Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI

265

riziranje novijih ansambala, le poj ava elektro-saza (saz s pick-upom) pojave su prisutne i udanasnjoj Turskoj (kao i u nas, na Kosovu).

Napise koji cine knjigu moguee je po-dijeliti u pet skupina. Smjerovi u suvremenojturskoj glazbi W. Dietricha i Aspekti politickeglazbe iz Turske B. Brcmbergera tekstovi su sasirokim tematskim ishodiStima, konciznoobradeni i s obiljem podataka. Tri napisa bavese iz razlicitih aspekata turskim trubadurima,a§"ik-pjevacima. Par Ruhnke - Wegner je tezistestavio na glazbalo saz kod turskog stanovniStvau Zapadnom Berlinu, Akdemir i Schiffauer, leU. Reinhard i Baumann stavili su pod lupustvaralastvo $ah Tume, istaknute a~ik-pjevacice naseg doba, u cijem repertoaru oddvjestotinjak napjeva prevladavaju politicki isocijalni saddaji. Tri su rada nadahnuta skol-stvom. P. Minden je opisao osobno iskustvo uucenju turske instrumentalne glazbe umuzickoj skoli; M. Hoffmann i I.Keusemanniskustva u glazbenoj poduci turske djece, a B.Drescher, B. Salomon i J. Jung eksperimentiralisu u djeejim vrtieima uceeidjecu lurskenapjevei snimajuci ih. T. de Oliveira Pintojeobradujueisvadbeno slavlje Turaka u Berlinu obuhvatio ncsarno obred nego i glazbala i napjeve, uz nizuspjelih zapazanja. U posljednjoj, petoj skupiniradova, nalaze se opisi tursldh amaterskihdru~tava iz Berlina ito: plcsna skupina (E.Dietrich, I Handke i K. T. 1lling), socijalnoangazirani radniCki zbor, osnovan 1973. (E.Brandes, D. Hauer i M. Hoffmann), desetgod-ina mladi zbor koji njcgujc tursku umjetniekuglazbu (M. Brech) i konacno rock-skupina"Kobra" (M. Helmig), ciji clanovi svjesno iduza povezivanjcm tradicijske glazbe domovine isuvremenih zapadnih trendova.

Veci broj navedenih radova obogaeujutranskripcije glazbenih primjera tonskizabiljezenih na kazeti, sto po povoljnoj cijenimoze nadopuniti sve ovdje iznijeto. Tekstovinapjeva zabiljez.eni su na turskom i njemackomjeziku, a tu su i fotografije, upule za izgovorturskjh slova, jedna plesna transkripcija itabele. Bogat popis bibliografskih jedinieazakljueuje ovo vrijedno, zanimljivo i u svakompogledu uspjelo informativno iZdanje.

SV ANIBOR PETT AN

AlpenfolklorismiIs, VolkmiIsik, Bayern-Pop, Niederbayerische Blatter fUr musikalis-ehe Volkskunde, nr. 7, herausgegeben von FritzMarkmiller, BVS-Markmiller, Dingolfing1986, 121 str.

Sedma po redu unutar serije Niederbay-erische Blatter fur musikalischc Volkskundeova publikacija zasluzuje pozomost upravozahvaljujuCi svojoj aktualnosti, proucavanju ianaliziranju problema i pojava danasnjice: odizvome narodne glazbe preko njezinih sekun-damih postojanja, pozitivnih i negativnihpojava folklorizma do bavarske pop glazbe.

Od sest radova istrazivanju narodneglazbe najbliZi je clanak E. Schussera: Citra -populariziranje jcdnog alpskog instrumenla.Autor daje kratak i zanimljiv pregled povijesticitre, njezine popularnosti u 16. i 17. stoljecu,postcpenom zamiranju i ponovnom budenju udrugoj trecini 19. stoljeea. Uvjele za ovajproces stvara romantizam, odusevljenjepjesnika za prirodu i "otkrice" Alpa. Zahva-Ijujuei putlljllcim alpskim sviracima i pjeva-eima, posebno virluozu 'Oaeitri J. Petzmayerucitra je dospjela i do bavarskog vojvodeMak.similijana, kojije s velikim odusevljenjemprenosi i na austrijski dvor. Instrument post.ajesimbolom austrijske narodne glazbe, pojmomdomovinc, modom toga vrcmena; svirajll ga svislojevi·· od plemicldh do narodnih - sto pridon-osi novoj slici i ulozi eitre (a nastavlja se,) do udanasnje vrijeme. U drug oj polovici 20.stoljeca se velika populamost citre ocituje narazne nacine: od eitarskih ansambala, klubovai drustava, od sUdjelovanja eitre u masovnimmedijima (i filmovima) preko domace, kucneupotrebe do prcradbi starih klasicnih majstoraza citru, skladanja novih kompozicija i na krajudo zahtjeva da se citra kao ravnopravan instru-ment uvede i na Muzicku akademiju.

Clanak dodiruje i fenomen folklorizma,no dublje i op~irnije ga razraduju drugi au tori.Tako H. Hartel (Otvoriti jedan muzicki svijetdoiivljaja - neodloilvi zadatak brige zanarodnu mllziku) govori 0 negativnimpojavama folklorizma koje sc sire i kojc valjadetaljnije ispitivati, 0 zloupotrebi izvomenarodne giazbe, 0 stvaranju dopadljivogiml:Jgea za lurisle, kliseizinmom shvacanju.

266

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 • 275, PRIKAZI

Potreba za njegovanjem i slusanjem izvomenarodne glazbe smanjuje se, gubi se glazbeniidentitet koji se temelji na izvomoj narodnojglazbi, lemeljnu gradu pocinje istiskivatipretjerano njegovanje "muzike iz druge ruke".Stoga Hartel, kao predstavnik SteierischesVolksliedwerka smatra da valja s jedne straneposveeivati pozomost izvomoj narodnojglazbi, ali, s druge strane, i pozitivnim zna-cajkama folklorizma. Zastupa vraeanje region-alnim glazbenim priredbama, le kao primjerenavodi Stajerski dan violine, zatim organ-izirane oblike druzenja i sviranja u gostion-leama i dr. Na takvim se priredbama razvija injeguje potrcba za spontanim, zivim izajednickim muziciranjem (koja je u Austrijiitekako danas prisutna), za medusobnimdruZenjem, te ucenjem i uzivljavanjem unarodne melodije - sto sve pridonosi stvaranjusvijesti 0 vrijednosti narodne glazbene tradi-cije.

Folklorizmu u proslosti vise pozomosti usvoja dva clanka posveeuje F. Markmiller. Uprvom radu (Za klavir dvorucno - k popular-iziranju tradicionalne muzike na primjerima izAlpa) izvjescuje 0 profesionalnim muzicarimaiJili izdavacima. lako su zivjeli u razlicitimrazdobIjima i sredinama (17,18. i 19. Sl), imalisu sliene stavove, postupkc i ciljcvc: zaintere-sirati i zabaviti publiku, komcrcijalno uspjesnoprodati glazbu koja ima stanovite, jakoprcradcne i uljepsane osobine narodne gJazbeiii ih barem poku~ava opona~ati. GJazba "doll-jeg" sloja bila je inleresanlna za "visokc"plemieke i gradanske krugove, te primana sadivljenjem kao egzolicna. Atribut "istinskonarodni" upotrebljavao se sarno kao omotkojirn se privlacio kupac, kao nacin kojim sehtjela postici autentienost, sto je eesto i us-pijevalo. Autor donosi veei izbor notnihprimjera koje su skladali profesionalnimuzieari, a karakteriziraju ih pojednostavljenpristup i upotreba najuocljivijih osobina tradi-cionalne glazbe s podrucja AJpa (npr.jednostavno trogJasje, pretjerana upOLTebakvintnih i kvartnih intervala, oponasanje jod-lanja i dr).

Drugi clanak (Muzicki folklorizamprenosen tiskanim Jcciml:l - prim jeri iz Stajer-ske)F. Markmillcrtcmelji na trigrupe izvora: aIkoncertnim programima, bl tiskanim notama,

le cl tiskanim lecima koji sadrZe alpske pjesme- svi iz 19. stoljeea. Izvore medusobnousporeduje, dopunjuje radovima W. Suppana 0

koncertnom zivotu Graza u vrijeme bider-majera te K. M. Kliera 0 putujueim aJpskimpjevacima iz 19. sloljeea. Analizira pjesme izakljucuje da se zivot u Alpama ne prikazujerealno vee tipizirano, kliscima i idealiziranimpredodzbama. Sirenjem tih letaka i program astvara se iskrivljeno misljenje kod stranaca,turista, koji pjesme i njihove sadrzaje smatrajukarakteristicnima za tu zemJju. Jednako tako idomaee stanovnistvo pocinje prihvaeati ovugJazbu i poeziju kao autohtonu i izrazomosjecaja vlastite vrijednosti. Sklonost premalijepom prividu nasuprot gruboj realnosti i uovom podrucju i vremenskom okviru privlacisiroke slojeve i po svojoj populamosti islusanosti cak citavih sto pedeset godinanadvladava narodnu glazbu.

Raspravi 0 folklorizmu pridonosl iopsiran clanak G. Haid: Putem njege za aJpskunarodnu muziku. Uz kritiku negativnih pojavafolklorizma, autorica upozorava i na njegovepozitivne znacajke, na pojave koje su odvojeneod privida proslosti, laznog sjaja i dogmi.Naglasava da austrijsku narodnu glazbu netreba promatrati sarno u glazbi s Alpa, kojaje pomnogima i jedino sto postoji u toj zemlji; uobzirvalja uzeti (ijednako lemeljito analizirati)i ostalc dijclovc Austrijc, pa i etnicke manjine.

Posljcdnji rad u ovoj publikacijiposveeen je pravcima i tendencijama u bavac-skoj pop-muzici. Autor H. Untcrstogcr isticeslozenost i sirinu pojma bavarske pop-glazbe,leskocu njezina definiranja i stoga je zasadokvirno smjesta izmedu narodne (iz kojepotjece i s kojom ima stanovite slicnosli) ipopglazbe. I ovdje su naglaseni reklamni ikomer-cijalni faklori te stvaranje klisea i uljepsavanjau ciIju sto bolje i uspjesnije prodaje.Untcrstoger dalje globalno dijcli ovaj tip za-bavne glazbe u nckoliko grupa: a/ na izuzctnopopularnc 1zv. "vescle muzikante(eare)", kojise veoma c,esto izvode i reklamiraju putemjavnih mcdija i gramofonskih ploca, bl natakoder veoma popularan drugi oblik pop-glazbc, koji u svoj im tekstovima sadrzi i ostrijukritieku noLU,cl na "pop na bavarski nacin" kojise, kao i prethodna dva, reklantira kao "narodnii izvorni", a nema dublje opravdanje za nave-

Nar. umjel. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

267

dena osim upotrebe bavarskog dijalekta, te nad/ bavarske slagere koji, kao i u drugimzemljama, podlijeZu pomodnim glazbenimtrendovima, a nastaju u "tvomici slagera" uskladu s ukusom i zahtjevima publike. Ovajkraci pregled autor zakljucuje zanimljivompretpostavkom po kojoj se bavarska pop-glazba ne bi smjela smatrati stetnim nam-etnikomkoji potiskuje izvomu narodnu glazbu;potonja bi se aktivnije moral a ukljuciti u dijalogi medusobno natjecanje s popom sto bi, poUnterstbgeru, naradnu glazbu podstaknulo nazivlje i opseZnUe djelovanje i postojanje oddosadasnjeg.

Iako skromna po svom uvezu i nacinutiskanja, ova publikacija mnostvom likovnihpriloga i notnih primjera te zanimljivim ide-jama, analiza rna i prijedlozima za rjesavanjesuvremenih problema i pojava zasluzuje vidnomjesto unutar jos mlade biblioteke 0 aktualnimsadrzajima s podrucja etnomuzikologije danas.

RUZA BONIFACIC

Ljllbinko Miljkovie, Rlieullari i etno-mllzikologija, (Izvjestaji i sludije, br.I), RTVBeograd, Centar za iSlrazivanje programa iauditorijuma, Beograd 1986, 100 sir.

Publlkacija je nastala kao rezultat islra-zivanja uloge kompjutora i mogucnostinjegove primjene na podrucjll elnomuzikolo-gije. Rad nosioca ovog projekla LjubinkaM iljkovica (autora knjige), dr. inz. VeselinaMilovanoviea (od 1965. do smrti 1973), I.eBranislava Mijalovica, rnalcmaticara (od 1981.do danas), temcljio se na uvjercnjll da etno-muzikologija, kao i druge znallosli koje svoj radbaziraju na egzaktnoj i metodicnoj spoznaji,mora dati svoj odgovor i doprinos pozivukompjutorske znanosti.

U Jugoslaviji se veoma malo iii skorauopee nije posveeivala pozornost ovompodrucju, pa ovaj rad valja promatrali kao pi-onirski, te mu, kao lak vom, pridali i posebnoznacenje i hvalu. U skladu s navcdenim okol-noslima prva namjena publikacije jesl da ei-

taoca uvede, upozna s pro b1emom povezanostiracunara i ell1omlll.ikologije, a zatim da obj asnii naglasi nuznosl primjene racunara u sre-divanju i obradi podataka.

NagovjeSlaj ove potrebe za strojnomanalizom brojnijih podataka pojavio se vee1953. godine sa studijom M. VasiljevicaTrohejski melricki oblici u muzickom folklorunaroda Jugo.~lavije. Manualna statisticka obra-da podataka koju je Vasiljevie moran u to vri-jeme primjenjivati, ukazala je na brojnepOleskoee, kompliciraniji, sporiji a i tematskiogranicellij i rad.

Svjesni neusporedivo veCih i efikasnijihistrazivackih mogucnosti koje nudi automatskaobrada podataka (AOP), navedeni au torizapoceli su srcdinom 70-lih godina istrazivatiovo podrucje; cilj im je bio - stvaranje sus-tavnog pristupa AOP-u koji bi se primjenjivao,kako unutar veeeg broja podataka jedne etno-grafske rcgije, tako i kod analize i usporedbeglazbenog f01.l<10rarazlicitih regija.

U ovoj publikaciji skraceno su prikazanesve faze rada - od teorijskog pristupa prob1emu,povijesti razvoja kompjutorskih istrazivanja doprikaza metodoloskih problema koji su se javilipri projeklinmju i razradi sustava. Slijecliobjasnjenje kodeksa sifara AOP istrazivallja,koji je primijcnjcn u zborniku Lj. MiljkovicaMuzicka t.radicija Srbije IT - Macva (Beograd1985), a odnosio se na tonske visine, tempo,melodiju, rilam, takt, metriku govorcnog ipjevanog teksta, numericku kvantifikaciju pje-vanog metra, glazbenu reccnicu te numerickukvantifikaciju muzicke rccenice.

TrcCi dio publikacije sadrZi dctaljnijiprikaz probnog istrazivanja - predtesta vokal-nih tradicija razlicitih krajeva Makedonije,PoJjcsja u Bjelorusiji i Maeve u Srbiji, eija jesvrha bila provjera osnovnih iSlra/.ivackihzamisli i inslrumenata istrazivanja.lz tri zbor-nikakoji obraduju navedene krajeve (autori: M.VasiJjevie, Z. 1. Mozejko, Lj. MiJjkovic), testudije A. Linina izabrano jc 120 oglednihprimjcra (po 40 iz svakog zbornika). Osnovnikriterij pri izboru primjera bila je rcprezenta-tivnost u tonalnim, ritmickim, metrickim il11elopoetskim struk1.urama i, odgovarajueitome, kvanlitet mjera, lempa, ritmickih i tonal-nih kontaminacija, razlicitih vrstarel"rena i svihoblika kataleklickih pojava.