gagea pratensis (pers.) dumort. (liliaceae) u srbiji ... · prosečnom ocenom 9.56 i iste godine...
Post on 10-Feb-2020
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I
EKOLOGIJU
Anatomska i morfološka varijabilnost vrste
Gagea pratensis (Pers.) Dumort. (Liliaceae) u
Srbiji
MASTER RAD
Kandidat: Mentor:
Jelena Z. Jevtić dr Vladimir Ranđelović
br. ind. 176
Niš, 2017.
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Anatomical and morphological variability of
Gagea pratensis (Pers.) Dumort. (Liliaceae) in
Serbia
MASTER THESIS
Candidate: Menthor:
Jelena Z. Jevtić dr Vladimir Ranđelović
no. of index 176
Niš, 2017.
BIOGRAFIJA KANDIDATA
Jelena Jevtić rođena je 13. novembra 1993. godine u Nišu gde 2008. godine sa odličnim
uspehom završava osnovnu, a 2012. godine medicinsku školu “Dr Milenko Hadžić” kao
nosilac Vukove diplome. Prirodno-matematički fakultet u Nišu upisuje 2012. godine na
Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studije završava 2015. godine sa
prosečnom ocenom 9.56 i iste godine upisuje Master akademske studije, smer Biologija, koje
u predviđenom roku završava.
Zahvalnica
Veliku zahvalnost dugujem svom mentoru prof. dr Vladimiru Ranđeloviću
na poverenju koje mi je ukazao uključivši me u ovo interesantno istraživanje.
Hvala na stručnim sugestijama i savetima, spremnosti za zajednički rad,
uloženom trudu, izdvojenom vremenu kao i nesebičnoj pomoći tokom celokupne
izrade ovog master rada.
Takođe, najlepše se zahvaljujem i članovima Komisije za ocenu master
rada.
Posebnu zahvalnost dugujem Ireni Raci na pomoći u realizaciji
celokupnog rada, veliko hvala!
Volela bih da izrazim neizmernu zahvalnost svojim najbližima, majci
Dragici, ocu Zoranu i sestri Ivani. Oni su bili i ostali moja najveća podrška svih
ovih godina. Hvala vam na svemu, bez vas nijedan moj uspeh ne bi bio
kompletan.
Na kraju, zahvaljujem i mojim dragim prijateljima, hvala što postojite!
SAŽETAK
U ovom radu analizirane su anatomske i morfološke razlike populacija vrste Gagea
pratensis (Pers.) Dumort. sa područja Srbije (Gamzigradska banja, Jelašnička klisura,
Jelašnička klisura – Radovanski kamen, Rgotski kamen, kamenjar i šibljak, Kamenički vis,
Seličevica, Tupižnica). Pomoću svetlosne mikroskopije analizirani su anatomski preseci
bazalnog lista, prvog pricvetnog lista, cvetne drške i skapusa. Urađena je analiza kvalitativnih
(opisnih) osobina (boja spoljašnjeg i unutrašnjeg segmenta perigona; boja tunike lukovice;
prisustvo/odsustvo dlaka na bazalnom listu, prvom pricvetnom listu, skapusu, cvetnoj dršci,
spoljašnjem i unutrašnjem segmentu perigona i prisustvo/odsustvo crvenih šara na vrhu
perigona) i kvantitativnih osobina (visina cele biljke, broj lukovica u zajednikoj tunici, broj
lukovica van tunike, širina lukovice, broj bazalnih listova, širina i dužina bazalnog lista,
prisustvo listova na stablu, broj stablovih listova, širina skapusa, visina skapusa od lukovice
do prvog stablovog lista, širina i dužina prvog pricvetnog lista, širina i dužina drugog
pricvetnog lista, prisustvo/odsustvo lukovica u osnovi brakteja, širina skapusa, broj cvetova,
dužina i širina spoljašnjih segmenata perigona, dužina i širina unutrašnjih segmenata perigona).
Dobijeni podaci su statistički obrađeni. Na osnovu dobijenih rezultata uočava se da je između
analiziranih populacija vrste G. pratensis došlo do diferencijacije. Vrsta G. pratensis, sa
anatomskog kao i morfološkog aspekta, do sada nije bila detaljnije analizirana na prostoru
Srbije.
Ključne reči: Gagea pratensis, morfometrija, bazalni list, prvi pricvetni list, cvetna
drška, skapus
ABSTRACT
Morphometric and anatomic differences between different Gagea pratensis (Pers.)
Dumort. populations in Serbia (Gamzigradska banja, Jelašnička klisura, Jelašnička klisura –
Radovanski kamen, Rgotski kamen, kamenjar i šibljak, Kamenički vis, Seličevica, Tupižnica)
were investigated in this paper. Cross anatomical sections of the (basal and cauline) leaves,
pedicel and peduncle were analyzed by using light microscopy. We performed an analysis of
qualitative (perigon segments color inside and outside, tunics color in flowering plants, basal
leaf hairs, cauline leaf hairs, peduncle hairs, pedicel hairs, outher and inner perigon segments
hairs, tepals reddish towards the apex) and quantitative characters (height of the whole plant,
number of bulbs in common tunic, number of exserted bublets, width of bulb, number of basal
leaves, width and length of basal leaf, presence of cauline leaves, number of cauline leaves,
peduncle width, height of peduncle from bulb to first cauline leaf, first cauline leaf width and
length, second cauline leaf width and length, presence of bulbils in base of bracts, width of
pedicels, number of flowers, outher and inner perigon segments length, outher and inner perigon
segments width). The obtained data were statistically processed. Based on тhis results it is seen
that morpho-anatomical differentitation occures between analyzed populations. From
anatomical and morphological point of view, G. pratensis species has not been analysed in
details in Serbia until now.
Key words: Gagea pratensis, morphometry, basal leaf, first cauline leaf, pedicel,
peduncle
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................................... 1
1.2. Taksonomski položaj vrste Gagea pratensis ................................................................... 2
1.3. Biološke karakteristike i specifičnosti vrste Gagea pratensis ......................................... 4
1.4. Distribucija roda Gagea................................................................................................... 6
1.5. Dosadašnja istraživanja ................................................................................................... 7
2. CILJEVI RADA ..................................................................................................................... 8
3. MATERIJAL I METODE RADA .......................................................................................... 9
3.1. Terenska istraživanja i sakupljanje biljnog materijala .................................................... 9
3.1. Morfometrijska analiza .............................................................................................. 10
3.2. Morfo-anatomska analiza .......................................................................................... 10
3.3. Statistička obrada podataka ....................................................................................... 11
4. REZULTATI I DISKUSIJA ................................................................................................. 12
4.1. Morfometrijska analiza .................................................................................................. 12
4.2. Poprečni presek lista vrste Gagea pratensis .................................................................. 17
4.3. Poprečni presek pricvetnog lista vrste Gagea pratensis ................................................ 19
4.4. Poprečni presek cvetne drške vrste Gagea pratensis .................................................... 22
4.5. Poprečni presek skapusa vrste Gagea pratensis ............................................................ 24
5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 28
6. LITERATURA ..................................................................................................................... 30
Jelena Jevtić Master rad
1
1. UVOD
Srbija se kаrаkteriše rаznovrsnim prirodnim uslovimа (heterogeni klimаtski, edafski,
orogrаfski fаktori, vodni resursi) i bogаtstvom stаništа, što je omogućilo opstаnаk velikog brojа
biljnih i životinjskih vrstа rаzličitog poreklа, nаčinа životа i rаsprostrаnjenjа. Veliki diverzitet
naše zemlje i njegov značaj ogleda se, između ostalog, i u prisustvu velikog broja biljnih vrsta.
Na području Srbije prema trenutnim saznanjima rastu 3662 vrste biljaka (39 % evropske flore),
što je svrstаvа u grupu evropskih zemаljа sа visokim stepenom florističkog diverziteta1.
Vrsta Gagea pratensis, odabrana kao predmet studije, proučavana na teritoriji Srbije je
geofita koja pripada porodici Liliaceae. Porodica Liliaceae sadrži mnoge medicinski značajne
i ukrasne biljke. Ova porodica je kosmopolitska sa najvišim stepenom diverziteta u tropskim i
umerenim područjima. Obuhvata oko 250 rodova i 3500 vrsta (Peruzzi, 2003; Satıl i Akan,
2006). Gagea Salisb. jedan je od 15 rodova koji su trenutno uključeni u porodicu Liliaceae
(pleme Tulipeae) i ima borealnu distribuciju. U okviru Liliaceae, Gagea je rod sa najvecim
brojem vrsta (oko 280). Raznovrsnost roda je verovatno proizvod čestog pojavljivanja
polipoidije i hibridizacije u kombinaciji sa sklonostima za vegetativno razmnožavanje (Peruzzi,
2008; Peterson et al., 2009).
Primarni uzrok taksonomskih poteškoca vezanih za rod Gagea je površna sličnost
vecine vrsta. Kvalitativni karakteri koji se koriste za podelu roda na sekcije uključuju vrstu
lukovice, vrstu semena, produkciju bulbila, izgled indumenta stabljike kao i položaj i broj
pricvetnih listova (Riks i Vuds, 1981).
Poznata je činjenica da genetički mehanizmi biljnih organizama, u novim ili ponekad
samo delimično izmenjenim uslovima životne sredine, mogu da proizvode različite fenotipove
kod iste vrste. Takva pojava se naziva fenotipska plastičnost (Tucić, 2003). Ona se kao
posledica interakcije organizama sa faktorima staništa ogleda u promeni morfoloških, ali i
drugih osobina biljke. Da bi se utvrdio stepen takvih promena koriste se različite metode. Jedna
od njih je morfometrijska analiza koja podrazumeva merenje odabranih karaktera jedinki, kao
i primenu različitih statističkih metoda kojima se prati varijabilnost karaktera jedinki koje se
razvijaju pod različitim uslovima. Modifikacije se ispoljavaju na nivou konkretnog organa ili
regiona biljke, ali se često sličan obrazac promena uočava na većem broju individua ili čitavoj
populaciji. Modifikovanje pojedinih osobina omogućava jedinkama date populacije da na
staništu budu konkurentnije, odnosno ekspanzivnije u zauzimanju određenog prostora i da
1 Podatak preuzet sa sajta:
http://www.zzps.rs/novo/index.php?jezik=en&strana=zastita_prirode_bioloska_raznovrsnost_biodiverzitet
Jelena Jevtić Master rad
2
efikasno i ekonomično koriste resurse, odnosno da budu bolje adaptirane na uslove staništa
(Stevanović i Janković, 2001).
U ovom radu je analizirana anatomska i morfološka varijabilnost vrste Gagea pratensis
(Pers.) Dumort., koja se odlikuje varijabilnim habitusom. Kod ove vrste, kao i kod ostalih
biljnih vrsta, varijabilnost u najvećoj meri zavisi od genetičkih činilaca. Međutim, u
konkretnom slučaju, ona potencijalno može da se poveže i sa uticajem pojedinih klimatskih i
orografskih faktora.
Cilj ovog rada je da se, pored stepena varijabilnosti osobina, utvrdi i nivo anatomske i
morfološke diferencijacije populacija ove vrste.
1.2. Taksonomski položaj vrste Gagea pratensis
Rod Gagea Salisb. (Liliacae) sadrži najmanje 275 vrsta, distribuiranih duž
Mediteranskog regiona širom Evrope i Azije (Peterson et al., 2008). Mnoge od njih su tek
nedavno opisane. Od toga je 46 vrsta zastupljeno u Evropi, 36 vrsta u Mediteranu, a 206 u Aziji
(u jugozapadnom regionu Azije 170, u istočnoazijskom regionu 21, dok je u Sibirskom regionu
prisutno 15 vrsta ovog roda) (Levichev, 1999.). U flori Srbije zastupljeno je sedam vrsta ovog
roda.2
2 Kao izvor podataka poslužila je Flora SR Srbije VII
Jelena Jevtić Master rad
3
Prvobitno opisanih sedam vrsta roda Gagea pripadale su rodu Ornithogalum L.
(Gerard, 1663; Linnaeus, 1753, 1762; Pallas, 1773, 1776). Vrste su potom izdvojene u zaseban
rod Gagea (Salisbury, 1806). Rod je nazvan u čast engleskog prirodnjaka Tomasa Gagea, koji
je bio poznat po sakupljanju retkih evropskih biljaka (Dasgupta i Deb, 1983). Iako je
novoopisani rod Gagea definisan na osnovu vrsta, koje su pređašnje pripadale rodu
Ornithogalum, Salisbury nije uzeo u obzir prioritete ranijih specifikacija vrsta već je formulisao
nove. Ovo je bio prvi izvor taksonomske konfuzije u rodu i za kasnije autore (Hein i Dafni,
1971). U svakom slučaju, potrebna je detaljna komparativna sistematska studija da bi se
razjasnili odnosi vrsta i grupa vrsta, kao i taksonomske granice rodova Ornithogalum i Gagea.
Tokom narednih sto godina nakon opisa novog roda od strane Salisburia, napredak u
proučavanju roda Gagea bio je postepen. Ekspanzija opisa novih vrsta dogodila se tek u
poslednje dve decenije (Levichev, 1981, 1988, 1991, 2000, 2001, 2006; Dasgupta i Deb, 1983;
Rechinger, 1986; Levichev i Navruzshoev, 1997; Tison, 2004; Zhao i Zhao, 2004; Henker,
2005; Zarrei i Zarre, 2005; Ali, 2006; Levichev i Ali, 2006; Zhao i Yang, 2006; Peruzzi et al.,
2007; Hamzaoglu et al., 2008).
Hipotetička intraspecijska hibridizacija (Levichev, 1990; Tison, 1998; Peterson et al.,
2004; John et al., 2004; Peterson, 2005, 2006) čini se uobičajenom unutar ovog roda. Ovaj, kao
i drugi slični fenomeni, ostavljaju za posledicu taksonomske probleme, opis velikog broja vrsta
i nomenklature koja je preopterecena sinonimima (Levichev, 1999). Kao rezultat toga,
objavljeno je više od 670 specijskih i intraspecijskih kombinacija.
Prvi pokušaj infrageneričke klasifikacije izvršio je Koch (1849) koji je podelio rod na
dve sekcije (Holobolbos i Didymobolbos), što je propraćeno dodavanjem još dve sekcije
(Tribolbos i Platyspermum) od strane Boissiera (1882). Na početku dvadesetog veka
Terracciano (1905, 1906) i Pascher (1904, 1907) napravili su nezavisne sisteme infrageneričke
klasifikacije. Pascher (1904) je klasifikovao Gagea vrste u dva podroda, Gagea (Eugagea) sa
četiri sekcije i Hornungia sa dve. Pascher (1907) je naknadno potvrdio ovu klasifikaciju, uz
dodatak nekoliko novih podsekcija. Terracciano (1905, 1906) je takođe ustanovio sistem
klasifikacije od dva podroda (Gagea i Gageastrum) koji su imali po dve sekcije, ali ni Pascher
ni Terracciano nisu došli do potpune revizije roda. Trenutno, rod Gagea Salisb. obuhvata
najmanje 14 sekcija (Peruzzi et al., 2008). G. pratensis (Pers.) Dumort. pripada Sect. 4 Gagea
Davlianidze, 1972, Not. Syst. Geogr. Inst. Bot. Thbilissiensis. 29: 73.
Jelena Jevtić Master rad
4
1.3. Biološke karakteristike i specifičnosti vrste Gagea
pratensis
Gagea pratensis je višegodišnja biljka visine 10-20 (30) cm. Podzemni organi su
sastavljeni od 3 lukovice: srednja dugačka 7-15 mm, sa omotačem, i dve bočne manje lukovice,
koje nisu omotane tunikom. Ima jedan prizeman list, go, sivozelene boje, široko linearan,
dugačak 12-25 (35) cm i širok 2-5 mm, pljosnat, ka vrhu postepeno ili naglo sužen, duži od
cvasti. Dva pricvetna lista postavljena naspramno ili sa malim razmakom, lancetasti ili linearni,
duž oboda prekriveni paučinastim maljama ili goli, donji dugačak 3-8,5 cm i širok 3-8 mm,
jednak po dužini ili duži od cvasti, gornji kraći od cvasti i uži, dugačak 1-5 cm i širok 1-3,5
mm. Cvast štitolika sastavljena od 2-6 (10) cvetova, dugačkih 10-15 (20) mm, na licu žuti, na
naličju zeleni, samo duž oboda žuti, ponekad mrkoružičasti. Cvetne drške proste, nerazgranate,
nejednake, dugačke 2-4,5 cm, lučno savijene ili prave, gole, pri osnovi sa uzano linearnim
brakteolama, koje su prikrivene samo duž oboda paučinastim maljama ili gole. Listići perigona
linearno izduženi, na vrhu zatupasti ili šiljati, dugački 7-15 (20) mm. Prašnici dugački kao ½ -
¾ perigona, antere izdužene, kasnije kratko jajasto okruglaste. Plodnik kratko valjkast, na vrhu
nije udubljen, na poprečnom preseku tupo trouglast; stubić dugačak 5-5,5 mm, mnogo duži od
plodnika. Čaura izdužena ili okruglasta, tupo trouglasta, dugačka 5-8 mm, široka 4-6 mm, kraća
od perigona. Seme mrkocrvenkasto, dugačko 1-2 mm, izduženo, ređe okruglasto, rupičavo,
rupice postavljene u uzdužnim linijama III-IV3 (Slika 1.).
Slika 1. Gagea pratensis – dijagram
3 Kao izvor podataka poslužila je Flora SR Srbije VII
Jelena Jevtić Master rad
5
Ontogeneza. Predstavnici roda Gagea Salisb. su male efemeroidne geofite sa lukovicom. Biljke
su dormantne u tlu tokom veceg dela godine. Kratak vegetacioni period (2 do 4 meseca) počinje
u rano prolece i brzo se završava, što otežava prikupljanje dovoljnog broja primeraka za
herbarijum. Postoji nekoliko problema koji potiču iz velikih varijacija u vegetativnim i
generativnim karakterima tokom različitih onogenih faza roda Gagea pod različitim ekološkim
uslovima (Levichev, 1990, 1999).
Kariologija. Broj hromozoma G. pratensis prvi su odredili Peruzzi i Aquaro 2005. godine.
Hromozomski komplement ispitivanih populacija pokazao je da je verovatno u pitanju
pentaploid sa 2n = 60 hromozoma (Slika 2.). Ovakav broj hromozoma prethodno je zabeležen
kod vrsta iz Slovačke (Mesiček i Hrouda, 1974). Za vrstu G. pratensis poznato je još najmanje
tri nivoa ploidnosti: 2n = 24, 2n = 36 i 2n = 48 (Peruzzi, 2003). Rezultati o strukturi kariotipova
u rodu Gagea pokazuju kako postoji tendencija, za svaku sekciju, da bude obeležena
karakterističnom kariotipnom asimetrijom. Ovi podaci, objedinjeni sa činjenicom da je za
nekoliko vrsta roda Gagea često prijavljeno više od jednog nivoa ploidnosti, dovode nas do
zaključka da je ovaj rod još uvek pod aktivnom hromozomskom evolucijom.
Slika 2. Gagea pratensis (Pers.) Dumort.: crtež metafaznih hromozoma (2n = 60)
Jelena Jevtić Master rad
6
1.4. Distribucija roda Gagea
Slika 3. Distribucija roda Gagea (Levichev, 1999)
Područje distribucije roda Gagea ograničeno je na područja sa umerenim do
subtropskim klimatom Evroazije, dok izostaje u oblastima sa tropskom klimom ili područjima
pokrivenim permafrostom (Slika 3.). Ravničarske regije su uvek siromašnije vrstama od
planinskih (Levichev, 1999).
Evropski i Mediteranski regioni su dodatno obogaćeni predstavnicima roda Gagea zbog
prodiranja nekih vrsta iz jugo-zapadnog regiona Azije u susedne oblasti. Evropski region čine
predstavnici sa mezofilnim skupom predačkih karaktera roda, dok Mediteranska sekcija
Platispermum Boiss. uključuje naprednije, kseromorfnije predstavnike roda Gagea.
Rasprostranjena je i u Srbiji.4
Gagea pratensis je rasprostranjena kroz skoro celu Evropu, Malu Aziju.
centralnosubmediteransko – dacijsko-panonsko – (sub-atlantsko) – centralnoevropski florni
element (Meusel et al., 1965) (Slika 4.).
4 Kao izvor podatka poslužila je Flora SR Srbije VII
Jelena Jevtić Master rad
7
Slika 4. Distribucija vrste Gagea pratensis
1.5. Dosadašnja istraživanja
Istraživanje roda Gagea započelo je davne 1542. sa Leonhartom Fuchsom. Detaljniju
analizu roda objavljuje Levichev I.G. (1981).
Taksonomskim istraživanjima roda najviše su se bavili Levichev (1981, 1988, 1991,
1999, 2000, 2001, 2006), Peruzzi (2008) i Peterson (2008, 2009, 2011). Levichevo dugoročno
istraživanje pokazalo je da taksoni koji se ne razlikuju jedni od drugih, u osušenim primercima
prilično često pokazuju specifične morfološke razlike u ontogenezi (Levichev, 1999). Peruzzi
(2008) se bavi istraživanjima pre svega na molekularnom nivou i prema njegovim rezultatima
rod Gagea obuhvata 14 sekcija. On takođe morfološkim i molekularnim podacima pruža nove
dokaze za procese hibridizacije i introgresije između sličnih vrsta ovog roda. Sličnim pitanjem
se bavi i Peterson (2009) koji daje dokaze o hibridnom poreklu taksona unutar sekcije Gagea.
U Srbiji se prvi put Gagea pratensis pominje od strane Josifa Pančića u delu “Flora
Kneževine Srbije” (1874) pod sinonimom Gagea stenopetala. Pod ovim imenom pominje se i
u radu Radoja Bogićevića i Milorada Jankovića “Ekološka, fitocenološka i floristička
proučavanja podunavskih peskova i flora Golubačke peščare” (1986).
Svoj doprinos, otkrićem novih vrsta, dali su i Tomović i Niketić (2005).
Zarrei et al. (2010), su se bavili pitanjem značaja anatomskih karaktera u taksomomiji
roda Gagea. Nakon njih Akyol et al. (2015), proučavaju morfološke i anatomske karakteristike
nekih vrsta roda Gagea, među kojima se našla i Gagea pratensis.
Jelena Jevtić Master rad
8
2. CILJEVI RADA
Na osnovu pregledane literature utvrđeno je da vrsta Gagea pratensis nije proučavana
sa aspekta anatomske i morfološke varijabilnosti na području Srbije. Morfoanatomskim,
horološkim analizama i statističkom obradom podataka osam populacija ove vrste dobiće se
precizna slika njihove interpopulacione diferencijacije. U okviru sprovođenja ovog
istraživanja, definisani su sledeći ciljevi:
1. utvrđivanje stepena varijabilnosti morfoloških i anatomskih karakteristika,
2. da li varijabilnost ukazuje na moguću taksonomsku diferencijaciju populacija vrste,
3. da li su, i koje pojedinačne osobine značajne za diferencijaciju.
Jelena Jevtić Master rad
9
3. MATERIJAL I METODE RADA
3.1. Terenska istraživanja i sakupljanje biljnog materijala
Terenska istraživanja obavljena su neposredno na različitim staništima ispitivane vrste
od strane profesora Vladimira Ranđelovića. Biljni materijal je sakupljen na sledećim
lokalitetima: Gamzigradska banja, Jelašnička klisura, Jelašnička klisura – Radovanski kamen,
Kamenički vis, Rgotski kamen (kamenjar i šibljak), Seličevica i Tupižnica. Uzorci su potom
fiksirani u 50% etanolu. Materijal za analizu anatomske i mikromorfološke varijabilnosti
obuhvatio je 126 jedinki vrste Gagea pratensis iz 8 populacija, sa područja Srbije. Osnovne
karakteristike lokaliteta prikazane su u Tabeli 1.
Tabela 1. Podaci o lokalitetima na kojima su sakupljani uzorci (N lat geografska širina, E
long – geografska dužina, Nm – nadmorska visina)
Lokalitet N lat/E long Nm u m Datum i legator
Gamzigradska
banja
43° 92’38”
22° 17’ 03” 164 m 18. mart 2017. V. Ranđelović
Jelašnička
klisura
43° 28’ 41”
22° 06’ 61” 460 m 23. mart 2017. V. Ranđelović
J. klisura,
Radovanski
kamen
43° 27’ 85”
22° 07’ 01” 471 m 23. mart 2017. V. Ranđelović
Kamenički vis 43° 36’ 77”
21° 93’ 92” 794 m 27. mart 2010. V. Ranđelović
Rgotski kamen
(kamenjar i
šibljak)
44° 02’ 62”
22° 23’ 32” 225 m 18. mart 2017. V. Ranđelović
Seličevica 43° 18’ 38”
21° 83’ 09” 802 m 23. mart 2017. V. Ranđelović
Tupižnica 43° 70’ 28”
22° 15’ 16” 1124 m 06. mart 2016. V. Ranđelović
Jelena Jevtić Master rad
10
3.1. Morfometrijska analiza
Na svežem sakupljenom materijalu odrađena su detaljna morfometrijska ispitivanja,
koja su obuhvatala analizu dva tipa karaktera: kvalitativnih i kvantitativnih.
Kvalitativni (opisni) karakteri koje su analizirane su: boja spoljašnjeg i unutrašnjeg
segmenta perigona; boja tunike lukovice; prisustvo/odsustvo dlaka na bazalnom listu, prvom
pricvetnom listu, skapusu, cvetnoj dršci, spoljašnjem i unutrašnjem segmentu perigona i
prisustvo/odsustvo crvenih šara na vrhu perigone, prisustvo/odsustvo lukovica u osnovi
brakteja.
Kvantitativni karakteri su mereni digitalnim nonijusom, a obuhvataju: visinu cele biljke,
širinu lukovice, širinu i dužinu bazalnog lista, prisustvo listova na stablu, broj stablovih listova,
širinu skapusa, visinu skapusa od lukovice do prvog stablovog lista, širinu i dužinu prvog
pricvetnog lista, širinu i dužinu drugog pricvetnog lista, širinu skapusa, dužinu i širinu
spoljašnjih segmenata perigona i dužinu i širinu unutrašnjih segmenata perigona.
Meristički karakteri koje smo pratili su: broj lukovica u zajednikoj tunici, broj lukovica
van tunike, broj bazalnih listova i broj cvetova.
3.2. Morfo-anatomska analiza
Za analizu anatomskih karakteristika odabranih biljnih delova (list, prvi pricvetni list,
cvetna drška i skapus), korišćen je biljni materijal sakupljen na terenu i fiksiran u 50% etanolu.
Poprečni preseci navedenih biljnih delova napravljeni su pomoću ručnog mikrotoma
(Gligorijević i Pejčinović, 1983). Nakon toga, preseci su izbeljeni i dvojno bojeni bojama
alcian blue i safranin, čime je dobijena diferencijalna obojenost pojedinih struktura biljnog
tkiva. Preseci su zatim tretirani serijom alkohola rastuće koncentracije (50% - 100% etanol).
Ovako pripremljeni nativni preparati poprečnih preseka navedenih organa fotografisani su
kamerom Leica DFC490, na mikroskopu Leica DM 2500.
Jelena Jevtić Master rad
11
3.3. Statistička obrada podataka
Rezultati dobijeni morfometrijskom i morfo-anatomskom analizom uneti su u tabele, a
zatim i statistički obrađeni u SPSS statistics programu. Za sve izmerene vrednosti urađena je
osnovna deskriptivna statistika a kojom su obuhvaćene aritmetička srednja vrednost,
minimalne i maksimalne vrednosti i standardna devijacija zatim univarijaciona analiza
varijansi (ANOVA), analiza glavnih komponenti (PCA) i kanonijska diskriminantna analiza
(CDA).
Jelena Jevtić Master rad
12
4. REZULTATI I DISKUSIJA
4.1. Morfometrijska analiza
Tabela 2. Morfometrijska analiza na nivou pojedinačnih karaktera analiziranih populacija vrste
G. pratensis
Karakter Gamzigradska
banja
Jelašnička
klisura
J. klisura,
Radovanski
kamen
Rgotski
kamen,
kamenjar
Rgotski
kamen,
šibljak
Seličevica f p
Visina cele biljke 162,16±26,64 73,90±9,67 85,28±31,7
7 91,86±22,45
117,05±18,83
124,43±14,79
38,4
98 0,000
Broj lukovica u
zajedničkom omotaču 3±0 1±0 1±0 1±0 1±0 3±1
107,
336 0,000
Boja omotača kod biljaka u cvetu (1-svetlo
braon, 2-tamno braon)
1 1 1 1 1 1 2,09
1 0,071
Broj lukovica van
omotača 2±0 1±0 1±0 0±0 0 2±1
65,6
26 0,000
Širina lukovice (ili dve
u zajedničkom
omotaču)
20,17±4,41 7,07±1,16 7,05±1,24 8,48±2,47 9,70± 1.95
15,95±3,59 71,8
09 0,000
Broj bazalnih listova 1 1 1 1 1 1 / /
Širina bazalnog lista
(ukoliko su 2, šireg) 4,51±0,74 2,20±0,61 2,46±0,67 2,60±0,60
2.74± 0.48
3,54±0,48 40,8
32 0,000
Dužina bazalnog lista
(ukoliko su 2, šireg) 217,61±40,80
106,71±22,82
123,55±39,55
117,12±39,45
179.44± 33.25
159,38±19,89
29.6
49 0,000
Dlake na bazalnom listu
(0-odsutne, 1-retke, 2-
guste trepljaste)
0 0 0 0 0 0 / /
Prisustvo lista na stablu
(0-odsutan, 1-prisutan) 0 0 0 0 0 0
0,63
1 0,677
Broj listova na stablu
(ukoliko postoje) 0 0 0 0 0 0
0,63
1 0,677
Dlake na stablovom listu
(0-odsutne, 1-retke, 2-guste trepljaste)
1 1 1 1 1 1 1,61
6 0,161
Širina skapusa 1,84±0,38 1,20±0,23 1,32±0,43 1,43±0,33 1.37± 0.32
1,40±0,19 8,05
8 0,000
Visina skapusa od
lukovice do prvog
stablovog lista
91,23±20,35 40,24±10,2
2
51,55±20,7
7 49,65±16,43
72.20±1
9,00
67,62±16,1
2
19,4
63 0,000
Dlake na skapusu (0-
odsutne, 1-retke, 2-
guste trepljaste)
1 0 0 0 0 0 85,8
24 0,000
Prisustvo lukovice na
skapusu (0-ne, 1-da) 0 0 0 0 0 0
0,63
1 0,677
Širina prvog stablovog
lista 6,79±1,30 6,21±8,56 3,25±1,40 5,20±1,19
5,68±1,46
5,07±0,91 3,76
3 0,003
Dužina prvog
stablovog lista 60,63±16,64 24,03±4,74 23,76±6,53 34,95±15,28
39,34±1
1,74 42,65±9,24
22,3
26 0,000
Širina drugog
stablovog lista 5,07±1,12 1,83±0,48 1,76±0,67 2,45±0,68
2,69±0,6
5 2,88±0,62
50,2
58 0,000
Dužina drugog
stablovog lista 41,90±9,90 14,26±3,83 12,84±4,14 20,35±8,09
22,88±6,83
25,96±5,56 41,0
05 0,000
Prisustvo lukovica u
bazi brakteja (0-ne, 1-
da)
0 0 0 0 0 0 / /
Širina cvetne drške 1,13±0,16 1,00±0,17 0,96±0,16 0,85±0,17 0,89±0,1
8 1,01±0,10
9,37
0 0,000
Jelena Jevtić Master rad
13
Najveća visina biljke zabeležena je na lokalitetu Gamzigradska banja (162,16±26,64),
dok je najmanja zabeležena na lokalitetu Jelašnička klisura (73,90±9,67). Jedinke na lokalitetu
Seličevica imaju najveći broj lukovica u zajedničkom omotaču (3±1), dok jedinke na
lokalitetima Jelašnička klisura; J. klisura, Radovanski kamen; Rgotski kamen, kamenjar;
Rgotski kamen, šibljak; imaju po 1±0 lukovicu u omotaču. Boja omotača kod biljaka u cvetu
kod analiziranih populacija je svetlobraon boje. Što se tiče broja lukovica van omotača najveći
broj se sreće na lokalitetu Seličevica (2±1), a najmanji na lokalitetu Rgotski kamen, šibljak (0).
U populaciji iz Gamzigradske banje srećemo najveću širinu lukovice (20,17±4,41), dok je u
populaciji iz J. klisure, Radovanski kamen ona najmanja (7,05±1,24). Sve jedinke se karakterišu
istim brojem bazalnih listova koji iznosi 1. Jedinke na lokalitetu Gamzigradska banja imaju
najveću širinu bazalnih listova (4,51±0,74), dok je najmanja karakteristična za jedinke na
lokalitetu Jelašnička klisura (2,20±0,61). Najveća dužina bazalnog lista karakteristična je za
lokalitet Gamzigradska banja (217,61±40,80), a najmanja za lokalitet Jelašnička klisura
(106,71±22,82). Dlake na bazalnom listu su odsutne kod svih jedinki iz analiziranih populacija,
dok su na stablovom listu prisutne. Listovi na stablu su odsutni kod svih populacija. Na
lokalitetu Gamzigradska banja je širina skapusa najveća (1,84±0,38), dok je najmanja na
lokalitetu Jelašnička klisura (1,20±0,23). Visina skapusa od lukovice do prvog stablovog lista
Dlake na cvetnoj dršci
(0-odsutne, 1-retke, 2-
guste trepljaste)
0 0 0 0 0 0 / /
Broj cvetova 3±1 1±0 2±1 3±1 3±2 2±1 5,38
8 0,000
Dužina spoljnjeg
segmenta perigona 16,65±1,69 13,51±2,20 12,25±2,89 12,26±2,25
13,87±2,34
14,57±1,47 12,1
40 0,000
Dužina unutrašnjeg
segmenta perigona 15,21±1,59 12,11±2,20 11,22±2,14 10,62±2,12
12,71±2,00
13,55±1,39 16,4
26 0,000
Širina spoljnjeg
segmenta perigona 4,24±0,72 2,47±0,63 2,75±0,59 2,46±0,53
2,76±0,4
7 3,02±0,32
30,8
86 0,000
Širina unutrašnjeg
segmenta perigone 3,23±0,56 1,81±0,51 2,18±0,41 1,98±0,48
2,21±0,35
2,47±0,21 26,8
48 0,000
Dlake na spoljnjem
segmentu perigona (0-
odsutne, 1-retke, 2-guste trepljaste)
0 0 0 0 0 0 . .
Dlake na unutrašnjem
segmentu perigona (0-
odsutne, 1-retke, 2-guste trepljaste)
0 0 0 0 0 0 . .
Boja unutrašnjosti
segmenta perigona (0-
zelena, 1-žuta)
1 1 1 1 0 1 26,8
35 0,000
Boja spoljašnjeg dela segmenta perigona (0-
žuta, 1-zelena)
1 1 1 1 1 1 . .
Vrh perigona crvenkast prema vrhu (0-ne, 1-da)
0 0 0 0 0 0 . .
Jelena Jevtić Master rad
14
je najveća kod jedinki na lokalitetu Gamzigradska banja (91,23±20,35), a najmanja kod jedinki
sa lokaliteta Jelašnička klisura (40,24±10,22). Što se tiče prisustva dlaka na skapusu, odsutne
su kod svih populacija, sem Gamzigradske banje. Lukovica na skapusu je odsutna kod svih
jedinki analiziranih populacija. Najveća širina prvog stablovog lista karakteristična je za jedinke
sa lokaliteta Gamzigradska banja (6,79±1,30), dok je najmanja na lokalitetu Jelašnička klisura,
Radovanski kamen (3,25±1,40). Isti je slučaj i sa dužinom prvog stablovog lista, najveća u
Gamzigradskoj banji (60,63±16,64), a najmanja kod Jelašničke klisure, Radovanski kamen
(23,76±6,53). Ovakve rezultate srećemo i kod drugog stablovog lista. Najveća širina u
Gamzigradskoj banji (5,07±1,12) kao i dužina (41,90±9,90), dok je najmanja širina drugog
stablovog lista zabeležena na lokalitetu J. klisura, Radovanski kamen (3,25±1,40), kao i
najmanja dužina (12,84±4,14). Ni kod jedne jedinke se ne javljaju lukovice u bazi brakteja.
Najveća širina cvetne drške sreće se kod jedinki sa lokaliteta Gamzigradska banja (1,13±0,16),
a najmanja je uočena kod jedinki sa lokaliteta Rgotski kamen, kamenjar (0,85±0,17). Dlake na
cvetnoj dršci su odustne kod svih jedinki. Broj cvetova iznosi 3 ili 2 sem kod jedinki sa
Jelašničke klisure gde on iznosi 1. Za lokalitet Gamzigradska banja karakteristična je najveća
dužina spoljašnjeg segmenta perigona (16,65±1,69), dok se najmanja sreće na lokalitetu J.
klisura, Radovanski kamen (12,25±2,89). Što se tiče dužine unutrašnjeg segmenta perigona
najveća je takođe zabeležena na lokalitetu Gamzigradska banja (15,21±1,59), dok je najmanja
karakteristična za lokalitet Rgotski kamen, kamenjar (10,62±2,12). Na lokalitetu Gamzigradska
banja srećemo najveću širinu spoljnjeg segmenta perigona (4,24±0,72), dok je najmanja širina
na lokalitetu Rgotski kamen, kamenjar (2,46±0,53). Širina unutrašnjeg segmenta perigona je
najveća na lokalitetu Gamzigradska banja (3,23±0,56), dok je najmanja na lokalitetu Jelašnička
klisura (1,81±0,51). Dlake kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem segmentu perigona
odustvuju kod posmatranih jedinki. Boja unutrašnjosti segmenta perigona je svuda zelena, sem
na lokalitetu Rgotski kamen, šibljak. Za sve jedinke je karakteristična žuta boja spoljašnjeg dela
segmenta perigona. Vrh perigona nije crvenkast prema vrhu kod posmatranih jedinki.
Rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da istraživani karakteri
koji imaju statistički značaj u formiranju razlika između jedinki vrste G. pratensis jesu: visina
cele biljke; broj lukovica u zajedničkom omotaču; boja omotača kod biljaka u cvetu; broj
lukovica van omotača; širina lukovice; širina i dužina bazalnog lista; širina skapusa; visina
skapusa od lukovice do prvog stablovog lista; dlake na skapusu; širina i dužina prvog stablovog
lista; širina i dužina drugog stablovog lista; širina cvetne drške; broj cvetova; širina i dužina
spoljnjeg segmenta perigona; širina i dužina unutrašnjeg segmenta perigona; boja unutrašnjosti
segmenta perigona. Karakteri koji su uniformni i kao takvi nemaju statistički značaj su: broj
Jelena Jevtić Master rad
15
bazalnih listova; dlake na bazalnom listu; prisustvo lukovica u bazi brakteja; dlake na cvetnoj
dršci; dlake na spoljnjem i unutrašnjem segmentu perigona; boja spoljašnjeg dela segmenta
perigona; vrh perigona crvenkast prema vrhu.
Grafikon 1. Pozicije karakterističnih vrednosti po faktorima analiziranih populacija vrste G.
pratensis
Tabela 3. PCA za pojedinačne karaktere analiziranih populacija vrste G. pratensis
PC 1 PC 2 PC 3
Visina cele biljke 0,51051 0,62219 0,092166
Broj lukovica u zajedničkom omotaču 0,0068552 0,011597 0,020194
Broj lukovica van omotača 0,0039628 0,0097359 0,015485
Širina lukovice 0,05222 0,063789 0,17041
Širina bazalnog lista 0,010616 0,0051835 0,023593
Dužina bazalnog lista 0,75948 -0,63268 -0,144
Širina skapusa 0,0031443 0,0012033 0,008804
Visina skapusa od lukovice do prvog stablovog lista 0,32082 0,45231 -0,46539
Dlake na skapusu 0,0031987 0,0046346 0,0075204
Širina prvog stablovog lista 0,011177 -0,0022663 0,047548
Dužina prvog stablovog lista 0,19275 0,047123 0,71322
Širina drugog stablovog lista 0,014229 0,0049037 0,038098
Dužina drugog stablovog lista 0,13591 0,036695 0,45433
Širina cvetne drške 0,00098115 -0,0003745 0,0035098
Broj cvetova 0,0072943 -0,0031476 0,031128
Dužina spoljnjeg segmenta perigona 0,01795 0,003034 0,045277
Dužina unutrašnjeg segmenta perigona 0,01791 0,0035074 0,038712
Širina spoljnjeg segmenta perigona 0,0071705 0,0032402 0,018472
Širina unutrašnjeg segmenta perigona 0,0054134 0,0015807 0,0099569
Boja unutrašnjosti segmenta perigona -0,00077278 0,0048781 0,0044926
Jelena Jevtić Master rad
16
Analiza glavnih komponenti (PCA) dobijenih morfo-anatomskih podataka istraživanih
populacija G. pratensis pokazuje da ukupnu varijabilnost najbolje objašnjavaju prve tri glavne
komponete (Tabela 3.). Prva glavna komponenta opisuje 86,29% od ukupne varijabilnosti
uzorka, druga osa opisuje 7,24%, dok treća opisuje 4,41% (Grafikon 1.). Karakteri: visina cele
biljke i dužina bazalnog lista, najviše doprinose varijabilnosti prve kao i druge PC ose. Po trećoj
osi najveći doprinos varijabilnosti pokazuje karakter dužinu prvog stablovog lista.
Rezultati kanonijske diskriminantne analize (CDA) pokazuju da je između analiziranih
populacija došlo do morfološke diferencijacije. Najveći procenat varijabilnosti opisuju prve dve
CDA ose (prva sa 59,40%, a druga sa udelom od 23,00% u ukupnoj varijabilnosti). Najveća
morfološka diferencijacija je između populacije sa Gamzigradske banje i populacije sa
Jelašničke klisure i između njih ne postoje preklapanja. CDA pokazuje da je najveće
preklapanje između populacija sa Jelašničke klisure i Radovanskog kamena (Jelašnička
klisura). Između populacija sa Rgotskog kamena dolazi do delimičnog preklapanja, pri čemu se
populacija sa kamenjara preklapa i sa populacijama sa Jelašničke klisure. Populacija sa
Seličevice se delimično preklapa sa populacijom sa Rgotskog kamena (šibljak) kao i sa
populacijom sa Gamzigradske banje i ona je i u anatomskom pogledu prelazni oblik između
ovih populacija. Ovom analizom je pokazano da morfološke osobine prate anatomske i daju
iste rezultate (Slika 5.).
Slika 5. Diskriminantna kanonična analiza osnovnih komponenti (DCA) analiziranih
populacija vrste G. pratensis (1 – Gamzigradska banja; 2 – Jelašnička klisura; 3 – Radovanski
kamen (Jelašnička klisura); 4 – Rgotski kamen (kamenjar); 5 – Rgotski kamen (šibljak); 6 –
Seličevica)
Jelena Jevtić Master rad
17
4.2. Poprečni presek lista vrste Gagea pratensis
Listovi vrste Gagea pratensis na poprečnom preseku imaju jedinstven i prepoznatljiv V
oblik (Slika 8.). Unifacijalne su građe. Ćelije epidermisa (kockastog do pravougaonog oblika)
su i sa lica i sa naličja raspoređene u okviru jednog sloja. Listovi G. pratensis su amfistomatični
i stomine celije se nalaze u istom nivou sa drugim epidermalnim celijama. Antiklinalni zidovi
epidermisa u regionu stoma su uglavnom pravi. Mezofil nije diferenciran na palisadno i
sunđerasto tkivo (Akyol et al., 2015) (Slika 6.). Blage naznake diferencijacije mezofila na
palisadno i sunđerasto tkivo (Zarrei et al., 2010) uočavaju se u okviru populacija iz
Gamzigradske banje i Seličevice. Naizmenično postavljeni veći i manji provodni snopići
locirani su u lisnom mezofilu. Svaki snopić je okružen mehaničkom sarom od jednog ili dva
sloja ćelija. Provodni snopići su kolateralnog zatvorenog tipa. Ksilem je orijentisan ka licu lista
dok se ispod njega nalazi floem (Slika 7.). Najveći broj provodnih snopića javlja se u populaciji
sa lokaliteta Tupižnica (11,00±2,00), dok je najmanji broj zabeležen u populaciji sa Seličevice
(7,00±1,00). Maksimalni broj snopića u populaciji sa Tupižnice je 11, dok je 9 minimalni. Kod
posmatranih jedinki sa Seličevice je zabeleženo najviše 8, a najmanje 6 snopića kod
posmatranih jedinki (Tab. 3.). Dlake na listovima su odsutne kod svih jedinki svih populacija.
Slika 6. Shematski prikaz anatomske građe lista Gagea pratensis (10x): EL – epidermis lica,
M – mezofil, PS – provodni snopići (zatvorenog kolateralnog tipa), SA – stomin aparat, EN –
epidermis naličja
M
PS
SA
EL
EN
Jelena Jevtić Master rad
18
Slika 7. Kolateralni provodni snopić Gagea pratensis (20x): Ks – ksilem; MS –
mehanička sara; Fl – floem
Slika 8. Uporedni pregled poprečnih preseka bazalnih listova posmatranih populacija
G. pratensis (5x): a – Jelašnička klisura, Radovanski kamen, b – Tupižnica, c –
Rgotski kamen, kamenjar, d – Rgotski kamen, šibljak, e – Jelašnička klisura, f –
Seličevica, g – Gamzigradska banja, h – Kamenički vis
Ks
Fl
MS
a b
c d
e f
g h
Jelena Jevtić Master rad
19
Tabela 3. Variranje u broju provodnih snopića bazalnog lista analiziranih populacija vrste
Gagea pratensis
4.3. Poprečni presek pricvetnog lista vrste Gagea pratensis
Pricvetni listovi vrste Gagea pratensis na poprečnom preseku imaju različite oblike od
srpastog pa sve do polumesečastog oblika (Slika 10.). Poprečni presek pricvetnog lista
anatomski je sličan poprečnom preseku bazalnog lista. Epidermis je sastavljen od jednog sloja
gotovo kvadratnih ili pravougaonih, kompaktno uređenih celija. Stomine ćelije se nalaze i sa
lica i sa naličja epiderma (amfistomatični listovi). Lisni mezofil je obično formiran od
sunđerastog parenhima, ali postoji naznaka jednog ili dva sloja palisadnog parenhima
neposredno ispod epidermisa lica kod gotovo svih posmatranih populacija (Zarrei et al., 2010).
Provodni snopići su kolateralnog zatvorenog tipa, a svaki je okružen slojem mehaničke sare.
Ksilem je orijentisan ka licu lista dok se ispod njega nalazi floem. Svi provodni snopići su
postavljeni u linearni niz (Slika 9.). Broj provodnih snopića se razlikuje od populacije do
populacije pri čemu se populacija sa Tupižnice jasno izdvaja od ostalih sa najvećim broj snopića
(14,00±3,00), sa 17 maksimalnih i 10 minimalnih snopića u populaciji. Najmanji broj
provodnih snopića zabeležen je kod posmatranih jedniki sa Seličevice (8,00±2,00) sa
maksimumom od 10 snopića i 7 min (Tab. 4.). Dlake na pricvetnim listovima su prisutne kod
svih jedinki svih populacija (Slika 11.).
Bazalni list
Populacija Mean ± SD Min/Max
Gamzigradska banja 2016 9,00 ± 0 9/9
Jelašnička klisura 2017 8,00 ± 2,00 5/9
Jelašnička klisura,
Radovanski kamen 2017 8,00 ± 1,00 8/9
Kamenički vis 2010 9,00 ± 1,00 9/10
Rgotski kamen, kamenjar
2017 8,00 ± 1,00 7/9
Rgotski kamen, šibljak 2017 8,00 ± 1,00 7/9
Seličevica 2017 7,00 ± 1,00 6/8
Tupižnica 2016 11,00 ± 2,00 9/11
Jelena Jevtić Master rad
20
Slika 9. Shematski prikaz anatomske građe pricvetnog lista Gagea pratensis (5x): EL –
epidermis lica, SP – sunđerasti parenhim, PP – palisadni parenhim, SA – stomin aparat, Ks –
ksilem, Fl – floem, MS – mehanička sara, EN – epidermis naličja
Slika 10. Uporedni pregled poprečnih preseka pricvetnih listova posmatranih
populacija G. pratensis (5x): a – Jelašnička klisura, b – Jelašnička klisura, Radovanski
kamen, c – Rgotski kamen, šibljak, d – Seličevica, e – Rgotski kamen, kamenjar, f –
Gamzigradska banja, g – Tupižnica, h – Kamenički vis
f
a
b
h
e
c
d
g
EL
SP
PP
SA Ks
Fl
MS
EN
Jelena Jevtić Master rad
21
Slika 11. Dlaka na pricvetnom listu G. pratensis (20x)
Tabela 4. Variranje u broju provodnih snopića pricvetnog lista analiziranih populacija vrste
Gagea pratensis
Pricvetni list
Populacija Mean ± SD Min/Max
Gamzigradska banja
2016 12,00 ± 3,00 8/20
Jelašnička klisura 2017 10,00 ± 3,00 7/13
Jelašnička klisura,
Radovanski kamen
2017
10,00 ± 2,00 7/13
Kamenički vis 2010 12,00 ± 1,00 10/15
Rgotski kamen,
kamenjar 2017 13,00 ± 2,00 10/15
Rgotski kamen, šibljak
2017 11,00 ± 2,00 8/12
Seličevica 2017 8,00 ± 2,00 7/10
Tupižnica 2016 14,00 ± 3,00 10/17
Jelena Jevtić Master rad
22
4.4. Poprečni presek cvetne drške vrste Gagea pratensis
Cvetna drška vrste Gagea pratensis na poprečnom preseku ima karakterističan oblik
trougla (Slika 13.). Epidermis je sastavljen od jednog sloja kvadratnih do ovoidnih celija u čijoj
su ravni prisutne stome. Nema jasne granice između kore i srži. Osnovno tkivo kore i srži sastoji
se od parenhimatoznih celija nepravilnog oblika sa tankim zidovima. Provodni snopići su
raspoređeni u jednom krugu (prstenu) sa ksilemom orjentisanim prema srži. Pripadaju
kolateralnom zatvorenom tipu provodnih snopića. Mehanička sara okružuje svaki snopić.
Postoji i nekoliko slojeva sklerenhimskih celija oko mehaničke sare (Slika 12.). Broj provodnih
snopića je jednak u svim populacijama (6,00 ± 0,00), izuzetak je populacija sa lokaliteta
Kamenički vis (7,00±1,00) sa najvećim brojem snopića (8) i minimumom od 6 snopića (Tab.
5.). U okviru populacija sa Gamzigradske banje, Kameničkog visa, Seličevice i Tupižnice
dolazi do fuzije dva provodna snopića u predelu ksilema, dok floem ostaje slobodan. Dlake na
cvetnim drškama su odsutne kod svih jedinki svih populacija.
Slika 12. Shematski prikaz anatomske građe cvetne drške Gagea pratensis (5x): E –
epidermis, K – kora, S – srž, MS – mehanička sara, Sc – sklerenhim, Fl – floem, Ks – ksilem,
SA – stomin aparat
E Ks
Fl
Sc MS
S
K
SA
Jelena Jevtić Master rad
23
Slika 13. Uporedni pregled poprečnih preseka cvetnih drški posmatranih populacija G.
pratensis (5x): a – Jelašnička klisura, b – Jelašnička klisura, Radovanski kamen, c –
Rgotski kamen, kamenjar, d – Rgotski kamen, šibljak, e – Gamzigradska banja, f –
Seličevica, g – Tupižnica, h – Kamenički vis
Tabela 5. Variranje u broju provodnih snopića cvetne drške analiziranih populacija vrste
Gagea pratensis
Cvetna drška
Populacija Mean ± SD Min/Max
Gamzigradska banja 2016 6,00 ± 1,00 6/8
Jelašnička klisura 2017 6,00 ± 0,00 6/6
Jelašnička klisura,
Radovanski kamen 2017 6,00 ± 0,00 6/6
Kamenički vis 2010 7,00 ± 1,00 6/8
Rgotski kamen, kamenjar
2017 6,00 ± 0,00 6/6
Rgotski kamen, šibljak 2017 6,00 ± 0,00 6/6
Seličevica 2017 6,00 ± 0,00 6/6
Tupižnica 2016 6,00 ± 1,00 6/7
d
e
a b
h
c
f g
Jelena Jevtić Master rad
24
4.5. Poprečni presek skapusa vrste Gagea pratensis
Oblik poprečnog preseka skapusa vrste Gagea pratensis pokazuje veliku varijabilnost
oblika. Javlja se oblik kvadrata bez intercelulara (populacije Kamenički vis, Rgotski kamen –
kamenjar i šibljak i Tupižnica), deltoidni oblik sa jednim intercelularom (sve populacije izuzev
Gamzigradske banje), deltoidni oblik sa jednom ručicom i dva intercelulara (populacije
Gamzigradska banja i Seličevica), nepravilni oblik sa dve ručice, dva i tri intercelulara javlja se
samo kod populacije iz Gamzigradske banje (Slika 16.). Građa je ista bez obzira na oblik
skapusa. Jednoslojni epidermis grade ćelije kockastog do ovojidnog oblika. Intercelulare
ograničavaju ćelije poput epidermalnih. Stome se javljaju, kako u okviru epidermisa, tako i u
sloju ćelija koje čine obod intercelulara. Kod oblika sa tri intercelulara, treći je najveći i
pretpostavlja se da je u tom slučaju došlo do srastanja skapusa sa pricvetnim listom. Poreklo
intercelulara je nepoznato. Vrlo je verovatno da sa starošću jedinke tokom razvića dolazi do
pojave intercelulara. Kora se sastoji od 4-5 slojeva ovoidnih i tankozidnih parenhimatoznih
ćelija. Skleremhimsko tkivo se u vidu cirkularne trake pruža ispod kore, a izgrađeno je od 2-3
sloja ćelija koje obavijaju parenhimski omotač provodnih snopića skapusa. Kolateralni
provodni snopići čiji su obodi ćelija debeli imaju kružnu poziciju. Kod jedniki sa
intercelularima, javlja se poseban provodni snopić van kruga, a ispod intercelulara. Floem je
orjentisan ka epidermisu dok je ksilem okrenut ka srži. Ksilem pokriva šire područje od floema
čije su celije fragmentisane (Akyol et al., 2015). Srž se sastoji od parenhimskih celija koje se
šire ka unutrašnjosti (Slika 14.). Dolazi do fuzije ksilema dva provodna snopića, dok floem
ostaje odvojen u populacijama sa Gamzigradske banje, Kameničkog visa, Seličevice i
Tupižnice (Slika 15.). Populacija koji se jasno odvaja od ostalih po broju snopića je
Gamzigradska banja (13,00±2,00) sa maksimalnim brojem od 16, a minimalnim od 10
provodnih snopića. Najmanji broj snopića sreće se kod jedinki sa Rgotskog kamena, šibljak
(7,00±1,00) sa 8 i 6 snopića kao maksimum i minimum broja snopića u populaciji (Tab. 6.).
Uočeno je odsustvo dlaka na skapusu kod svih populacija, sa izuzetkom jedinki sa
Gamzigradske banje (Slika 17.).
Jelena Jevtić Master rad
25
Slika 14. Shematski prikaz anatomske građe skapusa Gagea pratensis (5x): E – epidermis, K
– kora, S – srž, MS – mehanička sara, Sc – sklerenhim, Fl – floem, Ks – ksilem, SA – stomin
aparat, I – intercelular
Slika 15. Fuzionisani provodni snopić (Ks – ksilem, Fl – floem) (10x)
E
K
S
MS
Sc
Ks
Fl
SA
I
Fl
Ks
Jelena Jevtić Master rad
26
Slika 16. Uporedni pregled poprečnih preseka skapusa posmatranih populacija G. pratensis
(5x): a – Jelašnička klisura, b – Jelašnička klisura, Radovanski kamen, c – Rgotski kamen,
kamenjar, d – Rgotski kamen, šibljak, e – Tupižnica, f – Kamenički vis, g – Seličevica, h –
Gamzigradska banja
a b
c d
e f
g
h
Jelena Jevtić Master rad
27
Slika 17. Dlake na skapusu G. pratensis (Gamzigradska banja) (11x levo, 52x desno)
Tabela 6. Variranje u broju provodnih snopića skapusa analiziranih populacija vrste Gagea
pratensis
Skapus
Populacija Mean ± SD Min/Max
Gamzigradska banja 2016 13,00±2,00 10/16
Jelašnička klisura 2017 8,00±1,00 8/10
Jelašnička klisura,
Radovanski kamen 2017 7,00±1,00 7/8
Kamenički vis 2010 8,00±1,00 8/10
Rgotski kamen, kamenjar
2017 9,00±1,00 8/10
Rgotski kamen, šibljak
2017 7,00±1,00 6/8
Seličevica 2017 9,00±1,00 7/10
Tupižnica 2016 9,00±1,00 8/11
Jelena Jevtić Master rad
28
5. ZAKLJUČAK
Analizom rezultata istraživanja morfloških i anatomskih karakteristika osam populacija
vrste Gagea pratensis došli smo do sledećih zaključaka:
1. bazalni listovi su unifacijelne građe, imaju jedinstven i prepoznatljiv V oblik,
amfistomatični, dlake su odsutne kod svih populacija,
2. pricvetni listovi na poprečnom preseku imaju različite oblike od srpastog pa
sve do polumesečastog oblika, amfistomatični su, anatomski slični bazalnom
listu, dlake su prisutne kod svih jedinki svih populacija,
3. cvetna drška na poprečnom preseku ima karakterističan oblik trougla, nema
granice između kore i srži, dlake su odsutne kod svih populacija,
4. skapus na poprečnom preseku pokazuje veliku varijabilnost oblika (kvadrat
bez intercelulara, deltoidni oblik sa jednim intercelularom, deltoidni oblik sa
jednom ručicom i dva intercelulara, nepravilni oblik sa dve ručice, dva i tri
intercelulara), građa ista bez obzira na oblik,
5. provodni snopići kolateralnog zatvorenog tipa, broj varira među
populacijama, može doći do fuzionisanja dva snopića u predelu ksilema,
6. rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da istraživani
karakteri koji imaju statistički značaj u formiranju razlika između jedinki
vrste G. pratensis jesu: visina cele biljke; broj lukovica u zajedničkom
omotaču; broj lukovica van omotača; širina lukovice; širina i dužina
bazalnog lista; širina skapusa; visina skapusa od lukovice do prvog stablovog
lista; dlake na skapusu; širina i dužina prvog stablovog lista; širina i dužina
drugog stablovog lista; širina cvetne drške; broj cvetova; širina i dužina
spoljnjeg segmenta perigona; širina i dužina unutrašnjeg segmenta perigona;
7. rezultati kanonijske diskriminantne analize pokazuju da je između
analiziranih populacija došlo do morfološke diferencijacije. Najveća
morfološka diferencijacija je između populacije sa Gamzigradske banje i
populacije sa Jelašničke klisure i između njih ne postoje preklapanja.
CDApokazuje da je najveće preklapanje između populacija sa Jelašničke
klisure i Radovanskog kamena (Jelašnička klisura). Između populacija sa
Rgotskog kamena dolazi do delimičnog preklapanja, pri čemu se populacija
sa kamenjara preklapa i sa populacijama sa Jelašničke klisure. Populacija sa
Jelena Jevtić Master rad
29
Seličevice se delimično preklapa sa populacijom sa Rgotskog kamena
(šibljak) kao i sa populacijom sa Gamzigradske banje,
8. dokazano je da rezultati morfološke analize prate rezultate anatomskih
analiza,
9. ovaj master rad predstavlja početak istraživanja vrste G. pratensis. Daljim
istraživanjima trebalo bi utvrditi uzrok velike varijabilnosti skapusa, broja
provodnih snopića, poreklo intercelulara kao i utvrditi preostale potencijalne
lokalitete na području Srbije.
Jelena Jevtić Master rad
30
6. LITERATURA
Akyol, Y., Kocabas, O., Yetisen, K., Bozdag, B., Ozdemir, C., 2015: Morphological and anatomical
investigations of some Gagea Salisb. species (Liliaceae) in Turkey, Journal of Biological
Research and Development (JBRD) 5 (1): 1-10.
Ali, S.I., 2006: Two new species of Gagea Salisb. (Liliaceae) from Pakistan, Pakistan Journal of Botany
38: 43–46.
Bogojević, R., Janković, M. M., 1986: Ekološka, fitocenološka i floristička proučavanja podunavskih
peskova I. Flora Golubačke peščare , Glasn. Inst. Bot. Bašte Univ. Beograd 20: 81-97.
Boissier, E., 1882: Gagea, In: Flora Orientalis, Geneve et Basiliae 5: 203– 211.
Dasgupta, S., Deb, D.B., 1983: Taxonomic revision of the genus Gagea Salisb. (Liliaceae) in India and
adjoining regions, The Journal of the Bombay Natural History Society 83: 78–97.
Dasgupta, S., Deb, D.B., 1986. Taxonomic revision of the genus Lloydia (Liliaceae) in India and
adjoining region. Indian Journal of Forestry 9: 104–112.
Fuchs, L., 1542: De historia stirpium commentarii insignes. Basileae. 896 p.
Gerard, J., 1663: The herbal of general history of plants, New York: Dover Publications.
Gligorijević, S., Pejčinović, D., 1983. Contribution to the Methodology of Anatomical Sections and
preparation. Acta Biol. Med. Exp. 8, 43-45.
Hamzaoglu, E., Budak, U., Aksoy, A., 2008: A new species of Gagea Salisb. (Liliaceae) from Sivas
(Central Anatolia, Turkey), Turkish Journal of Botany 32: 261–264.
Henker, H., 2005: Goldsterne und Stinsenpflanzen in MecklenburgVorpommern. Teil 1. Die
Goldsterne von Mecklenburg-Vorpommern unter besonderer Beru ¨cksichtigung kritisher und
neuer Sippen, Botanischer Rundbrief fu ¨r Mecklenburg 39: 3–90.
Heyn, C.H, Dafni, A., 1971: Studies in the genus Gagea (Liliaceae) I. The platyspermous species in
Israel and neighbouring areas, Israel Journal of Botany 20: 214–233.
Jelena Jevtić Master rad
31
John, H., Peterson, A., Peterson, J., 2004: Zum taxonomischen Rang zweier kritischer Sippen der
Gattung Gagea in Mitteleuropa, Mitteil- ungen zur floristischen Kartierung in Sachen-Anhalt
9: 15–26.
Koch, K., 1849: Beitrage zu einer Flora des Orientes (Fortsetzung), Gagea, Linnaea 22: 226–231.
Levichev, I.G., 1999. Zur Morphologie in der Gattung Gagea Salisb. (Liliaceae). I. Die unterirdischen
Organe. Flora 194: 379–392.
Levichev, I.G., 1999: Phytogeographical analysis of the genus Gagea Salisb. (Liliaceae), Komarovia
1:47–59.
Levichev, I.G., 1981: The new species of the genus Gagea (Liliaceae) from the western Tian-Shan (in
Russian), Botanicheskii Zhurnal 66: 1635–1645.
Levichev, I.G., 1981: The new species of the genus Gagea (Liliaceae) from the western Tian-Shan (in
Russian), Botanicheskii Zhurnal 66: 1635–1645.
Levichev, I.G., 1988: New species of the genus Gagea (Liliaceae) from western part of Tian-Shan (in
Russian), Botanicheskii Zhurnal 73: 1617–1623.
Levichev, I.G., 1990: On age variation and hybridization of some representatives of Gagea (Liliaceae).
Bot. Zhurn 75: 656–667.
Levichev, I.G., 1990: The synopsis of the genus Gagea (Liliaceae) from the western Tien-Shan. (in
Russian), Botanicheskii Zhurnal 75: 225–234.
Levichev, I.G., 1990: The synopsis of the genus Gagea (Liliaceae) from the Western Tien-Shan, Bot.
J. (Leningrad), 75 (2): 225-234, (In Russian).
Levichev, I.G., 1991: The new species of the genus Gagea (Liliaceae) from the western Tian-Shan,
Botanicheskii Zhurnal 76: 999–1004.
Levichev, I.G., 1999: Phytogeographical analysis of the genus Gagea Salisb (Liliaceae), Komarovia 1:
47–59.
Levichev, I.G., 1999: Zur Morphologie in der Gattung Gagea Salisb. (Liliaceae), I. Die unterirdischen
Organe, Flora 194: 379-392.
Levichev, I.G., 2000: A new species of the genus Gagea (Liliaceae), Botanicheskii Zhurnal 85: 125–
127.
Jelena Jevtić Master rad
32
Levichev, I.G., 2001: New species of the genus Gagea (Liliaceae) from western district of Asia,
Turczaninowia 4: 5–35.
Levichev, I.G., 2006. Four new species of the genus Gagea Salisb. (Liliaceae) from Western Himalayas
and the adjoining regions, Pakistan Journal of Botany 38: 47–54.
Levichev, I.G., Ali, S.I., 2006: Seven new species of the genus Gagea Salisb. (Liliaceae) from Western
Himalayas and the adjoining regions, Pakistan Journal of Botany 38: 55–62.
Levichev, I.G., Navruzshoev D., 1997: A new species of the genus Gagea (Liliaceae) from the Pamiro-
Alayi, Botanicheskii Zhurnal 82: 91–92.
Linnaeus, C., 1753: Species Plantarum 2. Stockholm.
Linnaeus, C., 1762: Species Plantarum 2 (7). Stockholm.
Mesiček, J., Hrouda, L., 1974: Chromosome numbers in Czechoslovak species of Gagea (Liliaceae),
Folia Geobot, Phytotax. 9: 359-368.
Meusel, H.E., Jager, E.J., Weinert, E., 1965: Vergleichende Chorologie der zentraleuropaischen Flora,
Fischer, Jena.
Pallas, P.S., 1773: Reise Durch verich Ledene provinzen des Russischen 2. St. Petersburg.
Pallas, P.S., 1776: Reise des Russischen Reichs: Reise aus Sibirien zuruch an die Wolga 3. St.
Petersburg.
Pančić, J., 1874: Flora Kneževine Srbije, Državna štamparija, Beograd.
Pascher, A.A., 1904: Ubersicht uber die Arten der Gattung Gagea, Sitzungsberichte des deutschen
naturwissenschaftlich-medizinischen Vereins furBohmen, Lotos (N.F.) 24: 109–131.
Pascher, A.A., 1907: Conspectus Gagearum Asiae, Bull. Soc. Nat. Moscou. Nouv. Ser. 19: 353–375.
Peruzzi, L., Aquaro G., 2005: Contribution to cytotaxonomical knowledge of Gagea Salisb.
(Liliaceae), II. Further karyological studies on Italian populations, Candollea, 60(2): 237-253.
Peruzzi, L., 2003: Contribution to the cytotaxonomical knowledge of Gagea Salisb. (Liliaceae) sect.
Foliatae A. Terracc. and synthesis of karyological data, Caryologia, International Journal of
Cytology, Cytosystematics and Cytogenetics 56: 115-128.
Jelena Jevtić Master rad
33
Peruzzi, L., 2008: Hybridity as a main evolutionary force in the genus Gagea Salisb. (Liliaceae), Plant
Biosystems 142(1): 179-183.
Peruzzi, L., Bartolucci, F., Frignani, F., Minutillo, F., 2007: G. tisoniana, a new species of Gagea
Salisb. sect. Gagea (Liliaceae) from Central Italy, Botanical Journal of the Linnean Society
153: 337–347.
Peruzzi, L., Tison, J.M., Peterson, A., Peterson, J., 2008: On the phylogenetic position and taxonomic
value of Gagea trinervia (Viv.), Greuter and the whole G. sect. Anthericoides A. Terracc.
(Liliaceae), Taxon (in press).
Peterson, A, Levichev I.G., Peterson, J., 2008. Systematics of Gagea and Lloydia (Liliaceae) and
infrageneric classification of Gagea based on molecular and morphological data. Molecular
Phylogenetics and Evolution 46: 446– 465.
Peterson, A., Harpke, D., Peruzzi, L., Levichev, I. G., Tison, J.M., Peterson, J., 2009: Hybridization
drives speciation in Gagea (Liliaceae), Plant Syst Evol 278:133–148.
Peterson, A., John, H., Koch, E., Peterson, J., 2004: A molecular phylogeny of the genus Gagea
(Liliaceae) in Germany inferred from non-coding chloroplast and nuclear DNA sequences, Pl.
Syst. Evol 245: 145–162.
Peterson, A., Peterson, J., 2005: Phylogenetic relationships among Gagea and Lloydia (Liliaceae),
P0947, 17th International Botanical Congress, Vienna, Austria, http://www.ibc2005.ac.at/.
Peterson, A., Peterson, J., 2006: Molecular analysis of Phylogenetic relationships among Gagea and
Lloydia (Liliaceae), Botany 2006, California State University, Chico,
http://www.2006.botanyconference.org/engine/search/index.php?func=detail& aid=228/
Rechinger, K.H., 1986: Six new species of Gagea (Liliaceae) from Flora, Iranica area, Plant
Systematics and Evolution 153: 287–292.
Rix, E.M., Woods, R.G., 1981: Gagea bohemica (Zauschner) J. A. and J. H. Schultes in the British
Isles, and a general review of the G. bohemica species complex, Watsonia 13: 265-270.
Salisbury, R.A., 1806: On the characters of a distinct genus hitherto confounded with Ornithogalum,
and called Gagea; with some remarks on the importance of the inflorescence in distinguishing
genera, Annals of Botany 2: 553–557.
Jelena Jevtić Master rad
34
Satıl, F., Akan, H., 2006: Anatomical studies on some endemic and rare geophytes of Liliaceae family,
Ekoloji, 15(58): 21-27.
Stevanović, B., Janković, M., 2001: Ekologija biljaka sa osnovima fiziološke ekologije biljaka, Unija
bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd (43).
Terracciano, A., 1905: Gagearum species Florae Orientalis, Bull. Herb. Boissier 2 Ser. V: 1061–1076,
1113–1128.
Terracciano, A., 1906: Gagearum species Florae Orientalis, Bull. Herb. Boissier 2 Ser. VI: 105–120.
Tison, J.M., 1998: Notes complementaries sur quelques Gagea francais, Monde Pl. 462: 7.
Tison, J.M., 2004: Gagea polidorii J.-M. Tison, espe `ce me ´connue du sud-ouest des Alpes et des
Apennins, Acta Botanica Gallica 15: 319–326.
Tomović, G., Niketić, M., 2005: Gagea spathacea (Hayne) Salisb. (Liliaceae) - a new species for the
flora of Serbia, Institute of Botany and Jevremovac Botanical Garden, Faculty of Biology,
University of Belgrade, 57 (4): 291-294.
Tucić, N., 2003: Evoluciona biologija. IP NNK, Beograd 217-223.
Zarrei, M., Zarre, Sh., 2005: A new species of Gagea (Liliaceae) from Iran, Nordic Journal of Botany
23: 269–274.
Zarrei, M., Wilkins, P., Ingrouille, M.J., Zarre, S., Chase, M.W., 2010: The systematic importance of
anatomical data in Gagea (Liliaceae) from the Flora Iranica area, Botanical Journal of the
Linnean Society 164: 155–177.
Zhao, L.Q, Yang, J., 2006: Gagea daqingshanensis (Liliaceae), a new species from inner Mongolia,
China, Annales Botanici Fennici 43: 223–224.
Zhao, Y.Z., Zhao, L.Q., 2004: Gagea chinensis (Liliaceae), a new species from inner Mongolia, China,
Annales Botanici Fennici 41: 297–298.
Прилог 5/1
ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални / графички
Врста рада, ВР: мастер рад
Аутор, АУ: Јелена Јевтић
Ментор, МН: Владимир Ранђеловић
Наслов рада, НР: Anatomska i morfološka varijabilnost vrste Gagea pratensis (Pers.)
Dumort. (Liliaceae) u Srbiji
Језик публикације, ЈП: српски
Језик извода, ЈИ: енглески
Земља публиковања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2017.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
34 страна; 17 слика; 6 табела; 1 графикон
Научна област, НО: Биологија
Научна дисциплина, НД: Анатомија и морфологија биљака
Предметна одредница/Кључне речи,
ПО:
Gagea pratensis, морфометрија, базални лист, први прицветни
лист, цветна дршка, скапус
УДК 581.4:582.572.8(497.11)
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН:
Извод, ИЗ: У овом раду анализиране су анатомске и морфолошке разлике популација врсте
Gagea pratensis (Перс.) Думорт. са подручја Србије (Гамзиградска бања,
Јелашничка клисура, Јелашничка клисура – Радовански камен, Рготски камен,
камењар и шибљак, Каменички вис, Селичевица, Тупижница). Помоћу светлосне
микроскопије анализирани су анатомски пресеци базалног листа, првог
прицветног листа, цветне дршке и скапуса. Урађена је анализа квалитативних
(описних) особина (боја спољашњег и унутрашњег сегмента перигона; боја
тунике луковице; присуство/одсуство длака на базалном листу, првом
прицветном листу, скапусу, цветној дршци, спољашњем и унутрашњем сегменту
перигона и присуство/одсуство црвених шара на врху перигона) и квантитативних
особина (висина целе биљке, број луковица у заједникој туници, број луковица
ван тунике, ширина луковице, број базалних листова, ширина и дужина базалног
листа, присуство листова на стаблу, број стаблових листова, ширина скапуса,
висина скапуса од луковице до првог стабловог листа, ширина и дужина првог
прицветног листа, ширина и дужина другог прицветног листа, присуство/одсуство
луковица у основи брактеја, ширина скапуса, број цветова, дужина и ширина
спољашњих сегмената перигона, дужина и ширина унутрашњих сегмената
перигона). Добијени подаци су статистички обрађени. На основу добијених
резултата уочава се да је између анализираних популација врсте G. pratensis
дошло до диференцијације. Врста G. pratensis, са анатомског као и морфолошког
аспекта, до сада није била детаљније анализирана на простору Србије.
Датум прихватања теме, ДП: 25.09.2017.
Прилог 5/1
ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Датум одбране, ДО:
Чланови комисије,
КО:
Председник: Др Марина Јушковић
Члан: Др Данијела Николић
Члан, ментор: Др Владимир Ранђеловић
Образац Q4.09.13 - Издање 1
Прилог 5/2
ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph
Type of record, TR: textual / graphic
Contents code, CC: master thesis
Author, AU: Jelena Jevtić
Mentor, MN: Vladimir Ranđelovć
Title, TI: Anatomical and morphological variability of
Gagea pratensis (Pers.) Dumort. (Liliaceae) in Serbia
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Republic of Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2017.
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
34 p.; 17 pictures; 6 tables; 1 chart
Scientific field, SF: Biology
Scientific discipline, SD: Anatomy and morphology of plants
Subject/Key words, S/KW: Gagea pratensis, morphometry, basal leaf, first cauline leaf, pedicel,
peduncle
UC 581.4:582.572.8(497.11)
Holding data, HD: library
Note, N:
Abstract, AB: Morphometric and anatomic differences between different Gagea pratensis (Pers.)
Dumort. populations in Serbia (Gamzigradska banja, Jelašnička klisura, Jelašnička
klisura – Radovanski kamen, Rgotski kamen, kamenjar i šibljak, Kamenički vis,
Seličevica, Tupižnica) were investigated in this paper. Cross anatomical sections of the
(basal and cauline) leaves, pedicel and peduncle were analyzed by using light
microscopy. We performed an analysis of qualitative (perigon segments color inside
and outside, tunics color in flowering plants, basal leaf hairs, cauline leaf hairs,
peduncle hairs, pedicel hairs, outher and inner perigon segments hairs, tepals reddish
towards the apex) and quantitative characters (height of the whole plant, number of
bulbs in common tunic, number of exserted bublets, width of bulb, number of basal
leaves, width and length of basal leaf, presence of cauline leaves, number of cauline
leaves, peduncle width, height of peduncle from bulb to first cauline leaf, first cauline
leaf width and length, second cauline leaf width and length, presence of bulbils in base
of bracts, width of pedicels, number of flowers, outher and inner perigon segments
length, outher and inner perigon segments width). The obtained data were statistically
processed. Based on this results it is seen that morpho-anatomical differentitation
occures between analyzed populations. From anatomical and morphological point of
view, G. pratensis species has not been analysed in details in Serbia until now.
Accepted by the Scientific Board on, ASB: 25.09.2017.
Прилог 5/2
ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
Образац Q4.09.13 - Издање 1
Defended on, DE:
Defended Board,
DB:
President: PhD Marina Jušković
Member:
PhD Danijela Nikolić
Member, Mentor: PhD Vladimir Ranđelović
top related