1 Aktion DeBe(Akcija Dijane Budisavljevic) Marina Ajdukovic 2 DJELOVANJEDIANE BUDISAVLJEVI! RAD S DJECOM STRADALOM U 2. SVJETSKOM RATU Marina Ajdukovi! Sveu"ili#te u Zagrebu Pravni Fakultet Studijski centar socijalnog rada Stru"ni rad Primljeno: o"ujak, 2006. UDK 364.4-055.2:930 3 SA#ETAK Djelovanjesocijalnihaktivista,naj!e"#e$ena,uzbrinjavanjudjecestradalnika2. svjetskog rata zna!ajno je pridonijelo kona!nom uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj 1952. godine osnutkom Vi"e "kole za socijalne radnike u Zagrebu. U ovom prilogu to djelovanje je ilustrirano opisom rada Diane Budisavljevi! koja je urazdoblju1941.do1945.potaknulaiorganiziralaspa"avanjeizlogora,sudjelovalau zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom pravoslavne, djece. #inilajesvedasa$uvaidentitetedjeceitakoomogu!injihovpovratakobiteljima. Ovakoosmi"ljenradpredstavljapraksupomaganjauskladusasuvremenimaspektima primjene Konvencije o pravima djeteta kad se radi o djeci u ratu, koja je donesena mnogo godina kasnije. Iakosvojedjelovanjenijezapo!elasidejom"daradisocijalnirad",Diana Budisavljevi#kaonezavisnasocijalnaaktivisticajejednaodprete!asuvremenogsocijalnog radauHrvatskojupromicanjuizastupanjuljudskihpravamarginaliziranihskupinai organizaciji rada temeljem dobro dokumentirane prakse. Klju"ne rije"i: $ene i povijest socijalnog rada; Akcija Dijane Budisavljevi$; djeca stradalnici 2. svjetskog rata 4 UVOD Povije%$usocijalnogradauHrvatskojpo&elismosesustavnobavititeknedavno, po&etkom 21. stolje$a. Te po&etne aktivnosti povezane su sa sudjelovanjem Studijskog centra socijalnogradaPravnogfakultetaSveu&ili%tauZagrebuume'unarodnomprojektPovijest socijalnogradauisto&nojEuropiurazdoblju1900.do1960.,kojiseodvijaourazdoblju 2003.do2005.godine.1Izme'uostalog,utomprojektupromicalaserodnaperspektivau izu&avanjupovijestisocijalnograda.Naime,povijesnirazvojsocijalnogradauEuropi pokazujedasu"eneimalezna&ajnuuloguurazvojuprvihprofesionalnihoblikasocijalnog rada(HeringiWaldijk,2003.;SchildiSchulte,2005.).Notako'ersepokazalodanas istra"ivanje razvoja socijalnog rada suo&ava se tzv. "skrivenom povijesti socijalnog rada" koja seodnosinautjecajeispecifi&nizna&ajdanasmalopoznatih"enaili"enskihskupinaza razvoj prvih profesionalnih i paraprofesionalnih oblika socijalnog rada. Istra"ivanje "skrivene povijestisocijalnograda"nijelakosobziromnatodasupostoje$aarhivskagra'ai dokumenti, odnosno materijalna povijest raspr%eni na razli&itim mjestima.Uloga "ena u Hrvatskoj u razvoju socijalnog rada do osnutka prvog obrazovnog programa 1952.godine,%tosmatramoprijelomnimtrenutkomurazvojusocijalnogradakaoprofesije, mo"e se analizirati u tri razdoblja: 1.Razdobljeod1900.do1941.godineutjecaj"enskihorganizacija,"enskogpokretai emancipacije "ena na razvoj socijalnog rada2.Razdoblje1941.do1945.godine-uloga"enauzbrinjavanjustradalnikarata, prvenstveno djece te njihov utjecaj na profesionalizaciju socijalnog rada 1Projektseodvijaouosamzemlja-Hrvatskoj,Litvi,Ma'arskoj,Poljskoj,Rumunjskoj,Rusiji,Sloveniji, Ukrajini - a koordiniralo ga je Sveu&ili%te u Siegenu. Uhrvatskomprojektnomtimusudjelovalesu:MarinaAjdukovi$,VanjaBranicaiMarijanaMajdak(Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta), Sandra Prlenda (Centar za "enske studije) i Melita Richter-Malabotta (Odsjek za sociologiju Sveu&ili%ta u Trstu.). 5 3.Razdobljeod1945.do1952.godineuloga"enauosnivanjuVi%e%kolezasocijalne radnike u Zagrebu i uspostavljanje socijalnog rada kao profesije. Upoznavanjedjelovanjakonkretnih"ena&ijijeradobilje"avaoioslikavaosvakood navedenihrazdobljaupovijestisocijalnogradauHrvatskojjebioputkojimsmokrenuliu okviru projekta Povijest socijalnog rada u isto&noj Europi u razdoblju 1900. do 1960. Tako radMiliceBogdanovi$(Linz,1982.Beograd,1973.),predsjednicedru%tvaZa%titnica djevojaka u razdoblju 1927. do 1936. godine, oslikava prvo razdoblje razvoja socijalnog rada u Hrvatskoj. Iako se radilo o izuzetno zna&ajnom socijalnom anga"manu, Milica Bogdanovi$ jedosadunasbilauglavnompoznatakaoprofesoricanaPrvoj"enskojgimnaziji,naVi%oj pedago%koj%koliuZagrebu,kaopovjesni&arkaiknji"evnica.Malojepoznatakaoprva doktoricaznanostinaSveu&ili%tuuZagrebu(Franz-(tern,2002.),atekjeistra"ivanjeS. Prlende (2005.) dalo novi uvid u njezin rad u podru&ju socijalnog djelovanja. Priistra"ivanjuiopisivanjudjelovanjaTatjaneMarini$,kojajeod1.svjetskogratana razli&ite na&ine bila uklju&ena u rad sa djecom i obespravljenima, usmjerili smo se na njezinu ulogukaojedneodosniva&icaVi%e%kolezasocijalneradnikeuZagrebu1952.godine (Skeled"ija, 2002.; Pusi$, 2004.; Richter-Malabotta, 2006.).Djelovanje "ena u 2. svjetskom ratu ilustrirat $emo opisom rada Diane Budisavljevi$, koja jeurazdoblju1941.do1945.pokrenulaiorganiziralaspa%avanje,tesudjelovalau zbrinjavanjuvi%eod10.000djecestradalnikarata.Uzto,njenodjelovanjejeprimjertzv. skrivenepovijestisocijalnogradasobziromnatodasvedo2003.godine,kadjetiskan njezin dnevnik, ono nije bilo poznato hrvatskoj javnosti (Kolanovi$, 2003.). 6 ULOGA DIANE BUDISAVLJEVI! U ZBRINJAVANJU DJECE STRADALNIKA RATA U RAZDOBLJU 1941. DO 1945. GODINE Urazdoblju2.svjetskogratamnogisocijalniaktivistiiaktivisticesuseuklju&iliu zbrinjavanjestradalnikarata,prvenstvenodjece.Otomepostojinizdokumenta,ve$ibroj monografijaiknjigaprvenstvovezanihuznarodnooslobodila&kuborbuikomunisti&ki pokret((oljan,1955.;Ogrizovi$,1977.;Luki$,1979.idrugi).Opisanojeidjelovanje tada%njihjavnihslu"biuspa%avanjudjecestradalnikarata(Bresler,1947.;Pete%i$,1990.i drugi).Uovomprikazu$edjelovanjesocijalnihaktivisticaiaktivistauzbrinjavanjudjece stradalnikainjihovutjecajnaprofesionalizacijusocijalnogradabitioslikanodjelomDiane Budisavljevi$ (1891. - 1978., Innsbruck). Za to postoji nekoliko razloga. Kao prvo, njezin rad predstavljaizuzetandoprinoszbrinjavanjudjece,aliiprofesionalizacijisocijalnograda.Uz to,njezinradkaonezavisneaktivisticejedugobiozanemarivaninijebiodio"javne"ve$ "skrivene" povijesti djelovanja "ena u ovom razdoblju. DianaBudisavljevi$,ro'enaObexer,rodilasei%kolovalauInnsbrucku,Austrija. Nakon zavr%ene srednje %kole udala se za dr. med. Julija Budisavljevi$a. Dr. Budisavljevi$ je zavr%ioStudijmedicineuInnsbrucku.PoosnutkuMedicinskogfakultetauZagrebubioje imenovan profesorom kirurgije, te zajedno sa suprugom dolazi u Zagreb 1919. godine, gdje je osnovaoZavodzakirurgijupriMedicinskomfakultetu.Po&etkom2.svjetskogratagospo'a Budisavljevi$ bila je majka dviju odraslih k$eri, ve$ i baka, a pripadala je vi%im zagreba&kim intelektualnimkrugovima.Kadjesaznalazastradanjepravoslavnih"enaidjeceulogoru Lobor-grad, sa skupinom suradnika, od kojih su bili najzna&ajniji dr. ing. Marko Vidakovi$ i ing. )uro Vukosavljevi$, organizirala je akciju za pomo$ vo'enu pod imenom "Akcija Diane Budisavljevi$"(udaljnjemtekstuAkcijaDB).Odpo&etnihaktivnostiskupljanjapomo$iu 7 hrani,odje$iilijekovimazastradale"eneidjecuAkcijeDBjezna&ajnopro%irilaraspon djelovanjakadjegospo'aBudisavljevi$saznaladaseulogoruStaraGradi%kanalaziveliki broj nezbrinute djece. Kao %to se navodi u njezinoj biografiji: "Uz pomo$ njema&kog oficira von Kotziana dobivena je dozvola za dovo'enje te djece iz logora. U organizaciji Ministarstva udru"be,ponajvi%eprof.KamilaBreslera2,kojijeosiguraosmje%tajdjeceuZagrebu, Jastrebarskom,akasnijeiSisku,teuzpomo$sestaraCrvenogkri"a,djecasuunekoliko transportadovedenaizlogora.D.Budisavljevi$odjevenauuniformusestrebolni&arke Crvenogkri"asudjelujeutransportudjeceizstareGradi%ke,MlakeiJablanca"(Kolanovi$, 2003.: 261). Jedna od zna&ajnih aktivnosti Akcije DB, je bila i nabava mlijeka za zagreba&ku djecu preko Me'unarodnog Crvenog kri"a u #enevi 1943. godine.Prikaz rada Akcije DB je izronilo iz zaborava tek 2003. godine kad je tiskan Dnevnik Diane Budisavljevi# (Kolanovi$, 2003.). U toj knjizi objavljen je prijevod teksta dnevnika koji jeD.Budisavljevi$vodilatijekomratananjema&komjezikuponadnevcimaikojijepo zavr%etku rata prepisala, te preslike 80 originalnih dokumenata koji potkrepljuju opis zbivanja uDnevniku.Popisprilogapo&injedopisom#idovskebogo%tovneop$ineizZagrebas popisom stvari potrebnih zato&enim osobama u logoru, a slijede popisi zato&enih "ena kojima suposlanipaketi,popisdjecedovo'enetransportimapodatumima,godinamaro'enja, imenimaroditelja,potvrdeoprimitkunovca,ra&uni,korespondencijasMe'unarodnim Crvenimkri"emu#eneviuveziakcijenabavemlijekauprahu,dabizadnjinavedeni dokumentbilapreslikapotvrdeopredajiizvje%tajaoraduAkcijeD.Budisavljevi$Uli&nom odboruod15.velja&e1947.godine.Izvelikeostav%tinedokumenatakojejesa&uvalaDiana Budisavljevi$ikojisudanaspohranjeniuHrvatskomdr"avnomarhivuurednikknjigeJ. Kolanovi$ je sjajno odabrao priloge koji dobro i slikovito prate zbivanja opisana u Dnevniku. Dnevnikpo&injenadnevkom23.listopada1941.,zavr%avanadnevkomod7.velja&e 1947.godineukojemsegovoriopredajipismenogizvje%tajakojije,kakonavodi,"izra'en uzsuglasnostprof.Breslera".Stilpisanjajevi%eusmjerenna&injeniceiopisdoga'anja, manjenaosobnuperspektivuirefleksije.Upravotakavstilpridonosisna"nojporuciove knjigeopatnjamaljudiuratuinesebi&nostisocijalnihaktivisticakojesupocijenuosobnog zdravlja i sigurnosti ustrajale u radu. 2 Vi%e o "ivotu i radu Kamila Breslera, humaniste, socijalnog aktiviste, pedagoga i socijalnog radnika mo"e se na$i u tekstovima !. Pete%i$a (1991.) i B. Skeled"ije (2002.). Iako se njegovo prezime pravilno pi%e kao Brssler, naj&e%$e se navodi u dostupnim izvorima kao Kamilo Bresler. 8 Dnevnikpokazujeosobnutransformacijuove"enekojajepotaknulaizuzetnu socijalnuakcijutevodilasustavnepodatkeooko12.000,uglavnompravoslavne,djece. Upravovo'enjesustavneislo"enekartotekeukojojjeDianaBudisavljevi$integriralave$i broj na&ina evidencije djece omogu$ilo je ponovno spajanje majki koji su bile slane na prisilni radinjihovedjece.VizionarstvoDianeBudisavljevi$sevidiiz&injenicedaje,uzbriguza goli "ivot i pre"ivljavanje, &inila sve da sa&uva identitet djece i tako omogu$i njihov povratak obiteljima.Ovakoosmi%ljenradpredstavljaupunomsmisluterije&iprete&usvihzna&ajnih aspekataKonvencijeopravimadjetetakadseradiodjeciuratu,kojajedonesenamnogo godina kasnije. 23. listopada 1941. Moja "ogorica, g%a Mira Ku"evi# saznala je da postoji veliki koncentracijski logor3 u kojemseosim&idovkinalazeipravoslavkesdjecom....Odlu!ilesmoseotome pobli$einformiratiu&idovskojop#ini...Utovrijemesmosamonamjeravale mjese!no davati nov!ane priloge. 6. velja&e 1942. Uvijeksena"aonetkodapomogne&idovkamaikomunistkinjama,dokseza pravoslavne nije nitko brinuo. 26. velja&e 1942. Ujutroodlazimprof.Bresleru.Saznajemdajeionbiopozvannaodgovornostzbog putnog naloga kojeg mi je izdao. No, moje tra$enje da nekog drugog po"alje u Lobor-grad nije prihvatio. Smatrao je, naprotiv, da trebam sve provesti kako je dogovoreno i tako svima pokazati da se strogo dr$im propisa koje je izdao poglavnik. NakonMinistarstvaudru$beodlazimuusta"ki&idovskiodsjekUsta"kepolicije poku"ati dobiti dozvolu za rad. Predstojnik me primio vrlo ljubazno, ali smatraju#i da nijenadle$an,ne$elimidatipismenoodobrenje...Ka$edamogumirnonastavitis radomKona!nojenamojuopetovanuizjavudaodRavnateljstvazasigurnostne mogu dobiti ni"ta napismeno, dr. Khnel bio spreman izdati pismenu dozvolu. Mogla sam je podi#i idu#i dan. 3 Radi se o logoru Lobor-grad, koji je osnovan krajem 1941. godine. Bio je namijenjen smje%taju srpskih i "idovskih "ena s djecom.9 27. velja&e 1942. Dobivam pismenu dozvolu za vo%enje akcije. Odmah sam je odnijela fotografu i dala napravitinekolikokopija.Polaze#iodovedozvolezakojusamto!noznaladamiu odre%enimprilikamane#eni"tazna!iti,odlu!ilasam,usprkosprigovorumogmu$a, nastaviti Akciju, budu#i su se i svi moji suradnici izjasnili za nastavak rada. 14. lipanj 1942. To mi je bio najljep"i dar koji sam u $ivotu dobila mogu#nost da ljude oslobodim od sigurne smrti. 10. srpanj 1942.A onda je do"lo ne"to stravi!no. Sobe bez ikakvog namje"taja. Bile su tu samo no#ne posude, a na podu su sjedila ili le$ala neopisivo mr"ava mala djeca. Svakom se djetetu ve#moglanazrijetismrtuo!ima.'tosnjimau!initi?(Dje!jabolnicauStaroj Gradi"ki) 1. travanja 1943. godine UMinistarstvuudru$besaznajemzaisklju!enjeprof.BresleraizCrvenogkri$a. Izme%u ostalog mu se predbacuje da je u vezi sa mnom i da mi prenosi informacije o zbivanjima na terenu. To ne odgovara !injenicama. U gotovo svim slu!ajevima sam o postupcima s djecom ve# znam i odlazila sam k njemu samo kako bih se posavjetovala o mogu#nostima pomo#i. 19. listopada 1943.Odlu!ilasamnapravitinovipopisdjecezakojuneznamogdjesenalazeitoprema abecednomreduimenamajke.Nadamoseda#emotakoidentificiratijo"neku bezimenu djecu. U kartoteci imamo mnogo djece za koju samo pi"e da su preuzeta iz logora i onda opet mnogo djece koja su kolonizirana, a za koju se ne zna odakle su. 9. travanj 1944. Nakonru!kasuponovnodo"le$enekojesubilekodmene.Dalasamimpismene preporuke za sve#enika u op#inama gdje su im kolonizirana djeca. Kako su me djeca 10 kasnijeobavijestila($enesubilenepismene),obahraniteljasuprihvatilaimajke. Tako je uspjelo sjedinjenje majke s njihovom djecom. 28. svibnja 1945. Predajemkartoteku(ponalogupotpisanomodTatjaneMarini$opaskaM.A.), bilje$nicezanala$enjenepoznatedjece,registarzafotografijeibilje$nicespopisom posebnihoznakanadjeci.Osimabecednograsporedaimalismojo"iposeban raspored,kakobismopomogu#nostipoku"aliidentificirati"tojemogu#eve#ibroj nepoznatedjece.Biojetoglavniciljkojismosipostavilizarazdobljenakonrata. Pronala$enjeve#e,to!nopopisnedjece,nijenikomzadavalote"ko#e.No,$eljelismo "to je mogu#e vi"e male djece vratiti njihovim roditeljima. I bila je to sad velika bol, moja i gospo%e (akule, da nam se tako naglo na" rad na na"oj kartoteci oduzeo i da nam je na taj na!in bilo onemogu#eno to ostvariti. Znali smo da #e sada mnoge majke uzalud tra$iti svoju djecu. Iakosvojedjelovanjenijezapo"elaidejom"daradisocijalnirad",Diana Budisavljevi! je nedvojbeno jedna od prete"a suvremenog socijalnog rada u Hrvatskoj u promicanjuizastupanjupravaugro$enihskupinaiorganizacijiradatemeljemdobro dokumentirane prakse. Svoje djelovanje je usmjerila na pravoslavne $ene/djecu koja su ponjenommi#ljenju,bilenajneza#ti!enijaskupinajerimunevoljinijenitkopomagao (nadnevak Dnevnika od 6. velja&e 1942.).Djeluju!ikaonezavisnaaktivistica,izvrglajeisebeisvojuobiteljopasnosti,no nijeposustala.ZbognjenogradauobiteljBudisavljavi!dolaziojeGestapo(nadnevak Dnevnika od 4. lipnja 1943.). Suo&ena s patnjama djece i majki, te iscrpljena koli&inom posla i sama je bila &esto bolesna i o&itovala pote%ko$e za koje danas nedvojbeno mo"emo kazati da su znak visoke razine stresa kao npr. opadanje kose ili tjelesna slabost (nadnevak Dnevnika od 6. rujna, 27. studenog i 5. prosinca 1942. godine). Ipak je nastavila kroz cijelo razdoblje rata. J. Kolanovi$ navodi "Ne znamo da li je tko dao kakvo priznanje Diani Budisavljevi$" (Kolanovi$, 2003.:9). No znamo da bi njen izuzetni anga$man ostao dio skrivene povijesti doprinosa $ena razvoju socijalnog rada, da njezina unuka Silvija Szabo 4 nije prevela i 4 Unuka gospo'e Diane Budisavljevi$ je prof. dr. sc. Silvija Szabo, umirovljena profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu&ili%ta u Zagrebu. 11 aktivno sura%ivala pri pripremi za tisak njezinog Dnevnika. Kako bez njezinog osobnog anga$manaovajizuzetnidokumentnebiugledaosvjetlodana,pitalismoje#tojuje potaknulo da prevede i poma$e pri objavljivanju Dnevnika5. Jakomalosamznalaoaktivnostimamojebakedokjebila%iva.Premaonome"to sam do tada $ula, vjerovala sam da je baka tijekom rata pomagala u skrbi za djecu iz logora. Budu!i da ona nikada nije o tome pri$ala, nije mi padalo na pamet da je njezinaulogabilatakova%na.Znamdajebilaukontaktusprof.Bresleromdo njegove smrti. Kadsemojstarijisintrebaoroditi(1966.godina)reklamijeda!uvaujednom drvenomsandukumojestvari(benkiceisli!no)kadsambilamala.Utomsam sanduku ispod tih mojih stvari vidjela fascikle na kojima je pisalo Aktion DB. Tek nakon bakine smrti, sre&uju!i jednu ladicu s njezinom odje!om, vidjela sam da seunjojnalazeinekimaterijalizamotaniupakpapirnakojemjepisalo"Aktion DB".Nisamtotadaotvaralamisle#idasutojo"nekipapirikojispadajuuzfascikleu sanduku.Tekizla$enjefeljtonauVjesnikupotaknulomedapogledam"tojeto umotano i vidjela da je to dnevnik, odnosno kako je to baka naslovila "Izvje"taj o radu AkcijeD.B."Izsadr$ajatogfeljtonaproizlazilojedajemojabakabilazaposlenau Crvenom kri$u i da je po nalogu Partije ishodila dozvolu za odvo%enje djece iz logora. ZnalasamdamojabakanijenitiradilauCrvenomkri$unitijeradilaponalogu Partije.Tektada(1983.godine)sampro!italadnevnik.Kakojebakave#umrla, nisam imala prilike s njom o tome pri!ati. A u fasciklima su bile i kopije transportnih lista, korespondencija s upravom logora u Lobor-gradu, svi ra!uni. Imalasampriliku$itatiiknjiguSlaveOgrizovi#(radiseoknjiziZagrebgoriiz 1972.godine),gdjejeionaspominjalabaku.Vidjelasamdaljudimazapravonije jasno kako je baka "upala" u sve to. 5 Razgovor s prof. dr. sc. Silvijom Szabo vodila je M. Ajdukovi$ 5. studenog 2005. godine u Zagrebu. 12 DnevnikDianeBudisavljevi#nesamodajeizuzetandokumenthrabrosti,upornosti, humanosti, nesebi&nosti, otvorenosti i vizionarstva jedne "ene ve$ je i zna&ajan dokument za upoznavanje, iz jedne nezavisne perspektive osniva&e Vi%e %kole za socijalne radnike Jane Koch, Tatjane Marini$, ali ponajvi%e Kamila Breslera. O zna&aju profesionalne suradnje gospo'e Budisavljevi$ i gospodina Breslera svjedo&i i njegova posveta u izvje%taju "Spa%avanje kozara&ke djece godine 1942." (Bresler, 1947.): Gospo&i Diani Budisavljevi! inicijatoru spasa kozara$ke djece u toplom sje!anju na te"ke dane 1942. godine sa iskrenim i dubokim po"tovanjem. Tako'erjezanimljivodajedioalbumasfotografijamadjecekojejeDiana Budisavljevi$vodilakaosastavnidiodokumentacijedo%aouHrvatskidr"avniarhivizVi%e %kolezasocijalneradnike,gdjejeo&itosvebilopohranjenonekovrijeme.Kakosudo%li tamo?Imaju$inaumudostupnuarhivskugra'u,mo"emopretpostavitidajezatobila zaslu"na Tatjana Marini$. 13 USPOREDBA SADR#AJA DNEVNIKA DIANE BUDISAVLJEVI! S DRUGIM RELEVANTNIM IZVORIMA Kao %to je navedeno, prilog knjige Dnevnik Diane Budisavljevi# je 80 dokumenta koji svjedo&eodjelovanjuAkcijeDB,%todajeposebnuvrijednostsamomdnevniku.Nokakoje djelovanjeDianeBudisavljevi$bilodugozanemareno,zanimalonasjenakojina&inseo njezinom radu govori u nekim drugim relevantnim publikacijama. U knjizi Dje!ji dom u Jastrebarskom (1939.-1947.) Dokumenti (Pete%i$, 1990.),koja se u velikoj mjeri vremenski podudara s Dnevnikom DB te u fokusu tako'er ima djecu stradalu tijekom2.svjetskograta,spominjesedjelovanjeDianeBudisavljevi$iKamilaBreslerau vezispa%avanjakozara&kedjece.KaoizvorikoristeseitekstK.Bresleraiz1947.godine Spa%avanjekozara&kedjeceteizvodiizdnevnikaD.Budisavljevi$kojijetadajo%bio neobjavljen, a autoru ga je ustupila na uvid njezina unuka S. Szabo. U knjizi se koriste i neki drugiizvornidokumentikaonpr.ZapisnikZemaljskekomisijezautvr%ivanjezlo#ina okupatora i njihovih pomaga!a o saslu"anju prof. Kamila Brsslera od 18. prosinca 1945.6 Uprolje#egod.1942.stigaojedelegatMedjunarodnogCrvenogkri$auZagrebDr. 'irmeriobratiosenaCrveniKri$HrvatskeKadjedr.'tirmerdo"aodomene, pitaomejeostanjudjeceulogoruuGradi"ki,MlakiiJablanovcui"tosemo$e poduzeti da se tu djecu nekako spasi. Ja sam odgovorio da #u sa svoje strane u!initi u koliko sa strane tadanjih vlasi, a i Hrv.Crv. Kri$a ne #u imati na smetnji. Dr. Stirmer je na to otputovao u Genevu, te je Me%unarodni Crv. Kri$ u!inio presiju na H.C.K, da mi H.C.K. dade na raspolaganje potrebno osoblje. Ne dugo iza toga do"la je do mene DijanaBudisavljevi#,$enaprof.Dr.Budisvljevi#a,temikazala,dalijamogu 6 Original ovog dokumenta se nalazi u Dr"avnom arhivu Hrvatske 4675/45 kutija 66 (prema Pete%i$, 1990.:103) 14 poduzeti "to da se ta djeca, koja se nalaze po logorima spase, a ona da #e ve# ishoditi dozvolu od vlasti da ih iz logora izvu!e. I tako je po!eo rad na va%enju djece iz logora Gradi"ka, Jasenovac, Jablanac, Mlaka i dr. .7 U knjizi se na vi#e mjesta jasno navodi zasluga Diane Budisavljevi! za dobivanje dozvolezaizvla"enjedjeceizlogoraStaraGradi#ka"kojajekaoAustrijankauspjela uspostaviti kontakte s vi"im njema$kim oficirima" (Pete%i$, 1990.:21). No,njezinomkontinuiranomradunanjihovomzbrinjavanjuievidentiranjune posve!ujesegotovonikakvapozornost.Punove!izna"ajsedajeprof.Bresleru,tese navodidaje"Brsslerbioglavniakteruspa"avanjudjeceizlogoraStaraGradi"ka1942. godine. U njihovom izvla!enju iz logora, smje"tanju u Zagreb u bolnice, Gluhonijemi zavod, Jeronimskudvoranu,naJosipovac,ustaklenikenadbiskupa,itd.uJastrebarskoiSisak (Pete%i$,1990.:21).TekstK.Bresleraiz1947.godineSpa#avanjekozara"kedjecete njegovaposvetaDianiBudisavljevi!punojasnijegovoriozna"ajunjezinog kontinuiranoganga$manaipotvrdajenjihovebliskesuradnjetijekomnavedenog razdoblja. OkogospodjeD.stvoriosekrugpo$rtvovnihimarljivihgradjanki(suprugaprof. Beci#a,akadem.slikara,BajoOmi!kus,trgovac,Bojani#,trgovac,D.Vidakovi#. arhitekt itd. itd.), te su dobavljale sve ono "to nam nije bilo mogu#e pribaviti. 'ile su ko"uljice,zarubljivalepelene,pomagaledanjuino#unjegovatidjecuuporedosa sestrama Crvenog Kri$a.8 Zanimljivo je da u svom tekstu K. Bresler "esto spominje Dianu Budisavljevi!, ali kaogospo%uD.,iakoina"ekoristipunaimenaiprezimenaostalihsudionikatih zbivanja. Ostaje otvoreno pitanje zbog "ega je tako postupio. Uknjizisje$anjaSlaveOgrizovi$"Zagrebsebori"(1977.)djelovanjeDiane Budisavljevi$jejo%skromnijeopisano.Upoglavlju"Kozara&kadjeca"autoricaopisuje atmosferu u Zagrebu neposredno prije i za vrijeme akcije spa%avanje djece s Kozare. 7 Radi se o prijepisu originalnog dokumenta koji nije lektoriran. 8 Originalni tekst K. Breslera Spa%avanje kozara&ke djece se nalazi u Hrvatskom %kolskom muzeju u Zagrebu (Arhivska zbirka, kutija P-3983-3990). Tekst ima naslovnu stranicu i 18 tipkanih stranica, a u cijelosti ga je prvi objavio !. Pete%i$ (1990.) na stranicama 108 do 128 kao jedan od priloga knjige Dje!ji dom u Jastrebarskom (1939.-1947.) Dokument. 15 Kad su tako u Crvenom kri$u s raznih strana doznali da u logoru ima djece, odmah su odlu!ilidaihspase.ObratilisuseprofesoruKamiluBresleruutada"njem Ministarstvuudru$be...Alidodjecesenikakonijemoglodo#i.IzStareGradi"kesu dolazile vijesti o tome kako djeca umiru od gladi i bolesti, pa su Zagrep!ani po!eli ve# naglas na ulicama protestirati, iako je sve bilo puno vojske i agenata. TadajeDijanaBudisavljevi!odu$ilauzetistvarusvojeruke.Njensuprugprof. Budisavljevi!biojejedanodnajboljihkirurga,paganiusta"enisudiraleiakoje bio Srbin. Radila je u Crvenom Kri%u, a kao ro&ena Austrijanka iskoristila je svoje znance Be$ane da je upoznaju s visokim njema$kim vojnim funkcionarima. Uspjelo joj je da je najave generalu Viecku, komandantu svih njema!kih snaga u "endehaziji". Kadjujeprimiouaudijenciju,DijanaBudisavljevi#jeispri!alakakoulogoruima mnogodjece,kakosuuu$asnomstanju,adasetouZagrebuzna.Istaklajedasu gra%ani jako uzbu%eni, da se njihova mr$nja okre#e i na Nijemce, "to bi moglo dovesti do raznih neprilika. Tima ga je pogodila u pravo mjesto. (Ogrizovi$, 1977.:127) Slijediopisakcijezbrinjavanjadjeceukojojjeopravdanoistaknutaulogaprof. Breslera i Crvenog kri"a, poimeni&no Jane Koch te Tatjane Marini$, aktivistice KPJ. Diana Budisavljevi$ se spominje jo% dva puta. Jednom uz Dragicu Habazin, kao jedna oddobrovoljnihbolni&arkisestaraCrvenogkri"akojesudo%lepo&etkomsrpnjauStaru Gradi%ku(str.129).NasamomkrajutogpoglavljaS.Ogrizovi$ponovospominjeDianu Budisavljevi$: Doktorica Budisavljevi# je bez znanja usta"a na!inila dvostruku kartoteku. Duplikate jesakrilaikadjeZagreboslobo%en,donijelaihjeTatjaniMarini#,tadana!elnici odjelazabriguodjeciuMinistarstvusocijalnogstaranja,gdjejeradioiprofesor Brssler.TatjanasepobrinuladaseposelimanaKozarirazglasidasudjeca smje"tenauZagrebu.Ipo!elisudolazitiroditeljiupotrazizasvojomizgubljenom, otetom djecom. (Ogrizovi$, 1977.:153) 16 Iizovogizvoramo"emovidjetidaseodjelovanjuDianeBudisavljevi$govori povr%no,bezpravoguvidaudjelovanjeAkcijeDB.*akseninjenoimenapi%epravilno. TakooovojistojokolnostivezanojuzkrajrataiuvidukartotekuLuki$(1979.),jedanod pre"ivjelih dje&aka s Kozare, pi%e: "Pred svoje bjekstvo usta"e su uni"tile onu kartoteku koja senalazilauMinistarstvuudru$be.Ali,DijanaBudisavljevi#,hrabra$ena,kojajekao aktiviskinja Partije zna!ajno doprinijela za spasavanje djece, sa!uvala je jedan primjerak kao dokaz monstruoznog zlo!ina nad djecom " (str. 142.). Mo"emo uo&iti niz transformacija i redukcija &injenica koje su se mijenjanje u skladu svladaju$ompoliti&komopcijomiaktualnimdru%tvenimkontekstomukojemjenekitekst biopisan.Kaodanitkonijemogaovjerovatiiliprihvatitidaseradiloonezavisnoj socijalnojaktivisticiihumanistici.Toseprovla&ive$uprvimzna&ajnijimtiskovinamao tomrazdoblju.Takoseuobimnomdjeluutrisveska'eneHrvatskeu Narodnooslobodila$kojborbi"(&oljan,1955.)9govoriospa#avanjudjeceiz koncentracionih logora, no kao pokreta"a tih aktivnosti se navodi zagreba"ka partijska organizacija; Diana Budisavljevi! je navedena samo kao jedna od niza $ena koje u tom sudjeluju, a Tatjana Marini! je nagla#ena kao jedan od organizatora tih akcija ((oljan, 1955.,knjigaII,str.370).Iakoseizbrojnihdokumenatajasnovidizna&ajpomo$ikojuje TatjanaMarini$pru"iladjeciulogoruJastrebarskoiop$enitobrizizadjecustradaluuratu, te%ko se mo"e na$i opravdanje da je se isti&e kao "organizatora tih akcija". 9 Marija (oljan je bila glavna i odgovorna urednica ovih zbornika dokumenata i prikaza, a u redakciji je izme'u ostalih devet "ena bila i Tatjana Marini$. 17 ZAKLJU*NO RAZMI(LJANJE Uvid u rad i djelo gospo'e Budisavljevi$ postavlja pred nas niz pitanja: Kako to da je njezino djelovanje bilo zanemareno? Kako to da je nitko kasnije nije kontaktirao? Je li to bilo vezano uz to %to je bila Austrijanka? Je li razlog bila &injenica da nije bila partijskanego nezavisna aktivistica, gospo'a iz visoke gra'anske klase? Koliko je jo% zna&ajnih dokumenta ostalo zaboravljenoili/i uni%teno u razdoblju nakon 2. svjetskog ratajer akteri nisu bili aktivisti i aktivistice vladaju$e politi&ke opcije? Kako ih prona$i? Uviduradidjelogospo'eBudisavljevi$obvezujenasidanaodgovaraju$ina&in istra"imo"ivotidjeloKamilaBreslera,velikoghumanisteisocijalnogaktiviste,jednogod osniva&aVi%e%kolezasocijalneradnikeuZagrebu.Utomenamdobarputokazpredstavlja rad !. Pete%i$a (1991.). AkouzovajkratkiprilogpogledamoitekstovekojigovoreoM.Bogdanovi$ (Prlenda,2005.)iT.Marini$(Richter-Malabotta,2006.),mo"emopostavitipitanjeoulozi "enaurazvojusocijalnogradakaoprofesijeuHrvatskoj.Polaze$iodovetrisocijalne aktiviskinje,mo"emozaklju&itidaseradilooizuzetnosna"nim,obrazovanim"enama, "enamakojesuimaleuro'endarzasocijalnuakciju,"enamakojesuimalekontaktes europskimokru"enjem.Istra"iva&kiradonjihovomdjelovanjuuokviruprojektaPovijest socijalnog rada u isto&noj Europi u razdoblju 1900. do 1960. je tek po&etak dubljeg uvida u ulogu"enaurazvojusocijalnogradauHrvatskoj.Notajpo&etniradnasjepou&ioo pote%ko$ama istra"ivanja u ovom podru&ju i pridonio boljem razumijevanju pojma skrivena povijest socijalnog rada.18 Uovomradusmosesuo"ilinesamostomtzv.skrivenompovijestive!is pote#ko!amaupronala$enju,slije%enjuivrednovanjuodgovaraju!epovijesnegra%e koja je nu$na da bi se na vjerodostojan na"in, koriste!i ve!i broj relevantnih povijesnih izvora,prikazaloodre%enorazdobljeilidjelovanjepojedinaca.Una%emdru%tvu,kojeu 20.stolje$uobilje"avadiskontinuitetedru%tveno-politi&kogigospodarskograzvoja,ukojem jeunekolikonavratadiopovijestibio,baremprivremeno,"izbrisan",tojejo%ve$iizazov. Suradnjastru&njakaspodru&jasocijalnogradaisocijalnepolitikesapovjesni&arimajeu ovom podru&ju nu"na. 19 Literatura 1.Bresler, K. (1947.) Spa#avanje kozara"ke djece godine 1942. Neobjavljeni tekst. 2.Franz-(tern,R.(2002.)#enenaSveu&ili%tuuZagrebuodprvihstudenticai nastavnica do danas. Sveu"ili#ni vjesnik, 48 (1-4), 31 36. 3.Hering, S. i Waaldijk, B. (ur.) (2003.) Historyof social work in Europe. Opladen: Verlag Leske + Budrich. 4.Kolanovi$,J.(ur.)(2003.)DnevnikDianeBudisavljevi!1941.1945.Zagreb: Hrvatski dr"avni arhiv i Jasenovac: Javna ustanova Spomen-podru&je. 5.Luki$, D. (1979.) Rat i djeca Kozare. Beograd: Narodna knjiga. 6.Ogrizovi$, S. (1977.) Zagreb se bori. Zagreb: (kolska knjiga. 7.Pete%i$,!.(1990.)Dje"jidomuJastrebarskom(1939-1947.)Dokumenti.Zagreb: Kr%$anska sada%njost. 8.Pete%i$, !. (1991.) Kamilo Brssler na% Pestalozzi. Zbornik za povijest #kolstva, 24, 145 165. 9.Prlenda,S.(2005.)#eneiprviorganiziraniobliciprakti&nogsocijalnogradau Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 12 (3-4), 319 332. 10. Pusi$, E. (2004.) Povijest socijalnog rada u Hrvatskoj. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11 (1), 141- 154. 11. Richter-Malabotta,M.(2006.)#ivotivrijemeTatjaneMarini$jedneodosniva&a Studija socijalnog rada u Hrvatskoj. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 13 (1). 12. Skeled"jia, B. (2002.) Osniva&i Studija za socijalni rada u Zagrebu. U: Ajdukovi$, M. (ur.); 50 godina Studija za socijalni rad (1952.-2002.). Zagreb: Studij socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveu&ili%ta u Zagrebu, 24 30. 13. Schilde, K. i Schulte, D. (ur.) (2005.) Need and care - Glimpses into the beginnings of Eastern Europe's professional welfare. Opladen: Barbara Budrich Publishers. 14. (oljan, M. (1955.) 'ene Hrvatske u NOB-u II. Knjiga druga. Zagreb: Glavni odbor Saveza "enskih dru%tva Hrvatske. 20 Marina Ajdukovi$ University of Zagreb Faculty of Law Department of Social Work THE ACTIVITY OF DIANA BUDISAVLJEVI! WITH THE CHILDREN VICTIMS OF WORLD WAR II Summary: Theactivityofsocialactivists,primarilywomen,inprovidingcareforthechildren whowerevictimsofWorldWarIIconsiderablycontributedtothefinalestablishmentof socialworkasaprofessioninCroatiain1952,whentheCollegeforSocialWorkerswas foundedinZagreb.Suchactivityisillustratedinthispaperthroughthedescriptionofthe workofDianaBudisavljevi#,whoinstigatedandorganisedtherescuefromcamps, participated in the care of and kept systematic records of 12,000 children, mainly Orthodox. She did all in her power to maintain the identities of the children and thus enable their return to their families. The work organised in this manner represents the practice of providing aid tothechildrensufferingfromthewarinaccordancewiththecontemporaryaspectsofthe application of the Convention for the Rights of the Child, which was passed many years later. Although she did not start her activity with the idea that she was doing social work, as an independentsocialactivist,DianaBudisavljevi#isoneoftheforerunnersofmodernsocial work in Croatia in the promotion and respect of human rights of marginalized groups and the organisation of work based on well documented practice. Keywords:womenandhistoryofsocialwork;activityofDianaBudisavljevi$,children victims of World War II