filozofski život · 2014. 6. 22. · filozofski život simpozij »medicina, društvo, čovjek:...

Filozofski život

Simpozij »Medicina, društvo, čovjek: Živost kritike Ivana Illicha (1926.–2002.) deset godina nakon njegove smrti«

U okviru obilježavanja Dana fakulteta, 6.prosinca 2012. naMedicinskom fakultetu uRijeciodržanjesimpozijpodnaslovom»Me­dicina, društvo, čovjek:Živost kritike IvanaIllicha(1926.–2002.)desetgodinanakonnje­govesmrti«.SimpozijjeodržankaotrećaporedumanifestacijanaslovaAktualni trenutak hrvatskog zdravstva koju organizirajuKate­dra za društvene i humanističke znanosti umedicini Medicinskog fakulteta SveučilištauRijeci i riječkapodružnicaHrvatskogbio­etičkogdruštva.Skupsuotvorilipredsjednicaorganizacijskog odbora Simpozija doc. dr.IvaRinčić i prof. dr.DraženKovač, prode­kanzaposlijediplomskestudijeMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,anasamomsupočetkupredstavljenarecentnaizdanjadjelat­nikaKatedre,knjigaprof.dr.sc.MirkaŠtifa­nićaKomunikacija liječnik–pacijent: Uvod u medicinu usmjerenu osobitečasopisJahr,sv.3,br.6urednikaprof.dr.sc.N.Gosićiprof.dr.sc.A.Muzura.IvanIllichjeimekojejetrajnoobilježilohr­vatskuznanstvenuifilozofskuscenu.Svojomosebujnošćuivizionarstvomdanasbimogaoslužitikaoprimjernovimgeneracijama,glasprirode,razuma,savjesti,glasbudućnosti,za­četeprijevišeod jednogstoljeća.Većsâmoobiteljsko porijeklo Ivana Illicha, njegovihrvatsko-židovski korijeni, zatim aktualnompolitičkomscenomidruštvenomzbiljomdik­tiraniusponiipadovinakojejeIvanIllichinjegovaobiteljimalamaloutjecaja,ubitno­mesupridonijelistvaranjubritkogikritičkoguma i svjedoka vremena u kojem je živio.Njegoviinteresisuseširilidalekoizvannje­govog formalnogobrazovanjaod svjetovnihi duhovnih, a u svojim kritikama razmatraoje teme obrazovanja, školstva, tehnologije,zdravljaizdravstvenogsustava,okoliša,ener­gijepasvedoonihkojemožemosvrstatiufi­lozofskeraspraveiegzistencijalističkipristuppitanjimaočovjeku,patnji,smrtiitd.Upaleti

svojihpromišljanjaznaojebitiprovokativan,kao da je želio poručiti poznavateljima nje­govihdjela,sljedbenicima,aliioponentima,dajepotrebnouvijeknanovopromišljatikakobitištobližičovjeku.Sgotovostoljetnimod­makom čini se da živimo realitet kojega jeIvan Illich najavio. U ovom simpoziju kaoizlagači našli su se najrazličitiji stručnjaciodprirodnih,tehničkih,društvenihihumani­stičkihznanostiisvisuimalioIvanuIllichurećizapravojakopuno,kaodajebiovizionarsvakoga od pojedinih spomenutih područja.Rijetko koji znanstvenik, filozof, teolog jetakosveobuhvatan,rijetkokojeporukeodišukompleksnošćumislitejednostavnošćuine­posrednošćuizričaja.Ovomskupujedomini­ralazajedničkamaksimakojajepovezalasveizlagačeteponijelapublikudaiznovapromi­šljapravedruštvenevrednote.Radsimpozijaodvijaoseutrisekcije.Okvir­nobi seprva sekcijamoglaoznačiti raspra­vamaozdravljupojedinca i društva,bolestipojedincaubolesnomdruštvuiporukamazazdravijeiboljedruštvo,kaopreduvjetzdrav­ljupojedinca.ŽivkaJuričićsFarmaceutsko-biokemijskogfakultetaSveučilištauZagrebus temom»Odmedikalizacijedo farmaceuti­kalizacijedruštva«govorilajeoposljedicamamedikalizacijezdravlja,unaravisocijalno-pa­tološkepojave,sciljemdasepojedinacučiniovisnimipodredivrlorigidnimidehumanizi­ranimalgoritmima.Interesantnodauerikadatržište postaje preplavljenonajraznovrsnijimlijekovimasmarketinškipreciznorazrađenimformulama,razlozimazakonzumiranje,zane­marivimmogućiminterakcijamailinuspoja­vama,daupravoIllichevkonceptjatrogenezei proizvodnje novih bolesti dobiva posebanznačaj.Upitnimpostajekonceptautonomije,osobnihresursa,rezilijentnosti,astatusboles-nikaatribuiraseosobikojase,ubilokojem,čakiasimptomatskomsegmentufunkcionira­nja, nalazi izvan administrativno propisanihodrednicazdravlja.Nije li tukorijenpoima­njazdravljakaorobe,ačovjekakaotekpu­kogovisnogipasivnogpotrošačasuvremenihbiotehnološkihdostignuća.Farmaceutskain­dustrijainjezinopermanentnokorumpiranje

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot364

medicine, farmaceutikalizacijamedicinekaojedan odmodalitetamedikalizacije i bolestidruštvaokojojgovoriJuričićsasvimsigurnopredstavljajuglavnimotorovogopasnogpro­cesa.GostisFilozofskogfakultetasveučilištauSplituŠimePilić iDorisŽurou svom suizlaganjunaslovljenom»IvanIllich,medika­lizacija društva i stavovi o zdravlju, bolestii lijekovima« proširili su ovaj kritički osvrtterminimastvaranjatzv.bolesnogadruštvatesuprikazali ivlastitoempirijskoistraživanjestavovaozdravlju,bolestiilijekovima.Inte­resantnom temompodnaslovom»Upotrazizane-bolestima.Postmodernoshvaćanjebo­lestikaodiokulturnepojave«izlaganjemsusepredstaviliDarijaRupčić i IvicaKelamsFilozofskog fakulteta sveučilišta u Osijekui Zagrebu. Autori su u svom izlaganju ra­spravljali o snažnom, agresivnom pritiskufarmaceutskih tvrtki na čovjeka kao tržištegdjemoguplasirati svoju robu.Pri tome suistakliproblematikusalutogenezeukolikosetijelo doživljava kaomehanički stroj, bolestkao kvar tog stroja, izuzimajući pritomme­đuigrurazličitihsociokulturnihidrugihčim­benika,kojimodelirajuimoderirajuistinuobolesti.Takoodričuosobipravorazumijeva­njasamogsebe,potencijala(samo)izlječenjaizmještajući vlast nad ljudskom prirodom učarobnuformulu lijeka.Prof.MirkoŠtifaniću svom je izlaganju na temu »Pismo IvanaIllicha hrvatskim liječnicima i pacijentima«iznovaprogovoriooodnosupacijent–liječnikdanas, socijalnojdržavi, kapitalukaovećin­skom vlasniku prava na zdravlje i otužnojprevagi inadmoćinadpotrebamabolesnih iugroženih.Drugasekcijanasamomjepočetkubilapo­svećena sociokulturnom kontekstu koje jeobilježio život i rad Ivana Illicha te svevre­menskimidejamakojejeostaviogeneracija­makojedolazeutrajnubaštinu.IvaRinčićsMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeciuizlaganjunaslova»Upotraziza izgubljenimIvanom Illichem: problem (de)konstrukcijeobiteljskepovijesti«dalajeprilogistraživanjuobiteljskogporijeklaIvanaIllicha,referiraju­ćisenaširokopusIllichevogradateobitelj­skekorijene,oddjetinjstvadokasnijegrazdo­bljaegzistencijalneugroženostikojidijelomosvjetljavajukontekstukojemseodvijaonje­govživotidjelovanje.MijoKoradesHrvat­skihstudijauZagrebugovoriojeojednojodmanje poznatih temakojom se oglasio IvanIllich.Iakonaokodalekoodmedicine,ekolo­gije,školstvaitd.,temamirajezahvaćenadu­bokomfilozofskomihumanomdimenzijomukojojIllichprogovaraolicemjerjuvremenaiglobalnogdruštva,oinstitucijamakojeposta­jusvrhasamojsebiizapravotrajnojperfidnojigriukojojsiromašni,potlačenipostajužrtva­

mapotrošačkog i egoističnog svijeta. FranoBarbirsFakultetaelektrotehnike,strojarstvaibrodogradnjeuSplituuizuzetnokreativnomizlaganjuosvrnuosena»Optimalnokorište­nje energije gledano sa socijalnog aspekta«.Ivan Illich u eseju »Energija i pravednost«nijegovorioništadrugodoonogaštodanassmatramoenergetskomučinkovitostiiodrži-vim razvojem. Illich promišlja o tehnološ­kiminovacijamadajućivinjeteparadoksalne(ne)učinkovitostipojedinih,uprvimahopti­malnihtehnološkihizuma.U trećoj sekciji izlagači su se osvrnuli naobrazovanje, komunikacijske tehnologije iinstitucijekojeimajuzadatakučitigeneracije.SofijaVrceljsFilozofskogfakultetauRijeciu izlaganju o »Suvremenosti teorije obrazo­vanjaIvanaIllicha«naglašavaIllichevstavzademonopolizaciju škola i socijalnokontroli­ranogučenja te sveaktivnosti i servisekojeće biti maksimalno prilagođene potrebamaučenika i budućem tržištu znanja. Kada bibolonjskiprocesslijedioIllichevesmjernice,zasigurnobi u cijelosti ispunio svoju svrhu.IvanaZagoracsFilozofskogfakultetauZa­grebuuizlaganju»Protivhigijenskogznanja.Illichevakritika institucije škole« također jekritiziralapojaminstitucijainjihovedepriva­ciječovjeka,birokratizacijesvojeulogekojavrločestodiskriminacijom,konzumerstvomigotovimproizvodimaodričeznanjuelemen­tarnu strast i učvršćuje ga u klišeje,mitovei deprivaciju čovjekakaobića znanja. PetarJandrić ističekakokritičkoobrazovanje tre­bausustaviti s izučavanjem informacijskih ikomunikacijskihtehnologija,radiboljeikva­litetnije, a napose ujednačenije dostupnosti.Illichističedasuzapravorijetkeinformacij­ske tehnologijekojepodržavajusuživot,ve­ćinaihovisiorazinitehnološkograzvoja,alii o zakonodavstvu pojedinih makro sustavailipakdruštvenihipolitičkihustrojstava.Hr­vojeJurićsFilozofskogfakultetauZagrebuzaključnoseusvojojraspravireferiraonatriosnovnapojma:slobodu,moćiodgovornostkaotemeljnimodrednicamafilozofskogstavaipromišljanjaIvanaIllicha.Jurić,nadahnjuju­ćeIllichevski,prijesvegagovoriodanašnjojdijalekticimoći,njezinojprevlastiisvemoći,moćikojudanasosjećamousvakodnevnomživotu, u područjupolitike, ekonomije, zna­nosti, tehnike, školstvu, obitelji ali i u inti­mnimodnosima.Tojistojmoćidozvoljavamodanasosvojiikorumpira,koloniziranašemi­šljenje,djelovanje,percepciju,našuljudskost,kojanasbezodgovornogdjelovanjapretvarau puke izvršiteljemoći, u nasilje prikrivenodobrobiti,ljudskimpravimaidemokracijom.Sloboda je, prema Juriću, ključan pojam zaIllicha,osnovnijepreduvjetdjelovanjaiživo­taitemeljnjegovekritikeetikeživotaiotporatumačenjuživotakaosistema.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot365

Zaključnosemožerećidaunatoččinjenicidajepetanestakvrhunskihstručnjakaizrazliči­tihpodručjaiperspektivanastojalosagledatii promišljati bogat opus rada Ivana Illicha,brojnost temaokojoj jenaovomsimpozijuprogovoreno,zapravojesamouvodubudućešire i sveobuhvatnije rasprave o liku i djeluovoga velikog humanista te od posebnogznačaja,odubokimporukamakojejeostaviosvojim suvremenicima i generacijama kojedolaze.

Martina Šendula-Pavelić

1. Dani praktičke filozofije

Filozofski simpozijDani praktičke filozofijeodržanjetijekom17.i18.siječnja2013.go­dineuSvečanojdvoraniFilozofskogfakulte­tauOsijeku.NanjemususudjelovaliizlagačiizHrvatske,točnijeizĐakova,Osijeka,Spli­ta i Zagreba, kao i izBosne iHercegovine,točnije iz Zenice. Tematski okvir simpozijaobuhvatio je sve oblike praktičke filozofije:povijesnopoimanjepraxisaidjelovanja;po­litičku filozofiju; etiku i bioetiku; teološkumisaoupraktičkomkontekstu.SimpozijjeprigodnimgovoromotvorioŽelj­ko Senković, voditelj osječkog Odsjeka zafilozofiju.Usvojemgovorutematiziraojefi­lozofijukaosvečanostduha,aliikaopodruč­jeslobodemišljenjatedjelovanja,istaknuvšida je osječkim Danima praktičke filozofijenamjera uspostaviti novi trend filozofskihdogađanjaučitavojregiji.Sudionicimasim­pozijapotomseobratilaMarijaOmazić,pro­dekanica za znanost Filozofskog fakulteta.Pozdravljajući inicijativuOdsjeka za filozo­fiju,održavanjesimpozijaocijenilajekaoin­terdisciplinarnoafirmiranjeosječkogOdsjekazafilozofiju.PrvusesijuzapočeojeLinoVeljak(Zagreb),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»Prak­tičnaipraktičkafilozofija«.Unjemujeuka­zao na važnost razlikovanja pojmova ‘prak­tičko’i‘praktično’,kaoinanjihovuetimolo­giju. Svoje izlaganje zaključio je isticanjembitne razlike između valjanog mišljenja isofističkeobmane.Potomjeuslijediloizlaga­njekojejepodnaslovom»Platonovapraxis«održaoMarkoTokić(Osijek).Unjegovuizla­ganjunaglasakjebiostavljennapostavljanjePlatonovapraxisa kaokretanjadušečovjekatenavezuunutrašnjegpraxisaiprijateljstva,štoje,premaTokiću,osnovničimbenikpoli­sa.Zatim jeuslijedilo izlaganjekoje jeodr­

žao Stjepan Radić (Đakovo) pod naslovom»Suvremena tumačenja Aristotelove etike:Aristotelužrvnjupartikularizmaiuniverza­lizma«.RadićseusmjerionapovijestetikeipolitičketeorijenakonDrugogsvjetskograta,kadasuseposebnoisticaliautorikaoštosu,primjerice,AlasdairMacIntyreiMarthaNuss-baum.Usto, Radić je u izlaganju usporedioAristotelovusKantovomsocijalnomipolitič-kommišlju,pričemujeukazaonapovijesnuograničenostAristotelove koncepcije. Sesijuje zaključio Željko Senković (Osijek) izla­ganjem pod naslovom »Praxis ‘nakon vrli­ne’«.Njegovoizlaganjebilojeusmjerenonastajališta koja su zastupaliHannahArendt iNiccolòMachiavelli,ponajprijenaposebnosti jedinstvenost javnog područja i političkogdjelovanjaunutarnjega.Osimtoga,Senkovićse usredotočio i na sposobnost razlikovanja»nemoralnih« postupaka u javnom i privat­nompodručju.Prvasesijazavršilajeraspra­vomkojujemoderiraoVladimirJelkić.Prvo izlaganje u drugoj sesiji imao je ŠimoŠokčević(Đakovo).Naslovnjegovaizlaganjaglasioje»Suosjećanje:putpremapravedno­sti? RehabilitacijaAristotelove etike u poli­tičkoj filozofijiM.C.Nussbaum«.Unjemuje tematizirano suosjećanje i pravednost ufilozofijiMartheNussbaum,snaglaskomnanepreciznostiiširinipojma‘suosjećanje’,po­sebiceupravnim i etičkimokvirima.Nado­vezaoseJosipBerdica(Osijek)sizlaganjempod naslovom »Pravednost kao ‘prva vrlinadruštvenihustanova’«.Berdicajetematiziraoetičke principe u mišljenju Johna Rawlsa iRonalda Dworkina, te njihovu moguću pri­mjenu u suvremenoj hrvatskoj zbilji.DrugasesijazavršilajeraspravomkojujemoderiraoLinoVeljak.TrećusesijuzapočeojeVladimirJelkić(Osi­jek), koji je održao izlaganje pod naslovom»Proturječja u konstituiranju moralnog sub-jekta«.GlavniprotagonistJelkićevaizlaganjabio je Friedrich Nietzsche, a u izlaganju jeukazanonaNietzscheovodnospremamoral­nomsubjektu i ćudorednomporetku.Potomje uslijedilo izlaganje koje je pod naslovom»Pohvaladobromeumu«održaoŽeljkoŠku­ljević(Zenica),kojijeposredstvomizmišlje­nogmita izložio koncept alternativne etike.Trećasesijazavršilajeraspravomkojujemo­deriraoStjepanRadić.Posljednjasesijaprvogadanasimpozijaotvo­renajeizlaganjemkojejeodržaoDavorBalić(Osijek)podnaslovom»PraktičnafilozofijauspisimaBenediktaKotruljevića«.IzBalićevaizlaganja valja izdvojiti da je Kotruljević usvojem spisu o umijeću trgovanja naučavaoi o, primjerice, trgovčevoj razboritosti, pra­vednosti,skromnostiteumjerenosti,dokjeuspisuDe navigatione(O plovidbi)naučavaoi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot366

o,primjerice,iskustvuteznanjumornarā,kaoionačinimakojimasegalijamožepopunitiveslačima:dobrovoljnoilisilom.NastavilajeIvanaZagorac(Zagreb),kojajeodržalaizla­ganje pod naslovom »‘Očovječiti opstanak’– vrednote i stvaralaštvo u filozofiji PavlaVuk-Pavlovića«.UsvojemizlaganjuZagoracse usredotočila na središnje pojmove Vuk-Pavlovićeve filozofije: doživljaj, vrednotai stvaralaštvo.Prvi dan simpozija završio jepredstavljanjem knjige NebojšeVasića Srce istočnjačke filozofije(Hijatus,Zenica2010.).Prilikom predstavljanja Vasić je ukazao napluriperspektivizam i širinu znanstvenih do­prinosasvojeknjige.Drugi dan simpozija otvoren je još jed-nimpredstavljanjemknjige.Naime,MarijanKrivak (Osijek) govorio je o svojoj knjiziSuvremenost(i): postmoderno stanje filozofije (kulture)… i filma (Filozofski fakultet Sve­učilišta J. J.StrossmayerauOsijeku,Osijek2012.).Utojknjiziobuhvaćenajesuvremenafilozofija ikulturna teorija,aposebice film­skateorijaikritika.PrvusesijudrugogadanasimpozijaotvoriojePavoBarišić(Zagreb/Split)sizlaganjempodnaslovom »Suvremena politička filozofija usvjetlurehabilitiranjapraktičnefilozofije«.UsvojemizlaganjuBarišićjetematiziraopoli­tička previranja druge polovice 20. stoljeća,posebice »prebolijevanje« trauma proizašlihiz nacionalsocijalizma i staljinizma. NakonnjegajeizlagaoBoškoPešić(Zagreb).NaslovPešićeva izlaganja glasio je »Totalitarizami egzistencija. Prilog razumijevanju pojmaosobne odgovornosti kod Hannah Arendt«.U izlaganju je istaknuta važnost pojedincau suvremenom političko-pravnom području.NastaviojeMarijanKrivak(Osijek).Naslovnjegova izlaganja glasio je »Smisao politič­kogJacquesaRancièrea«,apričemujeKri­vakrazmotriomogućnost»čistog«političkogsubjekta u suvremenom, ekonomski orijen­tiranomsvijetu.Sesija jezavršilaraspravomkojujemoderiraoDavorBalić.DrugusesijudrugogdanasimpozijazapočeojeIvanStublić(Osijek).Uizlaganjupodna­slovom»Ulogavrlineubudističkojfilozofiji«Stublićjeobradioistočnjačkoshvaćanjevrli­na.Potomjeuslijediloizlaganjekojejeodr­žaoNebojšaVasić(Zenica),apodnaslovom»FilozofijaistokanatraguJednogkojeproži­masve«.Drugasesijazavršila je raspravomkojujemoderiraoŽeljkoŠkuljević.Posljednjusesijuosječkogsimpozija1.Dani praktičke filozofije otvorila je Marija Selak(Zagreb) s izlaganjem pod naslovom »Inte­grativnabioetikaipojamsvijeta«.Unjemujebilogovoraoizazovimasuvremenebioetičkeepohe,asesijajezaključenaizlaganjemkoje

je,naslovivšiga»Etikaapela–drugikaopo­ziv«,održalaDarijaRupčić(Osijek),pričemuseusmjerilanaetikuskrbi.TimejezaključendvodnevnifilozofskisimpozijDani praktičke filozofijenaFilozofskomfakultetuuOsijeku.

Slaven Lendić

Predstavljanje knjige Filozofija Borana Berčića

23.siječnja2013.uKnjižniciBogdanaOgri­zovića u Zagrebu održalo se predstavljanjedvosveščane publikacije autoraBoranaBer­čića pod naslovomFilozofija u izdanju Ibisgrafike(2012.)Napredstavljanjususudjelo­valiprof.dr.sc.FilipGrgić,ravnateljInstitu­tazafilozofijuuZagrebu,prof.dr.sc.NenadSmokrović,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauRijeci,doc.dr.sc.Hr-vojeJurić,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauZagrebu,ZdenkaBr­zović, polaznicadoktorskog studija filozofi­je naFilozofskom fakultetu uRijeci te samautor,prof.dr.sc.BoranBerčić,profesornaOdsjekuzafilozofijuFilozofskogfakultetauRijeci.FilipGrgićjeodmahnapočetkupohvaliopri­stupistilkojimjenapisanaknjiga,posebnokao kvalitetu ističućimnogobrojne primjerei misaone eksperimente kojima je prožeta ikojimaseolakšavasuočavanjesiznimnoteš­kimfilozofskimproblemima.Upravo jekaotemeljnuvrlinuovogaizdanjaGrgićistaknuonjenupristupačnost inefilozofskimčitatelji­ma.PremaGrgiću,Berčićevuvodufilozofijunijenitipukonabrajanjepozicijaifilozofema,nitinesustavnoverbaliziranjeibacanjeasoci­jacija,negopredstavljaupravo filozofirajućiuvodufilozofiju.ZaNenada Smokrovića ovo djelo predstav­lja jednuvrstusistema,budućidazapočinjepitanjemosmisluživotaazavršavapitanjem»Što je filozofija?«, a usto su zastupljenagotovo sva područja u filozofiji. Sistema­tičnostupristupuočituje se i u činjenicidasvako poglavlje knjige nudi gotovo sva po­jedina stajališta o određenom problemu, anedostataknekihpozicijanijeproblematičanbudućidaihsvenijenitimogućeobuhvatitiu takvom sistematskomprikazu. Smokrovićjezaključioda,sobziromnanačinnakojijedjelonapisano,nepostojikategorijazaintere­siranogčitateljakojiovuknjigunebimogaoprobaviti.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot367

HrvojeJurićjeistaknuodajeknjigaostvari­la autorovcilj daponudine samosadržajankorpusnegoidapružimogućnostčitateljimau stjecanju filozofskoga alata. Za Jurića jeknjigadobranesamouobrazovnomnegoiuodgojnomaspektu–uodgajanjuufilozofijiizafilozofiju.Štosetičekarakteraknjige,onanije samo udžbenik ili priručnik, niti jednapovijest filozofije, nego sve od navedenogaijošviše.Kaomoždajedinumanunaznačiojeslabuzastupljenosttzv.kontinentalnefilo­zofije,nozaključiojedaovakvepublikacijenijenikadabilonaovimprostorimatestogapredstavlja ne samo filozofski nego i važankulturniproizvod.BivajućisvojevremenoBerčićevomstudenti­com,ZdenkaBrzovićjeusvomosvrtuponu­dila perspektivu studenta i profesora filozo­fije, iznoseći kao prvo podatak da je knjigaizraslaizskriptezastudentekolegija»Uvodu filozofiju«naFilozofskomfakultetuuRi­jecitedaseautoroventuzijazamubavljenjufilozofijom prenio i u konačnu publikaciju.Brzović smatra da bi knjiga u znanstvenomradumoglabitipoticajnazaistraživanjeifi­lozofiranje,aunastavničkomradubimoglapomoćinastavnicimadajednostavnoprenesukomplicirane filozofske probleme, naročitojerjeteksttolikopristupačandagasemožekoristitiusrednjoškolskojnastavi.Konačno se i sam autor osvrnuo na ocjenepredstavljača.Natezudaovodjelonijeknjigaofilozofiji,negofilozofijasama,Berčićjeod­govoriodajetomutakočistoizrazlogaštoseneradiopukomnabrajanjuraznihmišljenja,negoseodpočetkanastojifilozofijskisuočitisobrađenimproblemima.Autorsmatradajeknjigasistematična,alinetvrdidajesistem,unatoč priznanju da se kroz djelo provlačipronaturalistički stav, iako je nastojao s od­makom sagledati što višemogućih pozicija.Kaopovod zauobličavanjeoveobimnepu­blikacijeizskriptepredavanjaautorjenaveonedostatakadekvatnihuvodaufilozofiju,štojesdrugestraneirazlogpozamašnomobujmuknjigebudućidasetakovelikbrojtemaista­jalištanebimogaoskratitibezgubitkakakonasadržajutakoijasnoćiargumentacije.Sudeći prema riječima predstavljača, Berči­ćevuvodufilozofijupredstavljarijetkupoja­vuufilozofskomizdavaštvunesamonaovimprostorima.Zauzimajućiistaknutomjestome-đurazličitimdostupnimuvodimaufilozofiju,ovabiknjigamoglaimatisvijetlubudućnostufilozofskomobrazovanjunasvimrazinamakao koristan udžbenik, u znanstvenom fi­lozofskom radukao važna referenca, ali i upopularizaciji filozofije i filozofskog načinamišljenjauširojjavnosti.

Krešimir Babel

Simpozij »Filozofija – Jam Session«

UorganizacijiOdsjekazafilozofijuFilozof­skogfakultetauRijeciiHrvatskogdruštvazaanalitičkufilozofijunariječkomFilozofskomfakultetu14.i15.veljače2013.održanjeskuppodnazivom»Filozofija–JamSession«.Sim­pozijjeodržanpovodomobjavljivanjaknjigaFilozofija IiFilozofija IIBoranaBerčića.TematskidijapazonBerčićevihknjigaveomaje širok.Autor u njima obrađuju teme kojesežu od pokušaja definicije same filozofije,preko pitanja o stvarnosti, ljudskom umu iBogudoteorijedruštvenogugovora.Sobzi­romna to, ali inadijaloškuaurudjelakojapozivačitateljanaraspravusautorominasa­mostalnopromišljanje,širokitematskispektarsimpozijaočekivan je. Iobrada temabila jeraznolika–nekiizlagačipokušalisuosporitistavoveekspliciraneuBerčićevudjelu,drugisuukazalinamogućenejasnoćeilinedosljed­nosti u izlaganju dok je nekima njegov radposlužiosamokaoodskočnadaskazavlastiteteorijeipristupe.Simpozij je okupiomnogobrojne filozofe izregije;nanjemususetakonašlipredstavniciFilozofskogfakultetauRijeci(BoranBerčić,LucaMalatesti,MajdaTrobok,NenadSmo­krović,SnježanaPrijić-Samaržija,ElvioBac-carini, Aleksandra Golubović, Iris Vidmar,NevenPetrović,AnaGavranMiloš,FilipČeč,MatejSušnik,NebojšaZelić,MarinBiondić,Marko Jurjako i Zdenka Brzović), Filozof­skog fakulteta u Zagrebu (Goran Kardaš),KatoličkogbogoslovnogfakultetauZagrebu(Danijel Tolvajčić), zagrebačkih Hrvatskihstudija (Dragana Sekulić iDušanDožudić),zagrebačkog Instituta za filozofiju (TvrtkoJolić),FilozofskogfakultetauBeogradu(Mi­lošArsenijević,VojislavBožičkovićiMiljanaMilojević),FilozofskogfakultetauLjubljani(OlgaMarkič)iFilozofskogfakultetauMari­boru(DaniloŠuster,BojanBorstneriFriderikKlampfer).Simpozij je otvorio Predrag Šustar, dekanriječkogFilozofskogfakulteta.Nakonnjego­vih uvodnih riječi izlagao je idejni začetniksimpozija–BoranBerčić.Berčićjezapočeopredstavljanjem pojma zamislivosti, koju semožeodreditidvojako,kaoimaginacijuikaopojmljivost,tegajepovezaospojmommo­gućnosti.Nakonanalizenjihovemeđusobnepovezanosti, pokušao je, koristeći ove poj­move, odgovoriti na pitanje o metafizičkojmogućnostiputovanjakrozmogućesvjetove,putovanjakrozvrijemetepostojanja(filozof­skih)zombija.Idućiizlagač,LucaMalatesti,nadovezaosenaBerčićevuraspravuozom­bijima kakvima ih zamišljaju filozofi – onisu,naime,bićafizičkipotpunoekvivalentna

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot368

ljudima, no nemaju mentalna stanja. Mala-testijepohvalioBerčićevopovezivanjepričeozombijimasazakonomuniformnostipriro­de,nonapaojekontingentnifizikalizamkojion prihvaća.VojislavBožičković predstaviojeproblemevezaneuzsubjektovuspoznajuskojimase teškomogunositi i internalizamieksternalizam.Koristio se sljedećimprimje­rom: osoba gleda zelenu okruglu jabuku istvaradva suda.Prvi sud je»Ova jabuka jezelena«,adrugi»Ovajabukajeokrugla«.Natemeljuovihsudova(premisa)dolazidoza­ključkada»Postojineštozeleno iokruglo«.Noštoakojejabukaizmeđustvaranjaprvogidrugogsudazamijenjena?Štosedogađausubjektuikakavjestatusnjegovavjerovanja?Idućigovornik,MarkoJurjako,analizirao jedefinicijupremakojojsuželje»vjerovanjadaje nešto dobro« i zaključio da je takav stavodrživ unutar uzročne teorije odlučivanja.Nakon njega, uslijedila je Miljana Miloje­vićkojajesvojimizlaganjemhtjelapokaza­ti kako se hipoteza proširene kognicije nijenužnaposljedicafunkcionalizmatedameđunjimapostojebrojnerazlike.OlgaMarkičpo­svetilaseproblemubolikojiBerčićusvojojknjiziopisujekaoaktivacijuC-vlakana.Pre­maMarkičboljejedanodnajtežeobjašnjivihmentalnihstanja,akaodobarpokušajodgo­voranapitanješto jebolpredlaže istraživa­njekojebipolaziloodprvoglica,azatimsenastaviloiztrećeglica.Nakonovogblokaposvećenogfilozofijiumauslijedilasudva izlaganja iz logike.Prvo jeodržala Dragana Sekulić koja je pokušalaobjasniti povezanost između heurističkog ilogičkogzaključivanjatezaključilakakonamje za objašnjenjeheuristika, njihoveprimje­ne i valjanosti, potrebna logika. Nakon njeuslijedila jeMajda Trobok koja je govorilaomatematičkomplatonizmu i branilagaodnapadafikcionalista.Iusekcijiposvećenojfilozofijireligijesvojesumjestopronašladvapredavanja.Prvosuodr­žaliDanijelTolvajčićiAleksandraGolubovićkojisupredstaviličetiri,ponjimanajznačaj­nija, pravca u suvremenoj filozofiji religije.RadiseofilozofijireligijenaWittgensteino-vu tragu, filozofiji religijskog pluralizma,nerealističkojfilozofijireligijeifeminističkojfilozofiji religije.Nakonnjih,GoranKardašizložiojeargumenteškoleNyāyakojajeprvauindijskojfilozofijiizložilaargumentacijuukorist postojanja Boga te argumente protivteistabudističkoglogičaraDharmakirtija.Prvidansimpozijazavršenjetematskimješo­vitomsekcijomkojujezapočelaIrisVidmar.Vidmarjepokušala,pozivajućisenadefini­cijefilozofijekojeBerčićpruža,dokazatidaserazlikaizmeđufilozofijeiknjiževnostinemožeodrediti tematski ilimetodološki.Ma­

rinBiondićjeposvetiosvojeizlaganjepitanjuje li strahodsmrti racionalan.Na topitanjeBiondićpokušavaodgovoritipozivajućisenateorijuJ.G.Murphyja.Nakonnjega,NevenPetrović dotakao je pitanje smisla života teBerčićuzamjerioterminološkunedosljednostu prikazu te tematike, ukazujući na to da iriječ ‘smisao’ i riječ ‘život’mogu biti više­značne.Drugidansimpozijazapočetjeepistemološ­kimtemama.PrviizlagačbiojeDaniloŠuster.Izložio je Berčićeve stavove o Nozickovimargumentimaoskepticizmuteimuputiokri­tike,ali i izraziosvojemjestimičnoslaganjesnjima.Rješenjeproblema,poŠusteru, ležiu odjeljivanju bliskih mogućih svjetova odonihkojinisutakvi.NakonnjegaizlagalajeAnaGavranMiloškojajeodgovoreskeptikupotražilauepikurovskojepistemologiji.Onauvodirazlikovanjeizmeđupercepcijeivjero­vanjateargumentiraukoristEpikuroveidejedajepercepcijauvijekistinita,adajevjero­vanje interpretacija opažanja kojamože bitipogrešna.ZadnjeizlaganjeuovojsekcijibilojeonoNenadaSmokrovićakojijerazmatraovezuizmeđudokazaiistineiosporavaoBer­čićevo,ponjemupojednostavljeno,poimanjetevezekaoizravne.SekcijuometafizicizapočeojeFilipČečkojijepredstaviodvaoblika fatalizma– sirovi isofisticirani,kaoideterminizam,tejepružioniz sličnosti i razlika između sofisticiranogrealizma i determinizma. Nakon njega izla­gao jeMilošArsenijević koji je ekspliciraorazliku između zakona isključenja trećegai zakona bivalencije te pružio svoje čitanje,kojeseoslanjanaŁukasiewiczevu trovalen­tnu logiku, Aristotelovog problema budućepomorskebitke.Premanjemu,zabudućedo­gađajenevrijedizakonbivalencije,većsamozakonisključenjatrećega.BojanBorstnerpo­kušaojeodgovoritinapitanjejelitakozvani»oneovermany«argumentstvarniproblemiakoontojest,jelionproblemzarealistailinominalista.Idućiizlagač,DušanDožudićse,kaoiBerčić,smatrarealistom,nosmatradasuBerčićeviargumentizarealizampogrešni.Naprimjer, Berčić govori da je vjerojatnostskeptičkih i antirealističkihmogućnosti vrlomala,nokakodolazidotoga?Nijelitoupra­voonoštomoradokazati?Završnusekcijuzapočeo jeFriderikKlamp­fer koji je pružio svoje viđenje o tome imali ljudski život smisla s obzirom na ljudskusmrtnost. ElvioBaccarini je u svom izlaga­njuuspoređivaostavoveoinstrumentalizmukaotemeljumoralaBoranaBerčićaiJerryjaGausa.Nakonnjegovog,uslijedilojeizlaga­nje Snježane Prijić-Samaržija koja se nado­vezalanaBerčićeve stavoveopravednosti ianaliziralaihukontekstuepistemičkognačela

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot369

opravdanostiiepistemičkogproceduralizma.Pitala se, između ostalog,mogu li u demo­kratskomprocesusudjelovatiosobekojenisuracionalne, nepristrane i informirane i je liponekadopravdanosuspendiratidemokratskiproces.Nakonnjeuslijedio jeMatejSušnikkojijepredstaviomoralnonačelodvostrukogučinka,tojest,načelokojeopravdavapostup­kemoralnološegučinkakojinijebionamje­ravan, ukazavši na probleme takvog načela.NebojšaZelićgovoriojeoRawlsovunačelurazlike,uskovezanomuzidejusolidarnostiteizgradnju ljudskog samopoštovanja. TvrtkoJolić nadovezao senaBerčićevu raspravuomoralnojodgovornostitejezagovaraopripi­sivanjeodgovornostiigrupama.Nonemožesvakaskupinabitinositeljicamoralneodgo­vornostiteJolićpredstavljakriterijekojeonamorazadovoljiti.PosljednjaizlagačicabilajeZdenkaBrzović koja je inspiraciju za svojeizlaganje o genetskom determinizmu pro-našlauBerčićevompoglavljuoslobodivoljeideterminizmu.Predstavilajeznanstvenesta­voveoulozigenauodređivanjupojedincatepokušalaobjasnitizašto je idaljepopularnoviđenjedasmoodređeniponajviše,akoneiisključivo,genimakadasuvremenaistraživa­njaukazujunatodajevjerojatnonajčešćina­čin interakcije izmeđugena iokolineneadi­tivnainterakcijaizmeđugenotipaifenotipa.Sobziromnavelikbrojsudionikaovogdvo-dnevnog simpozija svaki izlagač imao jenaraspolaganjupolasatazapredstavljanjesvo­jihtezaizaraspravu.Iakosetoisprvamožeučinitikaopremalovremena, takavvremen­ski okvir izlagače je nagnao da bez suviš­nih uvoda predstave svoje argumente te jedopriniodinamičnosti simpozijakoju jevećosiguralaširinatemakojajeznanstvenicimapružila priliku da iz prostora svog prvotnogfilozofskog interesazakoračeunove istraži­vačke sfere ipotvrde svojuargumentacijskuvještinu.Sobziromnauspjehikvalitetuovogfilozofskogjam sessiona,nadamosedaćeseuskoropružitiprilikazanovisusrettevrste.

Martina Blečić

VII. Mediteranski korijeni filozofije

UorganizacijiHrvatskogafilozofskogdruštvaiOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetaSveučilištauSplitu,u razdobljuod4.do6.travnja 2013. održan je sedmi po redu me­đunarodni simpozij Mediteranski korijeni filozofije. Posebnost ovogodišnjeg izdanja

simpozija jest lokacija njegova održavanja– novouređeni prostori Filozofskog fakul­teta u Splitu smješteni na samom Peristilu. Uvodne riječi uputio je Mislav Kukoč, nesakrivajućivelikozadovoljstvoradikontinu­iranoguspješnograzvojasimpozija.TakođerjepodsjetionavažnostMediteranakaokoli­jevkezapadno-europskefilozofijeiznanosti,te istaknuo značaj filozofskog promišljanjamediteranskog multikulturalizma u kontek­stuaktualnihmeđucivilizacijskihnapetosti,sciljemotvaranjanovihmogućnostidijalogaipomirenja.DekanFilozofskogfakultetaMar­koTrogrlićnaglasiojevažnostmanifestacijeinaduunjendaljnjirazvojtezajednosBran­komRamljak iMajomMunivranom izraziooduševljenje novouređenimprostorijamaFi­lozofskogfakulteta.Upravoraditečinjenice,u šaljivom tonubivši dekanFilozofskog fa­kultetaJosipMilatprokomentiraojedogađajkao »povijesni moment«, s čime se uistinumožemosložiti.ČastotvaranjaradnogdijelasimpozijapripalajePaviBarišiću(Zagreb/Split)kojiseusvompredavanju dotaknuo pojma ‘deliberativnedemokracije’.Temeljideliberativnedemokra-cije leže u antici gdje se politika stvaralazajedničkim govorom, raspravama i zaklju­čivanjima.Samopoimanjetakvevrstedemo­kracijesažetouAristotelovojPoliticitakođerpronalazisvojemjestoiusuvremenimteori­jamadeliberativnedemokracije,aprosuđujelimnoštvoboljeodnekolicinestručnjaka,tejelivladavinapukaidealnigrađevnimaterijalzasavršenoustrojenuzajednicu,samosunekaodpitanjakojejeovopredavanjeotvorilo.Tematski nadovezana na prijašnje izlaganje,MaritaBrčić(Split)opisalajepoložajgrađa­ninauparticipativnojipredstavničkojdemo­kraciji.Iznesenjestavotomedasegrađaninnajboljerealiziraudemokratskomkontekstu,gdjepodliježelegalnimtesdrugestranemo­ralno utemeljenim obavezama. Usporedivšiantičko shvaćanje politike (gdje se politikanužnopoklapalasetikom)snovovjekovnimisuvremenimshvaćanjemisključivokaovje­štinomvladanja i održavanjamoći, autoricaističe zamjetan gubitak poštovanja moralnoutemeljenihpolitičkihobaveza,štozasobompovlačisamointeresnodjelovanjegrađanali­šenoosjećajazaopćeinterese.MislavKukoč(Split)istražiojeuloguipolo­žajintegrativnebioetikeuustrojumediteran­skebioetiketedoprinosintegrativnebioetikeposebno,kaoimediteranskebioetikeucjelinirazvojaeuropskebioetike.Noviputovirazvo­jaintegrativnebioetikeiduusmjerueurope­izacijebioetikenovimiščitavanjemeuropskogfilozofijskog naslijeđa u bioetičkom ključu.Autorjeistaknuovažnostotkrićaprotestant­skog pastora Fritza Jahra, koji je još 1926.,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot370

znatnoprijeV.R.Pottera,skovaoterminbio­etikaipojmovnogaodrediouduhuKantovefilozofije.U sljedećoj sesiji, dva rezultata recentnihistraživanjaudeontičkoj logici ipitanjenji­hova odnosa predstavio je Berislav Žarnić(Split). Povezujući teoriju normativnosti sastandardnom deontičkom logikom, namećese metanormativni položaj deontičke logikeali uz potrebu dopuna. Dodatno, predstav­ljena jemogućnost trećegstajalištao izvoruparalelizmaizmeđulogičkihodnosa,jezičnihzaduženjateovlaštenjairacionalnosti.DafneVidanec (Zaprešić) sagledala je srećui ljudsko djelovanje kroz antropologijsko-filozofijsko-psihologijski i etički pristup, is-taknuvšitakopritomkompleksnostshvaćanjaspomenutihpojmova.Uzprezentiranjepojmo­vakrozantropološkepretpostavke,Aristotelovkoncept eudaimonizma,Russellov psihologi­stičkimodelsrećeiTaylorovukoncepcijusre­ćekaovišegdobra,autoricaističei3temeljnekategorije shvaćanja sreće: narativni, socio­biologijski i psihologijski pristup. Je li srećastvar osobnog uvjerenja i kolikomaterijalnepretpostavkeživotautječunanjenopostizanje,samosunekaodpitanjaotvorenauraspravi.DraganPoljak(Split),FranjoSokolić(Split)iMirkoJakić(Split)predstavilisupublicifizi­kalno-filozofskeaspekteasimetrijevremena,odnosnokonceptstrijele vremena. Asimetrijavremenaproblematičnajeutolikoštozakoniprirode,predočeniumatematičkuformu,bi­vajusimetrični, tj. istizakonivrijedeakosepromijenismjervremena,pasutakosamiposebinedostatnizapuniopisstvarnosti.Popodnevna sesija predavanja započeta jeizlaganjem Željka Kaluđerovića (Novi Sad)podnaslovom»Herodotovoshvaćanjedikaio­syne«. Terminološki odredivši pojam dika­iosyne autor ističe njeno prvo pojavljivanjekoje seže sve do redaka PlatonoveDržave.No izrazit utjecaj razvitku i razumijevanjutogpojmamorasepripisati iHerodotukoji,napose u svom djeluPovijest, navodi njenemodalitete.Predstavljajućitridimenzijedika­iosyneposebanjenaglasakstavljenupravonaaritmetičkomoblikujednakostikojidovodiuvezupravednostizakonitost.Usvompredavanjupodnazivom»Sokratovapjesničkakrivnja«ŽeljkoŠkuljević(Zenica)postavljapomalonesvakidašnjepitanjeomo­gućnostipomirenjafilozofijeipoezije.Počet­najepretpostavkadaSokratnijeništapisao,noautorpostavljazahtjevzapodvrgavanjetepretpostavkemetodičkojskepsi.Jelimogućeda je primjericeGozba okrunjenaSokratomnesamokaoglavnomtemomvećinjegovimautorstvom? Što se tiče Sokratove krivnjemožeserećidajeonapjesničkenaravibudu­

ćida,poFigalu,MeletSokratovukrivnjupo­kušavautemeljitiunjegovompjesničkomiz­govaranju,štojeizrazitoproblematično.Takojejošjednomfilozofijadovedenauvezu,aliiprijeporspoezijom.Evolutivni put obiteljske zajednice kao te­meljne institucijedruštvapredstavio jeAntoLedić(Zenica).Neospornaječinjenicakakojeobiteljoduvijekužarišturazmišljanja,teseiuovomdanašnjemnestabilnomdobujavljapotreba za očuvanjem njene jedinstvenosti.Naglasak jestavljennaprirodnupovezanostmuža i ženekojuautor smatranužnom.Le­dić u daljnjem izlaganju prikazuje razvitakobitelji od prvotnih promiskuitetnih odnosaprekomonogamnogbraka,pasvedodanaš­njesuvremeneobitelji.Posebnajepozornostskrenutanapoložajženeunutarobiteljikojijeodsamihpočetakabioneravnopravan.Uslijedila je poticajna rasprava o problema­tici odnosa filozofije i pjesništva, te o kon­ceptuprirodnostinakonkojejeuidućemte­matskomblokupočetnuriječ imaoKrešimirČvrljak (Zagreb).U svom izlaganjuČvrljaknaglašavaizrazituvažnostiutjecajantičkihi(pred)renesansnihGrkanahumanističkuEu­ropu,anaposenarenesansnefilozofeItalije.Naime, cijeli dijapazon utjecajnih misliocatadašnjegvremenaizBizantajeprebjegaouItaliju, te ju tako obogatio na svim intelek­tualnimpoljima.Našavšiplodno tlo za svo­jumisaooni sumahomsklapali poznanstvai prijateljstva s tamošnjim, ali i s hrvatskimhumanistimapoputJurjaDragišića,IvanaVi­tezaodSredne, IvanaČesmičkog imnogimdrugima.S temom »Razvoj kao sloboda« predstavilaseMarijanaKolednjak (Varaždin).Njen raddajeprikazjednogodpristupapojmurazvo­jafilozofa,ekonomistaidobitnikaNobelovenagradeAmartye Kumara Sena. Sen razvojdefinirakaoprocesširenja ljudskihsloboda,aslobodupakdefinirakaoglavnuodrednicuosobne inicijativne i društvene mogućnosti.Unatočsvevećembogaćenjuostaječinjenicadasumnogeekonomskeslobodeidaljeveli­kombroju ljudiuskraćene.Sennalažekakonaljudetrebagledatikaonaaktivnesudioni­ke,anepasivnepromatrače.Takoglavniciljisredstvorazvojamorabitipovećanjezbiljskeljudskeslobode.KaozadnjeizlaganjeprvogdanaodržavanjasimpozijaNikolaTadić(Sisak)pjesničkimseizričajempredstavioauditorijustemom»Kor­čulanašemladosti«.Nizomrazigranihpjesa­mapoput »Dioklecijanova palača«, »A101«i »Korčula ‘68.« Tadić je duhovitim tonomdočaraonekaminulavremenakojihsesamoponeki jošisjećaju.Svakaodtihminijaturanosi posvetu nekom ovdašnjem istaknutom

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot371

misliocukojijesvojimlikomidjelomimaoizuzetan utjecaj na autora. Od silnog moraimenanabrojatćemosamoneke:P.Vranicki,M.Kangrga,V.Filipović,B.Bošnjak.Nakonpjesničkogpoletaraspravajepoteklauneštomirnijemtonu.Raspravljaloseopo­ložajugrčkefilozofijesredinom15.stoljeća,amnoge pohvale upućene su kolegiTadićukojijenapovršinuiznioljudskudimenzijufi­lozofâ.Krajradnogdanaprikladnojezavršenjošjednompjesmomimena»Šipan«kojomjeTadićopjevaodragimuotok.Drugi dan simpozija otpočeo je plenarnimizlaganjemGottfriedaKüenzlena(München)podnazivom»SecularityoftheStateandRe­ligion«. Postavljajući osiguranje građanskogmira kao jedinu »istinu« sekularne državeKüenzlensmatrarazdvajanjereligijeipoliti­keimperativom.Torazdvajanje,samimtimeisekularnostdržavečaksuidanasodizuzetnevažnosti,posebnonaprostoruMediterana,tećetakozasigurnobitiiubudućnosti.Slobo­da,dostojanstvočovjekaizaštitaživotamo­rajubitiosigurane,aistinskapoteškoćaležiučinjenici da je sekularna ustavna država za­snovananapreduvjetimakojesamanemožeosigurati.Netomposlijeuslijedilajeiraspra­vakojajebilafokusirananaulogureligijeudržavi, kao i na pitanje moguće jednakostipojmovareligije iideologije.DašakOrijentauniojeDanielBučan(Zagreb)govorećioAvicennikaojednojodključnihfi­guraucjelovitostikojuMediteranpredstavljapovezujućigrčkutradicijuikršćanskisrednjivijek.ZnakovitaječinjenicaštosuAvicenniniprviiposljednjifilozofskitekstoviposvećeniduši,čimenjegovacjelokupnafilozofskami­saobivauokvirenametafizičkim.Metafizikarazumske duše obuhvaća, dakle, cjelovitostteorijskognauka filozofije, ali i njenuprak­tičku dimenziju. Istinski značaj Avicenninemisli takobivaupomirenjuIslamaiAristo­tela,štoonradisvjesno,aliipomirenjuneo­platonizmaiaristotelizmakojegmoždačaknisamnijebiosvjestan.UsličnomduhunastaviojeiNusretIsanović(Sarajevo/Zenica) predstavivši jedno novoliceMediteranakoje jedosadaumnogoče­mubilo zaboravljeno.Riječ je o najkompe­tentnijem srednjovjekovnom komentatoruAristotela–IbnRušdu,kojijeuvelikedopri­nioočuvanjudignitetarazuma.Pišućidjelaizpodručja filozofije, kao i religije, on nastojipomiritirazumivjeru.BranećifilozofijuodAlGazālījevihoptužbizanevjerstvoustrajaojeupozicijidanitiKur’annitradicijaneop­tužujufilozofe.Zanjegajedijalogfilozofijeireligijeitekakomogućbudućijenjihovaisti­najednateista.Stanko Vlaški (Novi Sad) u svom esejupredstavljafragmentFriedrichavonHarden-

berga–Novalisapodnazivom»Kršćanstvoili Europa«. Ukazujući na podijeljena mi­šljenja koja je taj spis uzrokovao, a čiji jeglavnimotividejadareligijskismisaomožeosiguratiEuropu, autornaznačujeda je istaproblematikaidanasvrloaktualna.Roman­tizirajućikršćanskoshvaćanjesrednjegvije­kaongauzdižedosvetogvijeka,štonaprvipogledmožeizgledatisasvimbezazleno,nou kontekstu današnjeg vijeka krije mogućuopasnost.Autor zaključuje da je ono za štose Novalis uistinu zalaže zapravo povratakduhovnimkorijenimaEurope.Drugidiojutarnjesesijeotvorenjereferatom»Izmeđuknjiževnostiifilozofije:egzistenci­jalizammediteranskoga kruga«Anite Lunić(Split).Isprepletenostfilozofijeiknjiževnostijošoddavnih jevremenaobilježjenekihodnajpoznatijih djela filozofske i umjetničkemisli.Takojeiegzistencijalističkamisaonaš­lasvojemjestona tomgraničnompodručju.Istražujući mogućnost govora o egzistenci­jalizmu ‘misli juga’ autorica u Šoljanovomnihilizmupronalazinekeznačajkezajedničkeza Camusa. Naime, Šoljanov nihilizam nijepuki nihilizam već je pokušaj odgovora naegzistencijalnapitanja.Takoobojica,polaze­ćiodtjeskobe,svjesnoprihvaćajuosuđenostnaslobodu,aprihvatitionoštojestjavljasekaonajvišicilj.Okretanju samom sebi bavi se i MiroslavaVučko(Osijek),nomotivi isvrhaumnogo­čemu su različiti od prethodnog izlaganja.Svako čovjekovo djelovanje nužno ostavljanekakav utjecaj, kako na prirodu tako i nadrugeljude.Istražujućinarcizamionoštoonsasobomnosiautoricapostavljapitanjevla­daličovjektimnastojanjemilipakonovladanjime.KorijeniproučavanjaNarcisamogusenaći čak u Platona i Parmenida, dok se istaproblematika kao razvijena prvi put javlja sFreudom.MisliosuvremenomNarcisubiva­jupakpretočeneudjeloChristopheraLaschanaslovljenoNarcistička kultura ukojemusezastupatezadapostmodernakulturauvelikepotvrđujeFreudoveteze.NatašaŠkuljević(Zenica)svojimizlaganjem»MarquisedeSade:krutiateizamiliparadoksbožanskog«predstavljadeSadeovzagonetnisvjetonazor obilježen hladnokrvnim ateiz­momteukidanjemBoga.Stapajućifilozofskapromišljanja s književnim stilom pisanja deSade se javljakaoneshvaćeniumjetnikkojiuzima pojam neobuzdanosti kao temeljni usvome djelu. Oslikavajući problememoder­nogčovjekaonsebavirazvratomizločinomprkoseći time moralnim konvencijama pro­svjetiteljskogdoba.Kaozagovarateljprevrt­ljivostiljudskogdruštvadržaosepozicijedasu ljudi usklađeni s prirodom, stoga se kaopotrebnejavljajuvrline,aliiporoci.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot372

Baveći se jednom od možda najaktualnijihtemadanašnjeghrvatskogobrazovanjaTonćiKokić (Split) predstavio se izlaganjem »Is­pitivanje mogućnosti jedinstvenog spolnogodgoja«.Sustavnorazlagajućiprvočinjenice,aonda ipozadinskepretpostavkekoje jedin­stveni spolni odgoj podrazumijeva autor na­vodičetiridimenzijekojeispitivanjesvojstavaodgojne filozofije obuhvaća: antropološku,etičku,znanstvenuidruštvenu.Unutarsvakeodspomenutihdimenzijaautornavodikojiseproblemijavljajukodočekivanihishodakojećejedinstvenispolniodgojdonijeti.Kadajeri­ječopokušajimarazrješenjanamećusetrimo­guća puta: puka biološka pouka, poučavanjesamotemeljnihmoralnihvrijednostiiizbjega­vanjespornihtematepoučavanječinjenicaospolnosti,aliizrazličitihperspektiva.Drugi tematski blok započeo je izlaganjemEnisa Zebića (Zagreb), koji se bazirao naprezentiranju jednemoguće skice za filozo­fijupolitikeVinkaKriškovića.Kriškovićevanamjerapisanjamnogihdjelaotemamafilo­zofijepolitikeucijelostijeuvjetovanaželjomdapomognevlastitomnarodu,ausvojimjetekstovimanajvišepisaooengleskimautori­maikritiziraoengleskupolitičkupraksu.Damir Smiljanić (Novi Sad) predstavio jeistaknuteradoveizopusaVladimiraDvorni­kovića na temukarakterologije kao zasebnefilozofsko-psihološke discipline, koncentri­ravšisepritomnanjegovemanjepoznatepri­logeonegativnimstranamakarakteraitipo­vimaopćenito.Takvisuopisaniimperativom»učinidrugogmanjimda tibudešveći«,nopublikujenajvišezanimaosmisaokaraktero­logije–stvaralionasvakojakegeneralizacijeistereotipizacije?Intrigirajućestavoveopojmu‘hrvatskefilo­zofije’, tj. dva suprotna gledišta o smislu tesintagmeio(ne)mogućnostinjenogfilozofij­skogutemeljenjaizniojeLjudevitFranJežić(Zagreb).Bjelodanojedafilozofijinijebitnokojejenarodnostiilijezikaonajkojifilozofi­ra,pasutakopojmovikaofrancuskailinje­mačkafilozofijaujednakojmjerispornikaoi hrvatska filozofija, no čini se utemeljenimfilozofijipridjenutinacionalniidentitetsamoukolikojevezanisključivouzkulturno-povi­jesnikontekst.Dušan ČizmićMarović (Split) u svom izla­ganju sagledao je povijest filozofije kao fi­lozofijski i pedagoški problem. Filozofija uposthegelovskom razdoblju postaje podređe­na znanostima i gubi bitnu vezu s vlastitompoviješću,dokupedagoškomkontekstu(una­točiznimnojvažnostinapoljuedukacije)po­stajezanemarena,izčegaserađazabrinutostzanjendaljnjiopstanak.Temajepotaklara­spravuokrizihumanističkihdisciplinaunasi

šire,kaoioaktualnojnegativnojklimikojasestvarapodutjecajemnapetosti izmeđuMini­starstvaznanosti,obrazovanjaisportasjednestranetevećineakademskezajednicesdruge.Uneštodrugačijemfilozofskompravcu,slje­dećipredavačLjudevitHanžek (Split)pred­stavio je Humeove tvrdnje o (ne)postojanjusvjesnogsubjekta,točnijeotomedajeidejasubjektasvijestisvojevrsnaiskustvenoneute­meljenafikcija.Autor jepostavioproblema­tičneimplikacijeteteorije:jeliutomslučajumogućegovoritioosobnomidentitetuikakavjeontološkistatusosobautrenucimanesvjes-nosti? Usto, nameće se problem nemoguć­nostinumeričkog razlikovanja struje svijestiisnažnaprotuintuitivnost idejeo iskustvimakojapostojebezsubjekata.EmilKušan (Split) bazirao se nadvavažnaautora–SchellingaiKanta,točnijenaSchel-lingovu teozofskumisao iznesenuudjeluO bivstvu slobode, za koju tvrdi da je samovješta spekulativna interpretacija osnovnihteza Kantove etike. Osnovna teza jest daSchellingkoristi temeljne pojmoveKantoveetikekakobiopravdaosvojeteološkeifilo­zofskestavove,itonanačindamijenjanjiho­voprvobitnoznačenje.Kao zadnji predavač ovogodišnjeg skupa,predstavio se Sulejman Bosto (Sarajevo) stemom»Prirodavs.Kultura, ili: izmeđude­terminizmaislobode«.Središnjiproblemjestodnosprirodekao»carstvanužnosti«ikultu­rekao»carstvaslobode«,kojemuBostopri­stupaizperspektivedihotomijedesakralizaci­jeiresakralizacijeprirode,naposečovjekove.InstruktivnimovdjesmatraHabermasovote­matiziranjeljudskeprirode,kaoinoveputovesagledavanjadijalektikenužnostiislobode.Zasamkrajovogodišnjegsimpozijaodržanajepromocijanovihfilozofskihizdanja–pred­stavljene su dvije knjige, tematski vezaneuz Mediteranske korijene filozofije: Uvod u arapsku filozofijuistaknutoghrvatskogarabi­staistručnjakazaarapskufilozofijuDanielaBučana te zbornik radova posvećen NikoliSkledaru,podnaslovomIzmeđu Srednje Eu­rope i Mediterana.ZavršnuriječimaojeMislavKukoč,opisavšiVII.Mediteranske korijene filozofijekaoskupkojijeiznjedriosjajnediskusijeipolemikeuvrloopuštenojatmosferi,amanjibrojsudioni­kanegoprijašnjihgodinaninakojinačinnijeutjecaonakvalitetusimpozija.Upućenesuza­hvale organizatorima, medijskim pratnjama,profesorima,asistentimaistudentimakojisuvrijednim radompridonijeli izvrsnostimani­festacije.SkupjeokončansubotnjimizletomuŠibenik,SkradiniNacionalniparkKrka.

Danijela Vitali Martina Vuković

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot373

Tribina »Sustavi moći – etika, politika i moć«

9. travnja 2013. godine u knjižari Ljevak uZagrebuodržanajetribinapodnazivom»Su­stavimoći – etika, politika imoć«.Organi­zator ivoditelj,KristijanVujičić, inspiracijuza tribinu dobio je uređujući knjiguNoamaChomskogSustavi moći.Radiseoknjiziin­tervjuakojejenovinarDavidBarsamianna­praviosChomskimurazdobljuod2010.do2012. godine. Razgovori pokrivaju različitesuvremeneteme:odbudućnostidemokracijeuarapskomsvijetu,financijskekrizeuEuro­pi,raspadatradicionalnihpolitičkihsustavauAmericiiusponapokretaOccupy,prekouni­verzalnegramatikeibiološkeosnoveusvaja­njajezika,svedovažnostičitanjaiznačenjajavnog školstva.Vujičić je uvodno naglasiodasutetemedanasnezaobilaznekakozapo­litičare,političkemislioceifilozofe,takoizaširupubliku.NatribinisusudjelovaliSrećkoHorvat,KristijanKrkačiHrvojeJurić.HrvojeJurićpojasniojeokakvimse»susta­vimamoći«radiuknjizi.Riječjeosustavimakoji ravnaju cjelokupnim svijetom života– cjelokupnim zbivanjem koje se tiče lju­di i ljudskih zajednica, ali i neljudskog svi­jeta. Glavni predmet Chomskyjeve kritikejest ekonomsko-politički sistem. Previše sepažnje u sustavimamoći do današnjih danaposvećivalopolitici idržavi,apremaloeko­nomskojmoći, te je potrebno težište kritikasustavâ moći prebaciti na kapital i njegovuinstrumentalizaciju cjelokupnog polja poli­tike.Jurićnaglašavakakouknjizinedostajeeksplicitnijakritikaonogelementakojidjelu­jeukoalicijisekonomskimipolitičkimsiste-mom,atojetehno-znanost.Tehno-znanostjei ideološka podloga ekonomsko-političkogsistema ionajmehanizamkojipermanentnoispostavljamaterijalnubazuekonomsko-poli­tičkogsistema.Četvrtielementsumedijikaoideološko-propagandnimehanizam.Tajeko­nomsko-političko-tehnoznanstveno-medijskisistemvodidanašnjisvijetdorubajednogno­vogtotalitarizma,kojiuspijevaostatigotovoneprimjetansvedoknesmognemosnagedapočnemopropitivatisisteminjegovetemelje.Postavljasepitanjekakoseboritiprotivtoga.Postojedvijestrategijekojimasemožemosu­protstavititakvomsistemu:kaoprvo,kratko­ročne reforme,kojedakakonepredstavljajurješenjenadužestaze;ikaodrugo,dubinskaanalizatemeljâsistemaidjelovanjeuskladustime.Srećko Horvat pobliže je objasnio razvoj ikarakteristike pokreta Occupy i »Arapskogproljeća«. Prosvjednici u arapskom svije­tu usmjerili su se na sustavemoći na svompodručju, jer je potrebno u svakoj zemlji

djelovati protiv sustavamoći, i to u svakojzemljizasebno.Occupypokretipokazujudaje došlo do nekih interferencija koje prijenisupostojale.HorvatjeistaknuodvijestvarikojeiChomskynaglašava,atoje,kaoprvo,činjenicadasusesustavimoćipromijenili,ikaodrugo,važnostpovezivanjaprosvjednogdirektno-demokratskog pokreta s radničkimpokretom, što se na neki način već počelodogađati.KristijanKrkačosvrnuosenaChomskogkaolingvista.Istaknuojepojamuniverzalnegra­matiketepojasniokakojeChomskyutvrdiogenetskuuvjetovanostučenjajezikakodljudi;temeljzasigurnopostoji,nopravo jepitanještojetajgenetskitemeljjezičnesposobnosti.Jurićjenadaljenaglasiodadanasvrijedifor­mulapolitika = samomoć,čimejemoćodvo­jena od odgovornosti.Nikada nije postojaloidealno stanje u sferi politike, ali današnjestanje ipak pokazuje značajke pogoršanjau odnosu na prethodne epohe, budući da suiz politike nestali orijentiri, regulativne ide­jeivrijednosti.KaoštoiChomskysugerira,upravousvrhusubvertiranjavladajućegsiste­ma,potrebnojevratitiupolitikutradicionalnevrijednosti,primjerice,nastojatiostvaritipo­litikukojabiutemeljuimalapoznatatriele­menta,slobodu,jednakostibratstvo.Sudionicitribinedotaknulisuipitanjemedijaiobrazovanja.Budućidaekonomsko-politič­ki sustav ovisi o njima, potrebno je kritičkirazobličavati ta područja i utjecati na njih.Kako jeudiskusijizaključeno,akovećnijemoguća»svjetska revolucija«,doopsežnijihi radikalnijih promjena treba doći na drugenačine,apromjenemoguzapočetiiusferamamedijaiobrazovanja.Potaknut pitanjem voditelja tribine, Krkačseosvrnuonaproblemposlovneetike,obja­snivšiikontekstukojemujevaljasagledava­ti:moć danas više nije podijeljena, nego sunositeljimoćivelikekorporacijesneetičkimposlovanjem na djelu. Horvat je, pak, nekeod ranije spominjanih problema tematiziraonaprimjeruLatinskeAmerike,kojajedanasumnogome »motor promjena« i »socijalno-političkilaboratorij«.Tribina je otvorilamnogapitanja vezanauzdanašnjestanjeusvijetuinašpoložajunje­mu,tj.našeulogeuvelikom»sistemumoći«.Što poduzeti, kako djelovati? Nema jednogi jedinstvenogodgovorazasveljudeusvimokolnostima.No,bezpromišljanja idiskuti­ranjatihpitanjanećesedogoditinikakvipo­maci,kaonibezaktiviranjagrađanainjihovasamoorganiziranja.

Rahela Jug

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot374

Simpozij »Gajo Petrović – lik i djelo«

UKarlovcu je,12. travnja2013.,ekstenziv­nimfilozofijskimraspravamaobilježenadva­deseta godišnjica smrti velikog hrvatskog ijugoslavenskogfilozofaGajePetrovića.Nai­me,uprostorijamaŽupanijskekomoreGradaKarlovcaodržan je simpozij »GajoPetrović– lik i djelo«, koji su organizirali Hrvatskofilozofsko društvo, Odsjek za filozofiju Fi­lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iVeleučilišteuKarlovcu.Počasni predsjednik Organizacijskog odbo­ra simpozijabio jeugledninjemački filozofJürgenu Habermas, kojega je s Gajom Pe­trovićem, osim filozofije, vezalo i iskrenoprijateljstvo. Habermas, nažalost, iz zdrav­stvenihrazloganijemogaosudjelovatiuradusimpozija,pajesudionikepozdraviopisanimgovoromukojemjeistaknuočasopisPraxisikrugfilozofaokonjegakaoononajboljehr­vatskogaduhajerseunjimamaterijaliziralojedinstvoonogfilozofskogisvjesnostpolitič­ke egzistencije. Habermas je naglasio da jePetrovićradikalnošćuikonzistentnošćusvo­gamišljenjabiofilozofskimsredištemunutarpraxis-konstelacije.VećseizoveocjenedadenaslutitiznačajGajePetrovića, ali ipak valja navesti impresivnepodatke iz njegovog životopisa. Petrović je,između ostalog, bio jedan od utemeljiteljaHrvatskog filozofskogdruštva i Jugoslaven­skog udruženja za filozofiju. Bio je idejnitvorac i urednik časopisa Praxis, te jedanodpokretačaKorčulanske ljetne škole.Tako-đer je organizirao i vodio tečajeve u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku. Nameđunarodnoj sceni istaknuo se obnašavšidužnostpotpredsjednikadruštvaErnstBlochu Ludwigshafenu, zatim kao član Međuna­rodnog instituta za filozofiju u Parizu i kaogostujućiprofesornavišenjemačkihsveuči-lišta, te kao gostujući predavač na brojnimmeđunarodnimsimpozijimaisveučilištimauSAD-u,IzraeluiMeksikutedoktor,honoris causa, Sveučilišta humanističkih znanosti uStrasbourgu.Navedenielementi,ali imnogidrugi, ilustriraju impresiju Jürgena Haber­masaoPetroviću,spomenutunapočetku, teopravdavaju promišljanje teorijskih dosegaGaje Petrovića kao platforme za refleksijuhistorijskevažnosti»Praxis epohe«uhrvat­skoj,aliiujugoslavenskojfilozofiji.ZnačajnostPetrovićevemislipoduprtajepre­poznatošću i afirmiranošću umeđunarodnojfilozofiji. Četrnaest knjiga i više od stotinučlanakaprevedenihnabrojnesvjetskejezike(međukojimavaljaistaknutihebrejski,japan­ski,norveški,nizozemskiislovački)opravda­

vajutvrdnjuoGajiPetrovićukaonajprevođe­nijemi,riječimaLineVeljaka,najznačajnijemsuvremenomhrvatskomfilozofu.Iakoprevo­đenostnijedokazkvalitetemislifilozofa,onaipak svjedoči o njegovoj važnosti u danomhistorijskomtrenutku.PetrovićjeimaovelikuuloguiupretvaranjuZagrebaiKorčuleuvažnažarištamarksistič­ke filozofije te njihovom pozicioniranju nafilozofijskoj mapi Europe i svijeta. Njegovozalaganjezaautonomijuonogafilozofijskoguodnosunaautoriteteinjenoodstupanjeodideologijske i političke instrumentalizacije,činiga,kakojerekaoLinoVeljak,»svijetlimuzoromfilozofskoghabitusa«.Segmentinjegovaopusa,odnosnodjelâkojamožemonazvatistrogofilozofijskimdjelima,a koja čine sukus njegove filozofije (Mark­sizam i filozofija, Filozofija i revolucija teMišljenje revolucije), nastupaju kao nadma­šivanjefilozofijekaopukogmišljenjaunutarhorizontadanoga.PosebannaglasakstavljenjenametafilozofijskomišljenjekojejePetro­vićimenovaomišljenjem revolucije,aunutartog koncepta stavljen je poseban praktičkinaglasakna smisao revolucionarnogopstan­ka,smisaobivstvovanja,dohvaćanjeslobodekojajesadržanaupojmupovijesnosti.Otvorenojepitanje:nijelinjegovpristupre­voluciji,filozofijiimišljenjuslobodezastarje­lamisao,tj,jednomzasvagdamarkiranakaopukoutopistička?Nepostavljasesamopita­njeoGajiPetrovićukaomožebitnomargina­liziranomautoruunutarmodernogmonoideo­loškogzapadnogmišljenja,većoaktualnostifilozofije prakse općenito. Jedno je sigurno,Petrovićeva kritika, tj. njegovo promišljanjemoći,sile,nasiljaihegemonije,kaoikritičkorazmatranjeMarxovekritikepolitičkeekono­mije,udanašnjiciseopetiznovapostavljajukao relevantni i punomoćni teorijski instru­mentarij.Značajkojinadilazipukoistraživa­njespecifičnogduhaepohetesamogMarxa,kaoifilozofijuegzistencije,svojuartikulacijuuvelikepronalaziurečenici:»Čovjekjebićekojebivananačinprakse«.Izlaganjanasim­pozijunanovosu,krozprizmuPetrovićevogdoprinosa,afirmirala,baremteorijski,čovje­kakaoslobodno,kreativnoistvaralačkobiće prakse.SimpozijjeotvorenpozdravnimriječimaLineVeljaka,predsjednikaOrganizacijskogodbo­ra simpozija, BrankaWasserbauera, dekanaVeleučilištauKarlovcu,teZlatkaKuzmana,predsjednikaŽupanijskekomoreuKarlovcu.Naskupusu,osimsudionikaizHrvatske,biliisudioniciizSrbijeiPoljske,aspektartemakoje su bile izlagane varirao je od intimnihosvrtanalikGajePetrovića,prekosuvreme­nihrefleksijanadnjegovimdjelominjihovih

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot375

implikacija, do pokušaja novih, inovativnihartikulacijaiproširenjaPetrovićevemisli.Skup je otvorio Božidar Jakšić (Beograd)kojijeusporedioživotneputovedvaznačajnamislioca,GajePetrovića i StankaLasića, tenjihov položaj na intelektualnoj sceni posli­jeratnograzdoblja.JakšićjeukazaonaosudeusmjerenepremaLasićuiPetrovićuodstranedominatnihpolitičkihstrujautadašnjojJugo­slaviji.U izlaganju »Humanizam otuđenog čovjekaudjeluGajePetrovića«JosipOslić(Zagreb)problematizirao je najvećiPetrovićevdopri­nos ideji istinskoghumanizma.TajdoprinosOslićjeformuliraorekavšidabičovjekegzi­stirajućikaoslobodnaosoba,oslobođenasvihzadanihdatosti,napokontrebaoimogaoupo­znatiisamogasebeisvijetucjeliniteutomnovom, potpuno slobodnom ruhu, lišenomsvihotuđujućih ičovjekanedostojnihuvjetaživota,ozbiljitivlastitubit.Katarzyna Bielińska-Kowalewska (Varšava)preispitalajenekeaspektePetrovićevemislikrozporedbunjegovihdjelasdrugimautori­ma,ponajprijesMarcuseomiHeideggerom.IzlaganjejenastojalopokazatidajePetrovi­ćevo pitanje upravo epistemičko-ontološko-antropološko pitanje koje svoj temelj ima uodređeno postavljenoj i teorijski shvaćenojontologiji.Autorica je, izmeđuostaloga,po­kušala postaviti i razraditi teorijsku razlikuPetrovićauodnosunaMarcusea.HrvojeJurić(Zagreb),natraguPetrovića,pro­mišljao je ideju samoupravljanja te istaknuodaonanetrebabitiuskovezanaza»jugosla­venskieksperiment«iograničenakonotacija­mapovezanimsradničkimsamoupravljanjemuSFRJ, većda trebamo imati naumukakoje ideja samoupravljanja podlogamnogo ši­rih socijalističkih projekata kako u historij­sko-društvenimtakoiuteorijsko-ideološkimaspektima.Mojca Rapo-Waite (Karlovac) posvetila senekim aspektima filozofije Gaje Petrovića,osobito logici, a u radu je naglasila važnostzaokretapremapromišljanjufilozofijejezika,estetikeihumanitetaufilozofijiGajePetrovi­ćanačemubisetrebaloraditiubudućnosti.MislavKukoč(Hrvatska)ufokussvogaizla­ganjapostaviojeranijespomenutaPetroviće­vadjela,Filozofija i marksizam,Filozofija i revolucija teMišljenje revolucije.UkazaojenaodgovorkojiPetrovićunjimadajeoustro­jučovjekaičovjekovasvijetateureferentnomokviruneomarksizmazapadneprovenijencijepromišlja zadane mogućnosti revolucionar­nog ozbiljenja povijesnog eshatona čovjekailjudskezajednice.UsvomizlaganjuKukočje argumentirao u prilog tezi da Petrovićev

metafilozofijskikonceptukonačniciipakneizlaziizokvirametafizike.BožicaSedlić(SlavonskiBrod)fokusiralasena kritiku sovjetskog marksizma u djelima»praksisovaca«,pričemuvišestrukuvažnostPetrovićevadjelavidi,s jednestrane,upro­kazivanju staljinističke prakse temeljene nadevijantnommarksizmu, a s druge strane, uotvaranju istinskog stvaralačkog mišljenjakojeuključujeimogućnostpraktičneizmjenedominantnogsocijalnogužljebljivanjadanaš­njice.VinkoGregurev (Bjelovar) se, poputMojceRapo-Waite, osvrnuona logikuuPetroviće­vomradu.Opravdanosezaložiozazadržava­njelogikekaozasebnogpredmetauškolskomsustavu. Gregurev je također istaknuo da uPetrovićevojzaostavštinipostojinjegovPre­gled povijesti logikekojemjeprijekopotreb­nadopunaiobjavajerćesetimeosvjedočitivrijednabaština.Marija Selak (Zagreb) prikazala je raspravunalinijiPetrović–Kangrgaupogleduprije­pora u hrvatskoj filozofijskoj terminologiji,koji proizlazi iz različitog shvaćanja pojmabitka,pitanjanjegovesvršenostiiliprocesual­nosti,tejeproblematiziralaPetrovićevpojamautentičnog bivstvovanja.NenadVertovšek(Zadar)kompariraojeteorij-sko-praktičkesličnostiirazlikekonceptakojinudiErichFrommuobliku»čovjekazasebe«tePetrovićuobliku slobodnog stvaralačkog»bićaprakse«.Simpozijjezaključenusentimentalnomtonu,sesijomnaslovljenom»GajoPetrović iKar­lovac«,ukojojsuDankoPlevnik(Karlovac)i SlavkoGoldstein (Zagreb) podijelili svojaintimnasjećanjanadragogprofesoraiprija­teljaGaju.PosebnodojmljivobilojeGoldstei-novoprisjećanjenaprijateljevanjesPetrovi­ćemteslikovitoprizivanjeanegdotanjihovihzajedničkih dana uvijek ispunjenih žustrimintelektualnim raspravama, ali s obostranimuvažavanjem.Karlovačkisimpozijprizvaojeusjećanjedje­loilikGajePetrovića,auspješnojeprikazaoitematiziraorelevantnosttradicijepraxis-školeusuvremenosti,kaoinjezinznačajiimplika­cijeunutareuropskefilozofijskemisli,čijijeonaneupitandio.Također,jošjejednomuka­zanonamogućnostotvaranjanovihteorijsko-praktičnihrazmatranjadjelâautorâsprostorabivšeJugoslavijeusmjerenihkapromišljanjutranzicijeujednoipaksupstancijalnopraved­nije,socijalističkodruštvo.

Josip Cmrečnjak Nikolina Ćavar Marko Kos

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot376

Predstavljanje časopisa Cris, god. XIV, br. 1, 2012.

Povijesno društvo Križevci predstavilo je uKriževcima19.travnja2013.novibrojsvogčasopisaCris.Unatoččinjenicidajespome­nuti časopisuprvom redunamijenjenpovi­jesnim temama,on jeodvelikogznačenja isvima onima filozofske struke.ZahvaljujućiglavnomurednikučasopisaIvanuPekliću teinicijalnojidejiientuzijazmuDavoraBalića,uredniku prvog filozofskog bloka iz 2009.,apotom i2011.godine (»Ususretnovojge­neracijiistraživačahrvatskefilozofskebašti­ne«,2009.;»Zagreb–Osijek(viaKriževci)«,2011.) i Ivani Skuhali Karasman, urednicifilozofskog bloka iz 2012. godine, Cris jepokazao svoju znanstveno-stručnu širinu iotvorenostzavrijedneprilogekojipridonoseafirmiranjumlađeg naraštaja istraživača, aliiboljemupoznavanju tekonačnojevaluacijihrvatskefilozofskemisli.FilozofskiblokmladeuredniceIvaneSkuhalaKarasman,naslovljen»Prinosi novegenera­cije istraživačahrvatske filozofskebaštine«,koji jepredstavioVladimir Jelkić sFilozof­skogfakultetaSveučilištaJ.J.StrossmayerauOsijeku,novijedoprinosmlađihistraživača:DavoraBalića,BrunaĆurka,LukeBoršićaiIvaneZagorac,kojiusvojimradovima,pre­ma riječima urednice, »obrađuju dosad jošsporadičnu islabo istraženuproblematiku iznašefilozofskepovijesti«(str.203).Davor Balić u svom impresivnom članku»FilozofiifilozofskiizvoriuKotruljevićevuspisu o umijeću trgovanja« nastoji sagledatiulogufilozofskognaslijeđa idosegefilozof­skih sastavnica Kotruljevićeva spisa. U tusvrhu autor vrlo pažljivo istražuje »prisut­nost,kolikoćuteutjecajfilozofāifilozofskihizvora«(str.260)uoblikovanjuipodržavanjuKotruljevićevihtemeljnihgledišta.FilozofiifilozofskiizvoriKotruljevićevadjelapodije­ljenisuu tricentralnapoglavlja rada:grčkoantičko, rimsko antičko i srednjovjekovnorazdobljefilozofije.Pokazujesedajeodgrč­kih filozofa dubrovački filozof često upući­vao na Pitagoru, Sokrata,Diogena, Platona,AristotelaiTeofrasta,odrimskihfilozofanaCiceronaiSeneku,aodsrednjovjekovnihfi­lozofanaAugustina,Boetija,Avicennu,Hugaiz SvetogViktora,Averroësa, TomuAkvin­skog i JeanaBuridana.Od filozofskih djelanerijetkojeupućivaonaAristotelovadjela De anima, Ethica Nicomachea, Politica, Cicero­nova De senectute, De re publica, SenekinaEpistulae morales ad Lucilium, Augustinova De doctrina Christiana, De civitate Dei, Boe­tijevo De consolatione philosophiae, Tomina Summa theologiae,Commentum in quatuor libros Sententiarum magistri Petri Lombardi

i Buridanovo djelo Quaestiones super octo librosPoliticorumAristotelis.Posljednja, deveta knjiga jednog od nesum­njivonajznačajnijihdjelaJurjaDragišića,na­pisanoguvrijemenjegovapetogodišnjegdu­brovačkogprogonstvapredmetjeistraživanjaBrunaĆurka.Usvomčlanku»IzvorideveteknjigeDragišićevadjelaDe natura angelica«autor nastoji istražiti na koga se sve dubro­vačkifilozofpozivaudevetojknjizidjelaO naravi anđela. U okviru svog angelološkogučenjaDragišićjenastojaodatiodgovorenapitanja kako se »anđeli kreću, u kakvom suodnosusmjestom,nakojinačinsuu‘našem’vremenu, kako djeluju, jesu li beskonačni«(str. 279) i slično. Kako bi odgovorio napostavljena pitanjaDragišić jemorao anali­zirati temeljne pojmove iz filozofije prirodepoputmjesta, vremena, vječnosti, kretanja ibeskonačnosti. Ćurkov rad pokazuje znatanutjecajAristotelaitoosobitonjegoveFizike,ali i arapskih komentatora Aristotela, prijesvega Averroësa i Avicenne. Od teološkihizvora autor upućuje na sv.Augustina, a odskolastičkihmisliocaističesv.AnselmaCan­terburyjskog,sv.Jeronima,TomuAkvinskog,sv.GrguraNazijanskog,sv. IvanaDamašča­nina iDuranda, ali i trojicu profesora s pa­riškogsveučilištaHenrikaizGhenta,EgidijaizRima,GodfredaizFontainesateGrguraizRiminija,pariškogstudentaiprofesoranata­lijanskimsveučilištima.Iakoumanjojmjeri,valjaistaknutidaseDragišićusvojojdevetojknjiziDe natura angelicapozivainaPlatona,BoetijateEuklida.UsredotočenprimarnonarenesansnukritikuAristotelaiaristotelizma,prilogLukeBorši­ća»Renesansneprotuaristotelovskediskusijeinastanakmoderneznanosti«dajenacrtjed­nogaspektapostankamoderneznanostiipro­mjenadokojihjedovela.Svojimradomautornema namjeru braniti tvrdnju »da je kritikaAristotelajediniuzroknastankanovovjekov­neznanosti«(str.283),alismatradaupravou kritici aristotelovsko-skolastičkog poima­nja znanosti valja prepoznati »nužni uvjet«(str.283)zapostavljanjenoveparadigme.Naključnopitanje»kakojerenesansniprotuari­stotelizamutjecaonanastanaknovovjekovne(moderne) znanosti?« (str. 283), Boršić naprimjerutrojicerenesansnihfilozofa,kritičaraaristotelovsko-skolastičkefilozofije–MarijaNizolija(1488.–1567.),FranePetrića(1529.–1597.) i Jacopa Mazzonija (1548.–1598.) –pokazujeukojemsmjeruvaljapoćiunamjeridaseodgovorinapostavljenopitanje.U članku »Vrednote i stvaralaštvo u filo­zofiji Pavla Vuk-Pavlovića« Ivana Zagoracispituje »kakav je u Vuk-Pavlovićevoj filo­zofijiodnosvrednotaistvaralaštvateizčegaproizlazi tragika stvaralaštva« (str. 299). U

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot377

središtuautoričina interesanalazeseključnipojmoviVuk-Pavlovićeve filozofije: ‘doživ­ljaj’,‘vrednota’i‘stvaralaštvo’.PokazavšidajepremaVuk-Pavlovićuljudskiživotuprav­ljen na vrednote koje »omogućuju ‘očovje­čenje’života«(str.300),a»iskonskidjelatnostvaralaštvo proizlazi iz života samog« (str.301), autorica u svom radu ističe temeljnumisaoPavlaVuk-Pavlovićakojaležiujezgrinjegova cjelokupnog promišljanja: važnostvrednota u ljudskomživotu i značenje ljud­skogstvaralaštvakrozkojeseonenajjasnijeinajsnažnijepotvrđuju.Prilozimlađihistraživačaokupljenihuovomfilozofskomblokujošjednomsupokazalidanjihov rad neosporno obogaćuje dosadašnjahistoriografska istraživanja, ali i potiče nadaljnjiradnabogatomivrijednomhrvatskomfilozofskomnaslijeđu.

Željka Metesi Deronjić

Znanstveni skup »Filozofija i hrvatski jezik«

10. svibnja2013.godineVelikadvorana In­stituta za filozofiju (Zagreb) bila je mjestoodržavanja znanstvenog skupa »Filozofija ihrvatski jezik«. Organizacijski odbor tvorilisuTvrtkoJolić(Institutzafilozofiju,Zagreb),StipeKutleša (Institut za filozofiju,Zagreb)te Bojan Marotti (Zavod za povijest i filo­zofijuznanostiHrvatskeakademijeznanostii umjetnosti,Zagreb).Skup jebioposvećenvišepoteznomtematiziranjuodnosafilozofijei hrvatskoga jezika te osvjetljavanju različi­tihaspekatatogodnosa.Višedimenzionalnostproblematike bila je razmatrana unutar slje­dećihtrijuokvira:počeciiranirazvojizlaga­njafilozofijenahrvatskomejeziku,problemihrvatskefilozofijske terminologije tepromi­šljanju odnosa filozofije i hrvatskog jezikadanas.Kakojebiloinaglašenoupozivunaskup,re­ferentnatočka,odnosnoorijentirnaputupre­maproblematici,bila jeodređenaaktualnimpitanjem o tome trebaju li se humanističkeznanosti,patakoifilozofija,ugledatinauobi­čajenupraksuudrugimznanstvenimpodruč­jima te rezultate svojih istraživanja objav­ljivati na stranom, prije svega engleskomjeziku.Kako je bitnost objavljivanja radovasasvimneosporna,skupjebiozamišljenkaoplatformazaiznošenjeargumenata,kakoonihkoji inzistirajuna inozemnomobjavljivanju,

takoionihkoji,argumentirajućispecifičnostihumanističko-filozofsko-filozofijsko-jezič­ko-mislećegpodručjabavljenja,argumentira­judrugačije,tj.zaprimarnotuzemnoobjavlji­vanjefilozofijskihuvida.Nakonpozdravno-uvodnih riječiorganizato­ra, radnidioskupaotvoren je tekstom»Od­sustvofilozofijeinerođeni(hrvatski?)jezik«,koji je, zbog nemogućnosti dolaska autoraBranka Despota (Zagreb), a u suglasnosti snjime,pročitaoBojanMarotti.Iakosmobiliprikraćenizaživu riječFilozofa,mogli smonaslutititemeljnuintencijuizsamoganaslovaizlaganja:uodsustvuonogživogfilozofiranja,filozofija opstoji bez filozofiranja i filozofakao puko znanje »o« filozofiji, u najboljemslučajukao»znanost«,kao»nazornasvijetiživot«,kaokomentiranjevelikihfilozofijskihdjela.Suprotnotome,filozofičnostfilozofijeprisustvujeufilozofiranjufilozofakrozfilozo-firajućezajedništvo.Uvjet,pak,togprisustvafilozofijejestpotrebaonogfilozofijskogkojaneminovnoiziskuje,kakokažeBrankoDes­pot, »omogućivanje istinskoga biti u svemubitivom«. Samo ukoliko ono hrvatsko kao»narodstvonaroda«uspijeprobuditi uodre­đenomvremenskomhorizontusebifilozofijukaonuždusvogaistinovanja,utolikobitadabiomoguć jedan filozofijski (hrvatski) jezikunutaristinskogfilozofiranja.FranjoZenko(Zagreb),uizlaganjunaslovlje­nom»Promišljanje bavljenja temomfilozo­fija i hrvatski jezik«, retrospektivno jebaciopogledprekoramena,prisjećajućisehistori­jatasvojihradovaukojimajesu-misliopro­blemonogafilozofijskogumišljenjuijezikukaooruđumišljenja.Autorjestavioposebannaglasakna iščitavanje filozofijske termino­logijeJosipaStadleraunjegovihšestknjigana hrvatskom te implikacije koje one imajukao udžbenici na Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu, zatim na filozofijskonazivlje FranjeRačkog u kojem su, izmeđuostalog,latinskipojmoviintelectus /ratioin­teresantno prevedeni kaoumozor /umotvor, anaposljetkujeizdvojenprostoridasepri­kažegenezaiprijeporokopojmafilozofija /indijska filozofijaufilozofskomsporuna li­nijiBrankoDespot–MislavJežić,ČedomilVeljačić.Iz postavke da je prvotna funkcija jezikaupravomišljenje,uvaženiarabistDanielBu­čan (Zagreb), u izlaganju »Filozofija i jezik–mišljenje i imenovanje«, izveo je priličnoizazovan zaključak da sumišljenje i jezik ustanovitome smislu isto. Autor je ispitaopraktičneimplikacijetakvogstava,posluživ­šiseprimjeromizvlastiteprakseprevođenjaklasičnih arapskih filozofijskih tekstova nahrvatski,istaknuvšidajezavaljanorazumije­vanjeonogfilozofijskogutekstovimanužnozadržatištovećublizinusizvornimjezikom.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot378

VoditeljicaOdjelazahrvatskistandardnijezikpri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovljeMilicaMihaljević(Zagreb),uradu»Primje­naterminološkihnačelanafilozofskonaziv­lje«,izložilajeiuširokimcrtamaoprimjerilanekaosnovnaterminološkanačelapri tvorbistrukovnog nazivlja. Autorica je istaknulamogućnost, štoviše, poželjnost uključivanjafilozofije u program Hrvatskog strukovnognazivlja(STRUNA)kojiseodvijauInstitutuzahrvatskijezikijezikoslovlje.Iakoprovokativnonaslovljeno,»Trebalinamfilozofijanahrvatskomjeziku?«,promišljanjePavelaGregorića(Zagreb)bilojetokomizla­ganja»umireno«jasnimipotvrdnimodgovo­romna retoričkopitanjekoje je ipakdobiloodgovor.Autorargumentirada,doktemeljnudruštveno-kulturnu zadaću filozofi mogu, svišeilimanjeuspjeha,ispunitipišućisamonahrvatskom,znanstvenuzadaćumoguispunitisamoakopišuiobjavljujuinahrvatskominastranomjeziku. Iz širokogspektraargumen­tacije možemo izdvojiti četiri ključna mo­menta koja podupiru autorovu tezu: bitnostcirkulacije feedbackauokvirumeđunarodnezajednice znanstvenika, moguće izvlačenjedodatnihsredstavaizfondovaEuropskeunijezadomaćeznanstveneprojekte,prikazbogatetuzemne kulturno-filozofijske baštine u ino­zemstvuteomogućavanjestručne,nepristra­nerecenzije.Analizafilozofijskognazivljauhrvatskimpri-jevodimadjelaTomeAkvinskogteenormnogutjecaja latinske terminologije na tvorenjehrvatskog filozofijskognazivljabio jepred­metizlaganjaAnteMišića(Zagreb).OsobitupozornostizlagačjeposvetioanalizinazivljaSume teologije, prijevodukojisupriješezde­setgodinaorganiziralidominikanci,franjevciiisusovci,akojijeujednoposlužiokaopri­mjer na kojem je autor, usporedbom s dru­gim prijevodima, pokazao ujednačenost, aliimnoge razlike u terminološkim rješenjimaprevoditelja.»Filozofsko nazivlje u hrvatsko-talijanskomrječnikuBartolaKašića«okvirnajetemako­jomsepozabavioIvicaMartinović(Zagreb).Autor je uzeo u zadaću, u čemu je i uspio,iscrpno izlaganje usporedbe filozofijskognazivlja u djelima Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungari­cae (1595.)FaustaVrančića iTalijansko­hr­vatskog rječnika(1599.)BartolaKašića,čimeje osvijetlio veliku tvorbenumoć hrvatskogjezikabrojnimivrijednimoprimjerivanjima.DamirBarbarić(Zagreb)unadahnjujućemjepredavanjunaslovljenom»Etimologija–pu­tokazmišljenju«naglasiovažnostpoznavanjaetimologije za filozofijskomišljenje.Barba­rićjekaopolaznupremisuuzeotezudajezik

nije nešto konvencijom ustanovljeno, pukosredstvo za intersubjektivno priopćavanjemisliistavova,negodajejezikonaiskonskaproizvodnamoć,kakokažesamautor,»izno­šenja cjeline bića na vidjelo pojave unutarzajednice«.Utakvojkonstelacijijeziksepo­stavljakaosu-djelatanmišljenjuunjegovomnastajanjuiodvijanju,čimeseotvaraplodnaplatformazapromišljanjeonogapred-inad-individualnogzbivanjamišljenjakao ipred-teorijskog»svijeta života«.Tako razumljenasvezamišljenja i jezika vraća nas natrag naetimologiju,kojaukorjenovanjuodgajami­šljenje dohvaćajući porijeklo riječi, te timeiskazujeizuzetanznačajzaonofilozofijsko.Završno izlaganje održao je Mislav Ježić(Zagreb),mapiravšiključnamjestavezanazatematiku skupa, u predavanju naslovljenom»Filozofija: mišljenje, kultura, jezik: nekaopćarazmatranja«.Ježićjeistaknuodajefi­lozofijaonouniverzalno,aonofilozofirajućese utjelovljuje u filozofirajućem jeziku filo­zofâ.Jednimzaistaširokimhistorijsko-gene­aloškimizvođenjemproblematikenalinijije­zik­mišljenje­filozofiranje, s gotovo bezbroj­nimprimjerimaetimološkogizvođenjariječi,Ježićjepodvukaovažnostnjegovanjajezikakaoinstrumentamišljenjajersamobrižnood­njegovanijezik,upregnutfilozofskimmišlje­njem,imasposobnostdohvatiticjelinuonogamislivog.Zaključno možemo kazati da spektar temakojesubileizlagane,žustrodiskutiraneisu-mišljene u raspravama, tek ugrubo načinjuširihorizontnaznačensamimnazivomskupa.Trebamosetrajnozalagatidajezik–shvaćenkaoprimarnoiskustvosvijeta,kaohermene­utički fenomenpar excellence, kaomoć ra­ščlambe, kao veličanstveno nikad dovršenoproizvođenjeduhaustalnomnastajanju,kaometafora svijeta – mora biti odgovarajućebrižnoodnjegovankakobismounjemupo­stojanozahvaćaliubit stvari te trajnomije­njalisvijet.

Josip Cmrečnjak

Međunarodna konferencija »Poboljšanje: kognitivno, moralno i poboljšanje raspoloženja«

Međunarodnakonferencija»Poboljšanje:kog-nitivno,moralnoipoboljšanjeraspoloženja«održanajeuBeograduod14.do16.svibnja2013.KonferencijusuzajedničkiorganiziraliCentarzabioetičkestudije(Institutzafilozo­fijuidruštvenuteoriju,UniverzitetuBeogra­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot379

du)iOxfordCentreforNeuroethics(Univer­sityofOxford).Središnja temakonferencijebila je debata o poboljšanju čovjeka putemtehnike,sposebnimnaglaskomnamogućnostmoralnogpoboljšanja.Upravojemoralnopo­boljšanje u novije vrijeme postalo jednomodcentralnihtemaunavedenimraspravama,stoga je prvi dan konferencije bio posvećenovoj tematici.Uvodno izlaganjesastojaloseod konfrontacije različitih stajališta, afirma­tivnoginegativnog,upogleduteze»Moralnopoboljšanje ne bi trebalo biti provedeno jerpredstavljaprijetnjuslobodi«.JulianSavules­cu (OxfordUniversity) zauzeo je negativnupoziciju.Savulescujepojasniodabisepove­ćanaltruizam, smanjenonasilje i agresija tepovećanjevoljezasuradnjomtrebalitretiratikaomoralnopoboljšanje.Uvećanjetihkarak­teristikanebiumanjilonašuslobodu,smatraSavulescu, štoviše, omogućilo bi namda seponašamo jošvišeuskladus razumom.Sa­vulescunaimetvrdidajeslobodasamojednaod vrijednosti, stoga se, primjerice, gubitakslobodedaseponašanemoralnomožeoprav­dati.JohnHarris(UniversityofManchester)branio je navedenu tezu. Harris je ustvrdiodabikognitivnopoboljšanječovjekatrebalopoboljšatimoralljudi,dokbimoralnobio-po­boljšanjemoglougrozitinjihovuslobodu.Upreostalimdvamapanelimaprvog dana podnazivom »Moralno bio-poboljšanje:može lidaponudibiloštovrijednoubudućnosti?«i»Moralnopoboljšanje i vrline« također smoimali priliku poslušati brojna zanimljivaizlaganjapoznatihstručnjakaupodručjupo­boljšanjačovjekaputemtehnike,kaoštosu:IngmarPersson(GöteborgUniversity),Nicho-lasAgar (University of Wellington), JamesHughes(TrinityCollege,Hartford)idrugi.U panelima drugog i trećeg dana konferen­cije tematika je proširena na različite formepoboljšanja čovjeka putem tehnike, njiho­vu korisnost imoralno opravdanje.Uvodnoizlaganje drugog dana »Koji su prihvatljivinačinidaljudeučinimoboljimaisretnijima«održaojePeterSinger(PrincetonUniversity).Singerjeusvomeizlaganjupokušaosagleda­tiprirodusreće,načinnakojionamožebitiizmjerenainačinenakojemožebitipobolj­šana. Preostala dva panela: »Ususret novojkulturi poboljšanja ljudi i ljudske reproduk­cije« i »Poboljšanje: opći pojmovi« takođersuponudilanoveperspektiveupromišljanjupoboljšanjačovjekaputem tehnike.Tako je,primjerice,TomDouglas(OxfordUniversity)izniozanimljivetezeupogleduneuro-pobolj­šanjau prevenciji kriminala,BennettFoddy(OxfordUniversity)sagledaojedobroizloustarenju,aMichaelBarilan(TelAvivUniver­sity)pokušaojeodgovoritinapitanjezaštojenemogućepoboljšatiljudskabićaizbogčega

je ova nemogućnost relevantna za raspravuo »poboljšanju«. Posljednji dan konferenci­je bio je sačuvan za »(Nove) perspektive umoralnom poboljšanju teKognitivnost,mo­ralnostiraspoloženjeupsihijatriji«.Usklopunavedenog imali smo prilike čuti izlaganjana teme poput neuro-intervencije, altruizami poboljšanje moralnosti (Hannah Maslen,Oxford University), moralna relevantnostsredstava (Maartje Schermer, Erasmus Uni­versityiFarahFocquaert,GhentUniversity),kognitivnaraznolikostimoralnopoboljšanje(ChrisGyngell,AustralianNationalUniver-sity)ibrojnedruge.Posljednjeg dana konferencije održana su idvapanelanatemuregionalnebioetike.Doksejedanodnjihpodnazivom»Razno« zadr­žaonaprikazubioetičkihistraživanjapojedi­nih stručnjaka iz regije, panel »Integrativnabioetika«pokazaosemnogokontroverznijimte je nakon njega uslijedila burna diskusija.U ovom panelu Tomislav Bracanović (Sve-učilište u Zagrebu) održao je prezentaciju»Integrativna bioetika: pažljivo rukovati«,dok je Tomislav Janović (Sveučilište u Za­grebu) održao prezentaciju »Čudna sudbinaakademskeetikeuHrvatskoj:odmarksističkedezintegracijeetikedointegrativnebioetike«.Navedenimseprezentacijama,kojesupred­stavljalekritikuintegrativnebioetike,uodre­đenojmjeripridružila iprezentacijaNenadaCekića(UniverzitetuBeogradu),»Bioetičkaistraživanjaifilozofija«.KakojeBracanovićintegrativnu bioetiku neutemeljeno progla­siopseudoznanošću,dokjeJanovićpokušaouspostavitizačudnukoncepcijskuparaleluiz­međuPraxisfilozofijeiintegrativnebioetike,u diskusiji su postavljena brojna pitanja tesuprotstavljene teze o tome što jest integra­tivnabioetika.Onoštosepokazaloposebicezanimljivimjestpromišljanje inozemnihko­lega,odkojih jevećinaovomprilikomprviputa čula za koncept i projekt integrativnebioetikeitosamoskritičkepozicije.Ipak,tonijespriječiloRobaSparrowa(MonashUni­versity) i Jonathana Pugha (OxfordUniver­sity)dadoveduupitanjenekeodpostavljenihBracanovićevihiJanovićevihteza.Očekivanirezultatkonferencijesastojaoseudaljnjemrazvitkuipojašnjenjurazličitihper­spektiva problematike poboljšanja čovjekaputem tehnike,posebicemoralnogpoboljša­nja.U tomsmislukonferencija je,zahvalju­jući brojnim izlaganjima uglednih svjetskihistraživača, zasigurno doprinijela navedenojdebati. No dio konferencije koji se odnosiona regionalnu bioetiku, imao je ozbiljne or­ganizacijske propuste. Naime, konferencijajeotvorenavrlozanimljivomkonfrontacijomstajalištaSavulescuaiHarrisaupogledumo­ralnog poboljšanja čovjeka. S druge strane,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot380

prilikompanela»Integrativnabioetika«imalismoprilikučutisamoprezentacijekojesusekritičkiodnosilepremaintegrativnojbioetici.Imajućinaumuda jeVojinRakić, jedanodorganizatorakonferencije,isamsudjelovaoukonferencijama izbornicimakoji subilidioprojektaintegrativnebioetiketečinjenicudajevrlodobroupoznatstimetkosuutemelji­teljinavedeneideje,postavljasepitanjezaštooninisubilipozvaninasimpozijkakobismomogli čuti i afirmativan stavo integrativnojbioetici.Neulazećiurazlogezaovakvopo­stupanje, potrebno je naglasiti da ovakvomtipu jednostranog pristupa, u kojem među­narodna publika nema priliku saslušati objestrane te kreirati nezavisno mišljenje, ne bitrebalobitimjestoniujednojzajednicikojapretendirabitiznanstvena.

Marija Selak

3. studentski filozofski simpozij »Hrvatska filozofska baština«

Nakonsimpozijāposvećenihetičkimtemama(2011)ifilozofskimaspektimafilmskeumjet­nosti (2012), na Filozofskom fakultetu Sve-učilišta Josipa JurjaStrossmayerauOsijekuje17.svibnja2013.godineodržanitrećistu­dentskifilozofskisimpozij.Budućidajebioposvećen hrvatskim filozofima, ovogodišnjistudentski filozofski simpozij naslovljen je»Hrvatska filozofska baština«. Organizatorsimpozijaponovno jebioosječkiOdsjek zafilozofiju. Povodom održavanja simpozijaosječki Filozofski fakultet objavio je i knji­žicusažetaka,kojujeuredioDavorBalić,do­centnaosječkomOdsjekuzafilozofiju.Osimprograma(str.17–19)idvadesetsažetaka(str.23–44),taknjižicasadržiiBalićevuvodpodnaslovom »Zašto ‘Hrvatska filozofska ba­ština’?«(str.7–13),zatimpretiskeprikazaoprethodnimdvamastudentskimsimpozijima,koje je,objavivši ihuFilozofskim istraživa­njima, napisao student Slaven Lendić (str.47–54), kao i prikaz povijesti osječkog stu­dija filozofije te Odsjeka za filozofiju, kojijenapisaostudentLukaMatić,naslovivšiga»Ususretdesetojgeneraciji studenata filozo­fijeuOsijeku:prilogpovijestiosječkogOd­sjekazafilozofiju«(str.57–67).Kao što doznajemo iz Balićeva uvoda, do­prinos studentskog simpozija posvećenogistraživanju hrvatske filozofske baštine bitće»ostvarentimeštoćedanašnjageneracijaosječkih studenata filozofijedoznati, aondaudijalogusasvojimsplitskim,riječkimiđa­

kovačkimkolegicamaikolegama,rasvijetlitipodatkeopetnaestakhrvatskihfilozofa«(str.12).Tomedodajemodasevrijednostsimpo­zijasastojiiodtogaštosunanjemustudentisvojim izlaganjima obuhvatili filozofe svihrazdoblja povijesti hrvatske filozofije. Nai­me,svojupozornostusmjerilisunaHermanaDalmatina,daklenafilozofakojijedjelovaou12.stoljeću,zatimnafilozofekojisudjelo­valiurazdobljurenesanse(15.i16.stoljeće),kaoštosu,primjerice,IvanStojković,NikolaModruški iFranePetrić, ali i na suvremenehrvatskefilozofe(20.i21.stoljeće),kaoštosu, primjerice,Vanja Sutlić,MilanKangrgai Nikola Skledar. U ovom prikazu usmjeritćemo se na sadržaj održanih izlaganja i po­pratnihdogađanjanasimpoziju.SimpozijjezapočeogovoromŽeljkaSenko­vića,voditeljaosječkogOdsjekazafilozofiju,koji je pozdravio organizatore i izlagače nasimpoziju.Odmahpotomprisutnejepozdra­vila iAna Pintarić, dekanica osječkog Filo­zofskogfakulteta,kojajeukazalanavažnostodržavanja studentskih simpozija, a zatimotvorila treći osječki studentski filozofskisimpozij.Uvodna izlaganja na simpoziju održali suDavor Balić i Vladimir Jelkić, profesori naosječkomOdsjekuzafilozofiju.NaslovBali­ćevaizlaganjaglasioje»Kratakprikazstanjaistraženosti hrvatske filozofske baštine«. UsvojemizlaganjuBalićjeistaknuodasubroj­nadjelahrvatskihfilozofajošuvijekneistra­žena, nakon čega je zaključio da je »nužnopoduhvatiti se sustavnog istraživanja hrvat­ske filozofskebaštine«, jer ćemosamo takomoćidoznati»odoprinosuhrvatskihfilozofarazvojueuropskefilozofskemisli«.VladimirJelkićje,pak,održaoizlaganjepodnaslovom»Matoševa recepcija Nietzschea«. U njemuse usmjerio na Matoševe feljtone, polemi­ke, pamflete i korespondenciju, pri čemu jezaključio da su naMatoševumisao uvelikeutjecaliNietzscheovistavoviomoralu,kultu­ri,kršćanstvu,aliinaukonatčovjeku,štoje,tvrdiJelkić,bilouskladusondašnjomeurop­skomrecepcijomNietzschea.Prvusekcijustudentskogfilozofskogsimpo­zijaohrvatskojfilozofskojbaštiniotvoriojeDemianPapo(Osijek)izlaganjempodnaslo­vom »Filozofski oslonac pri pokušaju osni­vanja dubrovačkog učilišta u StojkovićevugovoruErit tibi gloria (1424)«.U izlaganjujeizvijestiodajeStojkovićpredložioosniva­nje visokog učilišta uDubrovniku, zatim jeizdvojiofilozofekojejeStojkovićimenovaougovoru,aizložiojeinastavnemetodekojejeStojkovićsmatraoključnimazapoučavanjenavisokomučilištu.SljedećeizlaganjeodržaojeDamirSekulić(Osijek)podnaslovom»Di­jalog o sreći smrtnika NikoleModruškog«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot381

Prema Sekulićevim spoznajama, ModruškiseutomdijaloguusmjerionapitanjemoželičovjekbezObjavespoznatisvojuvrhunarav-nusvrhuilisrećutezaključiodadijalogsa­držignoseološkuietičkusastavnicu,kaoitoda je zastupao stajalište da čovjek vlastitimsnagamamože spoznati svoj cilj. Sekciju jezaključilaDajanaPaprić(Osijek)izlaganjempodnaslovom»Gučetićevafilozofijaodgojaiobrazovanjaizperspektivekritičkepedagogi­je«,ukojemjeGučetićevastajalištaoodgojui obrazovanju usporedila sa stajalištimaRa­chelDowty, američke sociologinje i istraži­vačicekritičkepedagogije.Druga sekcijabila jeposvećena izlaganjimakoja su se odnosila na filozofsku teologiju.PrvoodnjihodržalajeEmanuelaKuliš(Osi­jek) pod naslovom »Stjepan Zimmermann:‘FilozofijskaideologijaTomeAkvinskog’«.IztogizlaganjadoznalismodajeZimmermannzastupao sljedeće stajalište: TomaAkvinskinastojaojeujedinitiumivjeru,znanjeiObja­vu, filozofiju i teologiju. Sljedeće izlaganjeodržaojeŽeljkoFilajdić(Đakovo)podnaslo­vom»JosipStadler:novoskolastičkifilozofsmargineudžbenika«.Osim što jeukazaonanedovoljnuistraženostStadlerovaopusa,Fi­lajdić je obradio i Stadlerovu etiku, kozmo­logijutelogiku.SekcijujezaključilaSuzanaMaslać (Bizovac/Wien) izlaganjem čiji jenaslovglasio»Odnosfilozofijepremareligi­jiiznanostiumišljenjuNikoleSkledara«.UizlaganjuseusredotočilanaSkledarovosmje­štanjefilozofijeizmeđureligijeiznanosti,pričemujeizdvojilametodekojimasociologija,filozofija i teologija nastoje objasniti religi­ju,akoje,premanjezinumišljenju,nemogu»datikonkretne,panipouzdaneodgovorenapitanjatranscendentnogaobjektainapitanjaomističnomsadržajureligije«.Nakonzavršetkadrugesekcije,nasimpozijujeuslijedilopredstavljanječlanakaohrvatskojfilozofskojbaštini,kojisu2012.godineobjav­ljeniuCrisu,časopisuPovijesnogdruštvaKri­ževci. Predstavljena su četiri članka:DajanaPaprić prikazala je članakkoji je, naslovivšiga»FilozofiifilozofskiizvoriuKotruljeviće­vuspisuoumijećutrgovanja«,napisaoDavorBalić i članak koji je, naslovivši ga »IzvorideveteknjigeDragišićevadjelaDe natura an­gelica«,napisaoBrunoĆurko,dokjeSlavenLendić prikazao članak »Renesansne protu­aristotelovske diskusije i nastanak moderneznanosti«LukeBoršića i članakkoji je,podnaslovom»VrednoteistvaralaštvoufilozofijiPavlaVuk-Pavlovića«, napisala Ivana Zago­rac.Odmahpotom,studentifilozofijeodržalisuosnivačkuskupštinuUdrugestudenatafilo­zofijeuOsijeku,kojusunazvali»logOS«.U trećoj sekciji osječkog studentskog filo­zofskog simpozija tematizirana je politička

filozofija.TusekcijuotvoriojeAntonioShala(Osijek)izlaganjempodnaslovom»Ulogaza­konodavcauPetrićevuspisuSretan grad(La citta felice)«.ShalajeizvijestiodajePetrićuspisunaveouvjetekojiomogućavajusavršenofunkcioniranjegradaiukazaonaključnuulo­guzakonodavca(upućujegrađanenavrlinu),štosupreduvjetizaostvarenjeblaženstvagra­đana.SljedećeizlaganjeodržaojeMarinSto­lica(Split)podnaslovom»PolitičkafilozofijaJurjaKrižanićaudjeluPolitika iliRazgovori o vladalaštvu«. Osim što je istaknuo da jeKrižanić »jedanodnajsvestranijih hrvatskihmislioca17.stoljeća«,StolicajenaglasiodasuKrižanićeviRazgovorio vladalaštvupro­žetipolitičko-filozofskimpromišljanjima,pričemu je izdvojio ideje sveslavenstva i eku­menizma.Treću sekciju zaključio je SlavenLendić (Osijek) izlaganjem pod naslovom»Pojam političkog u pravnoj filozofijiAnteStarčevića«,ukojemseusredotočionaStar­čevićevastajalištaosvrsipolitičkogdjelova­nja,kaoinaStarčevićevfilozofskiipolitičkinazor,koji jepočivaonalegitimnosti, legal­nosti ipolitičkomrealizmu,ane,kako ih jeLendićnazvao,»ratohuškačkimnamjerama«.Četvrtu sekciju, koja je bila posvećena te­mama iz filozofije prirode, započela jeAnaGrgić (Osijek) izlaganjem pod naslovom»Prisutnost astronomije u djeluDe essentiisHermanaDalmatina«.Nakonštojeistaknulada je Herman u svojem djelu nastojao sin­tetizirati zapadnu i istočnu filozofiju, Grgićje izvijestilada jeHermanova slika svemirauvelikebilanadahnutanaukomarapskogfilo­zofaAbuMa’šaratenaucimakojesuzastupa­liAristoteliPlaton.DrugoizlaganjeusekcijiposvećenojfilozofijiprirodeimaojeBranimirKurmaić (Osijek).Naslov njegova izlaganjaglasio je »Boškovićeva stajališta o prostorui vremenu u epu Benedikta Staya«. Naime,Stay je opjevao Newtonovu i Boškovićevufilozofijuprirode,aBoškovićjeuznjegoveppriložio dopune o prostoru i vremenu.Boš­kovićevnaukoprostoruivremenuKurmaićjezaključiotvrdnjomdajedubrovačkimisli­lac razumijevanje prostora i vremena utkaou svoju teoriju sila i time oblikovao vlastitiprirodnofilozofskisistem.Upetojišestojsekcijistudentisusebavilite­mamaizsuvremenehrvatskefilozofije.Prvoizlaganjeupetojsekciji imaojeLukaMatić(Osijek) pod naslovom »O dvije recepcijeHeideggerova rektorskog govora u Hrvat­skoj«.Matić je recepcijuHeideggerova rek­torskoggovorasagledaoizperspektiveDunjeMelčićiVanjeSutlića,nakončegajenjihovastajališta usporedio s onima Karla LöwithaiOtta Pöggelera i, naposljetku, naveo da jesvakojodtihčetirijurecepcijazajedničkotošto suHeideggerov rektorskigovor smatrali

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot382

podudarnimsondašnjimpolitičkimprilikamauNjemačkoj.Uslijedilo je izlaganjeMarineŠokić(Osijek)podnaslovom»Sutlićevdija­logsHeideggeromudjeluBit i suvremenost«.Studentica jeu izlaganjuukazalana razlogezbogkojihjesmatraladaseSutlićupustioudijalog s Heideggerom, od kojih izdvajamoda je Sutlić Heideggerova stajališta poimaomogućimazasagledavanjeizsuvremeneper­spektive.PetusekcijuzaključiojeHrvojePo­tlimbrzović(Osijek),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»Sutlićevorazumijevanjepje­sništvaudjeluBit i suvremenost«.UnjemujeukazaonaosebujnostSutlićevashvaćanjapjesništva kao bîti umjetnosti, a onda i na,takođerosebujan,odnospjesništvaifilozofi­je,kojijeSutlićsmatraopresudnimzaživotčovjeka.Posljednju, šestu sekciju simpozija, otvorilaje Nikolina Mijatović (Osijek) izlaganjempod naslovom »Odnos čovjeka i tehnike udjeluHumanitet tehničkog društvaBlaženkeDespot«.NakonštojeistaknuladajeDespotrazlikovalapraksuodrada,Mijatovićseusre­dotočilainastajalištakojajeDespotusvojemdjeluzabilježilaokapitalizmuikomunizmu,posebiceotomedakapitalizamreducirateh­niku ičovjekovedjelatnemogućnostina in­strumenttuđesvrhe,dokkomunizamomogu­ćavaostvarenjesamosvršnedjelatnosti(prak­se). Uslijedio je Dražen Rastovac (Rijeka),kojijeodržaoizlaganjepodnaslovom»Kan­grginastajalištaoradu«.RastovacjenajprijepodsjetionaKangrginstavda»samoradomi borbom čovjek izlazi iz životinjskog car­stva«,azatimobrazložioKangrginuodredburada:djelatnost»ukojojsezbivaprisvajanjeprirodepočovjekuizačovjeka«.Posljednjeizlaganjeušestojsekcijiinasimpozijuuop­će,održaojeMarioRadovanović(Osijek).Uizlaganjupodnaslovom»SrećkoHorvat:po­litičkakorektnostiterorizam«,RadovanovićjeponudiotumačenjedvajuHorvatovihdjela:Protiv političke korektnosti (2007) iDiskurs terorizma (2008). Prema Radovanovićevimspoznajama,Horvatjeutimdjelimaporučiodase tragičnipovijesnidogađajimoguupo­trijebitikaooruđevladajućegsistemausvrhuvlastitaodržanja.Treći osječki studentski filozofski simpozij»Hrvatska filozofskabaština«završen je ra­spravomukojojjezaključenodasustudentisvojim izlaganjima nedvojbeno pridonijelipopularizacijiistraživanjahrvatskefilozofskebaštine. Za nadati se da će i četvrti osječkistudentski filozofski simpozij također obi­lježitibrojnaizlaganjatedaćenanjemusu­djelovatistudentiizštovećegbrojahrvatskihsveučilišnihgradova.

Demian Papo Hrvoje Potlimbrzović

12. Lošinjski dani bioetike

PitoreskniotokLošinjuposljednjihsedese­tak godina etablirao kao središte bioetičkogdiskursauovomdijeluEurope.Od19.do22.svibnja2013.ponovno jebiomjestosusretai suradnje bioetičara iz Hrvatske i svijeta,ugostivši po dvanaesti put manifestacijuLošinjski dani bioetike. »Bioetička godina«u prostoru jugoistočne Europe određena jedatumima održavanja Lošinjskih dana bio­etike,kakojeistaknuoAnteČović,predsjed­nikOrganizacijskogodbora, ameđunarodnavažnost i rastuća popularnost potvrđena jesudjelovanjem bioetičara iz Bosne i Herce­govine,Irana,Mađarske,Makedonije,Slove-nije i Srbije. U ulozi organizatora iskazalisu seHrvatsko filozofskodruštvo,HrvatskobioetičkodruštvoiGradMaliLošinj,dokjepokroviteljembilaPrimorsko-goranskažupa­nija, ahoteliAurora iVespera već su tradi­cionalnodomaćiniLošinjskih dana bioetike.Cjelokupnamanifestacijaotvorenajedvamaplenarnim izlaganjima koja su nas uvela upovijesnirazvitakbioetikeinaglasilapotrebuzaproširenjembioetičkogokviranabioskaotakav.IvanaZagorac(Hrvatska),uizlaganju»Bioetičkisvjetonazorueuropskojtradiciji«,istaknula je da se vrijedne smjernice za ob­likovanje bioetički zasnovanog svjetonazoramogupronaćiubogatommisaonomnasljeđuEurope,kojesežeodFranjeAsiškogdoFritzaJahra. Spomenuto nasljeđe možemo koris­titi kao teorijsko oruđe za proširenje hori­zontabioetikeizvanuskogantropocentričkogstajališta. Imajući u vidu jedan od glavnihciljevaokolišne etike, tj. proširenjemoralnedomeneuključivanjemne-ljudskihsubjekata,autor Tomaž Grušovnik (Slovenija), u pre­davanjupodnaslovom»Razlikakaoosnovaokolišne etike«, založio se za razvijanjeokolišne etike i etike općenito uzimajući uobzir pojam razlike, pri čemu je problema­tizirao različite okolišnoetičke koncepcijepozivajućisenamisaoL.Irigaray.UsklopuLošinjskih dana bioetike,20. i21.svibnjaodržanjemeđunarodnisimpozij»In­tegrativna bioetika i nova epoha«, koji je isredišnjidogađajmanifestacije.Uradusim­pozija sudjelovali su znanstvenici iz Hrvat­ske,Bosne iHercegovine, Irana,Mađarske,Makedonije, Slovenije i Srbije, izlaganja suodržavananahrvatskomiengleskomjeziku,a izlagači su sepredstaviliudvijeparalelnesekcije.Prva sesija problematizirala je neke aspekteintegriranja različitih teorijskih struja u bio-etičkomišljenje.U shvaćanju života imamodihotomiju, odnosnopolariziranjenakritikuantropocentričnihpozicijaunutarbioetikete,s druge strane, kritiku s teološko-religijskih

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot383

pozicija o čemu je govorio IvanCifrić (Hr­vatska).Autorsestimesuočiokroztritočkeukojimajepromišljaobioetikuisistem,bio-etiku i čovjekovu egzistenciju te bioetiku ivrijeme.Krešimir Babel (Hrvatska) govoriojeouključivanjukonfucijanizmauglobalno-bioetičkomišljenje, čimebi se otvorili noviputovi koji bi razjasnili aspekte bioetičkihproblema koji su dosad na Zapadu bili ne­dovoljno tematizirani.Orhan Jašić iRusmirŠadić(BosnaiHercegovina)obradilisuunu­tarbioetičkogdiskursadioučenjafilozofsko-teološkog bratstva Ihvanus­safa koji se od­nosinasvetostživotaunutarsvegastvorenog.Marina Katinić (Hrvatska) problematiziralaje pitanje bioetike u osnovnoškolskoj nasta-vi,uzimajućiuobziridejuholizmausmislupredstavljanjačovjekakaobićauklopljenoguZemljinucjelinu,negirajući timedihotomijučovjek-priroda.Sljedećatematskacjelinabilaje posvećena odnosu liječnika i pacijenta,pajetakoBorutOšlaj(Slovenija)govorioopacijentskojoporuciioproblemuautonomnei prirodne volje, aAleksandra Frković (Hr­vatska)zalagalasezaštovećuinformiranostpacijenta o cijelom postupku liječenja krozpartnerski,anebirokratskiodnos.ZvonimirBošković(Hrvatska)govoriojeograđansko-pravnoj odgovornosti za liječničku grešku,dok je Veronika Szántó (Mađarska) propi­tivala moralni značaj fetusa kojem je dodi­jeljen status autonomnog samoosnaženogentiteta. Problem ekološkog nacionalizmapredstavilajeLejlaMušić(Hrvatska),aMari-jaSelak(Hrvatska)kritičkijeseciralamoder-no viđenje ideje napretka i vjere u čovjekau historijskom i tehno-znanstvenom smislukroz ideju tehničkog poboljšanja čovjeka.HedaFestini (Hrvatska)naglasila jevažnostrazumijevanja zakona biologije kako bismose pravilno bavili bioetikom i izbjegli padu determinizam. Moralnu ispravnost reani­macije prerano rođene dojenčadi propitivalajeJasminkaPavelić(Hrvatska),doksuVesnaPešić iEduardPavlović (Hrvatska) razložilimoralnostnjegebolesnikauterminalnojfazibolestiuobiteljiiuhospiciju.MarijaGeigerZeman i Zdenko Zeman (Hrvatska) prika­zali sumitološki likBabe Jagekrozprizmufeminizma,čimesuzagovaraliemancipacijuženasvihdobitekritiziralimodernikulturniimperativmladosti i ljepote. Studiju slučajaukojemuprikazujumoralnedilemeuporabebioloških lijekova u liječenju neurološkihi dermatoloških problema približili su namErvinJančićiHrvojeCvitanović(Hrvatska).O polimerima i o utjecaju nastanka novihmaterijalanabioetičkeproblemegovorilisuIgorČatić iMajaRujnić-Sokele (Hrvatska).NadaGosić (Hrvatska) predstavila je teorij-skiradpionirabiofilozofijeJonasaE.Salka,

pozivajućiseprvenstvenonanjegovuknjiguAnatomy of Reality: Merging of Institution and Reason, a cjepivo protivHPV-a bilo jepredmet bioetičke rasprave Lidije Gajski(Hrvatska) jer je skupo, djelotvornost munijedokazana,abrojnuspojavajevrlovisok.Živka Juričić (Hrvatska) istražila je boles­nikovu percepciju biomedicinskih lijekova ipokazalarelacijuizmeđuprvotneočaranostiipotonjerazočaranostizbogjatrogenihučinakakoji su sve kraći. Stjepan Kos (Hrvatska)naglasio je ravnopravnost, transparentnost,miroljubivupolitikusuradnjeupoliticiigos­podarstvu te razvoj znanosti i obrazovanjakao četiri koraka do pravednog društva,dok je Mile Marinčić (Hrvatska) rasvijetlioulogu iznačenjebioetikezapoduzetništvo ipoduzetnike. O neozbiljnom korištenju toa-let-papirakaooozbiljnomekološkomprob­lemu govorili su Aleksandar Racz, VlatkaBrumen i SlavkoAntolić (Hrvatska).DarijaRupčićiIvicaKelam(Hrvatska)tematiziralisu problematiku sintetske biologije koja senudi kao konačni odgovor na pitanje ima ličovjekpravoradikalnopromijeniticjelokup­nu svoju okolinu i sebe sama unutar nje, tekojebibilemoralno-etičkeimplikacijetakvepromjene.SilvanaKaračićiAnaJeličić(Hr­vatska)dotaklesusebioetičkihaspekataIn­terneta,odnosnonajučestalijihnačinanjegove(zlo)uporabe.Motivacijuzaizborliječničkogpoziva iz perspektive bioetike razmatrali suNadaiŽarkoMladina(BosnaiHercegovina),argumentirajućidajeliječničkipozivmnogovišeodpukogzadovoljstvauintelektualnomsmislu.VelimirTerzić,DraženŠvageljiMari­jaTerzić(Hrvatska)istražilisuafinitetdvijugeneracijastudenatazavršnegodinefiziotera­pijepremaodabiruodređenihbioetičkihtematesuispitališirinuurazumijevanjuivažnostbioetikeuprofesionalnomživotu.Drugi dan simpozija započeo je izlaganjemAleksandreDeanovske-Trendafilove (Make­donija)»Bioetika,pravoigenetika«,kojimseautoricazaložilazadetaljnopravnoregulira­njegenetičkihtehnologijaimetodakojimabiprethodila sveobuhvatna bioetička raspravakojabidefiniralagranicu izmeđuonogado­pustivoga i nedopustivoga s obzirom na todaintervencijenarazinigena,osimštokršetemeljnaljudskaprava,mogurezultiratipro­mjenama i, u najgorem slučaju, uništenjemčovječanstva. Pitanje sigurnosti, moralnostitepravnihidruštvenihimplikacijakorištenjananobiotehnologijeinanomedicineilustriraojeAlirezaHaghparast(Iran).VladimirJelkić(Hrvatska) razmatrao jeshvaćanjemoralnogsubjekta u kontekstu moderne znanstveno-tehničkecivilizacije.Autorjetakođerdoveoupitanjepojamgospodara,itonatraguHegela,kao iproblematikuodgovornostizane-ljud­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot384

skabića.Analizuantičkogpoimanjažrtvova­nja životinja i njihovakonzumiranjaprovelisuŽeljkoKaluđerović(Srbija)iZlatanDelić(BosnaiHercegovina),ističućipritomeraznefilozofsko-kulturološke (kontra)argumente.Robert Međugorac (Hrvatska) obradio jeproblematikuspecizma,uzevšiuobzirantro-pocentričko gledište na ne-ljudski život iusporedivši teorijske poglede Joan Dunayeri Petera Singera, pozvavši time na fizičku,ustavnuizakonskuemancipacijune-ljudskihživotinja. Igor Eterović (Hrvatska) u svomejereferatupropitaoraznateorijskaodređenjabioetike, njihova značenja, faze razvoja tenjezino sadržajno i metodološko određenje,pledirajući time za šire shvaćanje područjai opsega djelovanja bioetike. O prvom spo­menubioetikekodautoraFritzaJahra1926.godineioširinibioetičkogbavljenjakojenasje odobične ideje dovelodovelikih eduka­cijskih i znanstvenih pothvata poputNacio­nalnogcentrazavisokoobrazovanjegluhihinagluhihosobagovorilisuIvaRinčićiAmirMuzur(Hrvatska).MislavKukoč(Hrvatska)skrenuo je pozornost na zastupljenost bio-etikenanadolazećemSvjetskomfilozofskomkongresu,čemuupriloggovoriičinjenicadaMeđunarodnafederacijafilozofskihdruštava(FISP),kojaorganiziraKongres,imaposebanstručniodborzabioetikuietikuznanosti.Deveta po redu studentska bioetička radio-nicabilajeposvećenatemi»Bioetika,ekono­mija,politika«,aodržanaje20.i21.svibnja.Osmislili su ju iorganizirali studenti filozo­fijesFilozofskogfakultetaSveučilištauZa­grebu,aunjezinuradusudjelovaloječetrde­setakstudenata izHrvatske(Zagreb,Rijeka,Osijek) i Srbije (Novi Sad), što je najvećibroj sudionika do sada. Održano je ukupnodvadeset i sedam izlaganja. Iskazani interessvjedočiorastupopularnosti ivažnostisku­pa.RadionicajeotvorenaizlaganjimaJosipaCmrečnjaka(Zagreb),BernardaKoludrovića(Zagreb)iLukePerušića(Zagreb),kojimajekonstruiranpojmovniokvirunutarkojega jeizgrađena cijela radionica, tj. konkretiziranasu pojmovna čvorišta.Definirani su pojmo­vi biopolitike, problemi biosa u kontekstuneoliberalneekonomskeparadigme,tematizi-rani su konkretni aspekti unutar navedeneproblematike, kao što su zapošljavanje iradnička prava, s ciljem postavljanja prav­no-političkihpitanjaovaljanimsmjernicamaprema odgovorima te je također temeljitopropitandruštveniznačaj,ulogaimjestobi­oetičara u biopolitici.Druga sesija započelaje problemom razgraničavanja sakralnog iprofanog,kojimsuMatejaHrgovan iRahe­laJug(Zagreb)naglasilevelikutjecajCrkvenapodručjepolitičkog.NinoKadić(Zagreb)predstaviojepokretanarhoprimitivizmakoji

oštro kritizira civilizaciju te nas upozoravada život u modernoj tehno-znanstvenoj ci­vilizaciji nije nužno najboljimodus vivendite da postoje moralnije alternative. Sesijuje zaključila Suzana Krčmarek (Zagreb) te­momekofeminizmaipokušajemutvrđivanjarazlogazbogkojihženekrozčitavupovijestimaju sekundarnu poziciju u punopravnom,naokorodno-jednakomdruštvu.Sljedećase­sijazapočelajekorelacijompoimanjaropstvau vrijeme JohnaLockea i trgovanja ljudimausuvremenodoba,štojeaktualiziralaIvanaEmilyŠkoro(Zagreb),dokjeJovanaPotpara(Novi Sad) usporedila Platonovu politeiu spoimanjemdržaveuKini, a posebannagla­sakstavila jena shvaćanjepotomstvauobasustava.Uvijekaktualanproblemmoralnostipostupkamedicinskipotpomognuteoplodnjeobradila je SaraVukasović (Rijeka). Izlaga­nje je ukazalo namnoga pitanja kao što suutjecaj ekonomskihparametaranaograniče­nje broja postupaka te kako integrirati stavjavnostiprilikomformiranjazakona,adasepritomuvažavajustručneietičkenorme,štojerezultiraloživahnomraspravom.Dasuna­rušavanje privatnosti i dostojanstva temeljnibioetički problemi čipiranja ljudi pokazalesu JelenaBabić iŽaklinaViljevac (Osijek).MarkoKos(Zagreb)započeojesesijuopsi­hijatrijipredavanjemkojesezalažezaizjed­načavanje prava duševno oboljelih osoba sasvimostalimpravnimsubjektima.LovroSa­vić(Zagreb)propitaojemoralnuopravdanostelektrokonvulzivneterapije(ECT)kojautje­čenaidentitetpacijenta,doksuIgorSalopekiVesnaŠendula-Jengić(Rijeka/Rab)prikazalisvijetliprimjerPsihijatrijskebolniceRabkojajeodsvihpsihijatrijskihustanovauHrvatskojnajlošijefinancirana,alijeunatočtomejednaodnajkvalitetnijihpsihijatrijskihbolnica.Au­torisutimeželjelipokazatidaječovjeknaj­važniji bioetičko-ekonomsko-politički faktorjerunjemuležimoćproizvođenjapromjenausustavukojegajeisamdio.Drugi dan studentskebioetičke radionice za-počeo je sesijom o utjecaju propagande imarketinganaljudskoponašanjeistavovetepropitivanjemnjihovemoralnosti,očemusugovorileEmaDragojević,EvaFeldmaniIvaGregov(Zagreb),teEvicaJurković(Zagreb)iNinaJelić(Zagreb).ArnoVinković(Zagreb)govoriojeovraćanjujoie de vivreunašeži­vote, koja nam je oduzeta instrumentaliza­cijskim odnosom prema životu.O »indeksusrećePlaneta« iosrećikaoovažnojodred­nici blagostanja imjeri napretkagovorila jeTara Beata Racz (Zagreb). Bruna NedoklaniZoranaRiggi (Zagreb) problematizirale sualtruističnunaravvolonterstvakrozevolucij­skuperspektivu i socijalne teorije tekritičkipreispitalesamuuloguvolonterskihorganiza­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot385

cijaunutarpolitike,ekonomijeidruštva.Ni­kolinaĆavariIvanŽanetić(Zagreb)govorilisuo(ne)moralnostikorporativnihskandalaionjihovunegativnomutjecajunapotrošačeidruštvokaotakvo.Sljedećatemaprikazalajeneodgovornostvelikihekonomskihsilapremaokolišu,očemujegovorioIvanBauernfreund(Zagreb).BranimirKurmaićiDenisMuzička(Osijek)imalisuizlaganjeogeoinženjeringukao manifestaciji kartezijansko-bejkonovsketendencijeovladavanjaprirodomipromišljalisunasiljeznanostinadokolišem.JurajGajski(Zagreb)naglasiojetezuJamesaStavridisadasenacionalnasigurnostdanasvišenepostižegradnjomobrambenihbedema,većgradnjommostova.U posljednjoj sesiji studentske ra­dionice Krešimir Vidović (Zagreb) pokušaojeukazatinaaktualnostpitanjajavnogdobra,kaoinatodaseistaproblematikatematizirakakoizbioetičkih,takoiizbiopolitičkihpro­mjena i primjena.MarioRadovanović (Osi­jek)je,natemeljuromanaTheDispossessedautoriceUrsuleK.LeGuin,ukazaonauvjetekojibitrebalibitiispunjenikakobisejednodruštvotrajnomoglopridržavatiprincipauni­verzalnogjavnogdobra,ekološkeodrživosti,egalitarizmaislobode.MarinaZrnić(Zagreb)prikazala jekako jeSADzapočeonovuko­lonizacijuiporobljavanjeIndijesvojomgeo-političkom strategijom nazvanom »zelenarevolucija«, čime je gotovo uništio indijskupoljoprivredu.MašaDunatov,IvanCerovac,LuanaIvoševićiAndreaMešanović(Rijeka)usvomesuizlaganjuukazalinaispravnuulo­gu znanosti u deliberativno-demokratskomdruštvutesuupozorilinapostojanjehimerneepistemologije koja uzrokoje eroziju znan­stvenogautoriteta,štosupokazalinaprimje­rugenetičkimodificiranihorganizamatetimepotaknuli žustru raspravuna radionici, čimejeonauspješnoprivedenakraju.Drugogadanaskupa,21.svibnja,uvečernjimsatima,održanje»Bioetičkicafé«čijijegostbiobivšiprofesionalninogometašipublicistIvanErgić(Srbija).Temaovogdruženjabiloje, između ostalog, promišljanje tjelesnostisportaša,tj.eksploatacijeiinstrumentalizaci­jeistogukontekstuprofesionalnogsporta.Lošinjski dani bioetikezavršenisu22.svibnjaokruglimstolomna temu»Bioetika i teorijezavjere«.UprvomdijelusudjelovalisuAnteČović(Zagreb),LukaTomašević(Split)iPe­tarFilipić(Split),kojisuobradiliproblemati­kuneoliberalnepolitikeukontekstuugroža­vanjaizaštitejavnogdobra,djelovanjaCrkvete hrvatskog visokog školstva. Hrvoje Jurić(Zagreb)iMarijanJošt(Križevci)obračunalisusesgenetičkimodificiranimorganizmima,odnosno s velikimmultinacionalnim korpo-racijama i političkim centrima moći, kojipokušavajustvoritimonopolnadsjemenomi

hranom, te su se jasno opredijelili zaGMO Free Hrvatsku.Valjaspomenutidasuprvogdanamanifesta-cije, 20. svibnja, predstavljene recentne bio-etičke publikacije, odnosno uži izbor iz bo­gatog bioetičkog izdavaštva. Među njimasu senašlačetiribioetičkazbornika radova:Integrativna bioetika pred izazovima bio­tehnologije (ur. Velimir Valjan), Sarajevo,2012;Bioethik – Medizin – Politik(ur.WalterSchweidler),SanktAugustin,2012;Bioetika i psiha(ur.NikolinaĆavariIvanŽanetić),Za­greb,2013;Ekofeminizam: nova politička od­govornost(ur.RadaDrezgić,DašaDuhaček,JelenaVasiljević),Beograd, 2012; te drugihdevet knjiga: IvaRinčić,AmirMuzur,Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Zagreb,2012; Marko Tokić, Život, zdravlje i liječ­ništvo u Platonovoj filozofiji, Zagreb, 2013;Čovjek i priroda. Prilog određivanju odnosa(ur. Tomislav Krznar), Zagreb, 2013; IvanCifrić,Leksikon socijalne ekologije,Zagreb,2012;Književna životinja. Kulturni bestijarij, II. dio (ur. SuzanaMarjanić,AntonijaZara­dijaKiš), Zagreb, 2012;Predavanja etike u psihijatriji. Skice slučajeva (ur.KsenijaTur­ković,SunčanaRoksandićVidlička,Aleksan­darMaršavelski),Zagreb,2012;Podučavanje etike u presađivanju organa i darivanju tkiva. Skice slučajeva(ur.KsenijaTurković,Sunča­naRoksandićVidlička,AleksandarMaršavel­ski),Zagreb,2013;IvanIlich,Amicus mortis,Beograd,2012;IvanIlich,Medicinska Neme­za. Eksproprijacija zdravlja, Zagreb, 2010.PredstavljenisuinovibrojevičasopisaizHr­vatske i regije,ukojimasuzastupljenebio­etičketeme:Acta medico­historica Adriatica(Rijeka),Croatian Medical Journal(Zagreb),Ekonomska i ekohistorija(Zagreb),Jahr(Ri­jeka),Medix(Zagreb),Metodički ogledi(Za­greb),Socijalna ekologija(Zagreb),Synthesis philosophica(Zagreb),The Holistic Approach to Environment (Zagreb) iZnakovi vremena(Sarajevo).Nebitrebaloizostavitikakojeiovegodineobjavljena opsežna dvojezična programskapublikacijaLošinjskih dana bioetike koju jeuredioHrvojeJurić,usuradnjisKrešimiromBabelom, a objavilo Hrvatsko filozofskodruštvo.Unjojsenalazeosnovneinformacijeo 12. Lošinjskim danima bioetike, programmanifestacije, sažeci svih izlaganja, adresarsudionika, informacije o predstavljenim re­centnim bioetičkim publikacijama i uvodnitekst pod naslovom »O Lošinjskim danima bioetike« predsjednika Organizacijskog od­boramanifestacije,AnteČovića.I ove jegodineu sklopuDana organiziranaskupština Hrvatskoga bioetičkoga društva,kojajeodržanauutorak,21.svibnja.Zasu­dionikejeorganiziraniizletkojemjeciljbio

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(363–386)

Filozofskiživot386

upoznavanjesprirodnimikulturnimljepota­maibogatstvimakojimaLošinjobiluje.Davne2001.,na skupuBioetika i znanost u novoj epohi, koji je bio svojevrsnaprethod­nica Lošinjskih dana bioetike, prikazana jepozdravna video-poruka »oca bioetike«VanRensselaeraPottera,kojijetadaizrazionadudaćelošinjskisimpozijidatinovipoticajbio­eticiuHrvatskoj,aliiususjednimzemljama.Odonda je, osim spomenutoga simpozija iz2001., održano dvanaest skupova pod na­

zivom Lošinjski dani bioetike, kroz koje jeMaliLošinjpostaovažnomjestonazemljo­vidu europske i svjetske bioetike. Imajući uvidunadeV.R.Pottera,želimoizrazitinaduudaljnjejačanjeiširenjebioetičkogduhateujošvećuintegrativnostiuspješnostbioetike.

Josip Cmrečnjak Nikolina Ćavar Nino Kadić