broj: 01-62/17 podgorica, 30.06.2017. godine(član 39a, stav 1 i 2) zakon o vanparničnom postupku...
Post on 21-Feb-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Kabinet Zaštitnika
020/241-642
Savjetnici 020/225-395
Centrala 020/225-395
Fax: 020/241-642
E-mail: ombudsman@t-com.me
www.ombudsman.co.me
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3
Broj: 01-62/17
Podgorica, 30.06.2017. godine
KM/KM
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u skladu sa odredbom člana 41 Zakona o
Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i 32/2014),
nakon sprovedenog ispitnog postupka po pritužbi X.X. iz Podgorice, daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
I UVOD
Pritužbu je podnio X.X., u ime i uz saglasnost njegove majke, X.Y. i sestre, X.Z., na postupanje
Centra za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje prilikom stavljanja pod starateljstvo X.Z. po
osnovu lišenja poslovne sposobnosti. Podnosilac je iskazao sumnju da su X.Z. i X.Y.
diskriminisane po osnovu političke pripadnosti, jer su druge majke ostvarile pravo na
naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine, što nije bio
slučaj sa X.Y.
Kako X.X. u ovom postupku nije mogao biti nosilac aktivne legitimacije, niti je imao pravni
interes za zaštitu, to je radi otklanjanja ove procesne smetnje zatraženo da X.Y. podnese
pritužbu, što je i učinjeno.
U pritužbi i pratećoj dokumentaciji u bitnom je navedeno:
- Da je X.Z.., rođena 1964. godine, osoba sa invaliditetom koja kod Centra za socijalni rad za
opštine Plav i Gusinje ostvaruje pravo na dodatak za tuđu njegu i pomoć i pravo na ličnu
invalidninu;
- Da je X.Y., majki X.Z., povrijeđeno pravo u postupku ostvarivanja prava na naknadu
roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;
- Da su X.Y. i X.Z. u postupku pred Centrom trpjele diskriminatoran tretman, kojim je
povrijeđeno pravo X.Z. na pravnu zaštitu i to u periodu od 15.03.2016. godine kada je lišena
poslovne sposobnosti do 13.05.2016. godine kada joj je određen staratelj (brat Y.Y. sa kojim
živi u zajedničkom domaćinstvu);
2
- Da se X.Y. obraćala Centru zahtjevom za dodjelu starateljstva u januaru 2016. godine, koji
je odbio da primi zahtjev uz obrazloženje da X.Y., kao primalac naknade za tuđu njegu i
pomoć, sa navršenih 87 godina života, ne može biti staratelj ćerki, zbog čega su ovlašćeni
službenici Centra usmeno uputili Y.Y. da podnese zahtjev za lišenje poslovne sposobnosti
X.Z.., kako bi ga Centar odredio za staratelja i u daljem postupku priznao mu pravo na
naknadu za njegu lica koje je korisnik lične invalidnine.
II ISPITNI POSTUPAK
2.1. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je, saglasno odredbama člana 35 Zakona,
aktom br. 01-62/17 od 07.02.2017. godine, zatražio izjašnjenje na pritužbene navode od JU
Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje. U izjašnjenju br. 02-413 od 23.03.2017.
godine, u bitnom je navedeno:
- Da je X.Y., korisnica naknade za njegu i pomoć drugog lica, sa navršenih 87 godina života,
nikada nije podnosila zahtjev za postavljanje staratelja za svoju ćerku X.Z.;
- Da su navodi koji se odnose na diskriminatoran tretman po osnovu političke pripadnosti
X.Y. i X.Z. u potpunosti neosnovani.
III UTVRĐENE ČINJENICE
3.1. Na osnovu ispitnog postupka, pritužbe i uz nju dostavljene dokumentacije i izjašnjenja
utvrđene su sljedeće činjenice:
- Da je X.Z. iz Plava osoba sa invaliditetom i korisnica prava na dodatak za njegu i pomoć
drugog lica i prava na ličnu invalidninu;
- Da je X.Z., odlukom Osnovnog suda u Plavu od 15.03.2016. godine, u potpunosti lišena
poslovne sposobnosti;
- Da se Y.Y., brat X.Z. sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu, zahtjevom od 08.04.2016.
godine, obratio Centru za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje radi ostvarivanja prava na
naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;
- Da je Centar za socijalni rad, postupajući po zahtjevu od 08.04.2016. godine, donio
Zaključak br. 02-781 od 26.04.2016. godine, kojim je naložio Y.Y. da u cilju ostvarenja
traženog prava u ostavljenom roku dostavi dokaz da je X.Z. stavljena pod starateljstvo;
- Da je X.Z., Rješenjem Centra za socijalni rad br. 0901-1796/2016 od 13.05.2016. godine,
stavljena pod starateljstvo i da joj je za staratelja postavljen Y.Y.;
- Da se Y.Y., po pribavljenoj dokumentaciji, zahtjevom od 03.06.2017. godine, ponovo
obratio Centru za socijalni rad radi ostvarivanja prava na naknadu roditelju ili staratelju-
njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine;
- Da je Y.Y., Rješenjem Centra za socijalni rad br. 0901-1979/2016-2 od 10.06.2016. godine,
priznato pravo na naknadu staratelju - njegovatelju lica korisnika lične invalidnine, u visini
od 193,00 eura;
3
- Da X.Z. nije imala starateljsku zaštitu u periodu od 15.03.2016. godine, kada je odlukom
Osnovnog suda u Plavu lišena poslovne sposobnosti, do 13.05.2016. godine, kada je
Rješenjem Centra za socijalni rad stavljena pod starateljstvo i za staratelja joj određen
brat,Y.Y.
IV RELEVANTNO PRAVO
Ustav Crne Gore („Službeni list Crne Gore“, br. 001/07, 038/13) određuje:
Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. (član 8)
Jemči se posebna zaštita lica sa invaliditetom. (član 68)
Protokol br. 12 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim, 4.
novembar 2000.) propisuje:
1. Uživanje svih prava određenih zakonom osiguraće se bez diskriminacije po bilo kom
osnovu kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili
socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status.
2. Niko ne smije biti diskriminisan od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je
navedeno u stavu 1. (član 1)
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom1
1. Države potpisnice potvrđuju ponovo da lica sa invaliditetom svuda imaju pravo na
priznanje pravne sposobnosti.
2. Države potpisnice priznaju da lica sa invaliditetom uživaju poslovnu sposobnost na
jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima.
3. Države potpisnice preduzeće odgovarajuće mjere da lica sa invaliditetom omoguće
pristup podršci koja im može biti potrebna za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti.
4. Države potpisnice osiguraće da sve mjere koje se odnose na uživanje poslovne
sposobnosti predviđaju odgovarajuće i efektivne mehanizme zaštite koji će spriječiti
zloupotrebe, u skladu sa odredbama međunarodnog javnog prava o ljudskim pravima. Ti
mehanizmi zaštite osiguraće da mjere vezane za uživanje poslovne sposobnosti poštuju
prava dotičnog lica sa invaliditetom, njihovu volju, želje dotičnog lica, isključe svaki sukob
interesa i nedozvoljeno miješanje, budu proporcionalne okolnostima u kojoj se svako lice
nalazi, da se odvijaju u najkraćem mogućem periodu i da podliježu redovnoj reviziji od
strane nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tijela. Zaštitni mehanizmi
1 Ukaz o proglašenju Zakona o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, s Opcionim protokolom ("Službeni list Crne Gore - Međunarodni ugovori", br. 002/09 od 27.07.2009.)
4
treba da budu proporcionalni stepenu u kom mjere utiču na prava i interese lica sa
invaliditetom.
5. Shodno odredbama ovog člana, države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće i efektivne
mjere kako bi osigurale jednako pravo lica sa invaliditetom da posjeduju i nasljeđuju
imovinu, da kontrolišu svoje finansijske poslove i imaju pristup bankarskim zajmovima,
hipotekama i drugim oblicima kredita pod jednakim uslovima, i osiguraće da lica sa
invaliditetom ne budu arbitrarno lišene imovine. (član 12)
Porodični zakon ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 001/07, Službeni list Crne Gore",
br. 053/16)
Organ starateljstva postavlja štićeniku staraoca, ukoliko interesi štićenika i okolnosti slučaja
ne nalažu da dužnost staraoca vrši neposredno.
Za staraoca se postavlja lice koje ima lična svojstva i sposobnosti potrebne za vršenje
dužnosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. (član 187, stav 1 i 2)
Pri postavljenju staraoca organ starateljstva brižljivo će ispitati prilike lica koje se stavlja pod
starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje će, s obzirom na te prilike, najbolje moći da vrši
starateljsku dužnost. (član 188)
Pri postavljanju staraoca organ starateljstva uzeće u obzir i želje štićenika, ako je ovaj u
stanju da ih izrazi, kao i želje bližih srodnika štićenika.
Za staraoca se prvenstveno postavlja bračni supružnik ili srodnik štićenika, ako je to u
interesu štićenika. (član 189)
Staralac je dužan da se brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima, obavezama i interesima
štićenika i da savjesno upravlja njegovom imovinom. (član 194)
Staralac ne može biti: 1) lice koje je lišeno roditeljskog prava; 2) lice koje je lišeno poslovne
sposobnosti; 3) lice čiji su interesi u suprotnosti sa interesima štićenika; 4) lice od koga se, s
obzirom na njegovo ranije i sadašnje vladanje i lična svojstva i odnose s štićenikom i
njegovim roditeljima i drugim srodnicima, ne može očekivati da će pravilno vršiti dužnost
staraoca. (član 197)
Postupak za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva pokreće i vodi po službenoj
dužnosti organ starateljstva. (član 222)
5
Postupak stavljanja pod starateljstvo je hitan.
Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba da se stavi pod starateljstvo ili da se na
njega primijeni neki oblik zaštite koji pruža organ starateljstva dužan je da u roku od 24 sata
donese privremeni zaključak o smještaju štićenika i preduzme odmah potrebne mjere za
zaštitu ličnosti, imovine, prava i interesa takvog lica i pokreće postupak da se ono stavi pod
starateljstvo, odnosno da se na njega primijeni neki oblik zaštite.
Organ starateljstva dužan je da rješenje o stavljanju pod starateljstvo donese odmah, a
najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je obaviješten o postojanju potrebe za
starateljstvom nad djetetom, odnosno od dana prijema sudske odluke o lišenju poslovne
sposobnosti punoljetnog lica. (član 224)
Punoljetno lice koje zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka nije
sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se lišava poslovne
sposobnosti.
Punoljetno lice koje svojim postupcima urgožava svoja prava i interese ili prava i interese
drugih lica zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili
opojnih sredstava, senilnosti ili drugih sličnih razloga djelimično se lišava poslovne
sposobnosti.
Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi nadležni sud u vanparničnom postupku. (235)
Lica koja su odlukom suda djelimično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti organ
starateljstva staviće pod starateljstvo.
Pravosnažnu odluku o lišenju, odnosno ograničenju poslovne sposobnosti sud je dužan da
bez odlaganja dostavi nadležnom organu starateljstva, koji će u roku od 30 dana od dana
prijema odluke lice lišeno poslovne sposobnosti staviti pod starateljstvo. (član 236)
Ako staralac utvrdi da su se kod lica lišenog poslovne sposobnosti stekle okolnosti koje
upućuju na potrebu vraćanja poslovne sposobnosti, odnosno izmjenu ranije odluke, dužan je
da bez odlaganja o tome obavijesti organ starateljstva. (član 238)
Sud kod koga je pokrenut postupak da se neko lice liši poslovne sposobnosti dužan je da o
tome odmah izvijesti nadležni organ starateljstva, koji će, ako je potrebno, postaviti tom licu
privremenog staraoca. (član 240)
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ZAKON ("Službeni list Crne Gore", br. 027/13, 001/15,
042/15, 047/15, 056/16, 066/16, 001/17)
6
Jedan od roditelja ili staratelja - njegovatelja koji njeguje i brine o licu koje je korisnik lične
invalidnine u smislu ovog zakona, nezavisno od radnog i penzijskog statusa, ima pravo na
novčanu naknadu.
Visina naknade roditelju ili staratelju - njegovatelju lica koje je korisnik lične invalidnine
iznosi 193.00 eura mjesečno. (član 39a, stav 1 i 2)
Zakon o vanparničnom postupku ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 027/06, Službeni
list Crne Gore", br. 073/10, 020/15)
U postupku oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti sud ispituje da li je punoljetno lice
prema stepenu sposobnosti za normalno rasuđivanje u stanju da se samo brine o svojim
pravima i interesima i odlučuje o potpunom ili djelimičnom oduzimanju poslovne
sposobnosti ili potpunom ili djelimičnom vraćanju poslovne sposobnosti kad prestanu razlozi
za potpuno, odnosno djelimično oduzimanje poslovne sposobnosti.
Postupak iz stava 1 ovog člana je hitan i mora se završiti najkasnije u roku od 30 dana od
dana prijema predloga. (član 29)
Postupak za oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti pokreće se po predlogu:
1) organa starateljstva; 2) bračnog i vanbračnog druga, djeteta, ili roditelja lica kod koga su
se stekli zakonski uslovi za oduzimanje, odnosno ograničenje poslovne sposobnosti; 3)
djeda, babe, brata, sestre, kao i unuka, ako sa tim licem živi u porodičnoj zajednici; 4) lica
kojem se oduzima ili vraća poslovna sposobnost, ako može da shvati značenje i pravne
posljedice ovog predloga. (član 30)
Predlog mora da sadrži činjenice na kojima se zasniva, kao i dokaze kojima se te činjenice
utvrđuju ili čine vjerovatnim.
Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, predlog mora da sadrži i podatke iz kojih
proizilazi ovlašćenje za pokretanje postupka. (član 32)
Lice prema kome se postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti vodi mora biti
pregledano od vještaka medicinske struke odgovarajuće specijalnosti, koji će dati nalaz i
mišljenje o njegovom duševnom stanju i sposobnostima za rasuđivanje.
Vještačenje se vrši u prisustvu sudije, sem kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi. (član 37)
Kad nađe da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud će licu, prema kome se
postupak vodi, oduzeti potpuno ili djelimično poslovnu sposobnost.
7
Protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti lice kome je oduzeta poslovna
sposobnost može izjaviti žalbu, bez obzira na svoje duševno stanje. (član 40)
Kada prestanu razlozi zbog kojih je licu oduzeta poslovna sposobnost, sud će po službenoj
dužnosti, na predlog samog lica, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz člana 30 ovog
zakona, sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rješenje o potpunom ili
djelimičnom vraćanju poslovne sposobnosti. (član 42)
Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i
dječje zaštite ("Službeni list Crne Gore", br. 040/13, 068/15, 020/16)
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je
korisnik lične invalidnine prilaže se:
- rješenje o postavljanju staratelja;
- izvod iz knjige rođenih za korisnika lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć;
- rješenje o pravu na ličnu invalidninu, odnosno rješenje o pravu na dodatak za njegu i
pomoć; i
- dokaz da nije smješten u javnu ustanovu socijalne i dječje zaštite.
Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i
32/2014) propisuje:
“Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za
zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem
državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave,
javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i mjere za
sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja
i mjere za zaštitu od diskriminacije. (član 2 stav 1)
“Zaštitnik/ca je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije.
Zaštitnik/ca, uz saglasnost diskriminisanog lica, postupa i preduzima mjere za zaštitu od
diskriminacije, u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonom kojim je uređena zabrana
diskriminacije.”(član 27)
V ZAKLJUČNA OCJENA
Glavnim pritužbenim zahtjevom ukazano je na diskriminatoran tretman po osnovu
političke pripadnosti X.Z. i X.Y. u postupku stavljanja pod starateljstvo, odnosno
ostvarivanja prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju korisnika lične
invalidnine.
8
Pritužbeni navodi o političkoj diskriminaciji zasnovani su na uvjerenju da su druge majke,
koje su suprotne političke pripadnosti od X.Y., ostvarile pravo na naknadu roditelju ili
staratelju-njegovatelju korisnika lične invalidnine, što nije bio slučaj sa X.Y. Međutim, u
postupku nije eksplicitno predočena politička pripadnost X.Z. i X.Y., nije ukazano na lica
prema kojima je eventualno povoljnije postupano prilikom ostvarivanja naknade za
njegovatelja-staratelja lica korisnika lične invalidnine, niti na političku pripadnost
eventualnog »komparatora«. Usljed činjenice da podnositeljka nije uspjela da prima facie
dokazom diskriminaciju učini vjerovatnom, zasnivajući svoje navode samo na pukoj
tvrdnji, bez osnovnog utemeljenja u činjenicama i predloženim dokazima, to teret
dokazivanja u vezi sa diskriminacijom nije mogao biti prebačen na Centar za socijalni rad
za opštine Plav i Gusinje, na koji se pritužba i odnosila.
Ispitivanje diskriminatorskog tretmana u odnosu na neko pravno ili faktičko stanje odvija
kroz utvrđivanje postojanja različitog postupanja prema licima u istim ili sličnim situacijama,
gdje teret dokazivanja snosi podnosilac predstavke i utvrđivanje postojanja objektivnog i
razumnog opravdanja za takvo razlikovanje, gdje teret dokazivanja pripada potencijalnom
diskriminatoru, odnosno protivnoj strani. Zajednički teret dokazivanja podrazumijeva da
podnosilac mora izložiti dovoljno dokaza koji ukazuju na moguće diskriminatorsko
postupanje, i time se utemeljuje pretpostavka diskriminacije, čije pobijanje pada na teret
navodnog učinioca.2 Da bi predstavka u vezi sa diskriminacijom zadovoljila uslove
prihvatljivosti, neophodno je da navodna žrtva ukaže na akt diskriminacije, osnov
razlikovanja i uporednik, odnosno lica koja su povoljnije tretirana u sličnim ili uporedivim
situacijama. U predmetnom slučaju podnositeljka nije uspjela da učini vjerovatnim treći
konstitutivni element nejednakog tretmana, zbog čega nije bilo osnova za meritorno
ispitivanje povrede načela jednakosti u pravima i pred zakonom.
No, Zaštitnik nije zastao sa postupkom, već se upustio u ispitivanje eventualne povrede
prava na blagovremenu zaštitu X.Z. u postupku stavljanja pod starateljstvo, odnosno
lišenja poslovne sposobnosti pred nadležnim sudom. Razmatrajući ovaj dio pritužbenog
zahtjeva uzeo je u obzir da je X.Z. lice sa invaliditetom, da po tom osnovu ostvaruje pravo
na ličnu invalidninu i pravo na dodatak za njegu i pomoć drugog lica, kao i da živi u
zajedničkom domaćinstvu sa majkom X.Y. i bratom Y.Y., koji joj pružaju pomoć i njegu.
Navodi da se X.Y. u januaru 2016. godine obraćala Centru za socijalni rad nijesu mogli biti
dokazani, jer u ovom Centru nema pismenih podnesaka kojima je imenovana tražila
priznavanje prava na naknadu roditelju ili staratelju-njegovatelju korisnika lične
invalidnine. Zaštitnik ne dovodi u pitanje mogućnost da je X.Y. usmeno komunicirala sa
zaduženim službenicima Centra, koji su eventualno sugerisali da zbog godina starosti i
2 ESP, Susanna Brunnhofer protiv Bank der österreichischen Postsparkasse AG, predmet C-381/99 [2001.] ECR I-4961, 26. jun 2001., str. 51-62
9
činjenice što se i sama nalazi u stanju potrebe za njegu i pomoć drugog lica ne može biti
najpodobniji staratelj ćerki X.Z., već da to pravo može vršiti njen brat Y.Y., sa kojim takođe
živi u zajedničkom domaćinstvu. Međutum, navodi i tvrdnje, bez pismene potvrde o
obraćanju ne mogu biti dovoljna osnova za meritorno zauzimanje stava povodom
ukazanog tretmana.
Zaštitnik podsjeća da Centar za socijalni rad kao organ starateljstva postavlja štićeniku
staraoca, ukoliko interesi štićenika i okolnosti slučaja ne nalažu da dužnost staraoca vrši
ovaj organ neposredno. Takođe, Centar za socijani rad prilikom postavljanja staraoca
mora voditi računa da ovo lice ima lična svojstva i sposobnosti koje najbolje pogoduju
vršenju starateljske dužnosti, pri čemu se mora uzeti u obzir i želja, odnosno slobodno
izraženi stav štićenika. Staralac mora da se brižljivo i savjesno stara o ličnosti, pravima,
obavezama i interesima štićenika, da ga afirmiše i podstiče za samostalno donošenje
odluka i pruži čvrstu podršku u ostvarivanju svakodnevnih aktivnosti, vodeći posebnu
pažnju da osobi o kojoj se stara omogući da izrazi svoj stav, mišljenje i interese. Centar za
socijalni rad bio je u obavezi da uzme u obzir sve prilike konkretnog slučaja, te u najboljem
interesu X.Z. i uz uvažavanje njene želje odredi staratelja.
Na osnovu utvrđenih činjenica zaključuje se da je X.Z. potpuno lišena poslovne
sposobnosti odlukom suda od 15.03.2016. godine. Nadalje se primjećuje da je Y.Y., nakon
što je X.Z. lišena poslovne sposobnosti, podnio zahtjev Centru za socijalni rad radi
priznavanja prava na naknadu staratelju-njegovatelju lica korisnika lične invalidnine. Prvim
obraćanjem ovim povodom od 08.04.2016. godine, nijesu bili ispunjeni uslovi za
priznavanje prava, propisani Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih
materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite, jer X.Z. u tom trenutku nije bila stavljena
pod starateljstvo, što je Centar učinio po službenoj dužnosti Rješenjem br. 0901-
1796/2016 od 13.05.2016. godine. Drugim obraćanjem od 03.06.2016. godine, Y.Y. je
priložio Rješenje o stavljanju X.Z. pod starateljstvo, u vezi sa čim je Centar, Rješenjem br.
0901-1979/2016-2 od 10.06.2016. godine, Y.Y. priznao pravo na naknadu staratelju-
njegovatelju korisnika lične invalidnine.
Kod postupanja Centra za socijalni rad ne može a da se ne primijeti da ovaj organ nije
blagovremeno i u hitnom postupku, kako je propisano Porodičnim zakonom, donio rješenje
o stavljanju pod starateljstvo, što je bio dužan učiniti odmah, a najkasnije u roku od 30 dana
od dana kada je primio sudsku odluku o lišenju poslovne sposobnosti punoljetnog lica. X.Z.
je odlukom suda lišena poslovne sposobnosti dana 15.03.2016. godine, a Rješenje o
stavljanju pod starateljstvo donijeto je tek 13.05.2016. godine, zbog kog ozbiljnog
zakašnjenja nije imala starateljsku zaštitu i ostala prava koja joj pripadaju po osnovu
stavljanja pod starateljstvo. Ovakva neblagovremenost u postupanju ne može se opravdati,
tim prije što je X.Z. u potpunosti lišena poslovne sposobnosti koji činjenični osnov je nalagao
posebnu ažurnost, brižljivost i krajnje efikasno postupanje organa starateljstva. Važno je
10
ukazati da se u ovom slučaju morala razmotriti i mogućnost postavljanja privremenog
staratelja dok se ne donese odluka o eventualnom potpunom ili djelimičnom lišenju
poslovne sposobnosti pred sudom, što takođe nije učinjeno.
Ne ulazeći u odluku suda o lišenju poslovne sposobnosti X.Z., za koje meritorno
preispitivanje nije nadležan, Zaštitnik podsjeća da shodno standardima razvijenim
Konvencijom UN-a o pravima osoba sa invaliditetom postupak lišavanja poslovne
sposobnosti ne smije biti strogo formalistički, isključivo zasnovan na predlogu o potpunom
oduzimanju poslovne sposobnosti i bez potrebne participacije lica čija se poslovna
sposobnost oduzima.3
Prema konceptu propisanom važećim zakonskim rješenjima, osoba sa mentalnim
oštećenjima se lišava poslovne sposobnosti na neodređeno vrijeme, a ona sama ili drugi
aktivno legitimisani subjekti mogu pokrenuti postupak za djelimično ili potpuno vraćanje
poslovne sposobnosti. Umjesto ovog koncepta međunarodni standardi preporučuju
državama da uspostave i praktikuju suprotan princip shodno kojem bi lišavanje poslovne
sposobnosti bilo uvijek ograničeno nekim vremenskim rokom, a produženje ove mjere
omogućilo bi sudu da periodično kontroliše da li je ovakva mjera još uvijek neophodna.
Mjere ograničenja poslovne sposobnosti moraju biti proporcionalne okolnostima u kojoj se
svako lice nalazi, ograničenog vremenskog trajanja i podložne redovnoj reviziji od strane
nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tijela. Ovakvo rješenje počiva na
uvjerenju da postoje različiti stepeni nesposobnosti za rasuđivanje, odnosno da
nesposobnost za rasuđivanje nije jednom zauvijek fiksirana, već se vremenom može i
mijenjati.4 Osoba lišena poslovne sposobnosti ne smije biti uskraćena za odlučivanje uz
podršku i participaciju, naročito prilikom donošenja odluka koje se tiču njenih ličnih prava,
kao što je davanje saglasnosti za usvajanje djeteta, sastavljanje testamenta ili davanje
saglasnost za preduzimanje medicinske intervencije.
Prema Konvenciji UN-a, osobama sa invaliditetom mora se osigurati uživanje poslovne
sposobnosti na jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima života, uz
preduzimanje odgovarajućih mjera koje bi ovim osobama omogućile pristup podršci
potrebnoj za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti. Drugim riječima, postojanje
invaliditeta ili druge teškoće nikada ne smije biti razlog za lišenje poslovne sposobnosti, već
razlog za dodatnu odgovornost države u uspostavljanju djelotvornih mehanizama podrške
pomoću kojih bi osobe sa invaliditetom mogle ostvariti svoju poslovnu sposobnost, uz puno
uvažavanje njihovih stavova, pogleda, mišljenja i interesa.
3 Evropski sud za ljudska prava, predmet Alajos Kiss protiv Mađarske, br.38832/06; Shtukaturov protiv Rusije, br. 44009/05 i Kovalev protiv Rusije, br.78145/01 4 Preporuka Komiteta ministara Savjeta Evrope No R (99) od 23. februara 1999. godine, dostupna na www.coe.int
11
Imajući u vidu da se shodno važećim domaćim propisima odluka o lišenju poslovne
sposobnosti donosi na neodređeno vrijeme, bez postojanja eksplicitne obaveze periodičnog
ispitivanja odluke, to Zaštitnik napominje da organ starateljstva, lice kome je oduzeta
poslovna sposobnost ili srodnici koji sa njim žive u porodičnoj zajednici mogu podnijeti
predlog nadležnom sudu o vraćanju (potpunom ili djelimičnom) poslovne sposobnosti.
Zakonska odredba o podnošenju predloga za vraćanje poslovne sposobnosti ima višestruki
značaj u situaciji kada ne postoji obaveza nadležnih organa da periodično preispituju
potrebu za izrečenom mjerom lišenja poslovne sposobnosti, što predstavlja posebnu
obavezu ne samo organa starateljstva kao mogućeg predlagača, već i porodice koja sa
osobom lišenom poslovne sposobnosti živi u zajedničkom domaćinstvu.
Zaštitnik u ovom predmetu nije mogao utvrditi diskriminaciju po osnovu političke
pripadnosti izvršenu na štetu X.Z. i X.Y. ali jeste povredu prava na blagovremenu zaštitu u
postupku lišenja poslovne sposobnosti.
Iz tih razloga, a polazeći od međunarodnih standarda koji osobama sa invaliditetom
garantuju punu zaštitu od neosnovanog lišenja poslove sposobnosti, pravo na poštovanje
urođenog dostojanstva, individualne autonomije i samostalnosti, te puno i efektivno učešće
i uključenost u sve sfere društvenog života, Zaštitnik daje
PREPORUKU
Centru za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje
- Da u svim slučajevima lišenja poslovne sposobnosti u hitnom postupku, ažurno i krajnje
brižljivo zaštiti osobu lišenu poslovne sposobnosti stavljanjem pod starateljstvo, najkasnije u
roku od mjesec dana od dana prijema pravosnažne odluke o lišenju, odnosno ograničenju
poslovne sposobnosti;
- Da sa posebnom pažnjom odlučuje o postavljanju staratelja licu koje se lišava poslovne
sposobnosti, uz uvažavanje želje štićenika i sveobuhvatnu procjenu njegovog najboljeg
interesa;
- Da se osobama sa invaliditetom a priori obezbijede mehanizmi podrške u ostvarivanju poslovne sposobnosti, a da se oduzimanju poslovne sposobnosti pribjegava isključivo onda ako je takva mjera jedino moguća; - Da u predmetnom slučaju prati i ocjenjuje vršenje starateljske dužnosti Y.Y., kako kroz
razmatranje godišnjeg i posebnog izvještaja o radu, tako i kroz neposrednu kontrolu
njegovog rada, te da u skladu sa utvrđenim, preduzima odgovarajuće mjere radi zaštite
interesa X.Z.;
12
- Da u slučaju procijenjene potrebe, podnese predlog nadležnom sudu radi potpunog ili
djelimičnog vraćanja poslovne sposobnosti X.Z., uz obezbjeđivanje efektivnih i djelotvornih
mehanizama podrške za ostvarivanje poslovne sposobnosti i samostalno donošenje odluka.
Centar za socijalni rad za opštine Plav i Gusinje dužan je dostaviti Zaštitniku izvještaj o
preduzetim mjerama i radnjama na izvršenju ove preporuke u roku od 30 dana od dana
prijema ovog akta.
ZAMJENIK ZAŠTITNIKA
LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE
mr Siniša Bjeković
top related