gentlemen’s - politea think tank | politea · pdf filete pomoć ugandskoj vladi u borbi...
Post on 06-Feb-2018
231 Views
Preview:
TRANSCRIPT
godište 1.
broj 6.
listopad 2011.
UDRUGA ZA PROMICANJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI I NOVIH MEDIJA
political and economic consulting group
issn 1848-1353
Gentlemen’s Agreementpolitičko-ekonomski mjesečnik
Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju
Svjetska ekonomska kriza
Dvadeset godina hrvatske neovisnosti 3
Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju 8
Svjetska ekonomska kriza 12
sapere aude
Impressum
Glavni urednik: Blagoja MirčevskiIzvršni urednik: Višeslav RaosZa izdavača: Vedran ObućinaISSN: 1848-1353Političko-ekonomski mjesečnik Gentlemen’s Agreement izdajePolitea, udruga za promicanje društvenih znanosti i novih medija.Sve fotografije su korištene pod Commons licencom ili su vlasništvo udruge.
Politea - udruga za promicanje
društvenih znanosti
i novih medija
Jarnovićeva 3
10000 Zagreb
politea_hr@yahoo.com
http://politeathinktank.wordpress.com
Srdačan pozdrav našim čitateljima u novom broju Gentlemen’s Agreementa. Hrvatska je 8. listopada obilježila dvadeset godina neovisnosti. Kratki presjek političkog stanja i procesa obrađen je u prvom tekstu. U drugom se tekstu govori o
kineskoj politici prema Tajvanu. Sve jača međusobna gospodarska suradnja te kineski regionalni utjecaj u budućnosti bi mogli snažnije politički povezati Kinu i Tajvan. U zadnjem se tekstu govori o svjetskoj ekonomskoj krizi. Europska je dužnička kriza na vrhuncu. Nakon konačnog dogovora europskih čelnika oko paketa pomoći Grčkoj te oporavku eurozone, grčki je premijer Papandreou najavio, a vlada prihvatila, referendum o prihvaćanju mjera štednje za otpis djela dugova i nastavak europske pomoći bankrotiranom grčkom gospodarstvu. Najava je srezala svaki optimizam na svjetskim tržištima a Europa se našla pred povijesnom kušnjom. Vraćanje Grčke nacionalnoj valuti moglo bi potaknuti i ostale zemlje iz grupe PIIGS na slične poteze.
Nakon višemjesečnih sukoba libijski je vođa Moamer Gadafi uhvaćen i linčovan. Orgijanje bestijalnosti nad tijelom Gadafija pred svjetskim medijima zasigurno neće pomoći prihvaćanju i boljoj percepciji pobunjenih libijskih plemena i političkih frakcija. Ubojstvo je Gadafija bilo očekivano zato što je „previše znao“ i jer bi njegovo svjedočenje imalo političke posljedice za čelnike zapadnih država.
Dolazak 100 američkih vojnika u Ugandu te najava slanja dodatnih trupa u Južni Sudan, Srednjoafričku Republiku i DR Kongo početak je američkog suzbijanje kineskog utjecaja na afrički kontinent. Službeni su motivi humanitarne naravi te pomoć ugandskoj vladi u borbi protiv LRA. Kina je, kao drugorazredna svjetska sila, najveći dio međunarodnog utjecaja usmjerila na taj kontinent. Kontrolira pojedine vlade i naoružava ih, investira u infrastrukturu i poljoprivredne površine, te zadovoljava veliki dio svoje potražnje za naftom. Američki motivi su svakako smanjenje kineskog utjecaja, a time posredno i slabljenje kineske snage na globalnoj razini.
Blagoja Mirčevski
RIJEČUREDNIKA
SADRŽAJ
Dana 8. listopada 2011. godine Hrvatska je proslavila
20 godina neovisnosti. Na taj je datum Sabor Repub-
like Hrvatske donio odluku o prekidu svih državnopravnih
veza sa SFRJ. Time je prekinut i tromjesečni moratorij na
hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti
koju je Sabor bio donio 25. lipnja 1991. godine. Oba se
datuma bilježe kao državni praznici u Republici Hrvats-
koj; 8. listopada slavimo Dan neovisnosti, a 25. lipnja
Dan državnosti. Neovisnost Hrvatske se stvarala na neko-
liko područja istovremeno: na međunarodnom polju, un-
utarnjem političkom sustavu te ratom u obrani od agresije.
Legitimnost proglašavanju neovisnosti je volja građana
Republike Hrvatske iskazana na referendumu o samostal-
nosti održanom 19. svibnja 1991. godine.
Dana 25. lipnja 1991. godine, Hrvatski je sabor pokren-
uo postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih repub-
lika te donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti
Republike Hrvatske. Posredovanjem međunarodne zajed-
nice, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni mor-
atorij na primjenu Ustavne odluke. Dana 7. listopada 1991.
godine, raketirani su Banski dvori te je predsjednik Tuđman
sa suradnicima pukim slučajem izbjegao atentat. Bila je to
jasna poruka da, unatoč silnim naporima Hrvatske, neće
biti mogući mirni raskid svih državnopravnih veza s bivšom
državom. Sljedećeg je dana, povijesnog 8. listopada, Sa-
bor Republike Hrvatske donio odluku, koja je na snagu stu-
pila danom donošenja, o raskidu svih veza s dotadašnjom
državom te proglasio samostalnost i suverenost.
Dvadeset godina kasnije vidljiv je napredak naše zemlje
u svakom pogledu, ali uz poteškoće tranzicijske demokraci-
je. Hrvatska je prošla težak put kakav u kratko vrijeme nije
proživjela gotovo ni jedna druga europska zemlja. Od ra-
zornog rata, početka građenja države, institucija, do prom-
jene političkog i ekonomskog sustava i ulaska u europske
i euroatlantske integracije, Hrvatska je doživjela duboke i
korjenite promjene koje su zašle u politički, gospodarski,
društveni i kulturni život, često nespreman za takve brze i
temeljite zaokrete. Prvih deset godina je obilježeno ratom,
vladavinom Tuđmana i privatizacijom te međunarodnom
afirmacijom Hrvatske.
Politea political and economic consulting group
3Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
Na referendumu su bila ponuđena dva pitanja:
A) Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska
prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim repub-
likama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)? – PLAVI LISTIĆ
B) Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike
Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?“ – CRVENI LISTIĆ
Na oba su pitanja građani odgovarali zaokruživanjem „ZA“ ili „PROTIV“. Na referendumu je glasovalo 83,56 posto
birača. Na prvom je pitanju 93,24 posto birača glasovalo „ZA“ prijedlog. „PROTIV“ prijedloga je bilo 4,15 posto, a
nevažećih je listića bilo 1,18 posto. Na drugom pitanju „ZA“ prijedlog je glasovalo 5,38 posto birača, dok je prijedlog
„PROTIV“ dobio 92,18 posto glasova. Nevažećih je listića bilo 2,07 posto glasača koji su glasovali.
Nakon smrti Tuđmana, krajem 1999. godine i par-
lamentarnih izbora na samom početku 2000. godine te
pobjede koalicije, Hrvatska je ustavnim promjenama pri-
hvatila parlamentarni sustav. Sustav je svojevrsni hibrid
polupredsjedničkog i parlamentarnog sustava jer je pred-
sjednik zadržao mogućnost sukreiranja vanjske politike, a
njegov se izbor odvija na predsjedničkim izborima, umjes-
to u parlamentu.
HDZ se nakon smrti Tuđmana podijelio u manji i um-
jereni DC (Demokratski centar) te ostatak HDZ-a u kojem
je ostala većina vodstva stranke. Siva eminencija HDZ-a
i jedan od najmoćnijih ljudi nakon Tuđmana, vođa desne
struje u HDZ-u, kontroverzni Ivić Pašalić, biva izbačen iz
stranke nakon konačnog poraza obilježenog manipulaci-
jama glasovanja na unutarstranačkim izborima. Pobje-
dom umjerenog i proeuropski orijentiranog Ive Sanadera,
bivšeg predstojnika Ureda predsjednika Republike te zam-
jenika ministra vanjskih poslova, HDZ se transformirao od
nacionalističke i desne u proeuropsku i demokršćansku
stranku. Pritom, mora se reći da je HDZ na lokalnoj razini
zadržao desnu i nacionalističku retoriku iz devedesetih go-
dina. Na parlamentarnim je izborima 2000. godine pobi-
jedila koalicija predvođena SDP-om. Vlast je koalicije bila
obilježena unutarnjim neslaganjima te nesposobna, a
djelom i uplašena agresivnim HDZ-ovskim aktivnostima u
borbi za vlast. Autoritarnost i svojevrsna karizma Sanadera
dolazi s prvim izborima 2003. godine gdje je HDZ ponov-
no osvojio vlast. Od desne i dijelom nacionalističke retor-
ike po skupovima, HDZ se vraća u proeuropsku i kompro-
misnu političku realnost. Afirmira srpsku manjinu i aktivno
surađuje s Haškim tribunalom. Slijedi naputke Europske
unije te nastavlja daljnju privatizaciju državnih tvrtki. Da-
vanjem sinekura i lokalnih ovlasti pojedincima, stvaran-
jem braniteljskih udruga i manipulativnom retorikom te
javnom ponudom dionica INA-e i Hrvatskog telekoma po
povlaštenim uvjetima građanima Republike Hrvatske,
HDZ ponovno osvaja parlamentarne izbore 2007. godine.
Time pridonosi mlaka kampanja SDP-a, glavne oporbene
stranke. SDP a i Hrvatska, u prvoj polovici 2007. godine
ostaju bez ključnog političkog aktera. Predsjednik SDP-a,
Ivica Račan umire od karcinoma. Na njegovo mjesto dolazi
Zoran Milanović, pravnik bez aktivnog političkog iskustva
koji vodi kampanju na predstojećim parlamentarnim iz-
borima. Nedostatak Milanovića su anemičnost i nedovoljni
populizam, karakteristični za političare, posebno u Hrvats-
koj. Pritom nije uspostavio stranačku stegu kao Sanader
te je SDP doživio svojevrsne unutarstranačke frakcije.
Najveći nedostatak, koji se može pokazati ključnim za
cijelu državu je njegovo nepoznavanje ekonomije i gospo-
darstva. Kao vrlo izgledni budući premijer na parlamenta-
rnim izborima početkom prosinca ove godine morat će se
suočiti s ključnim problemom Hrvatske – nepostojanjem
strategije za izlazak iz recesije, smanjivanjem nezaposle-
nosti, restrukturiranjem državne uprave te fiskalnom kon-
solidacijom koja bi potaknula poduzetništvo.
Ulazak u NATO 2009. godine te završetak pregovora s
Europskom unijom svakako su najveći međunarodni us-
pjesi HDZ-a. Iako, mora se reći da je cijeli euroatlants-
ki proces za političku elitu u Hrvatskoj postao sam sebi
svrha. Svaka javna i po mogućnosti argumentirana raspra-
va o nužnosti i ustupcima za ulazak u navedene orga-
Blagoja Mirčevski: Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
4Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Spomen-ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu
nizacije odstranjena je mantrom o nepostojanju alterna-
tive. Za malu i svjetski čak i europski irelevantnu Hrvatsku
zaista se može reći da nema alternative, ali to ne znači
bezuvjetno srljanje. Tako će Hrvatska zaista postati 28.
članica Europske unije, u trenutku kada istoj prijeti raspad
eurozone i ima problem sa unutarnjom strukturom funk-
cioniranja i djelovanja jer ne postoji konsenzus. U Hrvats-
koj nije provedena javna rasprava o koristima koje bi
Hrvatska trebala ostvariti ulaskom u europsku zajednicu
u okvirima dužničke krize eurozone i jačanja nacional-
nih država u protekciji domaćeg gospodarstva. Politički
establišment nije ništa učinio za jačanje konkurentnosti
te restrukturiranju državne uprave i fiskalnog sustava i
smanjenja proračunskog deficita koji su bitni za ulazak u
Europsku uniju kao aktivne članice. Iluzorno je očekivati
da će porezni obveznici ostalih članica izdvajati sredstva
za slabije razvijene zemlje. Sama ideja i preteča Europske
ekonomske zajednice odnosno današnje Europske unije,
Europska zajednica za ugljen i čelik bila je da ne bude više
europskog rata. Zato današnje europske institucije zahti-
jevaju regionalnu suradnju i pomirenje. U tom se procesu
možda neki put relativiziraju zločini ili se umanjuje agresija
ali to je samo s jednim ciljem – očuvanjem europskog mira
i stabilnosti. Europska je unija još uvijek u fazi snažnog
i unaprijeđenog trgovinskog saveza sa političkim nadna-
cionalnim institucijama i (još uvijek) zajedničkom valu-
tom (što je odvaja od svih svjetskih trgovačkih i carinskih
saveza), ali bez prisilnog mehanizma provođenja zadanih
mjera. Ulazak Hrvatske u EU u jeku dužničke krize je vrlo
loš trenutak, ali nismo u mogućnosti birati i utjecati na eu-
ropske ekonomske i političke prilike.
Kako je prvo desetljeće neovisnosti Hrvatske obilježeno
Tuđmanom, Domovinskim ratom i pljačkom za vrijeme
pretvorbe i privatizacije, tako se drugo desetljeće može
obilježiti Sanaderom, euroatlantskim integracijama i ko-
rupciji na najvišoj državnoj razini. Prvog je srpnja 2009.
Sanader dao ostavku na premijersku funkciju. Nikad do
kraja razjašnjeni razlozi ostavke instalirali su kao premi-
jerku Jadranku Kosor. Usprkos početnom stranačkom od-
bijanju u vodstvo vlade i stranke uspijeva odraditi mandat
do kraja. Bez karizme, ideje vođenja države i ekonomsk-
og znanja Jadranki je Kosor ovo vrhunac karijere. Ipak,
političku odlučnost pokazuje nakon stranačkog puča, kada
bivši premijer trijumfalno obznanjuje povratak u stranku i
preuzimanje ovlasti. Sanader biva isključen iz stranke, a
Jadranka Kosor stranačke frakcije i oponente uspijeva pri-
dobiti ili barem minorizirati njihov utjecaj. Naivna prokla-
macija borbe protiv korupcije i nedodirljivost nikoga pret-
vara se u njen osobni i stranački krah. Istraga korupcije
vodi do državnih tvrtki, političkih sinekura i nepotizma,
Blagoja Mirčevski: Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
5Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Velika dvorana Sabora RHIzvor: www.sabor.hr
osobnog bogaćenja pojedinaca i izvlačenja novca za ile-
galno financiranje stranačkih aktivnosti. Visoki stranački
čelnici uz bivšeg premijera Sanadera završavaju u prit-
voru uz optužbe za korupciju a u nekim slučajevima se
vide naznake gospodarskog kriminala. Mjesec dana prije
izbora, istražitelji USKOK-a blokiraju imovinu HDZ-a te se
očekuje podizanje optužnice protiv stranke.
Drugo je desetljeće također obilježeno predsjednikom
Mesićem. Zahvaljujući Mesiću Hrvatska dobiva hibrid pre-
zidencijalizma i parlamentarnog sustava. Posljednji pred-
sjednik predsjedništva SFRJ, bivši predsjednik Sabora i
kratko premijer Hrvatske prije samostalnosti, Mesić posta-
je predsjednik na izvanrednim izborima 2000. godine na-
kon smrti Tuđmana. 1994. godine izišao je iz HDZ zbog
neslaganja sa politikom tadašnjeg predsjednika Tuđmana
ali i sukoba sa stranačkim frakcijama. Osvajajući dva puta
mandat, kontrolirajući tajne službe te priklanjajući se li-
jevoj opciji, a s HDZ-om držeći distancu toplo-hladnih odno-
sa, Mesić je postao utjecajna i moćna politička ličnost.
Umirovljenjem pobunjenih generala, na početku svojeg
prvog mandata pokazao je političku odlučnost te stvorio
mrežu svojih ljudi u sustavu. Ulogom svojevrsnog opinion
makera s mogućnošću značajnog utjecaja na domaće pri-
like te predstavljanje Hrvatske u međunarodnim odnosima
i mogućnost sukreiranja vanjske politike a bez nominalnih
ovlasti niti odgovornosti Mesić se vidljivo teško rastao s
funkcijom Predsjednika Republike.
U hrvatskoj političkoj kulturi još nije zaživio pojam
političke odgovornosti. Nakon svih korupcija u stranci, premi-
jerka Jadranka Kosor, trebala bi dati ostavku neovisno da li
je izravno upletena u korupcijske afere. Čelna osoba stran-
ke ima odgovornost za postupke i djelovanje organizacije
koju (pred)vodi. U razvijenim se zapadnim demokracijama
politička odgovornost podrazumijeva. U Hrvatskoj prevla-
dava kombinacija tradicionalne (podaničke) i participativne
(građanske) kulture. Obrazac djelovanja političkih stranaka
u pojedinim segmentima spada u podanički tip političke kul-
ture. Politika se percipira kao spoil system u kojem prevla-
dava korupcija i nepotizam. Ključni je problem, što glavni
akteri politike, političari, tako poimaju politiku i politički
sustav.
Hrvatska je u drugom kvartalu 2011. godine ostvari-
la gospodarski rast od 0,8 posto. Kako je za ovu godinu
rast BDP-a bio planiran u iznosu od 1,5 posto time će se
povećati deficit jer je proračun rađen prema toj procjeni.
Treći će kvartal tradicionalno biti pozitivan. Isključivo jer
u njega ulazi turistička sezona. Premijerkin ekonomski
savjetnik, Željko Lovrinčević procjenjuje da će rast biti
približan kao u prethodnom kvartalu, iako osobno sma-
tram da će biti veći i to u rasponu od 1,2 do 1,5 posto. Na
taj će način, Hrvatska i službeno izaći iz krize, daleko kas-
nije od svih europskih zemalja. Pritom, prognoze za četvrti
kvartal su negativne što će u konačnici smanjiti godišnji
rast BDP-a. Pojedini analitičari i financijske institucije
očekuju godišnji rast BDP- između 0,3 i 0,7 posto. Restruk-
turiranje i otpuštanje zaposlenih vjerojatno će se nastaviti
i u narednom razdoblju a značajnije otvaranje radnih mjes-
ta se ne očekuje. Nakon izbora, mogu se očekivati rezovi
i rast cijena namirnica i energenata. Naime, neovisno o
pobjedniku parlamentarnih izbora, cijene će rasti jer se
moraju uskladiti sa poreznim sustavom Europske unije
kojoj će Hrvatska pristupiti 2013. godine. To će izravno
pogoditi standard građana jer je vlada vodila socijalnu
politiku subvencioniranja cijene struje za kućanstva. Kako
je u Hrvatskoj nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijek-
ove očekuje se i njihov porast zbog ulaska u EU. Pritom
se, zbog rasta svjetskih cijena energenata i hrane, može
očekivati dodatno povećanje cijena. Rast se broja nezapo-
slenih ponovno može očekivati s obzirom da je smanjenje
izravna posljedica sezonskih zapošljavanja, ponajviše u
turizmu. Pritom, nelikvidnost sustava i makroekonomski
pokazatelji ne daju previše optimizma za snažniji opora-
vak. Učinci nadolazeće recesije u Europi bit će vidljivi i u
Hrvatskoj. Zato je bitno jačanje međunarodnih deviznih
rezervi, iako će to biti teško za ostvariti jer je Hrvatska
narodna banka intervenirala na tržištu plasirajući eure i
Blagoja Mirčevski: Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
6Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
time smanjila deprecijacijske učinke kune. To je nužno s
obzirom da su međunarodna tržišta iznimno volatilna, a
dužnička kriza u eurozoni utječe na uvijete financiranja te
je važno posjedovati dovoljne količine deviznih rezervi.
HDZ će se, vjerojatno nakon izbornog debakla, razračunati
sam sa sobom. Vrh, a vjerojatno i uže vodstvo će doživjeti
promjene. Moguće je očekivati i druge značajne os-
obe iz vrha HDZ-a da se uz bivšeg premijera nađu na
optuženičkoj klupi. Nekorištenje političke moći za op-
strukcije i sprječavanje istraga vezanih za korupciju
dovela je do samog vodstva, odnosno vrha HDZ-a što će
imati fatalne posljedice za Jadranku Kosor. Za očekivati
je unutarstranačka preslagivanja te eliminaciju pojedinih
frakcija, kao što se dogodilo nakon konačne pobjede
Sanadera 2002. godine na stranačkim izborima.
Blagoja Mirčevski: Dvadeset godina hrvatske neovisnosti
7Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Blagoja Mirčevski
Gospodarski rast generira vojnu moć i politički utjecaj, a
vojna moć i politički utjecaj državama otvaraju mogućnost
da utječu na tokove međunarodnih odnosa i preusmjerava-
ju ih u skladu s vlastitim interesima. Upravo zahvaljujući
svom gospodarskom uspjehu Narodna je Republika Kina
izgradila svoju vojnu moć i politički utjecaj te ulaskom u
21. stoljeće postala nezaobilazan globalni igrač. Iako nije
pokazala aspiracije prema globalnom vodstvu Kina je
odlučna pozicionirati se kao regionalni hegemon koji će
određivati pravila igre u jugoistočnoj Aziji. Kinu na tom
putu očekuju mnogi izazovi, a jedan od najvećih je zasig-
urno i Tajvan, „odmetnuti“ otok kojega Peking smatra sas-
tavnim dijelom matičnog teritorija. Peking se Tajvana nika-
da nije odrekao i čvrsto se drži svoje politike „jedne Kine“
te je odlučan vratiti ga pod kineski suverenitet bilo mirnim
ili vojnim putem.
Budući da bi pripojenje Tajvana silom dovelo do značajnih
političkih i gospodarskih potresa u Aziji koji bi naštetili i
samoj Kini te bi vjerojatno rezultiralo sukobom sa snažnim
saveznikom Taipeija Sjedinjenim Američkim Državama,
Peking je ipak skloniji mirnoj opciji. Tome u prilog idu i iz-
jave kineskog predsjednika Hua Jintaoa koji je ovog mjese-
ca izjavio da bi Kina i Tajvan trebali okončati antagonizam,
izliječiti rane iz prošlosti te početi raditi zajedno kako bi se
mirnim putem ostvarilo ujedinjenje kineske nacije. Kina je
na Tajvanu spremna primijeniti princip „jedna zemlja, dva
sustava“ kakav uživaju Hong Kong i Makao, što znači da bi
Taipei mogao zadržati svoju kapitalističku ekonomiju, lib-
eralno-demokratski politički sustav, samostalno vođenje
financija, a zadržao bi i svojevrsnu samostalnost u vođenju
međunarodnih odnosa, pa čak i svoje vojne snage. Taipei
zasad odbija takvu mogućnost te je privržen statusu quo, u
čemu ima i gotovo 80-postotnu podršku Tajvanaca, budući
da smatra kako mu postojeće stanje najbolje odgovara
i na ekonomskom i političkom, ali i vojnom planu te ne
raspiruje neprijateljstva s druge strane tjesnaca.
Animozitet između Narodne Republike Kine i Repub-
like Kine, kako glasi službeni naziv Tajvana, datira od
1949. godine kada je nakon poraza u građanskom ratu
Nacionalistička stranka (Kuomintang) Čanga Kai-šeka pred
komunistima pobjegla na otok Formozu. Unatoč bijegu
Čang je ostao pri tvrdnji da je njegova stranka jedini pra-
vi predstavnik kineskog naroda i da će se s vremenom
vratiti na vlast u Pekingu. U tome je ispočetka imao pot-
poru Sjedinjenih Država i ostatka zapadnih sila, no sve se
promijenilo 1979. godine kada je administracija predsjed-
nika Jimmyja Cartera odlučila priznati Narodnu Republiku
Kinu koja je potom preuzela mjesto Tajvana u Ujedinjenim
narodima. Ipak, Amerika je ostala čvrstim saveznikom Tai-
peia, što je pokazala i donošenjem Zakona o međusobnim
odnosima s Tajvanom čime je tajvanskoj vladi zagarantira-
la isporuku oružja u obrambene svrhe te pomoć u slučaju
napada.
No, sedamdesete su i u Kini označile doba velikih
promjena nakon što je kineski predsjednik Deng Xiaoping
pokrenuo niz gospodarsko-političkih reformi i svoju zem-
lju otvorio prema svijetu. Usprkos vidljivom animozitetu u
političkoj sferi dvije su zemlje počele održavati sve prisnije
Politea political and economic consulting group
LISTOPAD 2011. 8Gentlemen’s Agreement
Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju
Spomen-dvorana Čanga Kai-šeka
odnose, prvenstveno na gospodarskom planu. Peking je
pokrenuo niz pomirbenih poteza prema Taipeiju koji su
se ponajprije ogledali u prijedlogu uspostave trgovinskih,
poštanskih i prometnih veza s Tajvanom. Ponukana tom
pomirbenom politikom tajvanska se vlada počela distan-
cirati od svoje dotadašnje politike „tri ne“, odnosno da s
Pekingom nema kontakata, nema pregovora i nema kom-
promisa. Gospodarski odnosi su s vremenom sve više
jačali, a dvije su se zemlje sve čvršće povezivale, što je
u konačnici rezultiralo ulaskom tajvanskih kompanija na
kinesko tržište te rastom investicija i trgovinske razmjene.
Tako je između 1981. i 2002. godine trgovinska razmjena
između dvije zemlje porasla za više od 130 puta. Ulas-
kom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju trgovinske
veze između Kine i Tajvana dodatno su se intenzivirale, a
trgovinska razmjena je sa osam milijardi dolara iz 1991.
porasla na 102 milijarde u 2007. godini. Kina je postala
najveći tajvanski trgovinski partner, zahvaljujući čemu
je Tajvan u Kinu 2010. godine izvezao robe u vrijednosti
od 115 milijardi dolara. Zahvaljujući uspostavi prometnih
veza i ukidanju zabrane posjeta Tajvanaca kontinental-
noj Kini 1987. godine broj međusobnih posjeta se iz go-
dine u godinu povećavao. Između Kine i Tajvana je 2009.
godine ostvareno čak 270 izravnih zračnih letova, dok je
broj Kineza koji su posjetili Tajvan u 2010. dosegao 1,6
milijuna. Unatoč tome što ankete pokazuju da se više od
polovice stanovnika Tajvana smatra prije Tajvancima nego
Kinezima, osjećaj povezanosti među ljudima s obje strane
tjesnaca snažan je i pet desetljeća nakon neslužbenog
odvajanja.
Predsjednik Hu je približavanju dvije zemlje ovoga
mjeseca odlučio dati dodatni podstrek rekavši kako „ost-
varenje ponovnog ujedinjenja mirnim putem najviše služi
temeljnim interesima svih Kineza, uključujući naše tajvan-
ske sunarodnjake“, dodavši da bi obje strane trebale
povećati ekonomsku konkurentnost, promovirati kinesku
kulturu i izgraditi osjećaj zajedničkog nacionalnog iden-
titeta. Činjenica da je Hu ove izjave uputio prilikom obl-
jetnice stote godišnjice revolucije koja je okončala carsku
nastojanjima za mirno rješenje odnosa s Tajvanom daje
višu dimenziju jer je pred najvišim kineskim političkim i vo-
jnim dužnosnicima javno odbačena prijeteća retorika koja
je dugo bila obilježje Pekinga prema Taipeiju. Izjave su
također i jasna poruka Tajvanu, ali i ostatku međunarodne
zajednice da je Kina sposobna i spremna graditi politiku
mira u regiji. No, Peking isto tako zna da su svi u regiji i svi-
jetu svjesni njegove vojne moći te da je prema potrebi spo-
soban odgovoriti i silom. Da su dobri odnosi između dvije
zemlje jamac sigurnosti i prosperiteta svjestan je i Taipei,
što pokazuje i nedavni potez tajvanskog predsjednika Maa
Dario Kuntić: Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju
9Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Republika Kina
Površina: 35.980 km2
Stanovništvo: 22.894.384 (2005.)
Glavni grad: Taipei
Političko uređenje: polupredsjednička demokracija
Službeni jezik: mandarinski kineski
Priznati regionalni jezici: tajvanski hokkien, hakka
kineski
Etnički sastav: Han (98%) (Hoklo 70%, 14% Hakka,
14% kontinentalni Kinezi), 2% tajvanski urođenici
Vjerski sastav: budisti (35,1%), taoisti (33%),
nereligiozni (14%), kršćani (3,9%), I-Kuan Tao
(3,5%), ostali (10,5%)
Valuta: Novi tajvanski dolar
BDP: 418,2 milijarda $ (2010., nominalno)
BDP per capita: 18.558 $ (2010., nominalno)
Glavne gospodarske grane: elektronika,
informacijsko-komunikacijske tehnologije, prerada
nafte, oružje, tekstil
Jing-jeoua koji je olakšao trgovinske sporazume koji pov-
ezuju naprednu tajvansku ekonomiju s unosnim kineskim
tržištem, a također je pozvao na jačanje kulturnih i obra-
zovnih veza između dvije zemlje. Ma je isto tako odbacio
politiku bivšeg predsjednika Chena Shui-biana i njegove
Demokratske napredne stranke koji su se zalagali za sa-
mostalnost Tajvana i planirali referendum za neovisnost,
čemu se Peking oduvijek oštro protivio i prijetio ratom u
slučaju proglašenja neovisnosti. Chenova politika redovi-
to je iritirala Peking, ali je doprinijela i pogoršanju odno-
sa s Washingtonom koji je smatrao da bi ga inzistiranje
na neovisnosti moglo uvući u neželjeni sukob s Kinom.
Ma je Pekingu pokazao pomirljivije lice, što je kineska
vlada „nagradila“ 2009. godine kada je Tajvanu dopusti-
la pridruživanje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, iako
samo pod statusom promatrača. To je dakako samo mali
simbolični kompromis koji je Peking spreman učiniti kako
bi se dodatno približio Taipeiju i ne predstavlja ni najmanji
korak prema priznanju Tajvana kao neovisne države, ali je
svakako dokaz da dobri odnosi između dvaju država imaju
budućnost.
Bez obzira na miroljubive poruke iz Pekinga s uma ne
treba smetnuti da Kina diljem tajvanskog tjesnaca još
uvijek ima raspoređene balističke projektile, dok njezi-
na vojska neprestano razvija napredne raketne sustave,
modernizira vojne snage i usavršava desantne taktike. S
druge strane Tajvan nastavlja kupovati oružje od svojih
saveznika, posebice Sjedinjenih Država, što, očekivano,
nailazi na snažne osude Pekinga. Tako je u prošlog mjese-
ca Kina snažno osudila 5,8 milijardi dolara vrijedan paket
isporuke oružja Tajvanu koji uključuje nadogradnju vojnih
zrakoplova F-16 kupljenih još 1992. te dostavu naprednih
radarskih sustava, navođenih projektila i obuku pilota u
Sjedinjenim Državama. Usprkos pomirljivim tonovima i do-
brim odnosima na gospodarskom planu, Taipei ipak ništa
ne želi prepustiti slučaju, svjestan da će Kina teško odus-
tati od integracije Tajvana.
Dario Kuntić: Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju
10Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Narodna Republika Kina
Površina: 9.596.960 km2
Stanovništvo: 1.313.973.713 (2006.)
Glavni grad: Peking
Političko uređenje: jednostranačka država
Službeni jezik: mandarinski kineski
Priznati regionalni jezici: mongolski, tibetanski,
ujgurski i dr.
Etnički sastav: Han (91,51%), Zhuang (1,3%),
Mandžurci (0,86%), Ujguri (0,79%), ostali (5,54%)
Vjerski sastav: budisti (35,1%), taoisti (33%), ner-
eligiozni (14%), kršćani (3,9%), I-Kuan Tao (3,5%),
ostali (10,5%)
Valuta: juan
BDP: 11,3 bilijuna $ (2011., nominalno)
BDP per capita: 5.184 $ (2011., nominalno)
Glavne gospodarske grane: rudarstvo, crna i
obojena metalurgija, industrijski strojevi, oružje,
tekstil, prerada nafte, kućanski aparati, elektronika,
automobili
Dario Kuntić
Konstantne negativne vijesti s tržišta kapitala i snižavanje
kreditnog rejtinga značajnijim državama; svijet, a
posebno Europa, očigledno tonu u recesiju koja će biti du-
blja nego ona iz 2008. godine. Smanjena kapitalizacija eu-
ropskih banaka i sve veće gomilanje gotovine govori nam
da na tržištu vlada izraziti pesimizam.
Od početka svjetske krize propašću Lehman Brothersa
u rujnu 2008. godine europska dužnička kriza sve više
raste. Svjetska se kriza premetnula u europsku, koja je
pogađala rubna područja Europe odnosno države koje
su na geografskim granicama Europe. Najveći je problem
eurozone, a time i Europe izgledni grčki bankrot. Grčka je
naknadno ušla u eurozonu koristeći „kreativno“ knjigovod-
stvo u prikazu strukture i iznosa vanjskog duga. Euro je
kao valuta prilagođen jakim i konkurentnim ekonomijama,
kao primjerice Njemačkoj. Grčka je ulaskom u eurozonu te
korištenjem eura imala pristup kreditiranju po izuzetno po-
voljnim kamatnim stopama a pritom nije rješavala struk-
turne probleme kao što su korumpiranost i neodrživi javni
sektor te podizanje konkurentnosti nacionalnoj ekonomiji.
Kriza eurozone svakako je rezultat nepostojanja zajedničke
fiskalne politike te postojanja istih uvjeta zaduživanja svih
članica eurozone, iako po stanju realnog gospodarstva po-
jedine članice nisu zadovoljavale takve uvjete. U slučaju
grčkog bankrota, europske će se banke koje su velikim
djelom izložene u Grčkoj, morati dokapitalizirati. Bankrot
Grčke mogao bi povući i ostale zemlje PIIGS-a, koje su u
zadnje vrijeme pretrpjele snižavanje kreditnih rejtinga.
Produbljivanje europske dužničke krize te eventualni „kra-
hovi“ Portugala, Španjolske i/ili Italije imali bi nesagledive
posljedice na daljnje političko ujedinjenje Europe.
Rasplamsavanje dužničke krize u Europi i veliki pad
tržišta kapitala dogodio se tijekom kolovoza ove godine kada
je Standard & Poor’s smanjio kreditni rejting SAD-u. Naime,
tržišta su bila nestabilna jer se demokrati i konzervativci nisu
mogli usuglasiti oko daljnjeg zaduživanja središnje države i
smanjenja proračunskog deficita. Odluka Standard & Poor’sa
se mogla i očekivati jer SAD već godinama ima proračunski
deficit, a pritom ima najveći mogući kreditni rejting. Pri-
tom, zbog opasnosti od širenja dužničke krize, Europska je
središnja banka (ECB) kupovala državne obveznice krizom
pogođenih zemalja te tako smirivala tržišta. U SAD-u je, da
bi se tržišta donekle primirila i potaknuo gospodarski rast,
FED (Sustav federalnih rezervi) poručio da će rekordno niske
kamatne stope zadržati još dvije godine. O kolikoj se nesig-
urnost radi vidljivo je iz činjenice da europske banke viškove
polažu u Europsku središnju banku (ECB). Tržišna nesig-
urnost potiče banke na povećani oprez jer je izgledno da bi
im gotovina bila potrebna radi osiguranja likvidnosti.
Trgovanje na europskim tržištima kapitala je izrazito
volatilno. Nesigurnost se tržišta očituje u padu odnosno
rastu na negativne odnosno pozitivne vijesti sa dogovora
čelnika država eurozone. Nakon pojave glasina o nelikvid-
nosti bankarskog sustava, neke su članice eurozone zabra-
nile short selling dionica financijskog sektora. Nepovjerenje
u stabilnost eurozone utjecalo je na tržište valuta te je
švicarski franak aprecirao u odnosu na euro. Švicarska
središnja banka (SNB) je intervenirala spuštanjem kamat-
Politea political and economic consulting group
11Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Svjetska ekonomska kriza
Kretanje Crobexa u zadnjih pet godina
Izvor: www.bloomberg.com (pristupljeno 26. listopada 2011.)
nih stopa i podizanjem depozita po viđenju te najavila
mogućnost otkupa državnih obveznica i deviznih swapova.
Početkom rujna, SNB je fiksirao tečaj franka na 1,2 eura
jer je prejak franak negativno utjecao na gospodarstvo
Švicarske uz prijetnju deflacije.
Bonitetne su agencije dosad za sedam zemalja euro-
zone snizile kreditne rejtinge. Ujedno su te države i dalje u
razmatranju radi potencijalnog daljnjeg sniženja rejtinga.
Razlozi smanjenja rejtinga uglavnom se odnose na prob-
leme u bankarskom sektoru, neadekvatnoj fiskalnoj sta-
bilizaciji, velikom javnom dugu, nedovoljnom provođenju
strukturnih reformi i smanjenju proračunskih troškova te
političkoj neizvjesnosti.
Rješenje je grčke krize jedino moguće u otpisu njenih
dugova. Cijenu će najvjerojatnije platiti europske banke koje
su izložene u Grčkoj. Usuglašavanjem oko Europskog finan-
cijskog stabilizacijskog fonda (EFSF) može se u određenoj
mjeri riješiti dužnička kriza eurozone. Ovlasti fonda bile
bi dodjela preventivnih zajmova, otkup državnog duga te
dokapitalizacija banaka. Kako se dužnička kriza u eurozoni
pojačala, prvotna vrijednost fonda za financijsku stabil-
nost od 440 milijardi eura vjerojatno će biti višestruko
uvećana da bi se osigurala dostatna sredstva. Naime,
spekulacije o mogućem smanjenju kreditnog rejtinga
Francuske, drugog najvećeg gospodarstva eurozone, zahti-
jevaju spremnost kapitala za ublažavanje potencijalne
nestabilnosti u cijeloj eurozoni. To će biti iznimno teško i
bit će potrebni veliki ustupci svih strana.
Nekoliko uzastopnih summita pokazuju svu težinu eu-
ropske dužničke krize. Prije kraja listopada europski su
se čelnici uspjeli dogovoriti oko restrukturiranja i rješenja
europske dužničke krize. Grčkoj je odobren otpis 50%
duga uz reprogramiranje grčkih obveznica koje su u port-
felju europskih, ponajviše francuskih, banaka u „nove“ za
koje bi bile osigurane iz europskog stabilizacijskog fonda.
Dogovoreno je povećanje europskog fonda na bilijun eura
koji bi jamčio za obaveze država. Prihvaćen je prijed-
log dokapitalizacije europskih banaka čime je spriječen
mogući financijski kolaps. Dakako, ostaje za vidjeti učinak
donesenih mjera i reakciju tržišta. Početkom studenog, bit
će zasjedanje skupine G20, koja se pretvara u svojevrsnu
svjetsku vladu ili barem instituciju koje može autoritativni-
je utjecati i koja bi moglo dodatno smiriti nestabilnost na
tržištima.
Dio analitičara očekuje nastavak recesije u obliku W, odnos-
no s dvostrukim dnom. Međutim, pesimistična predviđanja
govore da je set instrumenata za suzbijanje jačanja krize
potrošen te da preostali mehanizmi nisu dostatni za ne-
Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza
12Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
CDS njemačkih desetogodišnjih obveznica
Izvor: www.bloomberg.com (pristupljeno 26. listopada 2011.)
CDS francuskih desetogodišnjih obveznica
Izvor: www.bloomberg.com (pristupljeno 26. listopada 2011.)
Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza
13Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Short selling – tehnika ulaganja koja je suprotna financiranju s margin kreditom. Omogućava profit kada je tržište u
padu, zasniva se na posudbi dionica od investicijske tvrtke odnosno brokera i prodaji istih kako bi se otkupila nazad
ista količina dionica, ali po nižoj cijeni. Profit je u razlici cijene i ostvaruje se kratkoročno, unaprijed regulirano od
strane investicijske tvrtke. Na ovaj je način tržište „pobjeđeno“ jer je moguće zaraditi i prilikom pada tržišta.
Margin kredit – tehnika ulaganja gdje se u zalog stavljaju dionice u određenoj vrijednosti, a za to se dobije gotovina
s kojom se dalje trguje. U slučaju pada vrijednosti portfelja više od ugovorene vrijednosti (obično 10 posto od vrijednosti
portfelja) nastupa margin call opcija. Dužnik tada polaže depozit u vrijednosti pada portfelja ili se dionice položene
na skrbi prodaju za namiru. Koristi se kada je rastući trend na tržištu.
Swap - tradicionalno – razmjena jednog jamstva za drugo kako bi se promijenila ročnost (obveznice) kvaliteta izdanja
(dionice i obveznice) ili zato što su se promijenili ciljevi investiranja, novije – swap uključuju i zamjene valuta kao i
zamjene kamatnih stopa. Primjerice, ako firme u različitima državama imaju slične koristi od kamatnih stopa, tada bi
zamjena mogla donijeti koristi objema firmama. Na primjer, jedna firma može imati manje fiksne kamatne stope, dok
druga ima pristup nižim promjenjivim kamatnim stopama. Te firme mogu napraviti swap (zamjenu) kako bi iskoristile
niže stope.
Interest rate swap je zamjena novčanih tokova iz fiksnih (varijabilnih) potraživanja za novčane tokove iz varijabilnih
(fiksnih) obveza. To je instrument zaštite dugoročnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, dok je forward rate swap
instrument zaštite kratkoročnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.
CDS – Credit default swap je kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za određenu premiju. To je financijski proizvod
koji znači da dotična transakcija podrazumijeva zamjenu dvaju različitih potraživanja. To je kupnja ili prodaja zaštite
(hedging) od rizika neispunjenja obveza dužnika. Kupnjom CDS-a imatelj se štiti od mogućnosti da dužnik ne ispuni
svoje obveze. Prodavatelj će zaštite isplatiti glavnicu iz transakcije s dužnikom a imatelj će prodavatelju isporučiti
obveznicu ili zajam dužnika.
Aprecijacija – pojam kojim se označava porast vrijednosti novca. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost što
znači da se aprecijacija jedne valute istovremeno odražava i kao deprecijacija druge valute.
Deprecijacija – je obezvrjeđenje novca koje se očituje u padu kupovne moći novca na domaćem tržištu ili u padu
vrijednosti neke valute na deviznom tržištu izraženom preko tečaja u drugoj valuti.
Deflacija – pad opće razine cijena u zemlji, često povezan s opadanjem obujma proizvodnje roba i usluga, kao i
zaposlenosti.
Izvori: www.investopedia.com, www.limun.hr, www.zse.hr
dovoljno oporavljena gospodarstva. Umjesto recesije s dv-
ostrukim dnom moglo bi doći, nakon drugog pada tržišta,
do depresije u obliku L s dugoročno upitnim oporavkom
zapadnih gospodarstava. Činjenica da FED zadržava pov-
ijesno nisku kamatnu stopu do 2013. godine, a europski
čelnici su senzibiliziraniji za nekonvencionalne metode
rješavanja dužničke krize jasno je o kakvoj se krizi radi.
U tom kontekstu treba promatrati Kinu i njene poteze.
Druga najveća svjetska ekonomija ima smanjeni izvoz, pr-
venstveno radi usporavanja američkog rasta i europske
dužničke krize, ali to nije utjecalo na smanjenje gospodar-
skog rasta jer je potaknuta domaća potražnja. Kina će, zbog
očekivane recesije u Europi i stagnacije američkog gosp-
odarstva, svoj gospodarski rast pokušati održati domaćom
potrošnjom. Potencijalna kineska kupovina europskih ob-
veznica može biti znak jačeg pozicioniranja Kine u Europi.
Interes Kine prvenstveno može biti oporavak europskih
ekonomija jer su najveći uvoznici kineskih proizvoda, dok
s duge strane kupovinu državnih obveznica europskih
država može uvjetovati ustupcima u snažnijem plasiranju
svojih proizvoda na europsko tržište. Pritom, Kina je najveći
pojedinačni vjerovnik američkog duga te će zasigurno u
budućnosti snažnije utjecati na američko gospodarstvo.
Stoga nije čudno što se europski čelnici ogledaju prema
Kini, posebno u okviru jačanja Europskog stabilizacijskog
fonda.
Neprimjetno je prošla i najava svojevrsnog restrukturiran-
ja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a). Tijekom
krize, u nekoliko je navrata MMF, da bi namaknuo prijeko
potrebna sredstva, razmatrao izdavanje obveznica. Zem-
lje BRIC-a su odmah pokazale zanimanje no do realizacije
nije došlo, prvenstveno jer dominantne zemlje u glasačkim
pravima pri MMF-u nisu sklone takvoj opciji. Na taj bi se
način kupljene obveznice denominirale u knjigovodstvenoj
jedinici – specijalnim pravima vučenja (SDR) te bi se dala
veća uloga SDR-u na štetu dolara kao dominantne svjet-
ske valute. SDR su košarica valuta (dolar, euro, jen i funta)
u omjeru u kojem ta valuta sudjeluje u svjetskoj trgovini i
financijskom sustavu. Kupnjom MMF-ovih obveznica, zem-
lje BRIC-a i ostale zainteresirane zemlje u razvoju, posred-
no bi stekle veći utjecaj i pravo glasa u MMF-u. Krajnja je
namjera što manja ovisnost o američkom dolaru te jačanje
vlastitih valuta, posebno kineskog juana, u međunarodnoj
trgovini.
Veliki je dio današnjeg financijskog sustava postavljen
na financijskim izvedenicama. Na taj se način stvorio do-
datni prostor za spekulaciju odnosno mogućnost zarade.
Višekratna multiplikacija jednog instrumenta trgovanja go-
vori o imaginarnosti ostalih izvedenica. Dakako, princip je
isti kao i u bankarskom sustavu gdje se novac multiplicira
u omjeru koji je određen obveznom stopom rezervi likvid-
nosti. U glavnini oba sustava dobro funkcioniraju u stabil-
nom vremenu, gospodarskom rastu i povjerenju u sustav
općenito. Ovogodišnji snažan uzlet cijena zlata govori da
ulagači imaju nisko povjerenje u sustav i mogući opora-
vak. Neovisno o djelomičnom ispuhivanju balona zlata,
pojačanom kupnjom središnjih banaka i povećanjem zlat-
nih rezervi na štetu pojedinih svjetskih valuta pokazuje
nestabilnost na tržištu valuta te sve izglednija potreba za
globalnim sporazumom o valutnim ekonomskim odnosi-
ma. Drugi je razlog kupovine zlata središnjih banaka sla-
bije povjerenje u državne obveznice.
Kriza kapitalističkog sustava i predstavničke demokraci-
je ogleda se u sve izraženijim društvenim kolebanjima.
Najnoviji društveni pokret Occupy Wall Street proširio se
diljem svijeta. Od početka ove godine diljem svijeta traju
građanski a dijelom i klasni nemiri; od studentske pobune
koja mjesecima traje u Čileu do velikih prosvjeda u Izraelu
potaknutih socijalnim stanjem; od španjolskih i portugal-
skih prosvjeda mladih protiv nezaposlenosti i bespers-
pektivnosti do mađarskih prosvjeda protiv mjera štednje;
indijskih prosvjeda protiv korupcije i visokih cijena hrane
te velikih nereda nedavno u Velikoj Britaniji. Generalni
štrajkovi i veliki sukobi s organima reda postali su svakod-
nevnica Grčke te više ne predstavljaju relevantnu vijest.
Takozvano Arapsko proljeće bilo je inspirirano zahtjevom
Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza
14Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
za većim pravima i prosperitetom, iako je svojevrsni casus
belli bila tuniska korupcija. Dakako, treba razlikovati pros-
vjede u Egiptu i Tunisu od Libije i Sirije kao što sve njih
zajedno treba razlikovati od prosvjeda i građanskih nemira
u Europi.
Općenito je uzrok prosvjeda diljem Europe ekonom-
ske prirode; prvenstveno visoka nezaposlenost i sman-
jenje standarda, korupcija, sve veća razlika između bo-
gatih i siromašnih, gramzivost bankarskog i financijskog
establišmenta te nesposobnost političara u nalaženju
rješenja za izlazak iz dužničke krize. Realnost ponov-
ljene recesije u Europi je velika, neovisno o naznakama
konsenzusa oko rješenja dužničke krize. Pesimistična
poslovna očekivanja i usporavanje američkog gospodarst-
va ne idu u prilog pozitivnom ishodu.
Današnji je sustav baziran na kreditiranju i povjerenju. Pr-
venstveno povjerenju da će novcem biti plaćen dug ili dan
kredit i da će sve zainteresirane strane to prihvatiti. Sustav
podrazumijeva privrednu aktivnost, odnosno stvaranje viška
vrijednosti ili održavanje postojeće privredne aktivnosti. U
slučaju gubitka povjerenja zbog sumnje u nastavak privredne
aktivnosti sustav će doživjeti kolaps. Urušavanjem kredit-
nog sustava, a to se događa u krizama, dolazi do deflacije.
Pad je cijena razorniji od porasta odnosno inflacije. Na taj
način zamire privredna odnosno kreditna aktivnost, a novac
gubi funkciju instrumenta tržišne razmjene jer samo njegovo
zadržavanje predstavlja investiciju odnosno povećanje vrijed-
nosti.
Politički čelnici Europe i Amerike nemaju viziju rješavanja
krize a da pritom ne diraju u neoliberalne postulate. Za
rast kapitalističkog sustava bitna je jeftina energija. Kako
je ona unazad nekoliko godina višestruko porasla bitna je
druga komponenta rasta. A to je ekspanzija na druga tržišta
i dostupnost drugih sirovina. Zauzimanju sirovina i nam-
etanju vlastitih kulturoloških obrazaca za stvaranje novog
tržišta prethodi rat. Pokretanjem ratne industrije općenito se
pokreće domaća privreda. Angažiranjem gospodarskih sub-
jekata potiče se zaposlenost i proizvodnja, a time se posredno
povećava potražnja odnosno potrošnja. Rat slijedi kada je
gospodarstvo u kontrakciji, a ne postoji mogućnost brze ek-
spanzije posebno u domaćim okvirima. Vodeće države svijeta
nakon Baršunaste revolucije vodile su nekoliko većih lokalnih
ratova diljem svijeta, no najviše u području Bliskog istoka.
Na taj se način pokreće cijeli niz povezanih djelatnosti koje
obrću ekonomsku kontrakciju u oporavak i rast. Za uspjeh rat
je potrebno voditi na tuđem teritoriju. Nakon završetka konf-
likta postoji velika potreba za oporavkom razrušene privrede.
Nametnutim ugovornim obvezama kreditiranja i upošljavanja
vlastitih kompanija i njihovih resursa osigurava se daljnja
privredna aktivnost pobjedničke zemlje. Umjetno stvorena
potražnja za vlastitim proizvodima potiče potrošnju i nasta-
vak kreditne i proizvodne aktivnosti gospodarstva.
Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza
15Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Naziv zemljePostotak javnog duga
u odnosu na BDP
Postotak vanjskog duga
u odnosu na BDPSAD 84 100
Velika Britanija 83 385Francuska 88 208Njemačka 75 164
Italija 119 135Japan 195 55Rusija 11 32Brazil 60 19Indija 51 22Kina 17 5
Izvor: www.usdebtclock.org (pristupljeno 17. listopada 2011.)
Ovakvom se prikazu može oponirati Bastiatovom pa-
rabolom slomljenog prozora. On pokazuje takozvane nevi-
dljive troškove, odnosno oportunitetne troškove. U prim-
jeru govori o dječaku koji namjerno razbije prozore pekaru
te ovaj mora pozvati staklara za popravak istih. Na taj se
način stvorila umjetna potražnja i potrošnja koja u proce-
su obuhvaća i druge privredne subjekte. Bastiat u prim-
jeru govori o nelogičnosti jer se zanemaruju oportunitetni
troškovi. Kako bi pekar potrošio novce da nije bio prinuđen
platiti popravak prozora? Kritika je plauzibilna ako je pro-
matramo u jednom ekonomskom sustavu (primjerice
nacionalnom gospodarstvu). U suodnosu dvaju ekonom-
skih sustava profitira onaj sustav koji je stvorio umjetnu
potražnju za svoje proizvode i usluge na štetu drugog.
Dakako, on može imati i oportunitetne troškove koji se
mogu nivelirati na dugi ili srednji rok, ovisno o konkretnim
okolnostima. Daljnja elaboracija Bastiatove kritike kejzija-
nizma prelazila bi okvire članka.
Zadržavanje istog okvira sustava nužno vodi rješenjima
koja su već okušana i koja su donijela koristi u vidu
zadržavanja statusa quo u međunarodnim odnosima te nastavku
dominacije moći. Cikličke promjene polit-ekonomskih susta-
va i prevlasti moći uvijek su se okončavali ratom a trenutne
su pozicije moći ugrožene. Stoga, ako se ne iznađu unu-
tarnji mehanizmi za izlazak iz postojeće recesije realno je
očekivati značajniji regionalni konflikt na svjetskoj razini.
Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza
16Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Blagoja Mirčevski
U okviru Salona Matice hrvatske član Politee Višeslav Raos
održao je ovoga mjeseca predavanje pod nazivom “Hrvat-
ska u Europskoj uniji. Što možemo učiniti kao članica?”. Salon
Matice hrvatske zamišljen je kao prostor namijenjen mladim
znanstvenim i kulturnim djelatnicima i javnom predstavljanju
njihovih radova i istraživanja. Ovo predavanje, upriličeno 6.
listopada u prostorijama knjižare Matice hrvatske predstavlja
još jednu uspješnu suradnju Odjela za politologiju Matice hr-
vatske i udruge Politea.
Raos u svojem izlaganju polazi od pretpostavke da će Hr-
vatska 2013. godine postati članicom Europske unije te
da će europska monetarna unija preživjeti sadašnju krizu.
Predavanje je bilo zamišljeno kao poticaj promišljanju uloge
koju Hrvatska može igrati kao članica jedne supranacionalne
političke i gospodarske zajednice. Također, Raos pokušava
problematizirati određena pitanja prilagodbe hrvatskog društva,
politike i ekonomije novonastalim izazovima. Predavanje je u
uvodnom dijelu svrnulo pozornost na institucioalne promjene,
odnosno izmjene institucionalnog okvira u kojemu se naša
zemlja nalazi. Nadalje se govori o promjenama na pojmov-
no-idejnoj razini, odnosno o promjenama referentnog okvira
političkog procesa, a time i svih drugih društvenih procesa po
stupanju Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji. Raos je uz to
istaknuo i promjene koje očekuje u stranačkom sustavu koji
će kroz radu u Europskom parlamentu i povezivanje kroz eu-
ropske stranačke asocijacije dobiti jednu novu dimenziju. Na-
dalje se progovara i o hrvatskim ratnim i povijesnim iskustvima
koja mogu predstavljati prednost naše zemlje u pozicioniranju
u sudjelovanju u europskom upravljanju krizama i kriznim
žarištima diljem svijeta. Raos u članstvu u Europskoj uniji
vidi i dodatne prilike za promidžbu hrvatskoj jezika, znanosti
i kulture. U tom kontekstu dotiče se i potrebe za razvijanjem
imigracijske i integracijske politike ususret očekivanoj većoj
poželjnosti našeg društva za doseljenike iz trećih zemalja. Na-
posljetku, predavanje također ističe i šanse, ali i izazove koje
sudjelovanje na jedinstvenom europskom tržištu donosi Hr-
vatskoj.
Novosti
17Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Knjižara Matice hrvatske, ZagrebIzvor: www.matica.hr
18Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.
Udrugu Politea osnovala je 2008. godine nekolicina mladih društvenih znanstvenika, uključujući politologe, pravnike, komunikologe, ekonomiste i novinare s ciljem promicanja društvenih znanosti i upotrebe njihovih saznanja za bolji demokratski proces i kritičko promišljanje u svakodnevnom životu.
Tijekom 2010. usredotočili smo se na stvaranje think tanka usmjerenog prema četiri glav-na programa: (1) znanstvena odličnost kroz visoko prolifirane seminare i ljetne škole za mlade znanstvenike; (2) polit-ekonomska analiza i strateško planiranje; (3) međunarodni odnosi i sigurnost, s posebnim naglaskom na međunarodne organizacije, bilateralne spo-razume u Jugoistočnoj Europi i razne druge sigurnosne teme; (4) religija i diplomacija s posebnim naglaskom na ekumenizam kao način premošćivanja vjerskih rascjepa u Jugoistočnoj Europi.
Naše je financiranje temeljeno na projektima. Politea je u svojih prvih dvije godine stvorila odlične odnose s Međunarodnim savezom studenata politologije (IAPSS), Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i s Hrvatskim politološkim društvom. Naši su članovi bili gostujući predavači, voditelji seminara i sudionici mnogih međunarodnih konferencija, a ujedno rade i na svojim istraživačkim projektima.
top related