alija_nametak_islamski_kulturni_spomenici

8/3/2019 Alija_Nametak_Islamski_kulturni_spomenici...

1/48

A L I J A N A M E T A K :

I S L A M S K I K U L T U R N I S P O M E N I C ITURSKOGA PERIODAU BOSNI I HERCEGOVINI

DRAVNA TAMPARIJA U SARAJEVU


2/48


3/48

ALIJA NAMETAK

I ITURSKOGA PERIODAU BOSNI I HERCEGOVINI

D R A V N A T A M P A R I J A U S A R A J E V U 1 9 3 9


4/48

S a r a j e v s k aspII 79930.86(497.6):2Q(0.036.6)0 1 2 7 4 4 5 COBISS

,SASAH KIK1' - SARAj_ J x J M ^'m 22J&&~

Pretampano iz Glasnika Ivz. Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu, god. VII, br. 13


5/48

PRE DGOVORGo dine 1933 u ljetu pozv ala me M atica H rv ats ka danapiem lanak o islamskim kulturnim spomenicima u Bosnii Hercegovini za Umjetniki zbornik koji je namjeravala tejeseni izdati, a u povodu stogodinjice Ilirskoga preporoda, izkoga se razvila i sama ona. Iako nisam strunjak za arhitekturu i slikarstvo, a trailo se da uglavnom o tome piem, jasam se primio toga posla, jer sam sluei u sarajevskoj Dravnoj srednjoj tehnikoj koli i druei se stalno s njezinim nastavnicima arhitektima, graevinskim ininjerima i slikarima

ipak stekao neto i toga znanja, a jo vie ljubavi za ovuvrstu spomenika koje nam ostavie nai preci. Za nepun mjesecnapisah lanak, jer se urilo da se knjiga izda to prije. UrednikZbornika g. Ljubo Karaman, kustos Muzeja u Spli tu, potvrdiomi je prijem lanka, odabrao slike iz onih koje sam uz lanakpriloio i obeao lanak tampati .No kako te tako ni slijedeih godina Matica ne izdadenajavljeni Zbornik, jer jo svi suradnici nisu svrili ni poslaliradove.Godine 1937 u oktobarskom broju Glasnika Ivz. (godina V, broj 10) napisao sam lanak Islamski spomenici uJugoslaviji u kome sam pledirao, da se ovi tragovi kulturenaih djedova i pradjed ova ne zatiru naim n em aro m ilineumjenou. lanak je bio zapaen i neki muslimanski listovisu se osvrnuli na nj, ili su ga skoro u cijelosti pretampali. Tome je ponukalo da isti lanak koji sam prije pet i po godinaposlao Matici Hrvatskoj tampam u naem Glasniku, jere, nadam se, dati povoda naem svijetu da izmijeni krivo steeni sud, da nai preci nisu na kulturnom polju uinili koliko

T


6/48

4

su pretstavnici drugih vjera. Iz njega e se vidjeti, da su naipreci, pored objekata za isto islamske vjerske svrhe, podizalii vane objekte za sve graane ma kojoj vjer i pr ipadali : napravili su na hiljade kilometara kaldrme, vodovode, esme, mostove, sahat-kule i banje kojima su se i drugi osim muslimanasluili. Tako su ovdje i opisani ne samo islamski nego i opikulturni spomenici turskoga perioda, kojima su hair-sahibije(osnivai) muslimani. Naroito e me radovati, ako koji strunjak, nakon ovoga moga amaterskoga rada, nauno obrad ist ip redmet .

Budui da je m oj lanak ranije bio namijenjen uglav nomnemuslimanskoj italakoj publici, on je ovdje donekle izmijenjen, a i nadopunjen, jer se ovih zadnjih pet godina uz nekoliko sitnijih priloga iz ovoga podruja, pojavila i jedna velikaradnja o jednoj grupi kulturnih islamskih spomenika, o hama-mima (banjama) od Hamdije Kreevljakovia.Ako ovim lankom uspijem da pobudim interesovanjekod onog naeg islamskog svijeta koji die nove damije idruge hajrate ili restaurira stare, da osjeti l jepotu naih starih ku lturnih spo m enika i da mu ona bud e vodiem u ov ojvrsti javnoga rada, cilj ovoga lanka je time postignut.

S a r a j e v o , 20 d ec em b ra 1938.

Mjedena rozeta sa vrataHusrev begove damije


7/48

God ine 1453, pado m C arig rad a pod Turk e, poinje novi vijek balkanskih zemalja. Iako su i ranije pale neke pokrajine na Slovenskom Jugu ipropala srpska drava, padom Carigrada za dugo vremena je zapeaena sudbina svih junih Slovena. Mladi i svjei turski narod, regrutovanu prvo vrijeme iz nomadskih plemena, navalio je svom silinom na dravebalkanskih naroda. Posebna balkanska drava na historikom raskruIstoka i Zapada, kraljevina Bosna, bila je poprite meusobnih borbavisokoga plemstva, te univerzalne katolike crkve i narodnog patarenskogpo kr eta . Iscrpljena zemlja je podlegla 1463. sultanu Mehmedu el-F atihu,bosansko kraljevstvo je prestalo postojati, a velik dio patarena primiislam. Turska drava, sve do nedavna, bila je samo islamska drava, a kaotakv a, spon a koja je okupljala veinu m uslimana svijeta ok o cen tralnelinosti, halife, vladara nad turskom dravom i vrhovne duhovne linostinad veinom musliman a. U prv o vrijeme su Turci, kao osvajai, sam omuslimani, i, osim irenja islama sa irenjem dravnih granica i svogapolitikog prestia, Turci nisu imali aspiracija da turciziraju pokorene

1


8/48

6narode. Kod nas u Bosni to im nije uspjelo ni kad su htjeli, jer smo imalisvoju nacion alnu dravu nek oliko vjekova prije neg o su dijelovi naihzemalja doli u sklop Turske carevine.Nai preci u Turskoj carevini priroenom svojom sposobnou i jerje prosperitet bio svakom osiguran ko je bio u islamu, dravnoj vjeri

Gazi Ali pa.ina damija u Sarajevuturskog naroda, zauzee prva mjesta. Zauzevi Carigrad, Malu Aziju ivei dio Balk ans kog a P olu oto ka , Turci su se ustalili u dravi velikojopsegom, vjerski homogenoj, s rijetkim oazama isto kranskim, kojih


9/48

7

je prema XVIII. vijeku bivalo sve manje, i bogatoj zemaljskim proizvodima, a ta je drava postala i nasljednica bizantijske kulture i civilizacije. Vrlo malen razmak vremena je bio izmeu turskoga naroda podnomadskim atorima i onoga u sjajnim palaama kasno-bizantijskogsloga. Ondje gdje je prestajao stvarati preivjeli bizantijski duh, koji jeiz prefinjeno sti nagin jao u deg enerac iju, nastav io je stva rati mladi tursk iduh, svje i bez tradicija, jednostavan kao to su bili jednostavni atori naturanskim visoinama.I prvi islamski spom enici u C arigra du i svoj Tu rsk oj, u k olikonisu nastali na ranijim kran skim grad nja m a preude enim a za novu

.

ejh Bagdadijin mesdid u Sarajevuvjeru, nose biljeg jednostavnosti i smirenosti linija. (Ne treba zaboravitida je sultan Osm an, zaetnik dinastije Osmanovia u T urs ko j, ivio uatoru, uvao svoje stado ovaca i poivao, iako sultan, na obinoj ovijojkoici).Prvi tur sk i carevi su dob ri mu slimani, uvjereni da im je poziviriti s granicama Turske carevine i islam, pa iako su pretrli razne narode,detro nizira li m no ge vlad are i prisvojili njihova imanja, oni ne tro eogromne svoje prihode na svoj dvor nego na podizanje javnjih grade-


10/48

8vina, u prvo vrijeme damija, koje su bile u prvim vjekovima islama, a unekim islamskim krajevima i danas, koliko mjesta gdje se vjernici okupljaju na molitvu, toliko i kole gdje su se predavale razne znanosti. Prvadamija je sagraena u selu Kuba, na putu iz Mekke u Medinu. Kada jeMuhammed a. s. morao napustiti Mekku i kad se veina Njegovih pristalica ve bila sklon ila u Med inu, 16 jula 622., kre nu o je On sa svojimvjernim drug om i kasnijim nasljednikom halifom Ebu B ekrom uMedinu. Prigodom toga prvoga puta sagraena je damija u selu Kuba,^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ koja je poznata pod imenomMesdidi Kuba. To je bio prostor u pjeanom tlu, og ra en radiuvanja istoe, a vjernici su primolitvi okretali lice prema hramuM esdidul - Aksa u Kudsi - erifuTB . f \ 'VW . fc < JM i (.lerusalemu). Kasnije, za bora vkaMuhammedova u Medini, promijenjen je smjer za stav pri molitvi i to prema Kabi i graduM eki, staro m Ibrahim ovu (a. s.)hramu, dotada nocionalnom sve

titu Arap a, a otad a pr vo j vjerskoj svetinji svih muslimana. Idanas su sve damije na svijetu napravljene u tom smjeru,koji za Bosnu i Hercegovinuiznosi oko 44 stupnja od sunanog juga prema istoku, a 38 stupnjeva na istok od juga magnetskeigle. Aja Sofija, najprije crkva azatim damija, nije smjerom oltaraodgovarala svom pravcu kao damija , pa je m i h r a b (o lta r) pomaknut u desno i pri molitvise vjernici poredaju u redove,koji padaju koso na pobone zidove damije. Takva je damija unas Fethijja u Bihau.

U prvom vijeku t urs ko g vladanja u naim krajevima grad iteljstvoje u Turskoj na veoma visoku stupnju. Mimar Sinan (14901588), najslavniji turski graditelj, podie nevjerojatno velik broj javnih i privatnihzgrada u Carigradu i ostaloj Turskoj, a jedno njegovo djelo je i u Bosni,most Mehmed pae Sokolovia u Viegradu. U monografiji o ovomvelikom graditelju, koju je 1931 napisao i izdao Ahmed Refik, nalazi se

Fatime-kadun damija u Mostaru


11/48

9

jedan popis, koji je istonjaki basnoslovan, ali obzirom na dug ivotovoga gradi te l ja dosta vjeroja tan. Mimar Sinan je sagradio: 81 d a m i j u ,50 m e s d i d a , 26 t u r b e t a (m auzoleja) i d a r u l - k u r a a (zgrade, ukojima se tumaio Kur-an) , 14 i m a r e t a ( javnih dobrotvornih kuhinja),55 m e d r e s a (kola , u koj ima se s tica la srednja i visoka naobrazba) ,3 boln ic e, 8 m os tova, 16 k a r v a n s a r a j a (hotel a sa sobam a za goste istajama za karavane), 33 dvorca, 6 magazina i 32 banje. Lako je mogue daje pod uiteljevo ime dola i gradnja kojega darovitoga uenika, kojih jeimao Sinan sigurno velik broj .Iako i prije Mimara Sina-na ima u Bosni i Hercegovinidamija i drugih javnih zgrada,ipak su sve one znamenitije nastale u doba Sinanovo i maloiza njegove smrti.Prva damija bie ona uistonoj Bosni u Gornjem Po-drinju, u mjestu Ustikolini, gdjeje bilo prvo sjedite turskihvojskovoa, koji su zavladaliovim dijelom Bosne. Nekolikogodina prije definitivnog padaBosne pod Tursku i u Vrhbosni,kasnijem Sarajevu, ima damija.Te prve damije, a veinai onih koje su kasnije nastajale,su sasvim jednostavne zgrade,kvadratine baze, nevisokih zidova i obinog bosanskog drvenog krova. I zidovi su esto odbalvana, oblijepljenih bukomi obijeljenih vapnom. Zidovi surijetko od kamena, osim temelja pod zemljom i nevelik dioiznad zemlje, gdje se nastavlja e r p i , cigla na suncu peena. Radikia i snjegova, od kojih bi ovakvi zidovi stradali, krov se nadastire dalekoizvan zidova i strm je da se na njemu snijeg ne zadrava. Uz damiju jeprizidana i m u n a r a ili je, jo obiajnije, naslonjena uz desni (zapadni)zid damije iznutra kraj ulaza, pa prolazi kroz damijski krov. Munare suod kamena ili od drveta sa spiralnim stepenicama unutra do e r e f e t a ,odakle m u e z i n doziva vjernike na molitvu. Horizontalni presjek m unareje najee polig on, pri dnu obino k va dra t, a iznad njega 12-eroku t.

Vrata Husrev begove damije


12/48

10Odm ah uz damiju sa sjeverne strane , gdje je ulaz, ima redovn o h a j a t(trijem), u visini neto iznad poda damijskoga, a izdignut premaulici za kojih 50 cm. Od ulice je hajat ograen, ako damija nema jo idvorite i groblje oko sebe, drvenom ogradom. Skoro redovno pred damijom, u damijskom dvoritu ili na ulici ima i e s m a , gdje se u z i m aa b d e s t .Prema tome, gdje je u okolici bilo ljepeg graevnog materijala,i graevine su ljepe. Gdje je bilo sedre ili miljevine koje se dadu lakoob ra iva ti, tam o su i gra evin e eleg antn ije, njenije i prefinjenije (vidiizradu erefeta Roznamedi Ibrahim ef. damije u Mostaru).

Trijem Husrev begove damijeHercegovake su damije oblikom dosta sline bosanskima, jedinosu sve od kamena, pa i munare, a kameni je i krov. Seoske damije, kao ione u gradovima iji osnivai nisu bili bogati, imaju i munare kvadratinebaze, a erefeta su samo markirana s etiri prozora, kroz koje muezin pro-moli glavu kad o k u i e . Takva munara se zavrava piramidom . Veina

m ostarsk ih damija je od slatkov od no g vapnenca (Ca C 0,), mukle miljevine , koja se obino zove t e n e l i j a . Ovaj kamen, otporan na zraku, jevanredno pogodan za izraivanje raznih figura i ornamenata. Zato skorosve mostarske damije imaju minuciozno izraena stalaktitima ukraena e r e f e t a , m i h r a b e , u r s o v e , m i m b e r e , i m a h f i l e .


13/48

11U koliko se i danas podiu damije u pojedinim mjestima Bosne iHercegovine, sve su graene prema spomenutom opisu.Skoro u svim gradovima Bosne i Hercegovine u kojima je bilo vie

damija bile su i m u s a l l e , tj. mjesta za zajedniki namaz svih muslimana dotinoga mjesta u petak ( d u m a ) i na B a j r a m e. Ali kad jenakon gubitka Undurusa, Like i dalmatinskog Zagorja islamsko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini radi stalnih ratovanja i epidemija se prorijedilo, u mnogim mjestima je naputeno zajedniko klanjanje na musal-lama, jer nisu htjeli muslimani da inovjerci opaze kako su brojano opali.Danas tek u nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine odrava se lijepi vjerski

Mahfil u Husrev begovoj damijiobiaj klanjanja Bajram-namaza na musallama (Konjic, Teanj i ne znamda li jo gdje drugdje) do k se u mn ogim mjestima sauvalo ov o ime zaneke trgove koji su kasnije nastali na naputenim musallama. Musalle subile kao ograena livada s mihrabom, gdje je imam stajao pri namazu.U Donjem Ka me ngrad u (ko d San sko g Mo sta) za musallu (koja je predsvjetski rat pokrivena kubetom) postoji narodna tradicija, da je tu sultanMehmed El-Fatih klanjao pred vojskom dum'u. Njegova je vojska zaistai osvojila Donji Kamengrad, ali se ne zna, da li je ba i sam sultan dopirao


14/48

12Najznam enitiji gra ev ni per iod u Bosni je cijelo 16 stoljee, a zag ia d S arajevo od godin e 1521 do 1541, kad a je bio carski nam jesnik naBosni Gazi Husrev beg. Izmeu stalnih ratova i prodiranja s turskom vojskom u zemlje austrijskoga cara i madarskoga kralja ovaj veliki dravniki pobjedama ovjenani vojskovoa je zatitnik i podupira svakog kulturnog nastojanja u zemlji. Najznamenitije njegovo djelo je damija uSarajevu, koja se zove njegovim imenom, sagraena godine 1530. Graditeljjoj je Mehmed iz kole Mimara Sinana. Damija Gazi Husrev begova jejedina u Bosni, kojoj baza nije ni kvadrat ni paetvorina nego poligon.Srednja laa damije pod glavnom kupolom je kvadrat sa stranomod 13 metara, ali kupola, 26 metara nad podom damijskim, ne poiva

Mihrab i mimber Gazi Husrev begove damije u Sarajevus june strane na zidu nego na velikom luku, na koji se naslanja jednapolukupola, visoka 16 metara, nad produenim dijelom srednje lae. Timproduenjem je damija postala prostranija, ime je omoguen smjetajveeg broja vjernika prigodom molitve. Radi istoga cilja damija je proirena s dvjema pobonim laama (tetimmama) kvadratinih baza, sa stranicom od 6.5 m, presv oden im kup olam a, visokim nad pod nicom 14 m.Begova damija svojim savreno jednostavnim tlocrtom, njegovimloginim i konstruktivnim razvijanjem u prostornu masu vanrednih proporcija, djeluje neob ino m on um en taln o, a uz to i sklad no. . .. Glavni


15/48

13prostor, kroz uspjele omjere irine naprama visini i to vie kroz jednostavnu i smiljenu diobu masa, djeluje dinamiki i mnogo prostranije negoto su same dimenzije. To je velika zasluga neimara, koji s manjim dimenzijama pro sto ra postizava zn atno vei dojam p ros tor no sti. Iz donjegakubusa glavno g pro sto ra sa lijepim boga tim stalaktitim a, pandan tivi ineprelaz u tambur, pa zatim na kugleni odsjeak svoda. (Ing. Mato Bajlon).Osim ovoga glavnoga prostora damije, srednje lae i dviju sporednih, natkrivenih trima kupolama i jednom polukupolom, damiju vees prostranim dvoritem predvorje, natkriveno s pet kupola, od kojih jesrednja neto vea od drugih, naslonjenih preko pandantiva na sjeverni ziddamije, etiri granitna stupa i dva pobona zida.

Koski Mehmed paina damija u MostaruMunara uz damiju je prilino glomazna i disharmonira, ali onakvakakva je danas, nije djelo graditelja damije nego se vjerojatno preureivala toko m vjekova, a kad je pred okupaciju sagra en a pravoslavnacrkva u Sarajevu, koje je zvonik nadvisivao munaru Begove damije, nazahtjev muslimana produena je munara da bi nadvisivala zvonik.Ostale damije u Bosni i Hercegovini su prostorno manje i izgradnjom jednostavnije. Medu naroito lijepima su Gazi Ali paina damija(sag rae na 1561) i Careva u Sarajevu (ona iz god ine 1459, to ju jesagradio Isa beg poruena je i na njezinu je mjestu 1565 sagraena ona,


16/48

14

Musalla Mchmcda El-Fatihau Donjem Kamengradu

koja i danas postoji), Karadozbegovau Mostaru (1557), Ferhad paina uBanjoj Luci (1583), Alada damijau Foi (1550), Kalaun .lusuf painadamija u Maglaju i Kizlar agina uVarcar-Vakufu (1593). Sve one imajukvadratinu bazu. etiri zida se prekopandantiva, obino ureenih bogatomgrupacijom stalaktita, produuju uoktogoni tambur, s uglatim ili okruglim prozorima, na svakoj pojedinojili svakoj drugoj strani oktogona, ilibez njih, a na tamburu poiva kupolaprek riven a olovnim ploam a ili, unovije vrijeme, bakrenim. (AHpainadamija na Buni ima na kupoli izlje-venu plou od betona.) Sve one imajupredvorje natkriveno manjim kupolama, koje se naslanjaju na damijskizid i zid nastavljen na stupovima.Hercegovake damije uz to imajujo i poseban krov, koji se prua odovih kupola nad predvorjem, na dvorite do 2V4 do 3 metra iznad zemlje,

mmmmammmmmmmmmammmmmmto ih titi od velika vjetra. Poredtoga, kako su hercegovake damijeveinom pravljene od miljevine, kojaje podesna za izradu svakojakih uresai ornamenata, sve su munare, odn os no e r e f e na n jim a, m i h r a b ii m i m b e r i okieni ukusnim sta-laktitima.U nekim mjestima su kasnijeuz damije pravljeni duani, pa jevrlo esto strancu teko razabratigdje je ulaz u damiju. (Na pr. ek-reki Muslihuddinova damija u Sarajevu ). Sulejmanijja damija uTravniku pak nainjena je tako, dasu u prizemlju duani,a damija je naprvom spratu. U Kulen Vakufu sultanAhmedova damija poiva na svodovima i ispod nje je glavna ulica. Cesta ispod Sultan Ahmedovedamije u Kulen Vakufu


17/48

laU veini damija u Bosni i Hercegovini m a h f i l je prilino malenprostor izdignut nad podom damijskim 2VL do 3 m etra, a u desnoj stranidamije odmah do ulaza. Povrina mu je svega desetak metara, i redovno

na njemu bi bilo mjesto samo muezinu. Ali u nekim damijama, koje je

Gazi Husrev begova damija u Sarajevuposjeivalo mnogo vjernika, mahfil nije nainjen samo za muezina negoi za demaat, pa je proiren du cijelog sjevernog zida. U nekim damijama, osobito u Bosanskoj Krajini, mahfil je produen jo i uz istoni i


18/48

16zapadni zid, pa na njemu moe klanjati malo manji broj vjernika negou glavnom damijskom prostoru.Fethija damija u Bihau ima mahfil na dva sprata, jedan iznaddrugoga, ali samo uz sjeverni zid kod ulaza.Mahfili su graeni obino od drveta, ali esto su im stupovi odkamena, s kapitelima lijepo ukraenim.U prva vremen a su u islamskom svijetu damije sluile osim za vjerskeobrede jo i kao kole, u kojima su ueni ljudi predavali nauku omladini,obino iza sabaha i iindije.Sluai su pravili h a l k u (krug) oko predavaa, koji je predavaorazne teoloke znanosti i teologiji pomone nauke. Kasnije se kod islamskih naroda, najprije kod Arapa, otvaraju posebne kole i to : m e k t e b i ,poetnike , i m e d r e s e , gdje se s ticalasrednja i via naobrazba. Prvu je medresuosnovao Nizamul-Mulk Tusi u Bagdadugodine 1067, koja se po njemu zove Niza-mijja. Bogati ljudi su podizali damije, auz damije, obino preko puta, i medrese,gdje su sluai imali potpunu opskrbu bes

platno, da se materijalno osigurani moguintenzivno baviti naukom. Sve nae medrese iz turskoga doba su pravljene na istikalup. Prema dvorinim vratima damijesu dvorina vrata medrese. Usred medre-san sk og dvo rita je a d r v a n, gdje semoe uzet i abdest . Okolo dvor i ta su,-., .. . v n . . . . sobe za jednoga s o f t u (sluaa) ili dvo-Dzamija Ali pase Rizvanbegovica J b v >na Buni jicu, od ko jih je po nauci mladi duan sluati starijega, a prema glavnim dvorinimvrat ima je d e r s h a n a (predavaonica) . Prema tome da li je osnivazadubine bio vie ili manje bogat i medrese su pravljene s vie ili manjekomfora i smisla za umjetnost. Naroita je umjetnina Gazi Husrev begovamedresa u Sarajevu, zvana spoetka, Selukijja, jer ju je Gazija napraviona ime svoje m ate re Seluke, keri sultana B ajezita II, ili kasnije k u r - u m l i j a , je r je bila olovom pokr ivena. Okolo nutarnjega dvor i ta

po reda no je dvan aest kvad ratinih soba presvoden ih kupo lama, kojepoivaju na masivnim zidovima to na vrhu prelaze u jednostavne pandan-tive. U dnu dvor i ta je d e r s h a n a , u koje su nad ulazom iz a tri ja s ta-laktiti kvaderskih oblika. Kako svaka sobica ima i pe, graditelj je nainiovisoke dimnjake prekrivene strmim piramidalnim pokrovom, takoerpresvuenim olovom. Dimnjaci su od cigle i kamena u slojevima. Uope,


19/48

17

f

itava ova medresa je jedno malo arhitektonsko remek djelo, koje je unovije vrijeme izgubilo neto od svoje draesti, jer su izvoene i nekepromjene. (Izvaeni su stari na luk svedeni prozori i umetnuti novi uglati.)Suprotno od Gazi Husrev begove damije dojam prostornosti medreseje manji negoli su stvarneizmjere, jer njena odlikanije u prostornom djelovanju, to je neimar ovdjeodlino uoio. Trebalo jestvorit i neto strogo iisto u proporcijama kaoto je ist ivot i stroga

disciplina odabranih zamuderise (nastavnike). Kadunie ovjek u centralnodvorite, osjea se odijeljen od svijeta, od vanjskog ivota i kao posveen nekom drugom misaonom i lijepom ivotu, aplavi komad neba, koji sekroz okvir arkada vidi, pobuuje jo jae misao bes-krajn osti . (Ing. M. Bajlon).U Bosni i Hercegoviniesto i u vrlo zabitnim ka-sabicama, pa i selima, biloje za turske vladavine oko100 medresa, koje su, uona vremena, bile doneklei srednje kole, no malo/ ih je bilo solidno izraenihda bi arhitektonski mnogoznaile. Drukije njihov jeznaaj za kulturno podizanje naega svijeta uvjersko-obrednom pravcubio velik.M ektebi su bili obino male i neugledn e zgra de i kao takv e uarhitekturi ne znae nita. Koji su se do danas sauvali vie bi mogliposluiti kao tuitelji naih predaka, da se vidi gdje su neduna djecazatv aran a da bi ma hinaln o uila princip e uzviene vjere islama, a esto ni to .

Munara Rozname-dijine damijeu MostaruJedan od est prozoraRoznamedijine damijeu Mosta ru


20/48

18

Misticizam (arapski: tesavvuf) je religiozno filozofski pravac.Pristae ove struje tvrde, da je nemogue spoznati Boga putem znanostii vjere, ne go jedino uvstvovanjem i enjom za Njim. Pri ro da , kojaovjeka okruuje, a i sam ovjek, odraz je boanskog bia: promatrajuisvijet i njegove pojave ovjek e doi do iste spoznaje o boanstvu.ovjek je kaplja vode, koja konano mora utonuti u beskrajno moreboanstva kao u svoj praizvor. Sve stvari materijalnog svijeta proete suboanskim duhom i upuuju na Boga.Da ovjeja dua doe dakle do iste spoznaje Boga treba pregazitisve to ima veze sa ovim svijetom i uriti se putem ljubavi praizvoruvasione, da se konano utopi unjemu .. .Neograniena odanost i slijepapokornost prema Bogu i starjeiniuope je karakterna crta ovih ljudi(de rv ia ) . S ta r je ina zada je novaku i duhovne vjebe, koje ovaj stalnoobavlja. Ove se vjebe mogu vritipojedinano, a i u zajednici pod vod

stvom starjeine. Za zajedniku molitvu dervia odreena kua zove setekija. (Dr. air Sikiri).D e r v i i su se sas ta ja li daobav ljaju z ik r u t e k i j a m a ilih a n i k a h i m a . H anikah se od te kije razlikuje tim, to dervii unjemu stiu potrebnu vjersku naobrazb u. U islamskom svijetu ima dvanaest glavnih dervikih redova, kojisu bili zastupani i u naim krajevima.Do godine 1931 bio je sauvan jedan hanikah, to ga je podigaoGazi Husrev beg u Sarajevu. Od poara je stradao dva puta, a od ruenjaupravo u svojoj jubilarnoj (400) godini, kad je morao ustupiti mjestojednoj dvokatnici, gdje je sada smjetena Gazi Husrev begova medresa.Moda nije ni zgodno da se medresa (kola) nalazi u ovako ivom

dijelu grada, ali svakako je bio grijeh zaguivanje Gazi Husrev begovedamije visokim zgradama u koje je poela tonuti ve odmah iza okupacije. Ruenje hanikaha, koji odavna nije sluio svrsi, i nadozidivanje nanjemu zgrade za Gazijinu medresu bio je atak na estetsku cjelovitost to

Stalakti t ima ukraeno erefeRoznamedi Ibrahim ef. damijeu Mosta ru


21/48

19su je inile damija, kurumlija i hanikah kao jezgra Sarajeva i njegovearije, i drug dje, u kulturn ijem svijetu, ne bi bilo dozvo ljeno ruenjeovakvih lijepih kulturnih spomenika, makar to i imalo praktine koristi,

Dvorite medrese Kurumlije

Dimnjaci Gazi Husrev begove (Kurumlije) medreseka o u ovom sluaju gdje je jedn a u trnu la Gazijina u stanov a ustupilamjesto jednoj ivoj njegovoj ustanovi.


22/48

20

Oko dugog a uskog dvorita sa adrvanom u sredini bile susamice, ispred kojih je jedan dio dvorita bio natkriven, a krov sudrali vitki kameni stupovi. Do 1931 godine dralo se samo jedno kriloovoga hanikaha, jer je jedno ranije u poaru nastradalo, pa se nije niobnavljalo.Tekija ima jo ponegdje u Bosni, a osobito u fojnikom srezu.esto su to obine kue, u kojima je privatni stan kojeg a e h a , a drugid e r v i i ili m u r i i iz toga mjesta dolaze tu i obavljaju zikr (obrede).Poznata je Sinanova tekija u Sarajevu, sagraena prije 1693. Znamenitaje tekija na Oglavku u srezu fojnikom.

Trijem u Husrev begovu Hanikahu(ne postoji vie)

Islam zahtijeva od svojih sljedbenika naroito i tjelesnu istou-Musliman mora prije molitve oprati pojedine dijelove tijela, koji nisupokriveni odjeom, ime dolaze u direktan dodir sa zrakom. To pranje sezove abdest. Nakon izvjesnih tjelesnih inova moraju se musliman i muslimanka bezuvjetno okupati. Radi toga ima i u najsiromanijoj muslimansko j kui banja, pa makar to bilo i sasvim p rimitivn o og ra en o mjesto


23/48

21u sob i. Nije onda ud o, da je javnih banja bilo i po malim mjestima itone jedn a n ego i po vie ih. U 34 mjesta Bosne i He rcegov ine za tu rsk ogvladanja u njima postojale su javne banje. Danas malo selo Blagaj kodMostara, imalo je nekada dvije javne banje, dok na pr. Mostar ima sadajednu, a i ta radi samo 3 dana u sedmici, i uza sve to je Mostar u zavidnijem poloaju od Sarajeva, gdje nema ni takve javne banje kakv a jem ost arsk a. U Sarajevu je prva banja nainjena 1462, dakle godin u prijepada bosanskog kraljevstva. Osniva joj je osniva i Sarajeva Isa beg,a i danas, preudeena na mjestu postanka, slui svojoj svrsi. Godine 1914je prestala raditi Gazi Husrev begova banja. Ona je potpuno sauvanitip starih glasovitih turskih kupalita, u kojimase m etoda k upanja sastoji u tom e, da po sjetnikprolazi kroz sistem odaja (soba), u kojima temper atu ra pos tepen o ras te, te je prema tome iparna atmosfera u njima raznoga stepena.(Tru helk a). U ov oj banji dolazi osvjetljenje spoligo nog p rozo ra s vrha kupola u pojedinepregratke. Iako je ova zgrada mogla jo uvijeksluiti svrsi, za koju je napravljena, danas senalazi u njenim prostorijama krma i kavana.

Posluiti open itosti bilo je geslo ono gabezbroja naih predaka, koji su svoje velikobogatstvo troili na javne ustanove kojega biloreda, od velebnih damija u gradovima doneznatnih esama na planinskim putevima.()grom an b roj esama i adrvana je podig nut uBosni i He rcego vini, mn ogim a se i ne znajuzakladnici, ali na usamljenu putu u bezvodnukraju, kad se nade ovakav trag kulturna ovjeka, dohode putniku pred oi uobiajeni natpisis esama:

i |# \ Jf *M J* >Starije esme su jednostavnije, obino bez natpisa, mlade su vrlo estovanredno finih oblika s kienim natpisima, koji slave zakladnika i biljeegodinu gradnje. Narodna tradicija vee nastanak gradnje ovakvih esamai vod ovo da s raznim dt^gadajima i linostima . Izgradnja golem e esmeod steaka zvane C areve vode na planini Rom aniji pripisuje se sultanuMehmedu el-Fatihu, osvajau Ca rigrad a i Bosne.

Za vodovod u Mostaru postoji prianje, da je zadubina nekogastranca, kojemu se svidjelo to mjesto, pa je odluio da o svome trokudovede vodu iz rjeice Radobolje iz sela Cima. Po narodnoj tradiciji, taj

Sahat-kulau Donjem Vakufu


24/48

22

je ovjek dotjerao u Mostar tovar zlata na magarcu i svega ga utroiodok je vodu doveo do mostarske periferije. Kad mu je nestalo novaca,prodao je magarca, i za dobiveni novac nastavio s gradnjom. ovjek, kojije kupio od njega magarca, poklonio mu ga je, a ovaj ga je ponovo

adrvan pred Koski Mehm ed painom damijom u M ostaru

Vrelo Rotim u selu Rotimlji kod Stocaprodao i nastavljao s gradnjom. etrdeset je puta prodao istoga magarcai etrdeset puta su mu ga Mostarci poklonili, dok je vodu doveo u grad.Ta ko kae naro dn a tradicija, dok povijest zna Roznamedi Ibrahimefendiju kao hair-sahibiju mostarskoga vodovoda.


25/48

23

U dvoritima veih damija, medresa, a i u pogdjekojoj veomabog atoj pr ivatnoj kui, podizani su a d r v a n i (vodoskoci). Obino suograeni drvenom ogradom s vie irokih vrata. Uz ogradu su drvene

Most sultana Sulejmana (stara uprija) u Mostaru

Most preko Neretve u Konjicuklupe za odmaranje i hladovanje. Bazen, iz koga iskae voda, je podignutiznad dvorine ravnine. Na stranama bazena su esme, a pred svakom


26/48

24

Tipovi niana: 1) iz vremena fetha, 2) vojniki sa sarukom, 3) derviki,4) hadijski ( trgovaki), 5) jeniarski


27/48

25

6) i 7) hodinski (hadijski), 8) djevojaki sa santraem i9) enski iz prologa vijeka


28/48

26

esmom pravilno isklesan i uglaan kameni kvader, na kojemu stoji onaj,koji uzima abdest. Iz sredine glavnoga bazena izdie se na kamenom stupudrugi mnogo manji, a u njemu je vodovodna cijev, iz koje izbija voda uvis

Niani kod Ali paine damije u Sarajevu

Niani na grobovima brae Celja u Sarajevu (Maguda)i p relijeva se pr ek o obo da m aloga bazena u veliki. I veliki bazen a i manjis njim su prekriveni eljeznom mreom u obliku kupole. adrvani u da-mijskim i medresanskim dvoritima obino su natkriveni krovovima, koji


29/48

27

poivaju na est ili osam drvenih ili kamenih stupova. Kameni stupovi suili zidani ili klesani iz jednoga komada. Krov je u obliku kupole, prekrivene olovnim ploama ili je obini strmi krov, u Hercegovini, kao i u kua,od kamenih ploa.Najvelianstveniju sliku pruaju mostovi turskoga perioda u Bosnii Hercegovini. Ove zemlje u rimsko doba i doba svoje samostalnosti suneprohodne praume s vrlo blijedim tragovima civilizacije, bez veihgradova i bez dobrih cesta i mostova, koji bi vezali kraj s krajem i dovodili u do ticaj naro d s narodnim. Ono stoje postojalo do 1463 i 1483, dopada ovih dviju pokrajina, je skoro bez ikakva znaenja prema o-nome to se podie podkonac 15 i kroz 16 i 17vijek. U svoje vrijemese na pr. govorilo ipisalo da su stupovi upredvorju Gazi Husrevbegove damije uzeti odneke crkve u Blauju.Crkva s onakvim stupovima bi bila tolikogolema, da bi bez sumnje bila poznata u cijelom ondanjem kranskom svijetu, dok meutim o njoj nema nispomena. Mrnja naTurke, zavojevae najunoslovenske narode,prijeila je da se priznai on o to su oni, ilipravije, Bonjaci i Hercegovci za turskoga perioda, privrijedili kulturi i civilizaciji ovih krajeva poriui im svaki smisao za duhovninapredak. Tako se i nastanak raznih mostova pripisivao bez ikakvapovoda Rimljanima, samo da se ne bi reklo da su islamski kulturnispomenici.

Nian Omer age Baia kod Glamoa


30/48

28Najznamenitiji je most ovoga razdoblja mostarski, graen od 1557do 1566. G rad itelj mu je Hajrud in, suvrem enik M imara Sinana, to sevidi iz m ono gra fije o Mimaru Sinanu od A hmed Refika (II knjiga ,

5 strana); Evlija elebija u VI svesku Sejahatname pripisuje ga KodaMimar Sinanu. Prvi turski geograf atib elebija ga pripisuje jednomdomaem majstoru stolaru, koji ga je napravio nakon to ga nije mogaopodii Sinan. Jedan ferman, sultana Mehmeda IV od 14 marta 1649 kojise nalazi u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu pod br. 3930, zove mostarskimost imenom sultana Sulejmana(umro pod Sigetom 1566). U jedno j tu rsko j m e d m u i (b iljen ic iraznoga sadraja), koja se sadanalazi u Jugoslavenskoj Akademijiu Zag rebu , ima biljeka da jemost tvrave Mostara ponovosagraen 24 X 1557 pod nadzoromKaradozbega, a po nalogu Hajda-ra, zapovjednika Hercegovine.Ista biljeka se nalazi u jednojKanunnami u knjinici Zemaljskog Muzeja u Sarajevu u turskim rukopisima br. 553, strana96. I Evlija elebija i atib elebija u svojim djelima piu da jeneto nie od ovoga mosta bio ustara vremena most na lancimadebelim kao ljudsko stegno, a dasu stanovnici Mostara zamolilisultana Sulejmana da im nainimost i da je most nainjen 974 poHidri; (ta je godina trajala od19 VII 1566 do 9 VII 1567). Gore spo m enuta hidre tska go din a je isklesanai u lijevoj nozi mosta, gdje poinje luk. Most je nainjen na jedno okno,iji je raspon 29.4 metara, a visoko 21 metar nad vodom, irina mostaje 4.3 metra. Ovaj most i danas zadivljava gledaoca, pa nije udo toEvlija elebija nema dovoljno rijei da ga opie. Ovaj most uporeduje

S dug om i veli da je po zna t u itavu svem iru. Most je pr et rp io i veihteta, pa je zabiljeen u lijevoj nozi mosta i jedan popravak iz godine1737, a u jednom mostarskom sidilu (sudskom protokolu), koji se sadanalazi u Zemaljskom Muzeju, zabiljeena je jedna naredba o popravkumosta od 15 srpnja 1779.

Nian Mahmut bega Brankoviana Ladevinama kod Rogatice


31/48

29

Kol iko mi je pozna ta l i t e ra tura o ovom mostu prv i ga naz ivar imskim rusk i konzul u Sara jevu Aleksander Hi l fe rd ing u d je lu BOCHJH,TepueroBHHa H cra pa Cep in (P e t ro gr ad 1859) . Na 43 s t ran i Hi l fe rd ing ,ko j i j e inae mrz io sve to je i s lamsko , kod op isa Mosta ra i n jegova mos tap ie : vrs t i v i sok i mos t od ve l ik ih kamenova smje lo sav i jen jedn im lukompr ek o dos ta i ro ke teku e r i j eke s tv rd im o ba la m a, nos i b i l jeg r imsk eg r a d n j e .U vak fi ji ( z ak l adn i c i) M uham ed bega Ka rad ozbe ga , do b ro tvo raMosta ra , i z poe tka mar ta 1570 ima pasus : Zat im je odred io (M. Kara-dozbeg) da se popravl ja ju oni mostovi , kojej e on nap rav io : j edanje blizu Blagaja na rijeci Buni , drugi u Blatu(Mos ta r skom) na L i s t i i, a t rei u Konj icu.Na ri jeci Buni imaju tr is ta ra kamena mos ta i zt u r s k o g a v r e m e n a : j e dan je u Blagaju na petokana , d rug i u Koso ru ,a trei u selu Buni na14 okana . Uz ova j potonj i most nalaze sezemlje , koje su pr ipada l e Ka radozbegovu va kufu.

Medu osobi to l i j epea r h i t e k t o n s k e s p o m e n i ke t u r skoga pe r ioda uBosni i He rceg ovin i spada kam eni m os t u Konj icu , sa gra e n g od ine1682/83, nakon to je ran i j i d rven i Karadozbegov mos t Nere tva odni je la .Nedaleko od Sarajeva na r i jeci Mil jacki je kozja upri ja, mostdos ta s l i an s ta rom mostu u Mosta ru , samo to ima ve l ike o lakava jueotv ore . Olak ava ju e o tv or e ima i La t insk a upr i ja u Sara jevu , na 4ok na i sa i l ja tim p i ler im a u M il jacki , nainjena pr i je 1565. Ob nov l jenaje iz ostavt ine Hadi Abdul lah age Brige u dananj i obl ik godine 1797,est godina nakon to ju je voda porui la . eher ehaj ina upri ja iz 1617od rva la se i najveim po pla va m a M il jacke, do k je Care va up ri ja uzi s to ime nu dam i ju dva pu ta s t ra dav a la od poplave . Go dine 1628 ju je

Prorezani nian u Bos. Petrovcu


32/48

30

ponovo sazidao Hadi Husejn aga Haralija, a 1791 Hadi MustafagaBelija. Iza okupacije je poruena radi regulacije onoga kraja.Viegradski most Mehmed pae Sokolovia iz godine 1571 je jednood najveih arh itek ton ski h djela u naim krajevim a i jedin o djelo M imaraSinana u Bosni. Most je na 11 okana sa iljatim lukovima, iji je rasponod 13.7 do 18.6 m eta ra. Duljina m osta je 170 m eta ra, a irina 6.3 m. RjekaDrina je tu vanredno brza, ali nikada nije uinila velike tete mostu, iakoga je jednom preplavila. Za vrijeme zadnjega rata poruena je sredinamosta i danas je na tom dijelu podignuta posebna eljezna konstrukcija.Od veih mostova treba spomenuti onaj na 5 okana sultan Sulejmanau Donjem Vakufu pr ek o V rbasa, most velko g vezira Rustem p ae narijeci eljeznici kod Ilide, na 15 okana, most Gazi Ali pae na Bosni uSarajevskom Polju. U selu Arslanag ia M ostu kod Trebinja pr ek o Tre-

Gazi Husrev begovo i Murat begovo turbebinjice stoji i sada stari turski m ost s kar akt erist in im olakavajuimotvorima, krunim otsjecima.lako se u prvo vrjeme islama nisu stavljali nikakvi nadgrobnispomenici (Vehabije, dananji purifikatori islama u Arabiji, rue svemauzoleje kao bid'at , (novotarije) , ipak se dosta rano, a vjerojatno podutjecajem jo stare svjee arapske poganske tradicije, podiu nadgrobnikamenovi. Prvi nadgrobni kamenovi (koji se u Bosni zovu niani, a uHercegovini b a l u c i ) u islamskom svijetu su bez natpisa i vrlo su maleni.Kasnije, razvijanjem dravne moi i sjaja, i mrtvacima se podiu veinadgrobni kamenovi s natpisima.Postoji tradicija da je sa sultanom Mehmed el-Fatihom ilo 12.000klesara, koji su podizali nadgrobne kamenove njegovim poginulim vojnicima. Na najstarijim nianima u Sarajevu kod Alipaine damije isklesane


33/48

31su razne figure: ptice, maevi, lukovi i strjelice, topuzi i slino. Na prvimnianima bosanskih domorodaca natpisi su pisani bosanskom irilicom,t. zv. bosanicom ili begovskim pismo m. Inte resa ntn o je, da po nek adajedan par niana slui za dvije osobe. Tako u selu Dubu kod Rogaticeima nian na koje m u pie irilskim slov im a: . . . Hasan i Ahmat, dvaRadilovia sina. Pri kraju na tom nianu, kao i na bogomilskim stecimastoji: Da je blagosloven tko e projti i proklet koji prevaliti. I nianaima vie vrsta i po obliku glave i po veliini. to je ovjek bogatiji nian je vei. Nian ili baluk je kam en najee et vrt ast , visok 1 do3 metra, a vrh mu je razliit, prema tome kakvu je staleu umrli pripadao.Na nianima iz prvih dana islama u naim krajevima ima raznihisklesanih ukrasa: maeva, lukova, topuza, balta (sjekira), bajraka, aliima i raznih ivotinja: sokola, jelena i zmija. Iz novijeg vremenaima baluka s raznim biljnim ornamentima u boji (ponajvie uzlatnoj i plavoj). Cesto ima uklesanih izdubina na balucima, gdjese nahvata kinica. Takvi su nianina grobovima brae Celja u Sarajevu u Magudi. Ima i prorezanihniana, kakvi se vide na naojslici jednog groba iz BosanskogPetrovca. Najstariji su niani medupatarenskim stecima, jer su novimuslimani htjeli da lee uz svojeoeve i djedove dobre Bonjane.Takva groblja, gdje se muslimanski baluci ili niani nastavljaju na Krehino turbe u Mostarupatarenske steke, dosta su estau Bosni i Hercegovini. Najvei nian se nalazi na grobu Omer age Baiakod Baia Mosta na putu izmeu Glamoa i Livna, iz godine 1798. Visokje 4.7 m, a i opseg saruka mu je 4.7 m.Kad se islam proirio na nearapske narode, poinju se mrtvacimapodizati i t u r b e t a (mauzolej i) . U nas ima uglavnom tr i vrs te turbeta :a) ozidanih i prek riven ih obinim krov om ili kup olam a, b) na stupov imai prekriven ih i c) otkriv enih . Najvee je Gazi Husrev beg ovo turb e uSarajevu iz 1541. To je ok tog on a zgrada s visokom kupolom , a u poduje grob Gazi Husrev begov, nad kojim je izdignuta kubura (sarkofag).Do njegova turbeta je turbe njegova vojvode Murat bega Tardia, rodomibenianina, koje je neto manje, a baza mu je esterokut. (Ako pogledamo danas iz nove zgrade Gazi Husrev begove medrese na njegovu


34/48

32

damiju i ova dva turbeta, vidjeemo da se, poavi od glavnog kubetanad sredinom damije, ostala kubeta, ono nad lijevom tetimmom i nadgrobovima Gazi Husrev begovim i Murat begovim pravilno smanjuju, ijedna skoro prava linija, potegnuta od vrha damijskog kubeta do vrhaMurat begova turbeta, dodirivala bi tjemena kubeta Gazijina turbeta ionoga nad tetimmom. Ako pak pogledamo u dvorite, gdje se takoersputa jedan red kubeta: (nad sreditem damije, nad sreditem trijemai nad adrvanom, ne opaamo takvu pravilnost, a to je radi toga to jeadrvan krajem prologa vijeka poveavan i u irinu i u visinu. Stariadrvan bio je arhitektonski ljepi i s okolinom harmoniniji. Jo jedandokaz kakva je trebala biti i ostati arija oko Begove damije u Sarajevu).U Sarajevu tak o er imaju dva lijepa tu rbe ta iz dru ge pole XVIII vijeka.Oba su na isti nain pravljena. Na etiri stupa s jednostavnim kapitelima,

Seh Jujino turbe u Mostarus kojih poinju iljati lukovi (t. zv. dos dane) preko pandantiva, nastavljase oktogoni tambur, a na ovome mala kupola bakrom prekrivena. To sumauzoleji Mehmeda Jahia, sina sarajevskog mulle, i Jusuf pae, zagonetn og bjegunca iz Carig rada. U M ostaru je vrlo lijepo tu rbe eh JujeEjubovia koje je podigao u prvoj poli prologa vijeka Ali paa Rizvan-begovi. Na est kamenih stupova s polukrunim lukovima nastavlja sepoetak kamene eliptine kupole, od koje je ozidan samo jedan otsjeak,red klesanih kam eno va, na kojima je m ark iran a kupola od eljeznemree. Iz godine 1760 je dvostruko turbe Hadi Mehmedage Krehe uzose Havade damiju u Mostaru. To je turbe na osam stupova s njenim


35/48

-1

-/. 9

^ a,


36/48


37/48

33ukrasima, danas neto oteenima, na kapitelima i s oblim lukovima, nadkojima se nastavlja zid od klesana kamena. Vrh zida je prekriven kamenimploama, s kojih se voda cijedi van turbeta. I ovo turbe je bez krova,

Slika Meke na zidu u Miinoj damiji u Sarajevuto je namjerno uinjeno, da moe kia, boji r a h m e t , padati pogrobovima. Drugi grob u istome turbetu je vjerojatno njegove ene,to je obino bivalo kod bogatijih ljudi, koji su pravili dvostruka turbeta.

Slika Medine na zidu u Miinoj damiji u SarajevuU Trav niku ima dos ta turb eta , a najljepe je Abdullah pae (umr o1748) i Delaluddin pae (1822) zajednik o turb e na 8 mr am orn ih stupovakoji zatvaraju ok to go n. Lijepo je turb e i Abdullah pae D eftedarije iz 1782.

3


38/48

34Turbeta inae ima po svoj Bosni i Hercegovini.U vie gradova i gradia u Bosni i Hercegovini imaju s a h a t - k u l e .To su etvrtasti zvonici, s kojih zvono otkucava vrijeme po a la turcasatu, po kojemu je uvijek zalaz sunca u 12 sati, kako se svaki dan sat

udeava. Sahat-kule su obino pravljene gdjegod u strani nad arijom.

Kopija levhe Hasan Kafi Ak-Hisarijine iz 1015 po HidriNajvia je sahat-kula uz Gazi Husrevbegovu damiju u Sarajevu. U nekimmjestima su stali satovi na sahat-kulama, a na pr. u Travniku je sahat-kulapreudesena u vatrogasni toranj . Sahat kule su najvie nas trada le zasvjetskoga rata kad su skinuta s njih zvona za ratne svrhe, a iza rata nisupovraena na mjesta odakle su oduzeta, ali ih ima dosta, koje i dandanasuredno funkcioniraju. U nekim mjestima su bile i po dvije sahat-kule.

Natpis nad vratima Gazi Husrev begove damije u SarajevuMuhamed, Resul-ul-lah, nauavao je islam, monoteistiku vjeru,medu Arapima, koji su do Njegove pojave bili mnogoboci i idolopoklonici. U Kabi, glavnom njihovu svetitu, veli se da je bilo onoliko kipovaboanstava koliko i dana u godini, a iznad svih su bili kipovi bogova


39/48

35Lata i Uzzata. Ov ako prim itivan narod kakav i ' rapski, koji je istomprim ao jednu m on ote isti ku vjeru, po ijoj i, >g nema slike niprilike, shvatio je da mu je zabranjeno prikazivanje ljudskih likova uslici i kipu, iako to nije u Kur-anu i hadisu spomenuto. Pred uspjelom

Duborezni natpis u mihrabu u emalovia kuli na Bunislikom ovjek stane, promatra je i divi joj se, a primitivnu je ovjekuopasno dati sliku, jer e on iz divljenja prei u oboavanje, a oboavatise smije samo On, koji je bez slike i prilike. Tako je ova grana umjetnostiutuena u zaecima islama i nije se nikad razvila do najnovijega doba

Model kue Osman pae Skopljaka u Sarajevumedu muslimanskim narodima. Istina je, da se u prvom vijeku islamapojavljuju ljudske slike na zidovima palaa pansko-arapskih vladara, uPerziji se razvija naroito minijaturno slikarstvo i s prikazivanjem

3*


40/48

ljudskog ivota, ali kod Turaka i naroda, koji su preko njih islam primili,slikars tvo se ne razvija, po go to vu ne prikaz ivan je ljudskih likova. Aliumjesto toga razvilo se posebno umjetno pisanje arapskoga pisma, kojeje malo po malo prelazilo u isti ornamenat. Natpisi nad damijskim ilimedresanskim vratim a, na nad grobn im spom enicima, nad esmama iknjinicama su tako majstorski izraeni da se esto ne zna gdje prestajeslovo a gdje poinje orn am en at. Najobiniji su natpisi, klesani ili slikani, um i h r a b u u dam iji:


41/48

37vjeto preslikati arapsko pismo kao to je preslikao polihromne ornamente.Knjiga je od davnina u porodici Spaha, a sada 4 je vlasnitvo Nj. Pr.Reis-ul-uleme Fehim ef. Spahe). Ima i drukijih ukrasa u naim rukopisimakao to je na pr. u jednom starom turskom kalendaru, u kojem senalaze i hrvatski narodni nazivi za mjesece: sianj, velja no, oujakitd., gdje se prostor oko slova ispise mastilom, a slova se razabiru iznepocrnjena papira.Iako su zidovi veine damija kao i privatnih domova bili bijeljenivapnom, ipak su neke damije bojene prema raznim uzorcima bojenjacarigradskih damija. No esto se nije pogodila sretnaboja i ornamentika sa zgradom. Lijepo je ouvana staraboja u Koski Mehmed painojdamiji u Mostaru.Osim ovakvih bojenjaprema stranim uzorcima kodnas je esto koji bezimenimajstor zamijeao tri-etiriboje i na damijskim zidovima islikao vinovu lozu ili limun (u Hercegovini) ili ljivu(u Bosni). Omiljeli je predmet i slikanje dvaju svetihmjesta: Meke i Medine. UMiinoj damiji u Sarajevuje ova dva grada na damij-skom zidu odlino naslikaodomai majstor-samouk Ha-di Mustafa Faginovi, kojije bio godinu dana u Meki iMedini a jedno vrijeme i uCarigradu, gdje je prebojiojednu od carskih damija. Naslikama se vidi da je poznavao perspektivu, koju je primijenio kod slikanja obaju Haremi-erifa (dvorita), dok su mu kue upozadini iste veliine kao i one naprijed. Palme, kojima je okruio Medinu,su do sitnica vjerno izraene.Ned ostatak slikarskih radova u privatnim i javnim zgradam anadomjeten je bogatom ornamentikom. Ornamentika Alada-damije uFoi iz godine 1549, koje je zakladnik Hasan Nazir elebija, sin JusufSinana, koja je u zadnje vrijeme skoro sasvim propala, pokazuje koliki

Duborezna vrata na hamamdikuu emalovia kuli na Buni


42/48

38je bio umjetnik, koji joj je zidove islikao. Damija je bojena i svana iiznutra, a izraeni su razni motivi vegetabilnih i geometrijskih ornamenata, od kojih je najljepa trotrana pletenica (bijela s crvenkastim ivicamana modru temelju). M ijeanje vegetabilne i geo me trijske ornam entikevidi se esto i na okvirima natpisa.Muslimanski dom u Bosni i Hercegovini neugledan svana, jer sesav ivot upu tio na dom i blinje, je rasp ored om pro sto rija , ureajemi dek oriran jem esto umjetnina za sebe. Iako nema u njemu naroitihsoba za spavanje i salona u evropskomsmislu, on je ekonomino smjeten, paje svaka soba, koja u danu slui za radi primanje, u vee pretvorena, po potrebi, u spavaonicu. Za smjetanje postelja, posteljine i pokrivaa u zidu suuzidani ili su pred zidom nainjeni orm ari, a zovu se m u s a n d'e r e, iz kojihse u noi te stvari vade i prostiru popodu, pokrivenu ilimima. Mjesto stolica su ok o soba s e i j e ili m i n d e r-l u c i (nepok retni divani). Uza zid, u

kojemu su vrata, obino je zidana pei banjica ili hamamdik. esto u pojedinim kuama i svaka soba ima banjicu.Musandere, pe i banjica su u istomeredu, jedno do drugoga. U obinimkuama je sve to skromno i jednostavno, a u kuama bogataa, koji nisu diraliu starinski ureaj, u izradi ovog nepokretnog pokustva se pokazuje veomaesto trag umjetnikoga rada. Osobitose posveivala n aro ita panja ukras i-vanju ie ta (s t ropa) , koje je redovnood drvene grade i obojeno. Osobito sepazilo na izradu sredine stropa, gdje jebila bakrena ili pozlaena jabuka. Odpokustva su na ro ito ukras ivane : m a n g a l e (u Bosni) ili d a g a r e (uH erceg ov in i), i r a c i (svijenjaci), d e m i r l i j e , i b r i c i i t e s t i j e ,posude za vodu, t a b a c i , posluavnic i, p e k u n i , s to li i od orahovine(sada se najvie izrauju u Konjicu), rahle, posude za kahvu a i za jelo,to je sve rad domaih majstora iz Sarajeva i provincije.Od um jetnog obrt a u p rvom re du t re ba spom e nu ti k u j u n d i j e ,zlatare, koji su izraivali, a i danas izrauju, razne predmete za dnevnu

Duborczna vrata u jednoj, tajnikoj sobi


43/48

39upotrebu i ukras. Naroita je vjetina inkrustacija i tauiranje te filigranski rad sarajevskih zlatara. B i a k d i j e, no ar i, su pravili na ro itolijepe velike noeve sa usjeenim srebrnim icama u elik (tauiranje).T u f e k d i j e , pukari, su izraivali t . zv. male puke s ukrasnim jabukama. Najbolju sliku kulturnog ivota u Bosni i Hercegovini za turskeuprave pokazuje umjetniki obrt knjigovea, m u d e 11 i d a, ko ji sejavljaju u Sarajevu ve godine 1580. Danas u Sarajevu imaju dvije ulice:Veliki i Mali Mudellidi, gdje su se knjige uvezivale.

Ortaluk (srednji dio ieta) u emalovia kuli na BuniNekih islamski ustanova je ve nestalo u naim krajevima kao to

su i m a r e t a (besplatne kuhinje za nemone, s iromane i s trance) im u s a f i r h a n e , gdje je svaki s t ranac mogao ostati t ri dana, da ga nitkone upita ni odakle je. No od nazad nemnogo vremena pokazuje se i suvieOCita tendencija, da se zbriu s povrine i ostali kulturni spomeniciturskoga, dakle islamskoga, perioda u Bosni i Hercegovini. Planovi


44/48

40gradova su obino tako udeeni, da regulacione linije zahvataju mnogedamije. Burmali damija u Skoplju morala se sruiti dinamitom kaoruevna i sklona padu, da se na njezinu mjestu podigne oficirskidom. S vremena na vrijeme se piu lanci po lokalnim novinama i asopisima, kako je nesuvremena nastava u medresama, ne radi toga da bi seto stanje poboljalo, nego da se takve medrese zatvore i po malo rue.A i ono to nesumnjivo potjee iz turskoga perioda u naoj zemlji nastojise opo vri i na ozbiljnu mjestu (kakve bi trebale biti En ciklope dije).

ie u staroj Rudiji u Halilbaia ulici u Sarajevu

Vjerska nesnoljivost, produkt vjekovne borbe naroda raznih vjera,zasljepljuje esto i ue njak e, pa ne e da vide ni ono to je o ito .Islamski period u ovim zemljama ostavio je vidljive tragove materijalne kulture. Ta kultura nije ni neznatnani nevrijedna da bi je trebalo zaboraviti iliprezreti. Ono to Bosnu ini Bosnom, to jeislamski period njezin i njegovi kulturni spomenici, koji su vrstegrade, koji vijekovima prkose zubu vremenai koji se needati zbrisati.


45/48

L i t e r a t u r aE d m u n d S t y x , Das Bau\vesen in Bosnien und der Hercegovina,Wien 1887; K e l l n e r J o h a n n , Baukuns t (Bosnien und Hercegovina inW ort und Bild, W i s s e n s c h a f t l i c h e M i t t e i l u n g e n aus Bosnien undder He rc egov ina, Wien , I. Bd. 1893; B a a g i d r. S a f v e t b e g , Zna me nitiHrvati , Bonjaci i Hercegovci u tursk oj carevini, Zagreb 1931; D i z d a rM u h a ni e d E m i n, Nastavni zavo di kod starih Arapa (Tridese tgodin jiizvjetaj eriatske sudake kole u Sarajevu), Sarajevo, 1917; A h m e dR e f i k , Mimar S inan (dvije knj ige ), I stanbul, 1931; M i r z a S a f v e t(dr. Safvet beg Baagi), Gazi Husrev beg, Sarajevo, 1907; S p a h oM e h m ed , Gazi Husrev beg, Sara jevo, 1907; T r u h e l k a dr. i r o, GaziHusrefbeg, (G. Z. M., XXIV), 1912; S p o m e n i c a Gazi Husrev begove

etiristogodinjice (Suradnici: Hamdija Kreevljakovi, Salih Ljubuni,Alija Nametak, Ing. Mato Bajlon, dr. iro Truhelka, Muhamed Emin Dizdar,Fehim Spaho, dr. Jusuf Tanovi, ing. Aleksander VVundsam i efket abi),Sarajevo, 1932; S v a r a M a k si m, Arhitektura Husrevbegovih graevina(Novi Behar , IV 1930-31); M u l a b d i E d h e m , Magnetska ig la -Kblenama (Novi Behar, III 1929-30); K e m u r a e j h S e j f u d d i n ,Javne muslimanske graevine u Sarajevu (G. Z. M., XX, XXI, XXII i XXIII,19081911); Z u h r i O m e r, Najstarija damija u Bosni (Novi Behar,IV, 1930-31); Z a r z i c k v M i r o n, Varoica Ustikolina (G. Z. M., III, 1883);Z a r z i c k y, A r n d t, S t r a t i m i r o v i , Alada dam ija u F oi (G. Z. M.,III, 1883); R a k i F r a n j o , Pri lozi za geografsko-sta t is t iki opis bosanskoga paal ika (Starine, XIV, 1882); M a n d i dr. M i h o v i l , Vezirskigrad Travnik , Zagreb , 1931; K a l a b i M e h m e d , Hadi S inanova tek ija(G. Z. M., II, 1882); S i k i r i dr . a i r , Sarajevske tekije (Narodna Starina, XIV, 1927); P e e /. K a r 1, Mostar und sein Kulturkreis, Leipzig, 1891;M u h i b b i M u s t a f a H i 1 m i, Sta ra uprija u M os taru (G. Z. M., I,1881); N a m e t a k A l i j a , S ta ri most u Mostaru (Sara jevo 1932);H o e r m a n K o t a , uprija u V ieg ra du (G . Z. M., I, 1881); K o r k u tD e r v i , Obnova natpisa na Sokolovia mostu u Viegradu (G. Z. M., XLI,1929); K r e e v l j a k o v i H a m d i j a , S arajev sk a arija, njeni esnafi iobrti za osmanlijske uprave (Narodna Starina, XIV, 1927); S v a r aM a k s i m , Propadan je bosanskih umjetnih zanata (Novi Behar, IV,1930-31); S p a h o F e h i m , Nai narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima (G. Z. M., XLII, 1930); S p o m e n i k Srpske kraljevske akademije,XVIII, (Stojan Novakovi), Beograd, 1892; u r i V e j s i l , U glednijamuslimanska kua u Sarajevu (Narodna Starina, XIV, 1927); J e l a vi V j e k o s l a v , Fran cus ka izvjea o Bosni (G. Z. M., XVIII, 1906); r H JI fa ci} e p AH H r b A., BocHia, PepueroBHHa H Orapafl C epm , P et ro g ra d , 1859;E v i i j a e l e b i j a , Sejahatnamesi, Istanbul, V i VI sv., 1897 i 1900;H a m d i j a K r e e v l j a k o v i , H am am i (javna k upatila) u Bosni iH erceg ov in i 1462 1916 (B eo gra d, 1937); H a m d i j a K r e e v l j a k o v i ,Damija i vakufnama Muslihuddina ekrekije (Glasnik Ivz., god. VI, br. 1,1938).


46/48


47/48

Slike na stranama: 6, 8, 17, 18, 22, 23 (donja), 28, 31 i 34 (gornja)foto Sulejman S u l j a g i , blagajnik Financijske direkcije u Sarajevu.Slike na strana m a: 15, 35 (donja) , 36 i 40 posudila je N a r o d n as t a r i n a iz Zagreba, a izile su u tom asopisu u 14-om svesku (broj 1,knjiga VI) od 1 XII 1927.Crtee na stranama 24 i 25 napravio je g. Slavko M a r k e , a nastrani 26 akademski slikar Karlo M i j i .


48/48

S a r a j e v s k aspII 79930.85(497.6):28(0.036.6)

0127445 COBISS

CIJENA 2 0 DINARA

alija_nametak_islamski_kulturni_spomenici

Documents