gentlemen’s - politea think tank | politea · pdf filete pomoć ugandskoj vladi u borbi...

godište 1.

broj 6.

listopad 2011.

UDRUGA ZA PROMICANJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI I NOVIH MEDIJA

political and economic consulting group

issn 1848-1353

Gentlemen’s Agreementpolitičko-ekonomski mjesečnik

Dvadeset godina hrvatske neovisnosti

Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju

Svjetska ekonomska kriza

Dvadeset godina hrvatske neovisnosti 3

Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju 8

Svjetska ekonomska kriza 12

sapere aude

Impressum

Glavni urednik: Blagoja MirčevskiIzvršni urednik: Višeslav RaosZa izdavača: Vedran ObućinaISSN: 1848-1353Političko-ekonomski mjesečnik Gentlemen’s Agreement izdajePolitea, udruga za promicanje društvenih znanosti i novih medija.Sve fotografije su korištene pod Commons licencom ili su vlasništvo udruge.

Politea - udruga za promicanje

društvenih znanosti

i novih medija

Jarnovićeva 3

10000 Zagreb

[email protected]

http://politeathinktank.wordpress.com

Srdačan pozdrav našim čitateljima u novom broju Gentlemen’s Agreementa. Hrvatska je 8. listopada obilježila dvadeset godina neovisnosti. Kratki presjek političkog stanja i procesa obrađen je u prvom tekstu. U drugom se tekstu govori o

kineskoj politici prema Tajvanu. Sve jača međusobna gospodarska suradnja te kineski regionalni utjecaj u budućnosti bi mogli snažnije politički povezati Kinu i Tajvan. U zadnjem se tekstu govori o svjetskoj ekonomskoj krizi. Europska je dužnička kriza na vrhuncu. Nakon konačnog dogovora europskih čelnika oko paketa pomoći Grčkoj te oporavku eurozone, grčki je premijer Papandreou najavio, a vlada prihvatila, referendum o prihvaćanju mjera štednje za otpis djela dugova i nastavak europske pomoći bankrotiranom grčkom gospodarstvu. Najava je srezala svaki optimizam na svjetskim tržištima a Europa se našla pred povijesnom kušnjom. Vraćanje Grčke nacionalnoj valuti moglo bi potaknuti i ostale zemlje iz grupe PIIGS na slične poteze.

Nakon višemjesečnih sukoba libijski je vođa Moamer Gadafi uhvaćen i linčovan. Orgijanje bestijalnosti nad tijelom Gadafija pred svjetskim medijima zasigurno neće pomoći prihvaćanju i boljoj percepciji pobunjenih libijskih plemena i političkih frakcija. Ubojstvo je Gadafija bilo očekivano zato što je „previše znao“ i jer bi njegovo svjedočenje imalo političke posljedice za čelnike zapadnih država.

Dolazak 100 američkih vojnika u Ugandu te najava slanja dodatnih trupa u Južni Sudan, Srednjoafričku Republiku i DR Kongo početak je američkog suzbijanje kineskog utjecaja na afrički kontinent. Službeni su motivi humanitarne naravi te pomoć ugandskoj vladi u borbi protiv LRA. Kina je, kao drugorazredna svjetska sila, najveći dio međunarodnog utjecaja usmjerila na taj kontinent. Kontrolira pojedine vlade i naoružava ih, investira u infrastrukturu i poljoprivredne površine, te zadovoljava veliki dio svoje potražnje za naftom. Američki motivi su svakako smanjenje kineskog utjecaja, a time posredno i slabljenje kineske snage na globalnoj razini.

Blagoja Mirčevski

RIJEČUREDNIKA

SADRŽAJ

Dana 8. listopada 2011. godine Hrvatska je proslavila

20 godina neovisnosti. Na taj je datum Sabor Repub-

like Hrvatske donio odluku o prekidu svih državnopravnih

veza sa SFRJ. Time je prekinut i tromjesečni moratorij na

hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti

koju je Sabor bio donio 25. lipnja 1991. godine. Oba se

datuma bilježe kao državni praznici u Republici Hrvats-

koj; 8. listopada slavimo Dan neovisnosti, a 25. lipnja

Dan državnosti. Neovisnost Hrvatske se stvarala na neko-

liko područja istovremeno: na međunarodnom polju, un-

utarnjem političkom sustavu te ratom u obrani od agresije.

Legitimnost proglašavanju neovisnosti je volja građana

Republike Hrvatske iskazana na referendumu o samostal-

nosti održanom 19. svibnja 1991. godine.

Dana 25. lipnja 1991. godine, Hrvatski je sabor pokren-

uo postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih repub-

lika te donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti

Republike Hrvatske. Posredovanjem međunarodne zajed-

nice, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni mor-

atorij na primjenu Ustavne odluke. Dana 7. listopada 1991.

godine, raketirani su Banski dvori te je predsjednik Tuđman

sa suradnicima pukim slučajem izbjegao atentat. Bila je to

jasna poruka da, unatoč silnim naporima Hrvatske, neće

biti mogući mirni raskid svih državnopravnih veza s bivšom

državom. Sljedećeg je dana, povijesnog 8. listopada, Sa-

bor Republike Hrvatske donio odluku, koja je na snagu stu-

pila danom donošenja, o raskidu svih veza s dotadašnjom

državom te proglasio samostalnost i suverenost.

Dvadeset godina kasnije vidljiv je napredak naše zemlje

u svakom pogledu, ali uz poteškoće tranzicijske demokraci-

je. Hrvatska je prošla težak put kakav u kratko vrijeme nije

proživjela gotovo ni jedna druga europska zemlja. Od ra-

zornog rata, početka građenja države, institucija, do prom-

jene političkog i ekonomskog sustava i ulaska u europske

i euroatlantske integracije, Hrvatska je doživjela duboke i

korjenite promjene koje su zašle u politički, gospodarski,

društveni i kulturni život, često nespreman za takve brze i

temeljite zaokrete. Prvih deset godina je obilježeno ratom,

vladavinom Tuđmana i privatizacijom te međunarodnom

afirmacijom Hrvatske.

Politea political and economic consulting group

3Gentlemen’s AgreementLISTOPAD 2011.

Dvadeset godina hrvatske neovisnosti

Na referendumu su bila ponuđena dva pitanja:

A) Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska

prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim repub-

likama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)? – PLAVI LISTIĆ

B) Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike

Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?“ – CRVENI LISTIĆ

Na oba su pitanja građani odgovarali zaokruživanjem „ZA“ ili „PROTIV“. Na referendumu je glasovalo 83,56 posto

birača. Na prvom je pitanju 93,24 posto birača glasovalo „ZA“ prijedlog. „PROTIV“ prijedloga je bilo 4,15 posto, a

nevažećih je listića bilo 1,18 posto. Na drugom pitanju „ZA“ prijedlog je glasovalo 5,38 posto birača, dok je prijedlog

„PROTIV“ dobio 92,18 posto glasova. Nevažećih je listića bilo 2,07 posto glasača koji su glasovali.

Nakon smrti Tuđmana, krajem 1999. godine i par-

lamentarnih izbora na samom početku 2000. godine te

pobjede koalicije, Hrvatska je ustavnim promjenama pri-

hvatila parlamentarni sustav. Sustav je svojevrsni hibrid

polupredsjedničkog i parlamentarnog sustava jer je pred-

sjednik zadržao mogućnost sukreiranja vanjske politike, a

njegov se izbor odvija na predsjedničkim izborima, umjes-

to u parlamentu.

HDZ se nakon smrti Tuđmana podijelio u manji i um-

jereni DC (Demokratski centar) te ostatak HDZ-a u kojem

je ostala većina vodstva stranke. Siva eminencija HDZ-a

i jedan od najmoćnijih ljudi nakon Tuđmana, vođa desne

struje u HDZ-u, kontroverzni Ivić Pašalić, biva izbačen iz

stranke nakon konačnog poraza obilježenog manipulaci-

jama glasovanja na unutarstranačkim izborima. Pobje-

dom umjerenog i proeuropski orijentiranog Ive Sanadera,

bivšeg predstojnika Ureda predsjednika Republike te zam-

jenika ministra vanjskih poslova, HDZ se transformirao od

nacionalističke i desne u proeuropsku i demokršćansku

stranku. Pritom, mora se reći da je HDZ na lokalnoj razini

zadržao desnu i nacionalističku retoriku iz devedesetih go-

dina. Na parlamentarnim je izborima 2000. godine pobi-

jedila koalicija predvođena SDP-om. Vlast je koalicije bila

obilježena unutarnjim neslaganjima te nesposobna, a

djelom i uplašena agresivnim HDZ-ovskim aktivnostima u

borbi za vlast. Autoritarnost i svojevrsna karizma Sanadera

dolazi s prvim izborima 2003. godine gdje je HDZ ponov-

no osvojio vlast. Od desne i dijelom nacionalističke retor-

ike po skupovima, HDZ se vraća u proeuropsku i kompro-

misnu političku realnost. Afirmira srpsku manjinu i aktivno

surađuje s Haškim tribunalom. Slijedi naputke Europske

unije te nastavlja daljnju privatizaciju državnih tvrtki. Da-

vanjem sinekura i lokalnih ovlasti pojedincima, stvaran-

jem braniteljskih udruga i manipulativnom retorikom te

javnom ponudom dionica INA-e i Hrvatskog telekoma po

povlaštenim uvjetima građanima Republike Hrvatske,

HDZ ponovno osvaja parlamentarne izbore 2007. godine.

Time pridonosi mlaka kampanja SDP-a, glavne oporbene

stranke. SDP a i Hrvatska, u prvoj polovici 2007. godine

ostaju bez ključnog političkog aktera. Predsjednik SDP-a,

Ivica Račan umire od karcinoma. Na njegovo mjesto dolazi

Zoran Milanović, pravnik bez aktivnog političkog iskustva

koji vodi kampanju na predstojećim parlamentarnim iz-

borima. Nedostatak Milanovića su anemičnost i nedovoljni

populizam, karakteristični za političare, posebno u Hrvats-

koj. Pritom nije uspostavio stranačku stegu kao Sanader

te je SDP doživio svojevrsne unutarstranačke frakcije.

Najveći nedostatak, koji se može pokazati ključnim za

cijelu državu je njegovo nepoznavanje ekonomije i gospo-

darstva. Kao vrlo izgledni budući premijer na parlamenta-

rnim izborima početkom prosinca ove godine morat će se

suočiti s ključnim problemom Hrvatske – nepostojanjem

strategije za izlazak iz recesije, smanjivanjem nezaposle-

nosti, restrukturiranjem državne uprave te fiskalnom kon-

solidacijom koja bi potaknula poduzetništvo.

Ulazak u NATO 2009. godine te završetak pregovora s

Europskom unijom svakako su najveći međunarodni us-

pjesi HDZ-a. Iako, mora se reći da je cijeli euroatlants-

ki proces za političku elitu u Hrvatskoj postao sam sebi

svrha. Svaka javna i po mogućnosti argumentirana raspra-

va o nužnosti i ustupcima za ulazak u navedene orga-

Blagoja Mirčevski: Dvadeset godina hrvatske neovisnosti


Spomen-ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu

nizacije odstranjena je mantrom o nepostojanju alterna-

tive. Za malu i svjetski čak i europski irelevantnu Hrvatsku

zaista se može reći da nema alternative, ali to ne znači

bezuvjetno srljanje. Tako će Hrvatska zaista postati 28.

članica Europske unije, u trenutku kada istoj prijeti raspad

eurozone i ima problem sa unutarnjom strukturom funk-

cioniranja i djelovanja jer ne postoji konsenzus. U Hrvats-

koj nije provedena javna rasprava o koristima koje bi

Hrvatska trebala ostvariti ulaskom u europsku zajednicu

u okvirima dužničke krize eurozone i jačanja nacional-

nih država u protekciji domaćeg gospodarstva. Politički

establišment nije ništa učinio za jačanje konkurentnosti

te restrukturiranju državne uprave i fiskalnog sustava i

smanjenja proračunskog deficita koji su bitni za ulazak u

Europsku uniju kao aktivne članice. Iluzorno je očekivati

da će porezni obveznici ostalih članica izdvajati sredstva

za slabije razvijene zemlje. Sama ideja i preteča Europske

ekonomske zajednice odnosno današnje Europske unije,

Europska zajednica za ugljen i čelik bila je da ne bude više

europskog rata. Zato današnje europske institucije zahti-

jevaju regionalnu suradnju i pomirenje. U tom se procesu

možda neki put relativiziraju zločini ili se umanjuje agresija

ali to je samo s jednim ciljem – očuvanjem europskog mira

i stabilnosti. Europska je unija još uvijek u fazi snažnog

i unaprijeđenog trgovinskog saveza sa političkim nadna-

cionalnim institucijama i (još uvijek) zajedničkom valu-

tom (što je odvaja od svih svjetskih trgovačkih i carinskih

saveza), ali bez prisilnog mehanizma provođenja zadanih

mjera. Ulazak Hrvatske u EU u jeku dužničke krize je vrlo

loš trenutak, ali nismo u mogućnosti birati i utjecati na eu-

ropske ekonomske i političke prilike.

Kako je prvo desetljeće neovisnosti Hrvatske obilježeno

Tuđmanom, Domovinskim ratom i pljačkom za vrijeme

pretvorbe i privatizacije, tako se drugo desetljeće može

obilježiti Sanaderom, euroatlantskim integracijama i ko-

rupciji na najvišoj državnoj razini. Prvog je srpnja 2009.

Sanader dao ostavku na premijersku funkciju. Nikad do

kraja razjašnjeni razlozi ostavke instalirali su kao premi-

jerku Jadranku Kosor. Usprkos početnom stranačkom od-

bijanju u vodstvo vlade i stranke uspijeva odraditi mandat

do kraja. Bez karizme, ideje vođenja države i ekonomsk-

og znanja Jadranki je Kosor ovo vrhunac karijere. Ipak,

političku odlučnost pokazuje nakon stranačkog puča, kada

bivši premijer trijumfalno obznanjuje povratak u stranku i

preuzimanje ovlasti. Sanader biva isključen iz stranke, a

Jadranka Kosor stranačke frakcije i oponente uspijeva pri-

dobiti ili barem minorizirati njihov utjecaj. Naivna prokla-

macija borbe protiv korupcije i nedodirljivost nikoga pret-

vara se u njen osobni i stranački krah. Istraga korupcije

vodi do državnih tvrtki, političkih sinekura i nepotizma,



Velika dvorana Sabora RHIzvor: www.sabor.hr

osobnog bogaćenja pojedinaca i izvlačenja novca za ile-

galno financiranje stranačkih aktivnosti. Visoki stranački

čelnici uz bivšeg premijera Sanadera završavaju u prit-

voru uz optužbe za korupciju a u nekim slučajevima se

vide naznake gospodarskog kriminala. Mjesec dana prije

izbora, istražitelji USKOK-a blokiraju imovinu HDZ-a te se

očekuje podizanje optužnice protiv stranke.

Drugo je desetljeće također obilježeno predsjednikom

Mesićem. Zahvaljujući Mesiću Hrvatska dobiva hibrid pre-

zidencijalizma i parlamentarnog sustava. Posljednji pred-

sjednik predsjedništva SFRJ, bivši predsjednik Sabora i

kratko premijer Hrvatske prije samostalnosti, Mesić posta-

je predsjednik na izvanrednim izborima 2000. godine na-

kon smrti Tuđmana. 1994. godine izišao je iz HDZ zbog

neslaganja sa politikom tadašnjeg predsjednika Tuđmana

ali i sukoba sa stranačkim frakcijama. Osvajajući dva puta

mandat, kontrolirajući tajne službe te priklanjajući se li-

jevoj opciji, a s HDZ-om držeći distancu toplo-hladnih odno-

sa, Mesić je postao utjecajna i moćna politička ličnost.

Umirovljenjem pobunjenih generala, na početku svojeg

prvog mandata pokazao je političku odlučnost te stvorio

mrežu svojih ljudi u sustavu. Ulogom svojevrsnog opinion

makera s mogućnošću značajnog utjecaja na domaće pri-

like te predstavljanje Hrvatske u međunarodnim odnosima

i mogućnost sukreiranja vanjske politike a bez nominalnih

ovlasti niti odgovornosti Mesić se vidljivo teško rastao s

funkcijom Predsjednika Republike.

U hrvatskoj političkoj kulturi još nije zaživio pojam

političke odgovornosti. Nakon svih korupcija u stranci, premi-

jerka Jadranka Kosor, trebala bi dati ostavku neovisno da li

je izravno upletena u korupcijske afere. Čelna osoba stran-

ke ima odgovornost za postupke i djelovanje organizacije

koju (pred)vodi. U razvijenim se zapadnim demokracijama

politička odgovornost podrazumijeva. U Hrvatskoj prevla-

dava kombinacija tradicionalne (podaničke) i participativne

(građanske) kulture. Obrazac djelovanja političkih stranaka

u pojedinim segmentima spada u podanički tip političke kul-

ture. Politika se percipira kao spoil system u kojem prevla-

dava korupcija i nepotizam. Ključni je problem, što glavni

akteri politike, političari, tako poimaju politiku i politički

sustav.

Hrvatska je u drugom kvartalu 2011. godine ostvari-

la gospodarski rast od 0,8 posto. Kako je za ovu godinu

rast BDP-a bio planiran u iznosu od 1,5 posto time će se

povećati deficit jer je proračun rađen prema toj procjeni.

Treći će kvartal tradicionalno biti pozitivan. Isključivo jer

u njega ulazi turistička sezona. Premijerkin ekonomski

savjetnik, Željko Lovrinčević procjenjuje da će rast biti

približan kao u prethodnom kvartalu, iako osobno sma-

tram da će biti veći i to u rasponu od 1,2 do 1,5 posto. Na

taj će način, Hrvatska i službeno izaći iz krize, daleko kas-

nije od svih europskih zemalja. Pritom, prognoze za četvrti

kvartal su negativne što će u konačnici smanjiti godišnji

rast BDP-a. Pojedini analitičari i financijske institucije

očekuju godišnji rast BDP- između 0,3 i 0,7 posto. Restruk-

turiranje i otpuštanje zaposlenih vjerojatno će se nastaviti

i u narednom razdoblju a značajnije otvaranje radnih mjes-

ta se ne očekuje. Nakon izbora, mogu se očekivati rezovi

i rast cijena namirnica i energenata. Naime, neovisno o

pobjedniku parlamentarnih izbora, cijene će rasti jer se

moraju uskladiti sa poreznim sustavom Europske unije

kojoj će Hrvatska pristupiti 2013. godine. To će izravno

pogoditi standard građana jer je vlada vodila socijalnu

politiku subvencioniranja cijene struje za kućanstva. Kako

je u Hrvatskoj nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijek-

ove očekuje se i njihov porast zbog ulaska u EU. Pritom

se, zbog rasta svjetskih cijena energenata i hrane, može

očekivati dodatno povećanje cijena. Rast se broja nezapo-

slenih ponovno može očekivati s obzirom da je smanjenje

izravna posljedica sezonskih zapošljavanja, ponajviše u

turizmu. Pritom, nelikvidnost sustava i makroekonomski

pokazatelji ne daju previše optimizma za snažniji opora-

vak. Učinci nadolazeće recesije u Europi bit će vidljivi i u

Hrvatskoj. Zato je bitno jačanje međunarodnih deviznih

rezervi, iako će to biti teško za ostvariti jer je Hrvatska

narodna banka intervenirala na tržištu plasirajući eure i



time smanjila deprecijacijske učinke kune. To je nužno s

obzirom da su međunarodna tržišta iznimno volatilna, a

dužnička kriza u eurozoni utječe na uvijete financiranja te

je važno posjedovati dovoljne količine deviznih rezervi.

HDZ će se, vjerojatno nakon izbornog debakla, razračunati

sam sa sobom. Vrh, a vjerojatno i uže vodstvo će doživjeti

promjene. Moguće je očekivati i druge značajne os-

obe iz vrha HDZ-a da se uz bivšeg premijera nađu na

optuženičkoj klupi. Nekorištenje političke moći za op-

strukcije i sprječavanje istraga vezanih za korupciju

dovela je do samog vodstva, odnosno vrha HDZ-a što će

imati fatalne posljedice za Jadranku Kosor. Za očekivati

je unutarstranačka preslagivanja te eliminaciju pojedinih

frakcija, kao što se dogodilo nakon konačne pobjede

Sanadera 2002. godine na stranačkim izborima.



Blagoja Mirčevski

Gospodarski rast generira vojnu moć i politički utjecaj, a

vojna moć i politički utjecaj državama otvaraju mogućnost

da utječu na tokove međunarodnih odnosa i preusmjerava-

ju ih u skladu s vlastitim interesima. Upravo zahvaljujući

svom gospodarskom uspjehu Narodna je Republika Kina

izgradila svoju vojnu moć i politički utjecaj te ulaskom u

21. stoljeće postala nezaobilazan globalni igrač. Iako nije

pokazala aspiracije prema globalnom vodstvu Kina je

odlučna pozicionirati se kao regionalni hegemon koji će

određivati pravila igre u jugoistočnoj Aziji. Kinu na tom

putu očekuju mnogi izazovi, a jedan od najvećih je zasig-

urno i Tajvan, „odmetnuti“ otok kojega Peking smatra sas-

tavnim dijelom matičnog teritorija. Peking se Tajvana nika-

da nije odrekao i čvrsto se drži svoje politike „jedne Kine“

te je odlučan vratiti ga pod kineski suverenitet bilo mirnim

ili vojnim putem.

Budući da bi pripojenje Tajvana silom dovelo do značajnih

političkih i gospodarskih potresa u Aziji koji bi naštetili i

samoj Kini te bi vjerojatno rezultiralo sukobom sa snažnim

saveznikom Taipeija Sjedinjenim Američkim Državama,

Peking je ipak skloniji mirnoj opciji. Tome u prilog idu i iz-

jave kineskog predsjednika Hua Jintaoa koji je ovog mjese-

ca izjavio da bi Kina i Tajvan trebali okončati antagonizam,

izliječiti rane iz prošlosti te početi raditi zajedno kako bi se

mirnim putem ostvarilo ujedinjenje kineske nacije. Kina je

na Tajvanu spremna primijeniti princip „jedna zemlja, dva

sustava“ kakav uživaju Hong Kong i Makao, što znači da bi

Taipei mogao zadržati svoju kapitalističku ekonomiju, lib-

eralno-demokratski politički sustav, samostalno vođenje

financija, a zadržao bi i svojevrsnu samostalnost u vođenju

međunarodnih odnosa, pa čak i svoje vojne snage. Taipei

zasad odbija takvu mogućnost te je privržen statusu quo, u

čemu ima i gotovo 80-postotnu podršku Tajvanaca, budući

da smatra kako mu postojeće stanje najbolje odgovara

i na ekonomskom i političkom, ali i vojnom planu te ne

raspiruje neprijateljstva s druge strane tjesnaca.

Animozitet između Narodne Republike Kine i Repub-

like Kine, kako glasi službeni naziv Tajvana, datira od

1949. godine kada je nakon poraza u građanskom ratu

Nacionalistička stranka (Kuomintang) Čanga Kai-šeka pred

komunistima pobjegla na otok Formozu. Unatoč bijegu

Čang je ostao pri tvrdnji da je njegova stranka jedini pra-

vi predstavnik kineskog naroda i da će se s vremenom

vratiti na vlast u Pekingu. U tome je ispočetka imao pot-

poru Sjedinjenih Država i ostatka zapadnih sila, no sve se

promijenilo 1979. godine kada je administracija predsjed-

nika Jimmyja Cartera odlučila priznati Narodnu Republiku

Kinu koja je potom preuzela mjesto Tajvana u Ujedinjenim

narodima. Ipak, Amerika je ostala čvrstim saveznikom Tai-

peia, što je pokazala i donošenjem Zakona o međusobnim

odnosima s Tajvanom čime je tajvanskoj vladi zagarantira-

la isporuku oružja u obrambene svrhe te pomoć u slučaju

napada.

No, sedamdesete su i u Kini označile doba velikih

promjena nakon što je kineski predsjednik Deng Xiaoping

pokrenuo niz gospodarsko-političkih reformi i svoju zem-

lju otvorio prema svijetu. Usprkos vidljivom animozitetu u

političkoj sferi dvije su zemlje počele održavati sve prisnije


LISTOPAD 2011. 8Gentlemen’s Agreement

Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju

Spomen-dvorana Čanga Kai-šeka

odnose, prvenstveno na gospodarskom planu. Peking je

pokrenuo niz pomirbenih poteza prema Taipeiju koji su

se ponajprije ogledali u prijedlogu uspostave trgovinskih,

poštanskih i prometnih veza s Tajvanom. Ponukana tom

pomirbenom politikom tajvanska se vlada počela distan-

cirati od svoje dotadašnje politike „tri ne“, odnosno da s

Pekingom nema kontakata, nema pregovora i nema kom-

promisa. Gospodarski odnosi su s vremenom sve više

jačali, a dvije su se zemlje sve čvršće povezivale, što je

u konačnici rezultiralo ulaskom tajvanskih kompanija na

kinesko tržište te rastom investicija i trgovinske razmjene.

Tako je između 1981. i 2002. godine trgovinska razmjena

između dvije zemlje porasla za više od 130 puta. Ulas-

kom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju trgovinske

veze između Kine i Tajvana dodatno su se intenzivirale, a

trgovinska razmjena je sa osam milijardi dolara iz 1991.

porasla na 102 milijarde u 2007. godini. Kina je postala

najveći tajvanski trgovinski partner, zahvaljujući čemu

je Tajvan u Kinu 2010. godine izvezao robe u vrijednosti

od 115 milijardi dolara. Zahvaljujući uspostavi prometnih

veza i ukidanju zabrane posjeta Tajvanaca kontinental-

noj Kini 1987. godine broj međusobnih posjeta se iz go-

dine u godinu povećavao. Između Kine i Tajvana je 2009.

godine ostvareno čak 270 izravnih zračnih letova, dok je

broj Kineza koji su posjetili Tajvan u 2010. dosegao 1,6

milijuna. Unatoč tome što ankete pokazuju da se više od

polovice stanovnika Tajvana smatra prije Tajvancima nego

Kinezima, osjećaj povezanosti među ljudima s obje strane

tjesnaca snažan je i pet desetljeća nakon neslužbenog

odvajanja.

Predsjednik Hu je približavanju dvije zemlje ovoga

mjeseca odlučio dati dodatni podstrek rekavši kako „ost-

varenje ponovnog ujedinjenja mirnim putem najviše služi

temeljnim interesima svih Kineza, uključujući naše tajvan-

ske sunarodnjake“, dodavši da bi obje strane trebale

povećati ekonomsku konkurentnost, promovirati kinesku

kulturu i izgraditi osjećaj zajedničkog nacionalnog iden-

titeta. Činjenica da je Hu ove izjave uputio prilikom obl-

jetnice stote godišnjice revolucije koja je okončala carsku

nastojanjima za mirno rješenje odnosa s Tajvanom daje

višu dimenziju jer je pred najvišim kineskim političkim i vo-

jnim dužnosnicima javno odbačena prijeteća retorika koja

je dugo bila obilježje Pekinga prema Taipeiju. Izjave su

također i jasna poruka Tajvanu, ali i ostatku međunarodne

zajednice da je Kina sposobna i spremna graditi politiku

mira u regiji. No, Peking isto tako zna da su svi u regiji i svi-

jetu svjesni njegove vojne moći te da je prema potrebi spo-

soban odgovoriti i silom. Da su dobri odnosi između dvije

zemlje jamac sigurnosti i prosperiteta svjestan je i Taipei,

što pokazuje i nedavni potez tajvanskog predsjednika Maa

Dario Kuntić: Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju


Republika Kina

Površina: 35.980 km2

Stanovništvo: 22.894.384 (2005.)

Glavni grad: Taipei

Političko uređenje: polupredsjednička demokracija

Službeni jezik: mandarinski kineski

Priznati regionalni jezici: tajvanski hokkien, hakka

kineski

Etnički sastav: Han (98%) (Hoklo 70%, 14% Hakka,

14% kontinentalni Kinezi), 2% tajvanski urođenici

Vjerski sastav: budisti (35,1%), taoisti (33%),

nereligiozni (14%), kršćani (3,9%), I-Kuan Tao

(3,5%), ostali (10,5%)

Valuta: Novi tajvanski dolar

BDP: 418,2 milijarda $ (2010., nominalno)

BDP per capita: 18.558 $ (2010., nominalno)

Glavne gospodarske grane: elektronika,

informacijsko-komunikacijske tehnologije, prerada

nafte, oružje, tekstil

Jing-jeoua koji je olakšao trgovinske sporazume koji pov-

ezuju naprednu tajvansku ekonomiju s unosnim kineskim

tržištem, a također je pozvao na jačanje kulturnih i obra-

zovnih veza između dvije zemlje. Ma je isto tako odbacio

politiku bivšeg predsjednika Chena Shui-biana i njegove

Demokratske napredne stranke koji su se zalagali za sa-

mostalnost Tajvana i planirali referendum za neovisnost,

čemu se Peking oduvijek oštro protivio i prijetio ratom u

slučaju proglašenja neovisnosti. Chenova politika redovi-

to je iritirala Peking, ali je doprinijela i pogoršanju odno-

sa s Washingtonom koji je smatrao da bi ga inzistiranje

na neovisnosti moglo uvući u neželjeni sukob s Kinom.

Ma je Pekingu pokazao pomirljivije lice, što je kineska

vlada „nagradila“ 2009. godine kada je Tajvanu dopusti-

la pridruživanje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, iako

samo pod statusom promatrača. To je dakako samo mali

simbolični kompromis koji je Peking spreman učiniti kako

bi se dodatno približio Taipeiju i ne predstavlja ni najmanji

korak prema priznanju Tajvana kao neovisne države, ali je

svakako dokaz da dobri odnosi između dvaju država imaju

budućnost.

Bez obzira na miroljubive poruke iz Pekinga s uma ne

treba smetnuti da Kina diljem tajvanskog tjesnaca još

uvijek ima raspoređene balističke projektile, dok njezi-

na vojska neprestano razvija napredne raketne sustave,

modernizira vojne snage i usavršava desantne taktike. S

druge strane Tajvan nastavlja kupovati oružje od svojih

saveznika, posebice Sjedinjenih Država, što, očekivano,

nailazi na snažne osude Pekinga. Tako je u prošlog mjese-

ca Kina snažno osudila 5,8 milijardi dolara vrijedan paket

isporuke oružja Tajvanu koji uključuje nadogradnju vojnih

zrakoplova F-16 kupljenih još 1992. te dostavu naprednih

radarskih sustava, navođenih projektila i obuku pilota u

Sjedinjenim Državama. Usprkos pomirljivim tonovima i do-

brim odnosima na gospodarskom planu, Taipei ipak ništa

ne želi prepustiti slučaju, svjestan da će Kina teško odus-

tati od integracije Tajvana.

Dario Kuntić: Neovisni Tajvan priječi kinesku hegemoniju


Narodna Republika Kina

Površina: 9.596.960 km2

Stanovništvo: 1.313.973.713 (2006.)

Glavni grad: Peking

Političko uređenje: jednostranačka država

Službeni jezik: mandarinski kineski

Priznati regionalni jezici: mongolski, tibetanski,

ujgurski i dr.

Etnički sastav: Han (91,51%), Zhuang (1,3%),

Mandžurci (0,86%), Ujguri (0,79%), ostali (5,54%)

Vjerski sastav: budisti (35,1%), taoisti (33%), ner-

eligiozni (14%), kršćani (3,9%), I-Kuan Tao (3,5%),

ostali (10,5%)

Valuta: juan

BDP: 11,3 bilijuna $ (2011., nominalno)

BDP per capita: 5.184 $ (2011., nominalno)

Glavne gospodarske grane: rudarstvo, crna i

obojena metalurgija, industrijski strojevi, oružje,

tekstil, prerada nafte, kućanski aparati, elektronika,

automobili

Dario Kuntić

Konstantne negativne vijesti s tržišta kapitala i snižavanje

kreditnog rejtinga značajnijim državama; svijet, a

posebno Europa, očigledno tonu u recesiju koja će biti du-

blja nego ona iz 2008. godine. Smanjena kapitalizacija eu-

ropskih banaka i sve veće gomilanje gotovine govori nam

da na tržištu vlada izraziti pesimizam.

Od početka svjetske krize propašću Lehman Brothersa

u rujnu 2008. godine europska dužnička kriza sve više

raste. Svjetska se kriza premetnula u europsku, koja je

pogađala rubna područja Europe odnosno države koje

su na geografskim granicama Europe. Najveći je problem

eurozone, a time i Europe izgledni grčki bankrot. Grčka je

naknadno ušla u eurozonu koristeći „kreativno“ knjigovod-

stvo u prikazu strukture i iznosa vanjskog duga. Euro je

kao valuta prilagođen jakim i konkurentnim ekonomijama,

kao primjerice Njemačkoj. Grčka je ulaskom u eurozonu te

korištenjem eura imala pristup kreditiranju po izuzetno po-

voljnim kamatnim stopama a pritom nije rješavala struk-

turne probleme kao što su korumpiranost i neodrživi javni

sektor te podizanje konkurentnosti nacionalnoj ekonomiji.

Kriza eurozone svakako je rezultat nepostojanja zajedničke

fiskalne politike te postojanja istih uvjeta zaduživanja svih

članica eurozone, iako po stanju realnog gospodarstva po-

jedine članice nisu zadovoljavale takve uvjete. U slučaju

grčkog bankrota, europske će se banke koje su velikim

djelom izložene u Grčkoj, morati dokapitalizirati. Bankrot

Grčke mogao bi povući i ostale zemlje PIIGS-a, koje su u

zadnje vrijeme pretrpjele snižavanje kreditnih rejtinga.

Produbljivanje europske dužničke krize te eventualni „kra-

hovi“ Portugala, Španjolske i/ili Italije imali bi nesagledive

posljedice na daljnje političko ujedinjenje Europe.

Rasplamsavanje dužničke krize u Europi i veliki pad

tržišta kapitala dogodio se tijekom kolovoza ove godine kada

je Standard & Poor’s smanjio kreditni rejting SAD-u. Naime,

tržišta su bila nestabilna jer se demokrati i konzervativci nisu

mogli usuglasiti oko daljnjeg zaduživanja središnje države i

smanjenja proračunskog deficita. Odluka Standard & Poor’sa

se mogla i očekivati jer SAD već godinama ima proračunski

deficit, a pritom ima najveći mogući kreditni rejting. Pri-

tom, zbog opasnosti od širenja dužničke krize, Europska je

središnja banka (ECB) kupovala državne obveznice krizom

pogođenih zemalja te tako smirivala tržišta. U SAD-u je, da

bi se tržišta donekle primirila i potaknuo gospodarski rast,

FED (Sustav federalnih rezervi) poručio da će rekordno niske

kamatne stope zadržati još dvije godine. O kolikoj se nesig-

urnost radi vidljivo je iz činjenice da europske banke viškove

polažu u Europsku središnju banku (ECB). Tržišna nesig-

urnost potiče banke na povećani oprez jer je izgledno da bi

im gotovina bila potrebna radi osiguranja likvidnosti.

Trgovanje na europskim tržištima kapitala je izrazito

volatilno. Nesigurnost se tržišta očituje u padu odnosno

rastu na negativne odnosno pozitivne vijesti sa dogovora

čelnika država eurozone. Nakon pojave glasina o nelikvid-

nosti bankarskog sustava, neke su članice eurozone zabra-

nile short selling dionica financijskog sektora. Nepovjerenje

u stabilnost eurozone utjecalo je na tržište valuta te je

švicarski franak aprecirao u odnosu na euro. Švicarska

središnja banka (SNB) je intervenirala spuštanjem kamat-



Svjetska ekonomska kriza

Kretanje Crobexa u zadnjih pet godina

Izvor: www.bloomberg.com (pristupljeno 26. listopada 2011.)

nih stopa i podizanjem depozita po viđenju te najavila

mogućnost otkupa državnih obveznica i deviznih swapova.

Početkom rujna, SNB je fiksirao tečaj franka na 1,2 eura

jer je prejak franak negativno utjecao na gospodarstvo

Švicarske uz prijetnju deflacije.

Bonitetne su agencije dosad za sedam zemalja euro-

zone snizile kreditne rejtinge. Ujedno su te države i dalje u

razmatranju radi potencijalnog daljnjeg sniženja rejtinga.

Razlozi smanjenja rejtinga uglavnom se odnose na prob-

leme u bankarskom sektoru, neadekvatnoj fiskalnoj sta-

bilizaciji, velikom javnom dugu, nedovoljnom provođenju

strukturnih reformi i smanjenju proračunskih troškova te

političkoj neizvjesnosti.

Rješenje je grčke krize jedino moguće u otpisu njenih

dugova. Cijenu će najvjerojatnije platiti europske banke koje

su izložene u Grčkoj. Usuglašavanjem oko Europskog finan-

cijskog stabilizacijskog fonda (EFSF) može se u određenoj

mjeri riješiti dužnička kriza eurozone. Ovlasti fonda bile

bi dodjela preventivnih zajmova, otkup državnog duga te

dokapitalizacija banaka. Kako se dužnička kriza u eurozoni

pojačala, prvotna vrijednost fonda za financijsku stabil-

nost od 440 milijardi eura vjerojatno će biti višestruko

uvećana da bi se osigurala dostatna sredstva. Naime,

spekulacije o mogućem smanjenju kreditnog rejtinga

Francuske, drugog najvećeg gospodarstva eurozone, zahti-

jevaju spremnost kapitala za ublažavanje potencijalne

nestabilnosti u cijeloj eurozoni. To će biti iznimno teško i

bit će potrebni veliki ustupci svih strana.

Nekoliko uzastopnih summita pokazuju svu težinu eu-

ropske dužničke krize. Prije kraja listopada europski su

se čelnici uspjeli dogovoriti oko restrukturiranja i rješenja

europske dužničke krize. Grčkoj je odobren otpis 50%

duga uz reprogramiranje grčkih obveznica koje su u port-

felju europskih, ponajviše francuskih, banaka u „nove“ za

koje bi bile osigurane iz europskog stabilizacijskog fonda.

Dogovoreno je povećanje europskog fonda na bilijun eura

koji bi jamčio za obaveze država. Prihvaćen je prijed-

log dokapitalizacije europskih banaka čime je spriječen

mogući financijski kolaps. Dakako, ostaje za vidjeti učinak

donesenih mjera i reakciju tržišta. Početkom studenog, bit

će zasjedanje skupine G20, koja se pretvara u svojevrsnu

svjetsku vladu ili barem instituciju koje može autoritativni-

je utjecati i koja bi moglo dodatno smiriti nestabilnost na

tržištima.

Dio analitičara očekuje nastavak recesije u obliku W, odnos-

no s dvostrukim dnom. Međutim, pesimistična predviđanja

govore da je set instrumenata za suzbijanje jačanja krize

potrošen te da preostali mehanizmi nisu dostatni za ne-

Blagoja Mirčevski: Svjetska ekonomska kriza


CDS njemačkih desetogodišnjih obveznica


CDS francuskih desetogodišnjih obveznica




Short selling – tehnika ulaganja koja je suprotna financiranju s margin kreditom. Omogućava profit kada je tržište u

padu, zasniva se na posudbi dionica od investicijske tvrtke odnosno brokera i prodaji istih kako bi se otkupila nazad

ista količina dionica, ali po nižoj cijeni. Profit je u razlici cijene i ostvaruje se kratkoročno, unaprijed regulirano od

strane investicijske tvrtke. Na ovaj je način tržište „pobjeđeno“ jer je moguće zaraditi i prilikom pada tržišta.

Margin kredit – tehnika ulaganja gdje se u zalog stavljaju dionice u određenoj vrijednosti, a za to se dobije gotovina

s kojom se dalje trguje. U slučaju pada vrijednosti portfelja više od ugovorene vrijednosti (obično 10 posto od vrijednosti

portfelja) nastupa margin call opcija. Dužnik tada polaže depozit u vrijednosti pada portfelja ili se dionice položene

na skrbi prodaju za namiru. Koristi se kada je rastući trend na tržištu.

Swap - tradicionalno – razmjena jednog jamstva za drugo kako bi se promijenila ročnost (obveznice) kvaliteta izdanja

(dionice i obveznice) ili zato što su se promijenili ciljevi investiranja, novije – swap uključuju i zamjene valuta kao i

zamjene kamatnih stopa. Primjerice, ako firme u različitima državama imaju slične koristi od kamatnih stopa, tada bi

zamjena mogla donijeti koristi objema firmama. Na primjer, jedna firma može imati manje fiksne kamatne stope, dok

druga ima pristup nižim promjenjivim kamatnim stopama. Te firme mogu napraviti swap (zamjenu) kako bi iskoristile

niže stope.

Interest rate swap je zamjena novčanih tokova iz fiksnih (varijabilnih) potraživanja za novčane tokove iz varijabilnih

(fiksnih) obveza. To je instrument zaštite dugoročnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, dok je forward rate swap

instrument zaštite kratkoročnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.

CDS – Credit default swap je kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za određenu premiju. To je financijski proizvod

koji znači da dotična transakcija podrazumijeva zamjenu dvaju različitih potraživanja. To je kupnja ili prodaja zaštite

(hedging) od rizika neispunjenja obveza dužnika. Kupnjom CDS-a imatelj se štiti od mogućnosti da dužnik ne ispuni

svoje obveze. Prodavatelj će zaštite isplatiti glavnicu iz transakcije s dužnikom a imatelj će prodavatelju isporučiti

obveznicu ili zajam dužnika.

Aprecijacija – pojam kojim se označava porast vrijednosti novca. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost što

znači da se aprecijacija jedne valute istovremeno odražava i kao deprecijacija druge valute.

Deprecijacija – je obezvrjeđenje novca koje se očituje u padu kupovne moći novca na domaćem tržištu ili u padu

vrijednosti neke valute na deviznom tržištu izraženom preko tečaja u drugoj valuti.

Deflacija – pad opće razine cijena u zemlji, često povezan s opadanjem obujma proizvodnje roba i usluga, kao i

zaposlenosti.

Izvori: www.investopedia.com, www.limun.hr, www.zse.hr

dovoljno oporavljena gospodarstva. Umjesto recesije s dv-

ostrukim dnom moglo bi doći, nakon drugog pada tržišta,

do depresije u obliku L s dugoročno upitnim oporavkom

zapadnih gospodarstava. Činjenica da FED zadržava pov-

ijesno nisku kamatnu stopu do 2013. godine, a europski

čelnici su senzibiliziraniji za nekonvencionalne metode

rješavanja dužničke krize jasno je o kakvoj se krizi radi.

U tom kontekstu treba promatrati Kinu i njene poteze.

Druga najveća svjetska ekonomija ima smanjeni izvoz, pr-

venstveno radi usporavanja američkog rasta i europske

dužničke krize, ali to nije utjecalo na smanjenje gospodar-

skog rasta jer je potaknuta domaća potražnja. Kina će, zbog

očekivane recesije u Europi i stagnacije američkog gosp-

odarstva, svoj gospodarski rast pokušati održati domaćom

potrošnjom. Potencijalna kineska kupovina europskih ob-

veznica može biti znak jačeg pozicioniranja Kine u Europi.

Interes Kine prvenstveno može biti oporavak europskih

ekonomija jer su najveći uvoznici kineskih proizvoda, dok

s duge strane kupovinu državnih obveznica europskih

država može uvjetovati ustupcima u snažnijem plasiranju

svojih proizvoda na europsko tržište. Pritom, Kina je najveći

pojedinačni vjerovnik američkog duga te će zasigurno u

budućnosti snažnije utjecati na američko gospodarstvo.

Stoga nije čudno što se europski čelnici ogledaju prema

Kini, posebno u okviru jačanja Europskog stabilizacijskog

fonda.

Neprimjetno je prošla i najava svojevrsnog restrukturiran-

ja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a). Tijekom

krize, u nekoliko je navrata MMF, da bi namaknuo prijeko

potrebna sredstva, razmatrao izdavanje obveznica. Zem-

lje BRIC-a su odmah pokazale zanimanje no do realizacije

nije došlo, prvenstveno jer dominantne zemlje u glasačkim

pravima pri MMF-u nisu sklone takvoj opciji. Na taj bi se

način kupljene obveznice denominirale u knjigovodstvenoj

jedinici – specijalnim pravima vučenja (SDR) te bi se dala

veća uloga SDR-u na štetu dolara kao dominantne svjet-

ske valute. SDR su košarica valuta (dolar, euro, jen i funta)

u omjeru u kojem ta valuta sudjeluje u svjetskoj trgovini i

financijskom sustavu. Kupnjom MMF-ovih obveznica, zem-

lje BRIC-a i ostale zainteresirane zemlje u razvoju, posred-

no bi stekle veći utjecaj i pravo glasa u MMF-u. Krajnja je

namjera što manja ovisnost o američkom dolaru te jačanje

vlastitih valuta, posebno kineskog juana, u međunarodnoj

trgovini.

Veliki je dio današnjeg financijskog sustava postavljen

na financijskim izvedenicama. Na taj se način stvorio do-

datni prostor za spekulaciju odnosno mogućnost zarade.

Višekratna multiplikacija jednog instrumenta trgovanja go-

vori o imaginarnosti ostalih izvedenica. Dakako, princip je

isti kao i u bankarskom sustavu gdje se novac multiplicira

u omjeru koji je određen obveznom stopom rezervi likvid-

nosti. U glavnini oba sustava dobro funkcioniraju u stabil-

nom vremenu, gospodarskom rastu i povjerenju u sustav

općenito. Ovogodišnji snažan uzlet cijena zlata govori da

ulagači imaju nisko povjerenje u sustav i mogući opora-

vak. Neovisno o djelomičnom ispuhivanju balona zlata,

pojačanom kupnjom središnjih banaka i povećanjem zlat-

nih rezervi na štetu pojedinih svjetskih valuta pokazuje

nestabilnost na tržištu valuta te sve izglednija potreba za

globalnim sporazumom o valutnim ekonomskim odnosi-

ma. Drugi je razlog kupovine zlata središnjih banaka sla-

bije povjerenje u državne obveznice.

Kriza kapitalističkog sustava i predstavničke demokraci-

je ogleda se u sve izraženijim društvenim kolebanjima.

Najnoviji društveni pokret Occupy Wall Street proširio se

diljem svijeta. Od početka ove godine diljem svijeta traju

građanski a dijelom i klasni nemiri; od studentske pobune

koja mjesecima traje u Čileu do velikih prosvjeda u Izraelu

potaknutih socijalnim stanjem; od španjolskih i portugal-

skih prosvjeda mladih protiv nezaposlenosti i bespers-

pektivnosti do mađarskih prosvjeda protiv mjera štednje;

indijskih prosvjeda protiv korupcije i visokih cijena hrane

te velikih nereda nedavno u Velikoj Britaniji. Generalni

štrajkovi i veliki sukobi s organima reda postali su svakod-

nevnica Grčke te više ne predstavljaju relevantnu vijest.

Takozvano Arapsko proljeće bilo je inspirirano zahtjevom



za većim pravima i prosperitetom, iako je svojevrsni casus

belli bila tuniska korupcija. Dakako, treba razlikovati pros-

vjede u Egiptu i Tunisu od Libije i Sirije kao što sve njih

zajedno treba razlikovati od prosvjeda i građanskih nemira

u Europi.

Općenito je uzrok prosvjeda diljem Europe ekonom-

ske prirode; prvenstveno visoka nezaposlenost i sman-

jenje standarda, korupcija, sve veća razlika između bo-

gatih i siromašnih, gramzivost bankarskog i financijskog

establišmenta te nesposobnost političara u nalaženju

rješenja za izlazak iz dužničke krize. Realnost ponov-

ljene recesije u Europi je velika, neovisno o naznakama

konsenzusa oko rješenja dužničke krize. Pesimistična

poslovna očekivanja i usporavanje američkog gospodarst-

va ne idu u prilog pozitivnom ishodu.

Današnji je sustav baziran na kreditiranju i povjerenju. Pr-

venstveno povjerenju da će novcem biti plaćen dug ili dan

kredit i da će sve zainteresirane strane to prihvatiti. Sustav

podrazumijeva privrednu aktivnost, odnosno stvaranje viška

vrijednosti ili održavanje postojeće privredne aktivnosti. U

slučaju gubitka povjerenja zbog sumnje u nastavak privredne

aktivnosti sustav će doživjeti kolaps. Urušavanjem kredit-

nog sustava, a to se događa u krizama, dolazi do deflacije.

Pad je cijena razorniji od porasta odnosno inflacije. Na taj

način zamire privredna odnosno kreditna aktivnost, a novac

gubi funkciju instrumenta tržišne razmjene jer samo njegovo

zadržavanje predstavlja investiciju odnosno povećanje vrijed-

nosti.

Politički čelnici Europe i Amerike nemaju viziju rješavanja

krize a da pritom ne diraju u neoliberalne postulate. Za

rast kapitalističkog sustava bitna je jeftina energija. Kako

je ona unazad nekoliko godina višestruko porasla bitna je

druga komponenta rasta. A to je ekspanzija na druga tržišta

i dostupnost drugih sirovina. Zauzimanju sirovina i nam-

etanju vlastitih kulturoloških obrazaca za stvaranje novog

tržišta prethodi rat. Pokretanjem ratne industrije općenito se

pokreće domaća privreda. Angažiranjem gospodarskih sub-

jekata potiče se zaposlenost i proizvodnja, a time se posredno

povećava potražnja odnosno potrošnja. Rat slijedi kada je

gospodarstvo u kontrakciji, a ne postoji mogućnost brze ek-

spanzije posebno u domaćim okvirima. Vodeće države svijeta

nakon Baršunaste revolucije vodile su nekoliko većih lokalnih

ratova diljem svijeta, no najviše u području Bliskog istoka.

Na taj se način pokreće cijeli niz povezanih djelatnosti koje

obrću ekonomsku kontrakciju u oporavak i rast. Za uspjeh rat

je potrebno voditi na tuđem teritoriju. Nakon završetka konf-

likta postoji velika potreba za oporavkom razrušene privrede.

Nametnutim ugovornim obvezama kreditiranja i upošljavanja

vlastitih kompanija i njihovih resursa osigurava se daljnja

privredna aktivnost pobjedničke zemlje. Umjetno stvorena

potražnja za vlastitim proizvodima potiče potrošnju i nasta-

vak kreditne i proizvodne aktivnosti gospodarstva.



Naziv zemljePostotak javnog duga

u odnosu na BDP

Postotak vanjskog duga

u odnosu na BDPSAD 84 100

Velika Britanija 83 385Francuska 88 208Njemačka 75 164

Italija 119 135Japan 195 55Rusija 11 32Brazil 60 19Indija 51 22Kina 17 5

Izvor: www.usdebtclock.org (pristupljeno 17. listopada 2011.)

Ovakvom se prikazu može oponirati Bastiatovom pa-

rabolom slomljenog prozora. On pokazuje takozvane nevi-

dljive troškove, odnosno oportunitetne troškove. U prim-

jeru govori o dječaku koji namjerno razbije prozore pekaru

te ovaj mora pozvati staklara za popravak istih. Na taj se

način stvorila umjetna potražnja i potrošnja koja u proce-

su obuhvaća i druge privredne subjekte. Bastiat u prim-

jeru govori o nelogičnosti jer se zanemaruju oportunitetni

troškovi. Kako bi pekar potrošio novce da nije bio prinuđen

platiti popravak prozora? Kritika je plauzibilna ako je pro-

matramo u jednom ekonomskom sustavu (primjerice

nacionalnom gospodarstvu). U suodnosu dvaju ekonom-

skih sustava profitira onaj sustav koji je stvorio umjetnu

potražnju za svoje proizvode i usluge na štetu drugog.

Dakako, on može imati i oportunitetne troškove koji se

mogu nivelirati na dugi ili srednji rok, ovisno o konkretnim

okolnostima. Daljnja elaboracija Bastiatove kritike kejzija-

nizma prelazila bi okvire članka.

Zadržavanje istog okvira sustava nužno vodi rješenjima

koja su već okušana i koja su donijela koristi u vidu

zadržavanja statusa quo u međunarodnim odnosima te nastavku

dominacije moći. Cikličke promjene polit-ekonomskih susta-

va i prevlasti moći uvijek su se okončavali ratom a trenutne

su pozicije moći ugrožene. Stoga, ako se ne iznađu unu-

tarnji mehanizmi za izlazak iz postojeće recesije realno je

očekivati značajniji regionalni konflikt na svjetskoj razini.



Blagoja Mirčevski

U okviru Salona Matice hrvatske član Politee Višeslav Raos

održao je ovoga mjeseca predavanje pod nazivom “Hrvat-

ska u Europskoj uniji. Što možemo učiniti kao članica?”. Salon

Matice hrvatske zamišljen je kao prostor namijenjen mladim

znanstvenim i kulturnim djelatnicima i javnom predstavljanju

njihovih radova i istraživanja. Ovo predavanje, upriličeno 6.

listopada u prostorijama knjižare Matice hrvatske predstavlja

još jednu uspješnu suradnju Odjela za politologiju Matice hr-

vatske i udruge Politea.

Raos u svojem izlaganju polazi od pretpostavke da će Hr-

vatska 2013. godine postati članicom Europske unije te

da će europska monetarna unija preživjeti sadašnju krizu.

Predavanje je bilo zamišljeno kao poticaj promišljanju uloge

koju Hrvatska može igrati kao članica jedne supranacionalne

političke i gospodarske zajednice. Također, Raos pokušava

problematizirati određena pitanja prilagodbe hrvatskog društva,

politike i ekonomije novonastalim izazovima. Predavanje je u

uvodnom dijelu svrnulo pozornost na institucioalne promjene,

odnosno izmjene institucionalnog okvira u kojemu se naša

zemlja nalazi. Nadalje se govori o promjenama na pojmov-

no-idejnoj razini, odnosno o promjenama referentnog okvira

političkog procesa, a time i svih drugih društvenih procesa po

stupanju Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji. Raos je uz to

istaknuo i promjene koje očekuje u stranačkom sustavu koji

će kroz radu u Europskom parlamentu i povezivanje kroz eu-

ropske stranačke asocijacije dobiti jednu novu dimenziju. Na-

dalje se progovara i o hrvatskim ratnim i povijesnim iskustvima

koja mogu predstavljati prednost naše zemlje u pozicioniranju

u sudjelovanju u europskom upravljanju krizama i kriznim

žarištima diljem svijeta. Raos u članstvu u Europskoj uniji

vidi i dodatne prilike za promidžbu hrvatskoj jezika, znanosti

i kulture. U tom kontekstu dotiče se i potrebe za razvijanjem

imigracijske i integracijske politike ususret očekivanoj većoj

poželjnosti našeg društva za doseljenike iz trećih zemalja. Na-

posljetku, predavanje također ističe i šanse, ali i izazove koje

sudjelovanje na jedinstvenom europskom tržištu donosi Hr-

vatskoj.

Novosti


Knjižara Matice hrvatske, ZagrebIzvor: www.matica.hr


Udrugu Politea osnovala je 2008. godine nekolicina mladih društvenih znanstvenika, uključujući politologe, pravnike, komunikologe, ekonomiste i novinare s ciljem promicanja društvenih znanosti i upotrebe njihovih saznanja za bolji demokratski proces i kritičko promišljanje u svakodnevnom životu.

Tijekom 2010. usredotočili smo se na stvaranje think tanka usmjerenog prema četiri glav-na programa: (1) znanstvena odličnost kroz visoko prolifirane seminare i ljetne škole za mlade znanstvenike; (2) polit-ekonomska analiza i strateško planiranje; (3) međunarodni odnosi i sigurnost, s posebnim naglaskom na međunarodne organizacije, bilateralne spo-razume u Jugoistočnoj Europi i razne druge sigurnosne teme; (4) religija i diplomacija s posebnim naglaskom na ekumenizam kao način premošćivanja vjerskih rascjepa u Jugoistočnoj Europi.

Naše je financiranje temeljeno na projektima. Politea je u svojih prvih dvije godine stvorila odlične odnose s Međunarodnim savezom studenata politologije (IAPSS), Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i s Hrvatskim politološkim društvom. Naši su članovi bili gostujući predavači, voditelji seminara i sudionici mnogih međunarodnih konferencija, a ujedno rade i na svojim istraživačkim projektima.

gentlemen’s - politea think tank | politea · pdf filete pomoć ugandskoj vladi u borbi...

Documents