvještaju.

Američke Federalne rezerve tri puta su snizile referentnu kama-tnu stopu, Evropska centralna banka i dalje je drži na postkriznom nivou.

Uprkos povoljnim uslovima zaduživanja, rizik od refinansiranja je visok. Ukupno 19 biliona dolara kredita i obveznica stiže na napla-tu ove godine, a malo je vjerovatno da će sve te rate biti otplaćene ili refinansirane.

Izvještaj instituta ukazuje i na još jedno važno pitanje – potrebu za hitnom akcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Procjene Ujedinjenih nacija su jasne – za održiv rast potrebno je ulaganje 42 biliona dolara u infrastrukturu, ali zemlje sa ograničenim kapa-citetima za zaduživanje mogle bi da se suoče sa nepremostivim preprekama u ispunjavanju uslova za finansiranje daljeg razvoja, navodi Institut za međunarodne finansije.

76

Broj 1 Januar 2020.

Eko kapi iz blaga prirodeDragan Turčinović , vlasnik "TUNIK – Nikšić" d.o.o

U proizvodnju smo ušli sa ciljem da stručnim metodama obradimo naše samonikle plodove i ljekovito bilje i

da iz njega izvučemo ono najbolje kako bi od toga napravili orginalno, naše, crno-gorsko piće. Iz domaćih prirodnih resursa imamo već sada respektabilne šampio-ne koji afirmišu svoje ekološko porijeklo i imaju još jedan značajan parametar, a to je ljekovitost. Uspjeli da na bazi naših resursa proizvedemo reprezentativna pića koja su prošle godine osvojila 16 zlatnih i 10 srebre-nih medalja i tri pehara na prestižnom No-vosadskom sajmu i Spirit festu u Sarajevu, kaže za Glasnik Dragan Turčinović, vlasnik "TUNIK – Nikšić"d.o.o.

Glasnik: Od kada se bavite ovim poslom i otkud ideja da uđete u preduzetničke vode?

D. Turčinović: Posle odlaska u prevremenu penziju kao bivši rukovodilac u održavanju procesne opreme u Željezari, sa značajnim iskustvom, razmišljao sam kako da uđem u preduzetničke vode. Postavio sam sebi za-datak kako da otkrijem proizvodnu "nišu" i da pokrenem biznis na bazi domaćih pro-izvoda.

Glasnik: Ovo je Vaš porodični posao. Sigur-no imate veliku podršku od supruge Venere koja je po profesiji farmaceut.

D. Turčinović: Naravno, mi smo željeli da radimo na zajedničkom projektu. Trebalo je odabrati model iz farmacije za koji ja, kao mašinski inženjer, mogu da obezbjedim upravljanje neophodnim parametrima (pri-tisak, temperatura, vakum itd.) za podršku proizvodnog ciklusa.

Travarica od srčanika, kao dio tradicional-ne crnogorske medicine, je naš prvi proi-zvod. Proizveli smo ga za ličnu upotrebu kao i za naše prijatelje i rođake. Nakon toga usledilo je detaljno proučavanje literature uz veoma stroga i zahtjevna farmaceut-ska i tehnološka pravila extrakcije korjena srčanika. Rezultat toga rada je zlatna me-dalja za Krnovski srčanik na 86. Novosad-skom sajmu u maju 2019. godine.

Glasnik: Proizvodite pića: likere, rakije od samoniklog bilja i šumskih plodova. Po-brojte asortiman i kažite đe plasirate pro-izvode? Da li ih prodajete na tržištu van Crne Gore?

D. Turčinović: Paleta naših proizvoda je struktuirana u tri nivoa alkoholnih pića: li-keri, rakije i travarice. Sve ljekovite biljke i šumski plodovi su korisni u narodnoj medi-cini Crne Gore i vezani su za neke istorijske značajne događaje, što ih čini posebnim.

Naši likeri imaju za bazu plemenitu voćnu

Domaće ljekovito bilje i šumski plodovi su izvozna šansa za proizvode koji su sve više traženi i izuzetno cijenjeni na probirljivom svjetskom tržištu.

rakiju, minimum šećera i sadrže prirodne antioksidante, minerale, vitamine. Jednom riječju strukturiani su tako da pored inte-zivne arome, zavodljivog ukusa imaju i ljekovitost. Proizvodimo sljedeće likere od šumskih plodova: Zubljačka borovnica, Go-lijska malina, Podbudoški glog, Barska na-randža, Novljanski limun, Pivski šipurak, Kotorski anis i cimet je izuzetak i jedino je ovaj liker izrađen od uvoznih komponenti.

Tavarice koje radimo su takođe dio naro-dne medicine Crne Gore: Krnovski srčanik, Pivska lincura, Nikšićka klekovača, Podbu-doška glogova rakija i Drenjina travarica.

Rakije koje proizvodimo su bazne rakije za likere i travarice, a to su Grbavska lozovača i Mokronjivska jabuka, a imaćemo obje ove rakije u barikiranoj verziji.

Ove godine ćemo započeti proizvodnju ra-kije od borovnice i kupine.

Naš plasman je do sada bio isključivo na gazdinstvu. Počeli smo da se pojavljujemo na sajmovima i festivalima u okruženju.

Glasnik: Izuzetno je važno što u proizvodnji koristite domaće prirodne resurse koji su najvećim dijelom neiskorišćeni, a koji su zdravi i potiču iz ekološke sredine.

D. Turčinović: U proizvodnju smo ušli upra-

77

Broj 1Januar 2019.

vo sa ciljem da stručnim metodama obra-dimo naše samonikle plodove i ljekovito bilje i da iz njega izvučemo ono najbolje i da od toga napravimo orginalno naše crno-gorsko piće.

Iz naših prirodnih resursa imamo već sada ugledne šampione koji afirmišu svoje eko-loško porijeklo i imaju još jedan značajan parametar a to je ljekovitost. Svjesni smo da naše ljekovito bilje i šumski plodovi pre-stavljaju našu veliku prednost, a za nas su ogroman potencijal i izvozna šansa koja se sve više traži i izuzetno cijenjeni na probir-ljivom svjetskom tržištu.

Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja i da li od ovog posla možete živjeti, ili je on samo dodatak porodičnom budžetu?

D. Turčinović: Sve ove godine smo proveli u razvoju i popunjavanju neophodne opreme za destilaciju, tako da je skroman dio sred-stava ostajao za kućni budžet.

Najvažnije je da smo uspjeli da na bazi na-ših resursa proizvedemo reprezentativna pića koja su prošle godine osvojila 16 zla-tnih i 10 srebrenih medalja i tri pehara na prestižnom Novosadskom sajmu i Spirit festu u Sarajevu.

Glasnik: Imate savremenu destilaciju, mo-

dernu tehnologiju, primjenjujete važeće standarde u proizvodnji. Da li su moje kon-statacije tačne?

D. Turčinović: Upravo tako. Moderna teh-nologija je naš prioritet. Pored savremene opreme, koristimo i dio rashodovane koju smo uspješno rekonstruisali uz pomoć naj-respektabilnijih stručnjaka iz okruženja, u ovoj oblasti. Ja sam učestvovao i doprinio ovim uspješnim rekonstrukcijama proce-sne opreme.

Najznačajniji doprinos razvoju proizvodne tehnologije dao je naš tehnolog dr Marko Ljekovčević .

Glasnik: Jeste li imali podršku nadležnih u pokretanju posla?

D. Turčinović: Naravno podrška je neopho-dna i zato se ovaj projekat kreće u pravom smjeru.

Zahvalni smo Ministarstvu poljoprivrede na čelu sa ministrom Simovićem koji su prepoznali ovaj projekat. Posebni dopri-nos nam je pružila Uprava za bezbjednost hrane, savjetodavna služba poljoprivrede i Tehnopolis, gdje smo u inkubatoru.

Treba istaći da je podrškom nadležnih ovaj projekat došao dva koraka do cilja, a to su dobijanje proizvodne deklaracije i otkuplji-

vanje akciznih markica.

Glasnik: Rekli smo već da Crna Gora raspo-laže izuzetno kvalitetnim resursima šum-skog bilja i plodova, od kojih smo svojevre-meno ubirali značajne prihode. Šta treba učiniti da se preduzetnici vrate preradi ovih potencijala, kako bi proizvodili broj-ne proizvode i započeli vrijedan i isplativ biznis. Šta budućim preduzetnicima poru-čujete?

D. Turčinović: U ovom biznisu stvari su se radikalno promijenile. Oprema je sofistici-rana, a proizvodnja takođe. Neophodan je visoko stručni multidisciplinarni kadar da bi podržavao, kontrolisao kvalitetne perfor-manse proizvoda.

U okruženju imamo stručnjake različitih profila koji su neophodni za ovu vrstu bi-znisa koji su objavili stručnu literaturu za ovu djelatnost.

Budućim preduzetnicima poručujem da preko Savjetodavne službe i Privredne ko-more traže neophodnu stručnu i finansij-sku podršku za obuku i pokretanje proizvo-dnih procesa.

Glasnik: Planovi razvoja Vaše kompanije. Predviđate li proširenje asortimana proi-zvoda? U kom smjeru ćete graditi ubuduće biznis?

D. Turčinović: Naš plan razvoja je osvajanje tehnologije prerade koje će permanentno poboljšavati kvalitet proizvoda, a samim tim i konkurentsku sposobnost.

Asortiman proizvoda ćemo širiti samo po potrebi jer smo za sada napravili kostur proizvodnje iz koje treba lagano da lansira-mo na tržište razvijene naše favorite.

Glasnik: Ukoliko želite da kažete nešto što nije obuhvaćemo pitanjima molim Vas da to učinite.

D. Turčinović: Mislim da smo iskazali ono što je najvažnije za ovaj projekat.

Želim još jednom da se zahvalim Privre-dnoj komori Crne Gore i Vama lično, kao i svim relevantnim faktorima koji rade na transformaciji svih crnogorskih resursa doprinoseći da naše okruženje uzima kre-ativni zamah i hvata korak prema razvije-nom svijetu.

Prodaja će se vršiti preko novoosnovane firme "TUNIK – NIKŠIĆ" doo.

Zahvaljujemo se što ste zainteresovani za naš projekat i dajete značajnu podršku za njegovu realizaciju.

78

Broj 1 Januar 2020.

Herbal products for the foreign market

Dragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.o

We started the production with the aim to process our wild fruits and herbs in order to create our original Montene-grin drink. We used domestic natural resources to make

high-quality products, thus promoting their eco origin and another important parameter i.e. healing properties. Based on our resour-ces we succeeded in making representative drinks which were awarded with 16 gold and 10 silver medals and three trophies at the prestigious Novi Sad Fair and Spirit Fest in Sarajevo last year, said Dragan Turčinović, the owner of "TUNIK – Nikšić" d.o.o in an interview for Glasnik.

Glasnik: How long have you been engaged in this activity and how did you come up with the idea to start this business?

D. Turčinović: After early retirement as a former head in charge of the maintenance of process equipment in the Iron and Steel Plant, with significant experience, I was thinking how to be engaged in the entrepreneurial business. I tasked myself to find the producti-on "niche" and to start a business based on local products.

Glasnik: This is your family business. I suppose you have a lot of support from your wife Venera, who is a pharmacist by profession.

D. Turčinović: Of course, we wanted to work on a joint project. We needed to choose a pharmaceutical model for which I, as a mecha-nical engineer, can provide managing the necessary parameters (pressure, temperature, vacuum, etc.) to support the production cycle.

Travarica od srčanika (great yellow gentian-flavored brandy) as part of the Montenegrin traditional medicine is our first product.

We have produced it for personal use as well as for our friends and relatives. Then we studied literature and very strict and deman-ding pharmaceutical and technological policies of great yellow gentian root extraction. This work resulted in winning a gold me-dal for Krnovski srčanik at the 86th Novi Sad Fair in May 2019.

Glasnik: You produce drinks: liqueurs, brandies made from wild plants and forest fruits. Would you please present the product ran-ge? Where do you market your products? Do you sell the products on the market beyond Montenegro?

D. Turčinović: Our product range is structured in three levels of al-coholic beverages: liqueurs, brandies and herb-flavored brandies. All herbs and forest fruits are useful in folk medicine of Montene-gro and linked to some significant historical events, which make them special.

Our liqueurs are made of fruit brandies, minimum amount of sugar and contain natural anti-oxidants, minerals, vitamins. In addition to intense aroma and strong flavor they have healing properties. We produce the following forest fruits flavored liqueurs: Zubljač-ka borovnica (blueberry-flavored), Golijska malina (raspberry-fla-vored), Podbudoški glog (hawthorn-flavored), Barska narandža (orange-flavored), Novljanski limun (lemon-flavored), Pivski šipu-rak (rosehips-flavored), Kotorski anis (anise-flavored). Cinnamon--flavored liqueur is an exception, and only this liqueur is made of the imported materials.

Herb-flavored brandies are part of the folk medicine of Montene-gro as well: Krnovski srčanik, Pivska lincura (flavored with great yellow gentian), Nikšićka klekovača (flavored with juniper berries),

Domestic medicinal herbs and forest fruits represent an export opportunity for products which are increasingly demanded and highly valued in the picky world market.

79

Broj 1Januar 2020.

Podbudoška glogova rakija (flavored with hawthorn) and Drenjina travarica (flavored with cornel cherry).

Brandies we produce are the base for making liqueurs and herb--flavored brandies, such as Grbavska lozovača (grape-flavored) and Mokronjivska jabuka (apple-flavored), and we will produce both of these brandies in the barrels. This year we will make the blueberry and blackberry brandies. So far our products have been sold exclusively on the farm. We started to present products in fa-irs and festivals in the region.

Glasnik: It is extremely important that in the production you use domestic natural resources, which are largely untapped, eco-fri-endly and healthy.

D. Turčinović: We started the production with the aim to process our wild fruits and herbs through professional methods in order to create our original Montenegrin drink. From domestic natural resources we have already made well known products, which pro-mote their eco origin and have another important parameter i.e. healing property. We are aware of the great advantage of our me-dicinal plants and forest fruits, which is our huge potential and export opportunity and which is increasingly demanded and valu-ed in the picky world market.

Glasnik: What is the annual production? Can this business provide a decent living or it is just an addition to the family budget?

D. Turčinović: All these years we have spent in developing and completing the necessary equipment for distillation, so modest funds went to the family budget.

It is important that based on our resources we managed to pro-duce high-quality drinks, thanks to which we were awarded with 16 gold and 10 silver medals and three trophies at the prestigious Novi Sad Fair and Spirit Fest in Sarajevo last year.

Glasnik: You have modern distillation apparatus, modern techno-logy and apply relevant standards in the production.

D. Turčinović: That is correct. Modern technology is our priority. In addition to modern equipment we also use part of the written-off equipment that we successfully reconstructed with the help of the most respected experts from the region in this area. I personally participated in and contributed to this successful reconstruction of the equipment. The most significant contribution to the deve-lopment of production technology has been given by our techno-logist PhD Marko Ljekovčević.

Glasnik: Did you have the support of the relevant authorities in starting this business?

D. Turčinović: Of course support is needed and that is why this project is developing in the right direction. We are grateful to the Ministry of Agriculture headed by Minister Simović, for recogni-zing this project. Special contribution was provided by the Admi-nistration for Food Safety, Agricultural Advisory Department and Tehnopolis.

It should be noted that thanks to the support of the public authori-ties, only two steps within this project need to be fulfilled in order to reach the goal, i.e. receiving production declarations and pur-chasing excise stamps.

Glasnik: We have already said that Montenegro has high-quality resources of forest plants and fruits, of which we once genera-ted significant revenues. What should be done in order to return the entrepreneurs to processing of these resources and making a number of products as well as start a valuable and profitable busi-ness? What is your message to future entrepreneurs?

D. Turčinović: In this business, things have changed radically. The equipment is sophisticated, but the production as well. We need high-qualified multidisciplinary personnel in order to support and control the high-quality product performances. In the region we have experts of various professions, essential for this type of bu-siness who published literature in this field. I advise future entre-preneurs to seek the necessary technical and financial support for training and launch of production processes through the Advisory Service and the Chamber of Economy.

Glasnik: Can you tell us about the development plans of your com-pany? Do you plan to expand the range of products?

D. Turčinović: Our development plan entails adopting processing technologies that will continuously improve product quality and thus competitive ability. The product range will be expanded only if necessary, because we have made the production plan which entails launching our developed products on the market.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

D. Turčinović: I think we presented the most important for this project. Once again I would like to thank the Chamber of Economy and you personally as well as all relevant actors working on the transformation of Montenegrin resources, thus inspiring our re-gion to take creative momentum and catch up with the developed world. The sale will be conducted through the newly established company "TUNIK - NIKŠIĆ" doo. We thank you for your interest in our project and significant support given for its implementation.

80

Broj 1 Januar 2020.

Istraživanje rudnih bogatstava

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Rudno bogatstvo Crne Gore prvi put se pominje 1779. godine u izvještaju crnogorske delegacije koja se vratila iz Rusije, čija ih je vlada neljubazno primila, u obraćanju Austriji i

njenom kancelaru Kaunicu u kojem se kaže: "Ako se u crnogor-skoj zemlji nađe kakvo prirodno bogatstvo u rudama ili sličnom, nadamo se od velikodušnosti austriskog doma da će poslati struč-njake za iskorišćavanje toga blaga. U takom slučaju učinićemo da carska i kraljevska blagajna učestvuje u dobiti, kako bi se na taj način olakšali troškovi velikog dvora". U izvještaju iz 1782. godine pukovnika Paulića, izaslanika austijske vlade koji je posjetio Crnu Goru, kaže se: "Crnogorci nemaju ni rudokopa ni kovanice... Ruda ima u Crmnici, kod manastira Stanjevića i u Koložunskom Ždrije-lu, ali kakve su i u kolikoj su količini nije ispitano". U prvoj fazi is-traživanja rudnog blaga Crne Gore zainteresovane su dvije velike

sile Austrija i Rusija, koje šalju svoje stručnjake u Crnu Goru. Ove dvije države, svaka iz svojih interesa, nastojale su i na ovaj način da prošire svoj uticaj na Crnu Goru.

Kada je Vijala de Somijer objavio svoje djelo o Crnoj Gori 1820. go-dine došlo je do interesovanja stranog svijeta za Crnu Goru. Inte-resovanje naučnika za Crnu Goru datira od maja 1826. godine kada je Bavarac Henrih Hofman stigao u Kotor i izrazio želju "da po planinama i obližnje predjele crnogorske iziđe, da ište mine-ralna plododanija i životne tvari". O dolasku Bavarca u Crnu Goru nema podataka. Ruski potpukovnik Jakov Ozereckovski posjetio je Crnu Goru 1837. godine. Obišao je tada i Zlaticu (kod Podgorice) i saznao da se u njoj u vrijeme Rimljana dobijalo zlato po kojem je i mjesto dobilo ime. Ruski oficir je predložio svojoj vladi da pošalje u Crnu Goru jednog rudarskog inženjera da stručno utvrdi koja se

U januaru 1901. godine njemački i italijanski geolozi napravili su geološku kartu Crne Gore sa označenim mjestima gdje se i koje rude nalaze.

81

Broj 1Januar 2020.

drugih bolesti, gvožđa i različitih vrsta kamena. Kao što se vidi, u 1881. godini došlo je do intenzivnog istraživanja (čak pet stručnja-ka) prirodnog bogatstva Crne Gore. O radu na daljem istraživanju ruda postoji podatak da su u junu 1890. godine dvojica srpskih ge-ologa, braća Žujović, obišli Podgoricu, Kolašin i Durmitor "radi ge-oloških studija".1214 Luiđi Baldaći, rudarski inženjer, dva puta je prije 1886. godine dolazio u Crnu Goru, na zahtjev crnogorske vla-de i naredbi italijanske vlade, sa zadatkom da prouči geološku strukturu zemljišta i floru Crnogorskog primorja. Baldaći je 1886. godine posjetio one krajeve koje nije ranije istraživao. Tvrdio je da se u Zlorečići kod Andrijevice nalaze tragovi zlata. Baldači je po zahtjevu knjaza Nikole trebalo da u Baru i Ulcinju provjeri ranije nalaze uglja. U avgustu 1893. godine prvi domaći stručnjak inž. Lazar Mijušković je istraživao, po knjaževom naređenju, Pivu, Drobnjak, Kolašin i Vasojeviće. I sljedeće istraživanje rudnog bla-ga obavio je domaći stručnjak mladi inženjer Marko Đukanović u Nikšićkoj Župi, avgusta 1895. godine. Đukanović je ustanovio i da se u pomenutom mjestu ne radi o asfaltu, već o kamenom uglju, ali nije mogao odrediti njegovu količinu i pravac prostiranja. En-gleski profesor sa Univerziteta u Oksfordu Hardi Konzencem is-traživao je rudno blago u Crnoj Gori od kraja jula do polovine okto-bra 1893. godine. U sjevernim krajevima Crne Gore istraživao je češki inženjer Albin Melhar, poznati rudarski stručnjak. Melhar je u junu i julu 1914. godine istraživao u okolini Kolašina, Gornje i Donje Morače, Šiškog jezera, Bjelasice, okolini Andrijevice, Bera-na, Bijelog Polja i Pljevalja. Melhar je o svojim istraživanjima pod-nio Ministarstvu unutrašnjih djela detaljan izvještaj sa svim po-trebnim profilima i skicama, u decembru 1915. godine. Rudarski inženjer Albin Melhar u svom izvještaju konstatuje da u okolini Kolašina (Donja i Gornja Morača) ima željezne rude, a za sjevernu Crnu Goru kaže da je bogata prarudnim škriljcima, naslagama, muskovita i biotita. Južno od Andrijevice na toku Zlorečice, Mel-har je utvrdio ležište željezne rude, u okolini Berana (Budimlja, Petnjik) otkrio je bazene uglja. U okolini Bijelog Polja Melhar je pronašao mineralne izvore (tri izvora nedakuške grupe, tri izvora lješničke i 6 izvora obrovske grupe). U Pavinom brdu Melhar spo-minje kaolin. Za neposrednu okolini Pljevalja Melhar kaže da će ona, pošto leži na bogatim nalazištima mrkog uglja, imati u bu-dućnosti veliku ulogu u industrijskom razvoju sjeveroistočnog dijela Crne Gore. Zbog ratnih događaja Melhar nije imao vremena da obavi analize materijala koji je našao i da geološku kartu Crne Gore koju je izradio Hasert uporedi sa svojim nalazima ruda. Osim navedenih stručnjaka, koji su uspjeli da dođu u Crnu Goru i da za kratko vrijeme boravka obave istraživanja i naprave izvještaje i hemijske i druge analize nađenog materijala, bilo je i drugih evropskih stručnjaka koji su željeli da pođu putem svojih pretho-dnika u naučnom istraživanju Crne Gore. To su željeli naučnici: Berg iz Austrije, koji je namjeravao da prouči područje Durmitora, dr Herman Vepere, geolog koji je bio dobio dozvolu da istražuje rudu u okolini sela Kuti i u Župskoj kapetaniji (dolina Gračanice i Šundića potoka), J. A. Gruterinka, holandski rudarski inženjer i profesor geologije u Delftu. U januaru 1901. godine njemački i ita-lijanski geolozi napravili su geološku kartu Crne Gore sa određe-nim označenjem mjesta gdje se sve i koje rude nalaze. Takva kar-ta mogla se izaraditi na osnovu proučavanja radova ne samo naučnika o kojima smo pisali kao istraživačima već i još nekih drugih. Crnogorska država organizovano je, koristeći pomoć stra-nih stručnjaka, radila na istraživanju prirodnog bogatstva svoje zemlje.

(U sljedećem broju Glasnika o eksploataciji rudnih bogatstava).

rudna blaga nalaze u Crnoj Gori. Još za života Petra II Petrovića Njegoša došao je 1838. godine ruski rudarski inženjer, kapetan Je-gor Kovaljevski. Kovaljevski se u Crmnici duže zadržao i primije-tio je da je ona vrlo interesantna za istraživanje rudnog blaga. On kaže da se u blizini Boljevića nalaze bogati slojevi gvozdene rude sa 30 do 40 odsto gvožđa. U Sotonićima je našao jedan topli izvor sumporovodoničkog gasa. Kovaljevski kaže da je u Crnoj Gori na-šao: gvožđe, živu, olovo, bakar i da se nalaze oko Klobuka. U Br-skutu je Kovaljevski našao rudu magnezijevog oksida i mrkogvoz-denog kamena, a pored rijeke Veruše naišao je na obilježje zlata. Kod Stubice i u Bjelopavlićima primijetio je crvenu gvozdenu rudu, a kod Moračkog manastira da se tu davno vadila i obrađiva-la bakarna ruda. Na kraju Kovaljevski zaključuje da se u Crnoj Gori može razviti djelatnost za obrađivanje gvozdene rude, ali nemanje potrebnih sredstava i nepovoljan geografski položaj čine da ima malo nade da se to ostvari. I svoj drugi boravak u Crnoj Gori 1853. godine Kovaljevski je posvetio istraživanju njenog rudnog bogat-stva. Poznati istraživač Henrih Bart radio je 1865. godine na istra-živanju ruda na liniji Podgorica – Lijeva Rijeka – Kolašin – Mojko-vac. Krajem osamdesetih godina XIX vijeka, kada je Crna Gora bila nezavisna država i kada je znatno proširila svoju teritoriju, naro-čita pažnja posvećena je njenom rudnom bogatstvu. Proučavanja tog rudnog bogatstva uslijedila su od strane ondašnjih poznatih evropskih stručnjaka (geologa, rudara, geografa, botaničara) iz Austrije, Rusije, Njemačke i Italije. Njihovo interesovanje za Crnu Goru nije bilo samo lično, naučno, već su radili u interesu svoje zemlje utvrđujući ekonomski potencijal zemlje sa kojom su bili uspostavljeni politički i ekonomski odnosi. Ministarstvo unutra-šnjih djela zajedno sa svojim Odjeljenjem narodne privrede u svom resoru objedinjavalo je i privredne poslove. O istraživanju prirodnih bogatstava stranih stručnjaka i njihovom boravku na terenu staralo se Ministarstvo unutrašnjih djela. Tadašnji mini-star unutrašnjih djela Mašo Vrbica upozoravao je 1881. godine ka-petane kako da pomognu istraživačima strancima. Kapetani su bili dužni, po naredbi ministra Vrbice, da stvore uslove kako bi istraživači što savjesnije obavili svoj posao pri pregledu pojedinih mjesta, da im obezbijede potrebnu radnu snagu, konačište i ishra-nu, konje za prebacivanje iz mjesta u mjesto itd. Kapetanima je skrenuta pažnja da budu što predusretljiviji prema istraživačima i da istraživače što bolje upoznaju sa tradicionalnim mišljenjem da se na pojedinim mjestima nalazi neko prirodno bogatstvo. U slučaju otkrivanja nekog prirodnog bogatstva vojvoda Vrbica je obećavao kapetanima nagradu. U nezavisnoj crnogorskoj državi prvi istraživači su bili Rusi dr Černjajev i Pavle Rovinski, koji su obišli Crmnicu i okolinu Bara i Ulcinja početkom 1881. godine. U Crmnici je trebalo da utvrde šta se nalazi u Smrdanu, gdje se i ra-nije kopala i tražila nafta. Rovinski je objavijestio ministra unu-trašnjih djela da su naišli na petrolej, čisti, sa 14 gradi. Dr Bernard Švarc, geograf i geolog, poslat je od saksonske vlade i zajedno sa Rovinskim istraživao je Bar i Ulcinj, Podgoricu, Vasojeviće, Kola-šin, Moraču, Drobnjake, Pivu, Dugu, Župu Nikšićku. Švarc je priku-pljao uzorke nađenog materijala i vršio analize. On je potvrdio ranije nalaze o postojanju izvora petroleuma na Smrdanu kod Bu-kovika i poslije obavljene hemijske analize u Frajburgu dao je po-datak da pronađena nafta ima specifičnu težinu 0,874. Profesor Švarc je smatrao da na tom lokalitetu nema veće količne nafte. Na Bukovici Švarc je pronašao mrku gvozdenu rudu hematit. Profe-sori Geološke škole u Beču Tice i Regenspursk istraživali su sredi-nom 1881. godine najveći dio teritorije tadašnje Crne Gore. U Cr-mnici su potvrdili ranije nalaze istraživača da na Smrdanu ima nafte i u Bukoviku ljekovite sumporne vode za liječenje rume i

82

Broj 1 Januar 2020.

Istovremeno, China Travel Agent magazin dodijelio je Crnoj Gori nagradu za najpopularniju niša destinaciju u 2019. godini u Kini, kazao je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i tu-

rizma Damir Davidović, prednose Kodex i Pobjeda.

To, kako je rekao na konferenciji za medije koju organizuje Nacio-nalna turistička organizacije, pokazuje da su prepoznati rezultati i potencijal je naša država ostvarila.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kuka-vičić kazala je da je prošla godina bila rekordna, te da se možemo pohvaliti dobrim početkom 2020. godine.

- Samo za novogodišnju noć imali smo 60.000 gostiju i dobru pos-jećenost i ostalih dana - istakla je Kukavičić na konferenciji koju je organizovala NTO u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma prenosi Kodex.me.

Američki Bloomberg preporučuje dvadeset nadahnjujućih desti-nacija koje će posebno biti primamljive u 2020. Tako se Crna Gora našla ispred Italije, Kirgistana, Mađarske, Bolivije, Mozambika, Ja-majke, Kaira itd.

Bloomberg za našu državu piše da se sićušna balkanska zemlja polako pozicionirala kao novi dragulj Jadrana sa mješavinom vje-kovnih sela, aristokratskih ljetnikovaca i brojnih izazovnih lokaci-

ja izvan šljunkovitih plaža.

- U vašoj avanturi Crnom Gorom možda sretnete mrkog medvjeda, sivog vuka, evroazijskog risa i druge ugrožene vrste u nacional-nim parkovima Durmitor i Biogradska gora - navedeno je u tekstu Bloomberga.

Nakon divlje ljepote, preporučuju da se pođe do obala na moru "obasjanih suncem".

- Ne propustite da posjetite luksuznu marinu za jahte Portonovi u zalivu Boke Kotorske, gdje će se u junu otvoriti i prvo evropsko ljetovalište One&Only. Krstarite morem ili letite Lufthansom do Tivta, grada na moru sa aerodromom. Šta god odaberete, sigurno je da ćete zaobići prepuni Dubrovnik u susjednoj Hrvatskoj - ističe autor teksta.

Bloomberg preporučuje i kada je najbolje posjetiti Crnu Goru, a kada ne, uz vrlo koristan pregled godišnjih cijena smještaja.

Kako navode, u Crnoj Gori vrijeme je dovoljno toplo za kupanje sve do oktobra, kada su i najpristupačnije cijene.

- Ugodno ćete se provesti i u kasno proljeće, kada su noći tople, ali prijatne - preporučuje ovaj ugledni medij.

Crna Gora dragulj Jadrana,prva na listi top 20 destinacijau 2020. godini

Bloomberg

Američki Bloomberg svrstao je Crnu Goru na prvo mjesto liste dvadeset destinacija koje će posebno biti popularne tokom 2020. godine.