agroprivreda zasnovana na ekonomiji znanja · na ekonomiji znanja ... od vlade r. srbije do lokalne...
Post on 24-Sep-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
AGROPRIVREDA ZASNOVANA NA EKONOMIJI ZNANJA –
KLJUČNI RESURS RAZVOJA SRBIJE
Prof. dr Danilo Tomić, nauĉni savetnik
Društvo agrarnih ekonomista Srbije
• Faktori stare ekonomije (zemljište, fizički rad i kapital, (Smit, Rikardo, Marks));
• Piter Draker je dodao i znanje;
• Faktori nove ekonomije su znanje, ideje, kreacija, stvaralaštvo i pronicljivost, neopipljiva i nematerijalna sredstva – su neograniĉeni i obnovljivi resursi, šire se neprestano.
• Porast broja stanovnika rast tražnje ograniĉenost resursa privreda traži najkvalitetnije i najkreativnije kadrove, najmoderniju opremu, i najbolju tehnologiju.
• Produktivnost rada• U XX veku intenzivno korišćenje manuelnog rada
• U XXI veku intenzivno korišćenje intelektualnog kapitala
BILO BIĆE
Zašto je intelektualni kapital bitan za Srbiju?
- U Srbiji – 7 miliona ljudi sa tendencijom opadanja = 1 promil
Intelektualni kapital – ključni resurs postizanja
održive konkurentske prednosti Republike Srbije
U Srbiji, državi sa:
Niskim stepenom konkurentnosti
Tehnološki zaostalom agroprivredom
Visokom stopom nezaposlenosti pre svega
visoko stručnih mladih kreativnih kadrova
Stoga Srbija beleži veliki odliv mozgova čime svetu
pokazuje da ne(svesno) ignoriše intelektualni kapital
Gde smo danas ?
•SLEDITI EVROPSKE TRENDOVE ZASNOVANE NA EKONOMIJI ZNANJA
•Da se podsetimo:
•Jovan Jovanović Zmaj: “Znanje je svetlost, znanje je moć”.
Šta nam je činiti ?
•DINAMIĈAN PRIVREDNI RAST U PROTEKLIH 20 GODINA U SVETU ZASNOVAN JE NA INFORMACIONIM TEHNOLOGIJAMA
•MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMENE SU NEOGRANIĈENE, OGRANIĈAVA IH JEDINO LJUDSKA MAŠTA, KOJA JE TAKOĐE NEOGRANIĈENA
Svetska iskustva
Ko vlada planetom danas?
1. Imperije
2. Religije
3. Informacione tehnologije
Nosioci obrazovanja u društvu
1. Univerziteti, fakulteti, škole (5-25 godina)
2. Privredne komore
3. Zadružni savezi
4. Lokalna samouprava
5. Savetodavne službe
(25-65)
raskid sa klasiĉnim tehnologijama i industrijskim društvom
promišljanje u svetlu informatiĉkog doba i informatiĉke revolucije.
Nova (sa)znanja
• Informacije i znanje su input i output.
• Informacije treba prenositi, a ne ljude.
• Tehnologija omogućava privredni napredak – ona je njegov preduslov, otvara vrata, ali je ĉovek taj koji prekoraĉuje prag.
•Investiranje u opipljiva sredstva se smanjuje, sa 70% na 30%, a u neopipljiva se povećava sa 30% na 70% u proteklih 20 godina (primer SAD-a, Brazila, Japana i sl.).•Na primer, 90% tržišne vrednosti Microsoft-a ili America Online-a ĉine neopipljiva sredstva.••Menadžeri moraju shvatiti da je povećanje produktivnosti radnika znanja – imperativ XXI veka
Informaciona tehnologija
Šta je motiv poslovanja kompanija i
mera njihovog blagostanja?
-Povećan:
a) ukupan prihod
b) profit
c) dodatna vrednost (kako je stvarati i uvećavati iz godine u
godinu)
-Dodatna vrednost mora biti veća od investicije u resurse.
- Resurse treba imati, ali treba znati iskoristiti ih i upravljati njima
(fiziĉke i finansijske)
- Uloga IK je u tome izuzetno znaĉajna.
- Kako meriti IK, neopipljiva sredstva, i njihov doprinos stvaranju
dodatne vrednosti?
-Ulaganje u znanje na svim nivoima mora biti investicija, a ne
trošak. Ukoliko prihvatimo da je IK (znanje) kljuĉni resurs XXI
veka.
Roba i njen rok upotrebe
-Ĉesto se misli kako u robu sa ograniĉenim rokom upotrebe
spadaju iskljuĉivo namirnice (voće, riba, konzerve, pašteta i
sl.).
- I ZNANJE IMA ROK TRAJANJA.
- Preduzeća, koja ne obnavljaju svoje zalihe znanja, uskoro
završe kao pokvarene namirnice u magacinu.
-Znanje mora biti:
konkurentska prednost kompanije.
vrhunsko, ugraĊeno u proizvod.
ugraĊeno u proces odluĉivanja
na nivou celog kolektiva
u kreiranju i donošenju mera ekonomske politike
- Naša konkurentska prednost jeste kvalitet proizvoda, a ne
kvantitet.
Značaj povećanja dodatne vrednosti
-Povećana dodatna vrednost na nivou kompanije se može
porediti sa povećanim kolaĉem (tortom) u porodici.
- Što je veća dodatna vrednost (kolaĉ) to će i svaki ĉlan
kolektiva i šire društvene zajednice (porodice) dobiti veći
deo.
- Mišljenja smo da je to svima u interesu, na nivou:
1) kolektiva;
2) lokalne samouprave;
3) regije;
4) nacije;
5) poslovnih partnera i drugo...
•Radnici znanja na svim nivoima:
Preduzeća (od top do operativnog menadžmenta)
Od Vlade R. Srbije do lokalne samouprave
Ko je nosilac promena ?
• Intelektualni kapital nacija se sastoji od skrivenih vrednosti pojedinaca, privrednih subjekata, institucija, zajednica i regiona koji predstavljaju trenutni i potencijalni izvor stvaranja bogatstva.
•
•Ove skrivene vrednosti prestavljaju korene koje treba negovati i kultivisati u cilju budućeg blagostanja. • Pored fiziĉkog i finansijskog kapitala u svetu se forsira intelektualni kapital.
Definicija i podela IK
Podela intelektualnog kapitala
IK
Humani – ljudski Strukturalni
Upravljaĉki Idejni Organizacijski PotrošaĉkiOrganizacijski
Inovacioni Procesni
•IK = put Srbije u budućnost
•SUROVA KONKURENCIJA (STO, EU)
•Treba se zato ozbiljno pripremiti.
Budućnost
•Srbija nije usamljena u procesu tranzicije.
• Treba se prilagoĊavati promenama.
• Promena je jedino stalna.
Brzina reagovanja postaje neminovnost
Vreme je resurs (novac)
Neopiljivi kapital = No. 1 u održavanju konkurentske prednosti naše agroprivrede.
Kvalitet znanja postaje kriterijum za privlaĉenje SDI
Treba ga znati vrednovati i upravljati njime.
Srbija treba da regrupiše svoje resurse tako da se koriste
na najefikasniji način
(Ne)opipljivi kapital
Prednost dati kvalitetu znanja i proizvoda, a ne kvantitetu.
Biti konkurentan u današnjem tržišnom okruženju pretpostavlja konstantno ulaganja u neopipljiv kapital: ljudske resurse, konstantno samousavršavanje, istraživanje i razvoj, nove naĉine upravljanja, brending, marketing, edukaciju i trening ...
U Srbiji se za istraživanje i razvoj izdvaja nepunih 1% od
ukupnog BDP.
Kvalitet znanja
1. Spore reakcije na promene
2. Brze reakcije na promene
Kompanije se prilagođavaju
na dva generalna načina:
Najuspešniji menadžeri nove ekonomije su oni koji su uspeli da se oslobode nasleĊa industrijskog doba.
Današnji uspešni menadžeri gaje revolucionarni duh.
Novi menadžeri
Da li vam je sad veći IK ???
top related