akida ehlusunneta i džemata

8/14/2019 Akida ehlusunneta i demata

1/68

AkidaIslamsko

vjerovanje1 dio

UVODHvala i Zahvala pripadaju Allahu Gospodaru svih svjetova i neka je Selam i salavat

na Njegovog miljenika Muhammeda na njegovu asnu porodicu, na njegove ashabe i sveone koji ga slijede do Sudnjeg dana.

Potovana brao i sestre, potovani itaoci predstavljavamo vam nekoliko brouri saeri'atske akademije Mus'ab ibn Umejr.

Odmah na poetku elimo da se zahvalimo svim profesorima i direktoru medrese bratuAbdurrahmanu na velikoduno ustupljenim istim (to se tie autorskih i drugih prava) idjelomino obraenim tekstovima za ove skripte,

a zatim elimo da preporuimo ove tekstove svim onim koji su eljni istog i ispravnogznanja i studentima svih erijatskih medresa.


2/68

Napominjemo da e jedan dio sredstava ostvarenih distribucijom ove skripte bitiustupljen eri'atskoj akademiji Mus'ab ibn Umejr, a drugi dio e biti upotrebljen za pokrivanje trokova tampanja i u davetske svrhe Inaallah.

Aktivna Islamska Omladina Linz

Hvala i zahvala pripada Allahu delleanuhu, salavat i selam na Resula Muhammedasallallahu alejhi ve sellem, a zatim:

Prije svega na samom poetku ove nae akademije mi vam srdano elimo topludobrodolicu, jer je to od sunneta Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, tomoemo vidjeti iz sluaja kada mu je doao Safvan radijallahu anhu i rekao da eli da ui i dastudira eri'atsko znanje. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao:''Dobro doao,o ti koji trai znanje!'' Dakle, od sunneta je da se poeli dobrodolica, te vam je mi elimo uzmolbu Allahu delleanuhu da nam dadne bereket u ovome naem projektu i da se kasnijeiri i uzdie isto i ispravno eri'atsko znanje, a zatim estitamo vam na odabiru ovoga puta ielimo da budete nasljednici Allahovih poslanika, jer kae Allahov Poslanik sallallahu alejhive sellem:''Uenjaci su nasljednici Allahovih poslanika.''

Nasljednici Allahovih poslanika su sa dva aspekta: sa aspekta traenja znanja i saaspekta prenoenja tog znanja, jer su to radili Allahovi poslanici. Dakle, sutinska zadaaAllahovih poslanika je bila prenoenje, dostavljanje i objanjavanje ljudima Allahovedelleanuhu Objave. Ova stvar povlai za sobom velike sevabe i nagrade, meutim, da bi sedo njih dolo postoje odreeni uvjeti kao i odreeni adabi koji se moraju nai pri onome koui eri'atsko znanje da bi ga prenosio i da bi dobio te nagrade i sevabe. Ako se ti uvjeti nenau pri nama ovo sjedenje ovdje ili drugdje moe biti gubljenje vremena i umjesto dadobijemo nagradu i sevabe za ono to sjedimo ovdje i boravimo i trudimo se, to moe da naskota i da zato dobijemo neke grijehe.

UVJETI ZA STICANJE ZNANJA

1. Ihlas (iskrenost u nijjetu)Prvi i najvaniji od uvjeta je ihlas (iskrenost) u nijetu i nemijeanje tog nijeta s bilo

im to bi ga moglo naruiti bilo da se radi o rija'u ili o elji za kakvim eksponiranjem ilioholosti, bilo da se radi o bilo kojoj bolesti koja naruava ovjekove nijete. Kao to kaeAllah delleanuhu:''I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili i u prah i pepeo ih pretvoriti.'' (El-Furkan, 23.ajet)

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem u poznatom hadisu kae:''Da je prviovjek sa kojim e biti potpaljena dehennemska vatra izmeu ostalih i uenjak koji je traio


3/68

znanje, pa e doi pred Allaha delleanuhu, a On e ga upitati: 'Zbog koga si traio to znanje?, - a on e rei: 'Zbog Tebe moj Gospodaru.',- a On zna njegove nijjete i ta je elio satim znanjem, pa e mu rei Allah s.v.t.: "Slagao si, traio si to znanje da bi se reklo da siuen, te e biti, utjeemo se Allahu od toga, na licu odvuen do Dehennema i baen unjega.''

Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:''Ko bude traio znanje kojim setrai Allahovo zadovoljstvo, a bude ga traio radi neke dunjaluke koristi na Sudnjem danunee osjetiti ni miris Denneta.''

Ovo bi bila kratka napomena prvo nama, a onda i vama radei po ajetu u kojem kaeUzvieni:''Opominji, opomena e koristiti vjernicima.'' (Ed-Dariat, 55. ajet)

Uenjaci su knjige uglavnom poinjali hadisom:"Doista se djela vrednuju premanijjetu" Muttefekun alejhi

2. Takvaluk (bogobojaznost)Drugi uvjet koji je takoer bitan, je bogobojaznost kroz injenje onoga to je Allah

delleanuhu naredio i ostavljanje onoga to je On zabranio. Kae Allah delleanuhu:''bojte se Allaha i Allah e vas poduiti.'' (El-Bekara, 282. ajet),

takoer kae Allah delleanuhu:''O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti i preko runih postupaka vaihe prei i oprostiti vam. A Allahova dobrota je neizmjerna.'' (El-Anfal, 29.ajet),

odnosno dat e vam svjetlo kojim ete moi jasno rastavljati istinu od zablude.Traenje znanja, ukoliko ne bude protkano bogobojaznou i radom, te ostavljanjem

onoga to se naui da je loe, u najmanjem sluaju je gubljenje vremena, a moe biti punogore od toga, tj. moe biti injenje onoga to e ovjeka odvesti u vatru. Mi u naemsvakodnevnom ivotu viamo one za koje se tvrdi da su uenjaci, meutim, oni u sutini slikuislama samo ocrnjuju, samo je pred ljudima prikazuju loom i za njih se ne moe rei da suuenjaci. Neke najosnovnije stvari iz islama jednostavno preskau i zaobilaze, pa kako ondada putem njih doe do prosperiteta islama, a oni dre mjesta odakle se govori o islamu itd.Dakle, ovo znanje i bereket od ovjeka neminovno odstranjuju grijehe i grijeenje, a ovoznanje ne moe dobiti onaj ko grijei, kao to ree imam Vaki' ibn Derrah imamu afiji kad je upitao zato ne moe da ui, na to mu je odgovorio:''Nauka je Allahovo svjetlo, a Allahovo svjetlo ne moe dobiti grjenik.'' Dakle, mi kao uenici i traitelji Allahovadelleanuhu svjetla ne smijemo sebi dozvoliti ni najmanje, ni najsitnije grijehe i ne smijemote grijehe omalovaavati, jer kau selefi:''Ne gledaj u to koliko je mali grijeh koji ini, nego gledaj u to koliko je velik Onaj prema Kome ini taj grijeh.'' Pa se pripazimo grijeha koji sumali, a koji ovjeka mogu odvesti u veliku fitnu, pa da onda padne na njemu.3. Sabur (strpljenje)


4/68

Trei uvjet je strpljenje (sabur). A ta je to sabur? Sabur je neminovnost za svakogonog koji neto eli, bilo da se radi o dunjalukim ili ahiretskim stvarima, pa kako je tek ondaza ovjeka vjernika koji eli da naui Allahovu delleanuhu vjeru. Dakle, put traenjaznanja potrebuje za velikim saburom, jer on nije nimalo jednostavan, naprotiv taj put je teak i potrebuje za saburom i samosavladavanjem u lijenostima, tekoama i situacijama kad je

ovjek umoran itd. I sigurno na ovom putu ovjek mora zaloiti velika djela; svoje vrijeme,novac, ivce, zdravlje, sve to ovjek mora zaloiti da bi postigao cilj. Ako budemo iitavaliivotopise naih prethodnika koji su nas pretekli u dobru, vidjet emo lijepe primjere po ovom pitanju. Neki od njih ak nisu imali novca da putuju da bi nauili, nego bi pjeke prelazilistotine kilometara kako bi se sreli sa nekim uenjakom da bi im on prenio samo jedan hadis.Imam Buhari, Muslim, Ahmed i drugi imami su prelazili hiljade kilometara da bi nali jednoguenjaka koji zna jedan hadis od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, da bi ga uliod njega, zapamtili, a taj put nije bio nimalo jednostavan i taj put su koristili u osvjeavanjuonoga to znaju. Spominju uenici imama Buharije da je znao ustajati navee po petnaest puta, upaliti svijeu i zapisati neto to mu na um padne u snu od hadisa, ak i dok je spavaorazmiljao je o nauci i hadisima i onom ime se bavi.

A o emu mi to razmiljamo u naim danima i noima, a imamo sve uvjete: svjetlo,grijanje, sveske, stolove itd. Pojedini od uenjaka spominju da su godinje troili desetak dirhema, kao sada kad bi mi rekli da smo za godinu dana potroili desetak maraka. Znaineto simbolino, jako malo, a mi troimo hiljade i opet nismo zadovoljni.

Navest emo vam jedan primjer; imam Hafiz Bakijj ibn Mahled koji je bio ''Hafizpanije'' i koji je napisao knjigu ''Musned'' veu od istoimene knjige imama Ahmeda, dok jetraio znanje godinama je jeo listove kupusa koji se bace na pijaci. Kad je preselio iz panijeu Irak da se sretne sa imamom Ahmedom i da od njega ui, naao je imama Ahmeda uiskuenju. Tadanji vladar je zabranio imamu Ahmedu da pria o islamu i odredio mu je kuni pritvor, no Hafiz se dosjetio jedne varke kako da iskoristi znanje imama Ahmeda. Oblaio bise u odjeu prosjaka i svaki dan je iao i kucao na vrata imama Ahmeda, pa kad bi on izaaoon bi zatraio hadis ili ta od znanja i tako je radio svakodnevno, te je na taj nain nauio puno od imama Ahmeda.

Dakle, uprkos tome to imamo idealne uvjete za uenje i traenje znanja mi se neokoritavamo od tog, nego troimo svoje vrijeme uzalud.

Molimo Allaha delleanuhu da nas opskrbi ihlasom, saburom i bogobojaznou, teda u nas ubaci veliku brigu kako da pristupimo ovom velikom djelu kojeg smo poeli, te danas naui onom to e nam koristiti, On je kadar da to uini, On je Taj koji se odaziva naimdovama i nema snage niti moi bez Njega.

Nastaviemo sa ovim kratkim napomenama o uenju znanja i zato ueniku trebasabur. Prije svega, jer je traenje znanja veliki ibadet, a svaki ibadet potrebuje za saburom.

Svaki ibadet u sebi sadri tegobu, potekou i neku vrstu obaveze (koju ovjek moe izdrati).Dua ovjekova tei ka rahatluku, odmoru, oputanju itd., a ibadet je suprotan od toga. Dakle,ovjekova ga dua sprjeava da bude saburljiv. Sve to je ibadet vredniji i na veem stepenukod Allaha delleanuhu i vie ga vrednuje i veu nagradu daje za njega, sve je tee duunagovoriti na njega, sve se vie otima, odbija itd. Traenje znanja je jedan od najveihibadeta, jedna od stvari koja najvie pribliava Allahu delleanuhu, i iz tog razlogaovjekova dua bjei od njega. Traenje znanja koje ne slijedi djelo, je poput drveta koje nedaje plodove ili poput onoga koji kopa rupu u vodi. Svaki ajet, hadis, svaka stvar koja senaui treba da se sprovede u praksu, u protivnom ima grijeh povodom toga. Pa ako se ovjek boji Allaha delleanuhu, nee dozvoliti da naui neto, a da se zatim okrene od toga. Ako touradi onda se nalazi u velikoj opasnosti i bolje mu je da ostavi ovaj put i da ne ui.

Aia radijallahu anha je vidjela jednog ovjeka kako trai znanje, ui, trudi se itd.,meutim, njegov ibadet nije potpun, imao je propusta, kao npr. ima ruan ahlak, pa mu jerekla: ''ta je s tobom? Skuplja dokaze protiv sebe kod Allaha delleanuhu!'' Dakle, onaj ko


5/68

skuplja eri'atsko znanje, ui ga, ako ga ne sprovodi u praksu skuplja dokaze protiv sebe naSudnjem danu.

I ne samo to, nego to znanje potrebuje i za troenjem, tako to emo poduiti onog kone zna ili to emo odvratiti onoga ko je skrenuo, upozoriti onoga ko je u nemaru, tako toemo ljude poduavati onome to ne znaju. Iz svih ovih razloga zakljuujemo da traenje

znanja nije nimalo jednostavno, da traenje znanja nije stvar koju moe raditi svako, jer reklismo da je nephodno da ovjek bude jak, odluan, vrst, da se pri njemu nalaze mnoge osobinekako bi mogao da se nosi sa iskuenjima koja ga ekaju na putu traenja znanja.

Obzirom da je vrijednost znanja neprocjenjiva, kako za jedinku, tako i za kompletzajednicu, kroz to to ta jedinka utie na sve, ejtan ne ostavlja ovjeka koji trai znanje nego,koristi sve metode kako bi ovjeka odvratio od ovoga puta, kako bi mu ga omrzio i sl., jer jeznanje svjetlost i vatra. Svjetlost koja osvjetljava tmine ejtanovih spletki i vatra za njegoveubhe i lukavstva koja priprema ovjeku. Razlog je taj to je znanje jako opasno po ejtana, pane dozvoljava da se ono iri i tjera ljude od toga i sl. U jednoj predaji stoji da je jedan uenjak tei ejtanu od hiljadu pobonjaka. Ova predaja ima svoju sliku u naem ivotu, jer jemnotvo pobonjaka koji su u zabludi i druge odvode za sobom. To moemo vidjeti u poznatom hadisu kad je ubica devedeset devet ljudi doao kod pobonjaka da ga pita ta daradi i da li za njega i njegovu situaciju postoji rjeenje, pa mu je ovaj u svom neznanjuodgovorio da ne postoji rjeenje, te je i njega ubio, a zatim otiao do uenjaka i pitao ga isto pitanje, a on mu je odgovorio znanjem, rekavi mu da ide u tu i tu zemlju, gdje su dobri ljudi itamo uini tevbu, i time mu dao rjeenje za njegov problem.

Mnotvo je hadisa koji govore o vrijednosti uenjaka nad pobonjakom. U jednom odnjih se kae da je prednost alima nad pobonjakom, kao prednost Poslanika sallallahu alejhive sellem nad najslabijim ashabima, a u hadisu kojeg biljei Tirmizi se kae:''Prednost uenjaka nad pobonjakom je kao prednost Sunca nad ostalim zvjezdama.'' Kae AllahovPoslanik sallallahu alejhi ve sellem:''Ko se uputi putem traenja znanja, Allah e mu olakati put do Denneta.''

Ovim to smo kazali nije nam bio cilj da vas preplaimo i da vas rastjeramo, pa dakaete ovo je teko, naprotiv, eljeli smo da vam predstavimo realnu sliku i da vas upoznamokako to izgleda, te da ovo sjedenje ne bude gubljenje vremena.

Molimo Allaha delleanuhu da se okoristimo od ovoga i da ovo bude dokaz za nas, ane protiv nas na Sudnjem danu.

OPTI UVOD U AKIDU1. Definicija akide

Akida je vjerovanje u skup gajb stvari, koje su nam nareene da vjerujemo u njih,vrsto i bezrezervno, kao to je vjerovanje u Allaha, meleke, poslanike, Sudnji dan itd. Rije

akida znai neto to se u srcu prihvata bez sumnje, sa potpunim ubjeenjem. Nauka o akidi bavi se dokazivanjem vjerskih ubjeenja kroz eri'atske i razumske dokaze. eri'atski dokazisu osnov na kojima se ona gradi, a potom se ona uvruje na razumskim dokazima.Meutim, sljedbenici novotarija su promijenili ovaj raspored i zapali u mnotvo zabluda. Njihova osnova bila je nauka ilmul-kelam.2. Druga imena ove nauke

a) ImanTo je zbog toga to akida jeste iman.''Oni koji vjeruju u gajb.'' (El-Bekare, 3. ajet)

Osnova ove nauke je predanost, pokornost i bezrezervno prihvatanje onoga to jevezano za vjeru.


6/68

b) TevhidZato to je tevhid sutina (najvaniji dio) i izvor ostatka akide. Jer su rijei tevhida (la

ilahe illallah) kao drvo, a iz njega rastu ostale grane.c) Usulud-Din (temelji vjere).d) Es-Sunne

Ova rije se koristi u mnogim kontekstima i znaenjima. Opte znaenje Sunneta jeivot i praksa Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem do najsitnijih detalja. Dakle, sveono i tajno i javno. Najbitniji dio je onaj unutarnji, tj. da ovjek bude na onome na emu je bio Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem Novotari akidu nazivaju ilmul-kelam (naukao govoru ). Oni sami za sebe kau da izuavaju govor ili nauku o govoru. Ona je kod selefa bila nepoznata, a kada se pojavila svi su je imami, a i kasniji ispravni uenjaci kritikovali, zatoto je ona otvorila vrata novotarijama, zabludama i iskrivljenjima u akidi. Ovi naunici (ilmul-kelama) su pokuavali da ujedine isti vahj i izmiljotine i razmiljanja filozofa. Tako je dolodo mijeanja istine i zablude. A nakon istine nema nita drugo osim zablude. U istu grekuzapadaju i nai savremenici, koji pokuavaju da objedine islam i demokratiju, ili kao to je to bilo 50.-60.-tih god. kad se govorilo: 'Islam je isto to i komunizam,' i sl., to je svakakozabluda. To je ilo dotle da neki ak kau da je islam sekularizam.3. Propis uenja akide

Obaveza svakog mukellefa (eri'atski punoljetna i sposobna osoba) je da spozna akidui da spozna Allaha delleanuhu.

Kae Allah delleanuhu:''Znaj da nema boga osim Allaha'' (Muhammed, 19. ajet),

a zatim da poznaje Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i da vjeruje u njega injegovu iskrenost po pitanju poslanstva i da zna mudrost njegova (svog) stvaranja na ovomsvijetu, da zna gdje e zavriti nakon smrti itd.

Ova nauka ima neke stvari koje su fardi-ajn svakom muslimanu (to je da svakimusliman poznaje akidu u njenim okvirima da bi time izgradio ispravno vjerovanje u kojemnema greaka i zabluda), a ima stvari koje su fardi-kifaje, tj. ako ih poznaju neki sa ostalihspada obaveza, a to su detalji pitanja koja nisu optepoznata i sl. (Npr. ko nema uslove zaobavljanje hadda, ne mora uiti propise obavljanja hadda, ali mora vjerovati da jeobavezan.)4. Vanost i ugled ove nauke.

Ova nauka je najuglednija islamska nauka uopteno, to zbog vanosti tema i pitanjakojima se bavi, vee se za Allaha delleanuhu, Njegova imena i svojstva, i za poslanike, Njegov govor, Knjige, meleke, Sudnji dan, kada i kader.

Ne postoje vanija pitanja od ovih pitanja. Vanost ove nauke se oituje i u koristimakoja proizilaze iz nje. Izmeu ostalih su:

a) Spoznaja Allaha delleanuhu i Njegovih imena, svojstava, prava itd. b) Ispunjenje tevhida i apsolutne pokornosti Allahu i izbjegavanje irka i ostalih

zabluda od kojih su najopasnije novotarije.c) Poveanje jekina u ovjekovom srcu, straha od Allaha delleanuhu, ljubavi i sl.d) Ispravljanje pogrenih ubjeenja i vjerovanja koja su se uvukla u na razum.e) Odbrana Allahove delleanuhu vjere i borba protiv Njegovih neprijatelja meu

kojima su murici, ateisti, munafici i dr.f) Ostvarenje sree na dunjaluku, jer iman ima slast i onaj ko je nije iskusio veliko ga

je dobro prolo, i uspjeha i spasa na Ahiretu.Kao to kae jedan od selefa:''Kad bi kraljevi i njihovi sinovi znali kakvu slast osjeamo u ibadetu, borili bi se protiv nas sabljama da nam to oduzmu.''


7/68

Kae ibn Tejmijje:''Allah ima Dennet na dunjaluku, ko ne ue u njega nee ui ni na Ahiretu.'' Dennet na dunjaluku je slast imana.5. Izvori islamske akide

Akida je izdefinisana i nema mjesta idtihadu niti miljenjima, a jedini izvor je vahj(Objava). Objava kao to znamo svodi se na Kur'an i Sunnet. Ovo je zbog toga to o Allahu

delleanuhu niko ne zna vie od Njega Samog. Kae Allah delleanuhu u suri El-Bekare,139. ajet:''Reci: 'Znate li bolje vi ili Allah?''

Isto tako o Allahu delleanuhu, poslije Njega, ne zna niko bolje od Njegovih poslanika. Iztog razloga ih Allah delleanuhu hvali i kae u suri Es-Saffat, 180.-182. ajeta:''Velianstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! I mir poslanicima i hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!''

To je zbog toga to poslanici najdostojanstvenije oboavaju Allaha i to su najbogobojazniji. Najbolje znanje oAllahu delleanuhu od svih Allahovih poslanika imao je Muhammed ibn Abdullah.

Akida se bavi gajbom, a gajb ne poznaje niko osim Allaha, a On je neke od Svojihrobova upoznao sa nekim od dijelova gajba (to su bliski meleci i poslanici).

Mi razumijemo tekstove Kur'ana i Sunneta onako kako su ih shvatili ispravni prethodnici (selefu-salih, ashabi, tabi'ini i oni koji ih slijede do Sudnjeg dana).

Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:''Moj ummet se nee sloiti na zabludi.'' Neophodno je da akidu shvatimo na spomenuti nain iz navedenih razloga:a) Jer su oni generacija koja je najupoznatija sa Objavom, povodima objavljivanja,

derogiranim i derogirajuim ajetima itd. b) Zato to su oni generacija koja je najupoznatija sa arapskim jezikom.c) Zato to su oni (selefus-salih) bili najbogobojazniji ljudi nakon Resula sallallahu

alejhi ve sellem Ova bogobojaznost ih sprjeava da iskrive Allahovu delleanuhu vjeru, ilida sakriju neke tekstove, ili da se poigraju sa njihovim znaenjima, ili da ih protumaeneadekvatno. Novotari nemaju ovu bogobojaznost.

d) Ispravni prethodnici su bili originalni i isti od neislamskih gledita i stavova. Oninisu bili uprljani raznim teorijama i stavovima itd.KO SU EHLI SUNNET VEL DEMAT?1. Sunnet

Jeziki, znai nain, put bilo da je pozitivan ili negativan. Sunnet u ovom sluaju ima jako velik spektar znaenja, a eri'at to suava na praksu Allahovog Poslanika sallallahualejhi ve sellem Sunnet u eri'atskim definicijama je u zavisnosti od oblasti kojom se bavi:

a) Kod uenjaka hadisa Sunnet je sve to je pripisano Allahovom Poslaniku sallallahualejhi ve sellem od rijei, djela, potvrda ili svojstava.

b) Kod uenjaka fikha to je ono to je preneseno od Allahovog Poslanika sallallahualejhi ve sellem, a to nije fard.

c) Kod uenjaka usuli fikha Sunnet je izvor pored Kur'ana.d) Kod uenjaka akide (to je ono to se nas tie), to je uputa na kojoj su bili Allahov

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i njegovi ashabi znanjem i djelom, javno i tajno, tj. akida u


8/68

koju je vjerovao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i ashabi, a iz koje proizilaze propisi, adabi, ahlak i sve ostale stvari.2. Demat

Jeziki, demat znai skup, zajednicu suprotno od razbijenost i sl.U eri'atu znai skupina ispravnih prethodnika, ashaba i tabi'ina koji su se okupili na

jasnoj istini iz Kurana i Sunneta, i svako ko je doao nakon njih, povodei se za njima i zanjihovim ostavtinama, pripada dematu, bilo ih puno ili malo, ak jedna osoba moe predstavljati demat. Kae Imam afija u knjizi ''Novotarije'':"Kad je dola naredbaobaveznosti demata u Kur'anu i Sunnetu, pod njom se podrazumijevala obaveznost istine injeno slijeenje'',iako je broj sljedbenika istine mali, a sljedbenika zablude veliki. Zato to jeistina ono na emu je bila prva skupina, Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i njegoviashabi, i ne gleda se na mnotvo sljedbenika zablude nakon njih. Kada je Abdullah ibnMubarek upitan za demat, rekao je:"Ebu Bekr i Omer.'' Reeno mu je: ''Oni su umrli.'' Pa je rekao: ''Taj i taj, (i spomenu imena dva velika uenjaka u njegovo vrijeme)."

Kae Abdullah ibn Mes'ud radijallahu anhu:''Demat je ono to je u skladu sa istinom, pa makar bio sam.'' Ima uenjaka, poput Buharije, koji smatraju da je demat skupinauenjaka fikha i hadisa.

Nema kontradikcije izmeu ova dva stava, jer su uenjaci dokaz protiv ljudi, ako buduiskreno traili znanje. Izmeu ostalih znaenja demata je i kad se muslimani sloe okoodabira eri'atskog voe koji sprovodi eri'atske kazne, pokree dihad i sl.

Slijeenje tog demata u toj situaciji je vadib, i haram je borba protiv tog voe iodbijanje pokornosti njemu je razbijanje jedinstva ummeta.

Ehli sunnet vel demat su sljedbenici onog na emu su bili Allahov Poslanik sallallahualejhi ve sellem i ashabi, oni koji slijede Sunnet i koji su ustrajni na istini, koji izbjegavajuizmiljene novotarije i rasturanje muslimanskog jedinstva, ima ih na svakom mjestu i u svakovrijeme i tako e biti do Sudnjeg dana.

Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:''U mom ummetu e uvijek biti skupina koja e biti jasno na istini, nee im nauditi ko im se suprostavi, sve dok ne doe Allahova naredba, a oni na tom." Hadis sahih, biljee ashabu sunnen i ostali

3. Zato je ovako nazvan?

Nazvani su ovako zato to pripadaju Sunnetu Allahovog Poslanika sallallahu alejhi vesellem, i zato to ga poznaju, i to vode rauna o njemu, i zato to ga estoko tite, i zato tosu objedinjeni u njegovom prakticiranju i javno i tajno, i zbog njihove brige o zajednicimuslimana. Zbog straha da se ne razbije saff, da ne propadnu rtve, i zbog brige o dihaduzajedno sa imamima i pokornost istima, dok su ovi pokorni Allahu delleanuhu

4. Drugi nazivi ehli sunneta vel demataa) Selefus-SalihTo su imami upute iz tri prva stoljea islama: ashabi, tabi'ini i tabi-tabi'ini koji su

spomenuti u rijeima Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, kada kae:''Najbolje jeovo moje stoljee, zatim ono koje ga slijedi." Biljei Buhari

Svako ko ih slijedi spada u selefus-salih, bez obzira koliko bio vremenski udaljen odnjih. Dok onaj ko se ne slae s njima u akidi i shvatanjima, nije od njih, pa makar ivio snjima.

b) Spaena grupaSpaena je od zla novotarija i zabluda na dunjaluku i vatre na Ahiretu. To zato to

slijede Sunnet Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i rade po islamu u potpunosti.

U poznatom sahih hadisu se kae:''Jevreji su se podijelili na 71 skupinu, krani na72 skupine, a muslimani e se podijeliti na 73 skupine, i sve e u vatru izuzev jedne.' Upitan je: ''A ko su oni?'' - pa je odgovorio: ''To su oni na emu sam danas ja i moji ashabi."


9/68

c) Pomognuta skupinaSkupina hadisa govori da ima u sklopu ehlu sunneta vel demata posebna grupica ljudi

koja izvrava obavezu dihada na Allahovom putu. Kod te skupine se nalaze povodi za pomood Allaha delleanuhu, i konkretni i apstraktni, kao ispravno vjerovanje, zuhd, ahlak, velikoznanje uz snagu i pripremu oruja, obuku, sakupljanje informacija o neprijatelju itd.

d) Ehlul hadis (sljedbenici hadisa)Ulau trud u izuavanju hadisa i esera i u prakticiranju istih u njihovom ivotu teizbjegavaju suprotno od poruka koje se nalaze u njima.

KARAKTERISTIKE AKIDE SELEFA1. Da je ona od Allaha, i u sebi nema primjesa ljudskih, razumskih rezona.Ona je svim svojim kako temeljima, tako i granama od Gospodara. Iz tog razloga je

bila, a i danas je, jedina ispravna akida, spaena od iskrivljenja, zabluda i novotarija.2. vrstoa i vjenostTo je akida vrsta, postojana, ne prihvata dodavanja niti oduzimanja, potpuna i

savrena, ne treba je mijenjati niti ispravljati, a kako da potrebuje za tim kad je od Mudrog i osvemu Obavjetenog.

3. JasnoaZahvaljujui Allahu delleanuhu, to je akida koja je veoma jasna jednostavna za

shvatanje svakome, jer u sebi nema komplikacija i nejasnoa, i nema tajnih stvari koje ne poznaju izuzev ''odreeni veliki ljudi.

4. Njeno slaganje sa fitrom (prirodnom vjerom na kojoj je Allah stvorio ovjeka), kaoto se slae i sa zdravim razumom istim od bolesti i sumnjienja.

Islamska akida se slae sa zdravim razumom, koji je ist od bolesti, ubhi i sl.Bolestan razum je kontradiktoran islamskoj akidi.

5. Ona je izgraena na potpunoj predanosti Allahu delleanuhu i NjegovomPoslaniku sallallahu alejhi ve sellem

Kae Allah delleanuhu:''Tako mi Gospodara tvoga, oni nee biti pravi vjernici dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim ne pokore.'' (En-Nisa', 65.)

Dakle, mora se pokoriti prvenstveno onome to kae Allah delleanuhu i NjegovPoslanik sallallahu alejhi ve sellem, to je zapravo znaenje rijei islam. Bez ove norme islam jednog insana nije potpun i ispravan. Uprkos tome to je izgraena na pokornosti i predanostiona ima dokaze za sva pitanja, poev od vjerovanja u Allaha, Njegovu jednou, pravo naoboavanje preko vjerovanja u poslanike, Knjige, kader i u Sudnji dan. Moda ima nekihstvari koje zbunjuju razum koji je ogranien, poput pojedinih predznaka Sudnjeg dana,kaburskih iskuenja (azaba) i naslada, Sirata i drugih gajb stvari. Meutim, u razumu ne postoji nita to bi te stvari apsolutno negirale. Mi kroz hiljade dokaza putem tog istog razumavjerujemo u postojanje Allaha delleanuhu, te da je On slao poslanike, zatim u iskrenost

Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i samim tim mi se povinujemo onome o emunas obavjetava On delleanuhu, bez obzira to nam to zabranjuje razum.6. Sredina u kojoj nema odlaska ni u jednu krajnost niti pretjerivanja.


10/68

Kae Ibn Tejmijje ejhu-l-islam:''Sunnet je uvijek izmeu dvije krajnosti(novotarije)." Ehli sunnet vel demat najbolje predstavlja sredinu u svim poglavljima akide. U pitanju imana oni su sredina izmeu murdija koji djela ne svrstavaju u iman, i haridija kojiza injenje velikih grijeha ovjeka proglaavaju kafirom. Po pitanju Allahovih svojstava ehlusunnet vel demat su u sredini izmeu onih koji su pretjerali po pitanju svojstava Allaha

delleanuhu, pa Ga poistovjetili sa stvorenjima, to su muebbihe i onih koji su pretjerali sdruge strane i Allahu delleanuhu negirali neka svojstva, ovo su mua'ttile.7. Zatienost od kontradiktornostiOna je od o svemu Obavijetenog, kao to kae:''A da je on (Kur'an) od nekog drugog

mimo Allaha, u njemu bi nali mnotvo razilaenja." (En-Nisa, 82.ajet)

8. Ona je povod pomoi i nadmoi na dunjaluku i spasa i uspjeha na Ahiretu.9. Povezanost njenog lanca prenosilaca sa Allahovim Poslanikom sallallahu alejhi ve

sellem, plemenitim ashabima radijallahu anhum i onima koji ih slijede u dobru, poput imamamudtehida.

MENHED (METOD) SELEFA U PRIHVATANJU AKIDE

1. Allahova Knjiga je izvor izvora, temelj temelja, a sahih Sunnet je slijedi i pojanjava, razlae njene cjeline.

ak i ahad predaje prihvatljive su kao eri'atski dokaz i niko ih ne moe osporiti.

2. Sve to se slae sa Kur'anom i Sunnetom, ehlu sunnet vel demat prihvata, a sve tose ne slae ne prihvataju i odbijaju bez obzira ko to rekao.Dakle, Ehlu sunnet vel demat se najvie boje izlaska i davanja prednosti neemu nad

Allahom delleanuhu i Njegovim Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem, jer znaju dasuprotstavljanje Allahu i Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem znai nifak ili kufr.

3. Nema bezgrjena ovjeka pored Poslanika sallallahu alejhi ve sellemImami, uenjaci od vremena ashaba pa do dananjih dana nisu bezgrjeni. Kao to

kae imam Malik:"Svaije rijei se prihvataju i odbijaju izuzev rijei onog ko lei u ovomkaburu'', pokazao je na kabur Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem Dakle,miljenja, stavovi, idtihadi uenjaka, ni u kom sluaju ne mogu biti ispred Kur'ana i Sunneta,nego moraju biti podloni istim.

4. Idma' selefus-saliha (konsenzusslonost), kod njih je eri'atski dokaz obavezujuii za druge, jer su oni nakon Resula sallallahu alejhi ve sellem najupoznatiji sa Allahovomdelleanuhu vjerom i najbogobojazniji.

Iz tog razloga ono oko ega su se sloili po pitanjima vjere, akide itd. je bez greke iniko im se ne moe suprotstaviti.

5. Pojanjenje akaidskih injenica u potpunosti izbjegavajui kompliciranja inejasnoe, te mogunosti iskrivljenja tumaenja.

Zato u mnogo situacija pojanjenje akide se svodi na ajet ili hadis. Ukoliko imanjihovih rijei, onda ih je veoma malo. Ajeti u Kur'anu su jednostavni i jezgroviti.

6. U njihovoj akidi sve se svodi na eri'atske termine spomenute u Kur'anu i Sunnetu.Odbijaju sve vrste termina koji mogu nositi vie znaenja. Izbjegavaju koritenje

izmiljenih filozofskih termina npr. Allahovo ime El-Evvel znai Prvi. U jednom od ajeta sekae:"On je Prvi i Zadnji!" (El-Hadid, 3.ajet),


11/68

a u Sunnetu se kae:"On je Prvi i poslije Njega nema nita!" Pa su sljedbenici ilmul-

kelama umjesto rijei El-Evvel stavili rije El-Kadim (Stari) i nisu upotrijebili eri'atski, negofilozofski termin, jer kada se kae El-Evvel, to znai da je On uvijek Prvi ili apsolutno Prvi, akada doe rije El-Kadim, to ne znai da je On delleanuhu Prvi.

7. Uzimanje ispravnih dokaza (sahih) za akaidska pitanja.

Poinju sa Allahovom Knjigom, zatim jasnim Sunnetom, te konsenzusom selefus-salih(idmaom), zatim eserima od ashaba i imama, velikana ummeta, potom zdravih razumskihdokaza (postoje razumske ubhe, za koje ovjek misli da su dokazi).

U globalu filozofi su upravo te ubhe prihvatili kao osnovu i s njima se suprotstavljaliKur'anu i Sunnetu. Zatim zdrava fitra koja nije izmijenjena, zatim osjetilni realni dokazi.Ovdje vidimo da je osnov Kur'an i Sunnet.

KARAKTERISTIKE EHLI SUNNETA VEL DEMATA

1. estina u slijeenju tekstova i esera, u slijeenju selefa i izbjegavanje svihnovotarija, te upozoravanje ljudi na njih, njene nosioce i sljedbenike.

2. estina voenja brige o poznavanju Sunneta Allahovog Poslanika sallallahu alejhive sellem i briga o poznavanju njegovih djela, stanja, osobina i sl. Iz tog razloga ga najvievole, povode za njim i njegovim Sunnetom.

3. Ehlu sunnet su sljedbenici sredine, ne zalaze u bilo koju od krajnosti u svemu; akidi,ahlaku, adabu, ibadetu i sl.

4. Ehlu sunnet objedinjuje kompletan islam i znanjem i djelom, tajno i javno. Iz tograzloga se dre istog, bijelog i jasnog pravca, ija je no jasna kao dan, i iz kojeg ne skreeizuzev onaj kome propast predstoji. Uzimaju eri'atske naredbe i zabrane bezrezervno urahatluku, kao i u tekoj situaciji, zadovoljstvu i srdbi i sl.

5. Okupljaju sve eri'atske dokaze vezane za jednu mes'elu i samim tim jednostavnodolaze do istine, za razliku od raznih sekti, koje na tekstove gledaju zatvorenog oka, pa prihvataju dio a dio odbijaju, to je opasan izvor zablude.

6. Ehlu sunnet vel demat objedinjuje nauku i ibadet, strah i nadu, oslonac na Allahadelleanuhu i uzimanje za povode, objedinjuje rad na dunjaluku i zuhd prema njegovimnasladama. U svim ovim stvarima dolazi do pretjerivanja u jednu ili drugu krajnost. Ondasekte uzimaju jednu ili drugu krajnost istovremeno zabranjujui onu koju nisu uzeli.

7. Nerazmimoilaenje u temeljima vjerovanja. Zbog toga su njihova vjerovanja po pitanjima temelja vjere jednaka, to ih je zatitilo od meusobnog proglaavanja kafirima,novotarima, velikim grijenicima za razliku od sljedbenika strasti i novotara koji se unutar jedne sekte tekfire i proglaavaju novotarima.

8. Izbjegavanje nepotrebne rasprave i razmimoilaenja u vjeri. Izbjegavaju novotare iodriu se pozivaa i tvoraca novotarija. Izbjegavaju takoer ula kazala, te mnotvozapitkivanja kao i raspravu o onome to se ovjeka ne tie, od vjerskih ili dunjalukih pitanja provodei hadis:"Od lijepog islama jednog ovjeka je da ostavi ono to ga se ne tie."

9. Boje se izdavanja fetvi da ne bi rekli neto bez znanja na Allaha delleanuhu, to je jedan od najveih grijeha. U sutini ovo je jako blisko irku, ili se moe kazati da je irk diogovora o Allahu bez znanja. Ashabi i imami selefa su izbjegavali izdavanja fetvi, jer su se

bojali odgovornosti za to.Od karakteristika Ehli sunneta vel demata je i estoko provjeravanje vijesti (habera) prilikom prihvatanja i prenoenja dalje, veliki emanet kod rada sa eri'atskim tekstovima i


12/68

rijeima uenjaka i njihovim stavovima, kao i rijei onih koji su im se suprotstavili odnovotara i sl. Iskrenost, emanet i pravda moraju postojati i sa prijateljima i sa neprijateljima,kao to kae Allah delleanuhu:''O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite, nikako ne navede danepravedni budete!'' (El-Ma'ide, 8.ajet)

Od metoda nevjernika je da dodaju i lau, izvru i potpuno mijenjaju rijei, bilo da seradi o rijeima naeg Poslanika , ashaba, uenjaka i ovako takoer postupaju i novotari, zarazliku od ehli sunneta koji pravedno prenose vijesti.

10. Ne ure u donoenju stavova, kao i proglaavanju odreenih ljudi kafirima ilinovotarima i optuivanju ljudi na osnovu miljenja.

11. Vode veliku brigu o stvarima muslimana, jer znaju da onaj ko ne vodi brigu ostvarima muslimana nije od njih. Isto tako objedinjavaju muslimane na dobru.12. Imaju potpuniel-vela samo na osnovima istine, to znai ljubav, privrenost,

pomaganje itd. Oni nemaju el-vela ni prema kome osim na osnovima vjere i ne dre sefanatino nijedne grupe, mezheba, demata i sl., nego se fanatino dre istine i dematamuslimana u njegovom izvornom znaenju.To je demat koji die zastave Kur'ana i Sunneta,dri se upute selefus-saliha, i bori se na tom putu daleko od imena i praznih deviza.

13. Vode rauna o istoi due i zdravlju srca od bolesti. Rade na zadovoljavanjuAllaha u svakom vremenu, ta god to vrijeme trailo i sadravalo. U vrijeme dihada oni suratnici, u noima oni su pobonjaci, ako postoji potreba za njegovim znanjem i njegovimirenjem oni su uenjaci i daije. Ako se proire grijesi, novotarije, razvrat i sl. oni rade na

njihovom spreavanju.14. Ehlu sunnet su najkorisniji ljudima, najmilostiviji ljudima, kao to kau uenjaci; poznaju istinu i milostivi su prema stvorenjima (najvie ine dobroinstva ljudima), najvievode brigu o tome da okoriste ljude bilo dunjaluki, bilo ahiretski, najvie podnose ezijeenjaod ljudi i najstrpljiviji su u pozivanju istini.

OPASNOST NOVOTARIJE U VJERIDefinicija: Novotarija je novouvedena stvar u vjeru, suprotna istini koja nam je dola

od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, bilo da je znanjem ili djelom, kao produkt ubhe ili svianja odreene stvari.

VRSTE NOVOTARIJA Dijele se na dvije velike vrste:1. Novotarije u obinim dunjalukim stvarima (auto, telefon, oruje, mikrofon i sl.).Osnova kod ovih novotarija je da su halal, osim ako ima neto to vodi u zabludu,

ubhu ili slino (TV i sl.)2. Novotarije u vjeriOne su opasne i u eri'atu su jako nepoeljne i haram su, jer osnova u vjeri je da se ne

improvizuje i da je vjera upotpunjena i usavrena.Ove novotarije se dijele na dvije vrste:a) novotarija u ubjeenju (akidi) poput irda', i'izma, haridija i sl.b) novotarije u djelima poput namaza elja, mevluda, posta na suncu i stojei i slino.Sve ove novotarije su haram. Meutim, postoji velika razlika meu njima. Ima

novotarija koje su kufr i koje izvode iz islama, poput nekih sekti meu i'jama koje pretjeruju,


13/68

idu u krajnost. Meu i'jama ima nekih koji oboavaju Aliju radijallahu anhu, ili novotarija panteizma (jednoa postojanja) koju zagovaraju neke sufije, dakle ekstremni dio sufija.Postoje novotarije koje vode ka irku: poput graenja kubeta nad kaburovima mauzoleja injihovo velianje, obavljanje namaza u takvim mjestima. Postoje novotarije koje su zabluda uakidi i opasna iskrivljenja poput novotarije irdaa, zatim ilmul-kelama. I ima novotarija koje

su veliki grijeh, poput novotarija u djelima, zikru i slino. Naravno, ne mogu se poistovjetitioni koji slijede te novotarije sa onima koji su ih izmislili. Postoji velika razlika u davanjuhukma o novotarima. Postoje novotari koji su u svojoj novotariji munafici i otpadnici, a postoje takoer oni koji su jednostavno pogrijeili (o ovome emo govoriti kasnije).

OPASNOST NOVOTARIJE PO ISLAMa) Novotarija je glavni razlog irka.U Buharijevom Sahihu od Ibn Abbasa radijallahu anhu se prenosi, komentariui

rijei Uzvienog u suri Nuh, 23. ajet:"I rekoe: 'Nikako boanstva svoja ne ostavljajte inikako ni Vedda, ni Suvaa, ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne naputajte.",

a da je rekao:"Ovo su imena dobrih ljudi iz Nuhova alejhi selam naroda. Kad su ovi ljudiumrli ejtan je nagovarao Nuhov alejhi selam narod da na mjestima gdje su se oni okupljaliizgrade (nisu to bili klasini kipovi) kipove koji e ih na njih podsjeati, da ih zovu imenimaovih ljudi, pa su tako i uradili. Ovi se kipovi u poetku nisu oboavali, pa kad su ovi prviumrli (oni koje je ejtan nagovarao) i kad je ovo zaboravljeno, ovi su se kipovi poeli

oboavati." Kae imam Ibnul Kajjim:"ejtan uvijek oboavaocima kaburova objavljuje daizgraivanje nad kaburovima i njihovo posjeivanje ulazi u dio ljubavi prema dotinimumrlim osobama, poslanicima ili dobrim ljudima, i da je dova kod ovih kaburova primljenakod Allaha.'' Zatim ih vodi u drugi stepen, tj. uenje dove na ovim kaburovima, a zatim ih ponu oboavati, potom ih uzimaju kao kipove u pravom smislu, na njih stavljaju i palesvijee, kite ih, ine tavaf oko njih, dodiruju ih, ljube, obavljaju hadd kod njih, prinose rtveitd. Ima ih koji hiljade kilometara preu da obave "Hadd," te jedu zemlju oko kaburova,ine zinaluk itd.

b) Novotarija je povod mnogim zabludama, kao i ulasku u vatru.Za to ima potvrda u hadisima, jer kae Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:"uvajte

se novih stvari, jer je svaka novotarija zabluda, a svaka zabluda vodi u vatru." Ovo ne znaida svaka novotarija vodi vjeno u vatru.

c) Novotarija je povod ne prilaska Havdu Allahovog Poslanika sallallahu alejhi vesellem i nemogunost pijenja iz njega nakon kojeg nema ei.

Kae Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:"I bie dovedeni pred mene narodi koje poznajem i koje ne poznajem, pa e biti razdvojeno izmeu mene i njih, ja u rei oni su mojummet, a bit e reeno ti ne zna ta su oni uveli nakon tebe, pa u rei teko, teko onom koizmijeni nakon mene." Biljei Muslim

d) U uvoenju novotarija je indirektna tvrdnja nepotpunosti eri'ata i indirektna potvora na Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da nije dostavio kompletnu vjeru ida je prevario.

Kae Uzvieni:"Danas Sam vam upotpunio vau vjeru i blagodat Svoju prema vamaispunio, i zadovoljan Sam da vam islam bude vjera." (El-Mai'de, 3.)


14/68

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nije ostavio nijedan hajr, a da nije ukazao na njega, ashabe je poduavao svemu, ak i kako e nudu vriti.

U Darimijevom ''Sunenu'' se navodi da je Abdullah ibn Mesud radijallahu anhu kad je saznao za grupu ljudi koji su se izdvojili u mesdid, formirali halke u iju sredinu je staoovjek koji im je govorio: "Recite 100 puta subhanallah, recite 100 puta elhamdulillahi, 100 puta Allahu ekber,'' otrao i rekao: ''Vi ili otvarate vrata zablude ili ste na putu boljem od puta Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem" Pa rekoe: "Mi smo htjeli samo dobro." Pa jerekao: "Koliko je onih koji ele dobro, pa ga ne uspiju nai." Kae ravija tabi'in: ''Vidio samveinu tih da se bore protiv nas na dan Naharavana.'' (tj. postali su haridije i borili se protiv

ashaba).e) U irenju novotarije krije se ruenje Sunneta i eri'atskih propisa,Kau predhodnici:'Nije oivljena nijedna novotarija, a da nije umrtvljen jedan

sunnet.' f) Novotarija je sutinski razlog razmimoilaenja meu muslimanima.Istinski, ispravni islam je onaj kojeg se dri ehli sunnet vel demat, pa ako se pojave

novotarije, posebno u akidi, to prouzrokuje raspad jedinstva muslimana.g) Novotarija je sutinski razlog naruavanja lijepe slike islama. Naravno ovo vodi ka tjeranju ljudi od Allahove delleanuhu vjere kroz bjeanje ljudi

od iskrivljenja, izopaenih vjerovanja, sujevjerja i slinog.

PRAVILA U ODGOVORU NOVOTARIMA

a) eri'at je potpun i dovoljan da bi se ostvarile koristi Allahovih dellea'nuhu robovana dunjaluku i na Ahiretu.

b) Svako djelo na kojem nije ova naa stvar se odbija, kao to kae Poslanik sallallahualejhi ve sellem, dakle ne prima se bez obzira koliko se trudio.

Kae imam Malik:''Ono to nije bilo vjera u prvom vremenu, nije ni u ovomdananjem'', a umro je rahimehullah 179. g.p.h., nakon njega su se pojavile raznorazne imnogobrojne novotarije.

Kao to se u hadisima kae da se drimo zubima kutnjacima Sunneta hulefair-raiduna, jer njihovi postupci nisu izlazili iz okvira Sunneta.

c) Svaka novotarija je zabluda, ak iako je ljudi vide lijepom, kao to kae Abdullahibn Umer radijallahu anhu.

d) Allah dellea'nuhu se ne oboava osim onim to je propisao, jezikom SvogaPoslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.

Ovo je znaenje naeg ehadeta Muhammedur Resulullah, a i drugi temelj primanjanaih djela je dosljednost u slijeenju Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.

e) Osnov kod korisnih stvari je da su dozvoljene (halal), a u ibadetima je suprotno iosnova kod njih je da su zabranjene (haram), osim ako postoji eriatski dokaz koji dozvoljavada se ine.

f) Lijepi nijjeti bez obzira koliko bili iskreni kod Allaha dellea'nuhu ne koriste.Kae Abdullah ibn Mesud radijallahu anhu:''Koliko je onih koji ele istinu pa je ne

pogode.'' g) Umjerenost u Sunnetu bolja je od velikog zalaganja u novotariji.


15/68

Neki od selefa kau:''Novotaru njegova novotarija prema Allahu dellea'nuhu poveava samo udaljenost.''

OPTA SVOJSTVA NOVOTARA Novotari se odlikuju odreenim posebnim svojstvima koja su u globalu suprotna Ehli

sunnetu vel dematu, izmeu ostalih to su:a) Nepoznavanje istine i slijeenje strasti. b) Ostavljanje jasnih dokaza, a slijeenje sumnjivih dokaza.Kae Allah dellea'nuhu u 7. ajetu sure Ali 'Imran:''On tebi objavljuje Knjigu, u njoj

su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena eljni smutnje i svog tumaenja slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg! A samo razumom obdareni shvaaju.''

c) Tumae tekstoveonako kako odgovara njihovim strastima.

d) Bore se protiv Sunneta i mrze njegove sljedbenike. Odbijaju sahih hadise koji susuprotni njihovim miljenjima.

e) Pretjeruju u vjeri u pojedinim dijelovima, a olakavaju i umanjivaju u drugim. Aima ih koji samo pretjeruju u odreenim dijelovima, kao to je to kod haridija koji samo pretjeruju, za razliku od murdija koji olakavaju.

f) Njihova estoka razmimoilaenja, meusobno neprijateljstvo jednih prema drugima,to onda vodi ka tekfirenju unutar iste sekte.

g) estoki fanatizam uz mrnju i neprijateljstvo prema svima koji suprotno misle, toih normalno vodi u brzi tekfir.

h) Izmeu sebe odaberu ovjeka kojeg proglase bezgrijenim imamom, voom. Njegov govor preferiraju nad govorom Allaha dellea'nuhu i Njegovog Poslanika

sallallahu alejhi ve sellem, a ako se suprotstavi njihovom stavu odgovaraju:'je li ti to zna bolje od tog ejha'?Svi novotari se svode na isto, srca su im slinakao to to kae Allahdellea'nuhu.OSNOV SEKTI PROIZALIH IZ EHLI SUNNETA

Kod veine uenjaka je pet:a) Haridije. b) Rafidije.c) Kaderije (pitanje kadera).d) Murdije (iman je dovoljan samo u srcu).e) Dehmije (oni su u mnogim pitanjima akide otili u zabludu).Kae Abdullah ibn Mubarek kad je upitan o osnovama sekti koje su proizale, rekao je

da su to ove prve etiri koje smo naveli, a upitali su za dehmije, a on je odgovorio, da to sukafiri.

Stav ehli sunneta spram novotara


16/68

Karakteristika ehli sunneta je da se dre sredine u svemu, kao to smo to prije rekli, ljudimasude pravedno, ne ure sa presudama, ne optuuju na osnovu miljenja, oni su najbolji ljudi prema ljudima, najmilostiviji itd. Polazei od ovoga njihov stav spram novotarima odlikuje seda:

1) Prave razliku meu novotarima koji se okreu prema Kibli, bez obzira kolika imnovotarija bila, i izmeu kafira u osnovi, poput politeiste, ehlul-kitabije, ateiste itd. Novotar koji priznaje Poslanika u osnovi (ak iako izgovori ili uradi neto to je kufr) nije na istomstepenu kao onaj ko zanijee Poslanika i u pojedinostima i u globalu.

2) Dove Allahu da uputi novotare i da im se smiluje sve dok se njihov nifak, kufr ne potvrdi.

3) Smatraju da oni koji ne slijede sunnet nisu svi isti:

a) Meu njima ima onih koji pogreno tumae tekstove (ovakvi imaju opravdanje kod

Allaha, a moda ak i nagradu ako su im nijeti ispravni, a nije im pojanjeno da su u krivu, pa da su se onda uzoholili i uz inatili, podrazumijeva se ako mu se donese dokaz pa onodbije).

b) Meu njima ima neznalica po pitanju tekstova i nisu do njega doprli tekstovi kojigovore suprotno od novotarije koju je izmislio.

c) Meu njima ima lijenih, onih koji mogu doi do istine, meutim, lijeni su i nemarni,te se okreu novotariji, iz tog razloga oni su nasilnici sami prema sebi.

d) Meu njima ima onih koji su dijelom u zabludi i koji smatraju da ine dobro i da se

pribliavaju Allahu oni potpadaju pod rijei Uzvienog:''Reci: Hoete li da vam kaemoija djela nee nikako priznata biti, iji e trud u ivotu na ovome svijetu uzaludan biti, a kojie misliti da je dobro ono to rade?(El-Kehf, 103/104. ajet)

e) Meu njima ima onih koji pri sebi imaju neke vrste kufra ili irka, a da to i ne znaju.

f) Meu njima ima munafika koji novotariju koriste da bi jeli bespravno imetak ljudiili da bi ruili Islam.4) Kao to ehli sunnet pravi razliku izmeu novotara isto tako pravi razliku izmeu

novotarija (o ovome smo govorili kad smo spominjali vrste novotarija), ovdje se moramovratiti na pravilo ehli sunnet vel demata po pitanju tekfira (proglaavanju kafirom) odreenihosoba, to je razlika izmeu opeg hukma (propisa) i hukma prema jednoj odreenoj osobi.Moemo za odreenu novotariju kazati da je kufr (to ona i jeste), meutim, nije svako ko je prihvati i uz vjeruje kafir. Odreenu novotariju moemo okarakterizirati kao zabludu iligrijeh, meutim, isto tako nije svako ko je uz vjeruje ili prakticira u zabludi, kafir i slino.Odreenoj osobi se ne moe pripisati kufr sve dok se kufr ili zabluda javno ne ispolji, ili da jenovotar i slino sve dok se ne ispune uvjeti i dok se ne otklone zapreke, dok se ne ukloni

svaka sumnja i dok se ne donese argument protiv.5) Uz sve to obaveza ehli sunneta je da nakon pozivanja novotara u istinu, ako se neodazovu i uz inate, da upozore Ummet od njihova zla i da ispoljavaju sunnet svim moguim


17/68

nainima i sredstvima i da se suprotstavljaju neprijateljstvu novotara, sve ovo u okvirimamudrosti i pridravanja pravde i emaneta (neemo dodavati niti oduzimati na njihove rijei, ililagati na njih). Moramo voditi rauna o postepenosti, moramo poznavati koristi i tete, ueri'atu je pree otklanjanje tete, nego pridobijanje koristi, ovo se posebno akcentira navrijeme kad je sunnet jak, ope poznat, kad je eri'at prakticiran, kad postoji voa muslimana,

kad je kadija (sudija) sljedbenik ehli sunneta (ovdje razumijemo uenjake koji upozoravaju naizbjegavanje rasprave sa novotarima ovo se odnosi na sadanje vrijeme), meutim, ako suehli sunnet malobrojni, potlaeni, sunnet nepoznat kao u dananje vrijeme ovdje kod nas,odgajat emo ljude postepeno, poduavati ih sunnetu i graditi vrst saff neemo govoriti bespotrebno, niti postupati naivno, da nas novotari ne bi napali. Da li emo ostaviti raspravusa novotarima? Dakle, pozivat emo ih mudro, postupati blago prema njima, ostavljajuiraspravu na grub i estok nain.

6) Onaj ko skriva svoju novotariju ehli sunnet ga gleda razliito od onog koji jeispoljava i koji ustrajava na njoj, isto tako pravi razliku u odnosu prema obinom ovjekunaspram da'ije, tj. pozivaa u novotariju. to se tie prvog; na greku e mu se ukazati tajno, posavjetovat emo ga blago i sakriti njegovu mahanu, jer je njegova teta svedena na njega,dakle sam sebi teti, za razliku od drugog ija teta utie i na druge zbog ega se na njegaukazuje javno, a ponekad e biti i kanjen onim to e moda sprijeiti njegovu novotariju poput; izoliranja, progonstva, ne klanjanja za njim, ne prihvatanja njegovog svjedoenja, ak zatvaranja (ako ima halifa). Izolacija novotara je propisano ako se ispuni sljedee:

a) Ihlas kod nas, dakle ne izoliramo ga ni zbog eg drugog do zbog Allahovogzadovoljstva.

b) Da ova izolacija ostvaruje neku eri'atsku korist, a to je da se njome oivljavasunnet i unitava novotarija ili nada da e se taj novotar vratiti sunnetu kroz tu kaznu, iliodvraanje obinih ljudi da se ne povedu za njim. Meutim, ako iz te izolacije moe proiziivee zlo poput: razdora meu muslimanima, ili da taj novotar povea svoje zlo, ili da to vodika jo veem otuivanju sljedbenika sunneta, jer su recimo u osnovi malobrojni, izolacijamoe biti zabranjena. teta je vea od koristi. Ovaj eri'atski propis povodom sveganavedenog u dananje vrijeme u Bosni ne ostvaruje koristi koje su predviene, samim timnjegovo provoenje se prolongira, a Allah opet najbolje zna.Upoznavanje sa ruknovima imana

(Pogledaj u knjigu Iman, str.15.)a) U sutini pet je ruknova imana, jer iman u kader dobra i zla se ne odvaja od imana u

Allaha (vee se za tewhidur-rububijje i tewhidul-esmai ves-sifat); Allahov Poslanik ga

posebno spominje u hadisu od Dibrila , da bi potvrdio njegovu vanost, kae Ibn Abbas:''Iman u kader je sistem tewhida.'' tj., a ako neko zanijee kader poremetio je ili naruiokompletan iman.

b) Izmeu mnogih kur'anskih ajeta koji govore o kaderu izdvajamo ajete:''Mi smo sve stvorili

sa kaderom.'' (El-Qamer, 49.)Zatim:''I sve stvorio i precizno ga odredio.'' (El-Furqan, 2. ajet)


18/68

c) Rijei pisca:''Zato niiji iman nije potpun niti primljen sve dok ovjek ne bude

vjerovao u est spomenutih temelja imana na nain koji je oznaio Kur'an i Sunnet Allahovog Poslanika .'' ovo je dokaz vanosti slijeenja selefa povodom imana u ove temelje, jer mnotvo sekti i grupa tvrdi da vjeruje u ove temelje, meutim, to su samo tvrdnje bez dokaza, jer ne slijede put Kur'ana i Sunneta kojim je iao selefu salih.

d) I rijei pisca:''A ko zanijee ita od njih, izaao je iz imana i postao nevjernikom.'' Neophodno je dakle kazati da se ovdje izuzimaju oni koji su tek primili Islam, te oni koji su umjestu u kojem preovladava dehl.

Znaenje imana u Allaha

(Pogledaj u knjigu, str. 17.)

a) Kroz rijei pisca moemo shvatiti da iman u Allaha sadri dvije stvari:

1) Potvrda rububijjeta i lijepih imena, i potpunih svojstava, i potvrda prava na uluhijjet jedino Allahu.

2) Negacija svega ovoga od bilo koga drugog.

b) Ima uenjaka koji ove vrste tewhida skrauju na samo dvije:1) Tewhid spoznaje i potvrde (teoretski tewhid).

- Tewhidur-rububijjeta.- Tewhidul-esmai ves-sifata.2) Tewhid namjere i traenja (praktini tewhid), tj. tewhidul-uluhijje.

Tewhidur-Rububijje

1) Globalno znaenje: to je vrsto uvjerenje da je Allah Gospodar svega i da nemadrugog gospodara.

2) Pojanjenje:

a) Rije Rabb u arapskom jeziku; kad se kaerabbul-bejti, to znai; vlasnik iUpravitelj kue, a kad se kae Rabbul-alemine,to znai; Gospodar svih svjetova, svihstvorenja i upravitelj svima njima.

b) Iz ovog jezikog znaenja uzeto je eri'atsko znaenje.*3) Pojanjenje Kur'ana o ovoj vrsti tewhida. Allah je o ovoj vrsti tewhida govorio

puno i jasno, moemo kazati da nema sure ili stranice u Kur'anu u kojoj nema spomena ovogtewhida od poetka do kraja Mushafa, dakle od rijei elhamdulillahi rabbil-alemin do rijei:''Reci: Utjeem se Gospodaru ljudi,'' a takoer, i u prvim ajetima sure El-Alek koji suPoslaniku poslani:''Ui u ime Gospodara, tvoga koji stvara.''

4) Vanost ove vrste tewhida.* Ako je tewhidur-rububijje, temelj tewhidul-uluhijjeta i

tewhidul-esmai ves-sifata, on je samim tim temelj kompletne vjere.


19/68

5) Bez obzira na njegovu vanost i vrijednost, sam po sebi nije dovoljan; nijedovoljan da bi se ovjek spasio na Sudnjem danu.

Napomena: ovjek koji priznaje Allaha za Gospodara, ali Mu ini irk u 'ibadetu, jasan je dokaz da je njegovo vjerovanje u tewhid nepotpuno i neispravno, jer da je njegovovjerovanje ispravno ne bi inio irk Allahu u 'ibadetu i zbog toga takvo vjerovanje nee biti primljeno na Sudnjem danu, niti e ga spasiti Dehennema.

* (Pogledati u knjizi Imanna 20. str. do rijei: ''A to se tie onih koji priznaju'')* (Prijevod 106. ajeta sure Jusuf u knjizi Iman, str. 20. nije ispravan!)* (Pogledaj str. 18. do rijei ''i da Mu se u svemu tome niko ne pridruuje'').* (Knjiga str. 18. od rijei on je kao temelj ostalim vjerovanjima do u Svome govoru i Svojimdjelima.)

6) Vjerovanje u Allahov rububijjet je prirodna stvar:

a) Zbog toga Allah ne govori mnogo u Kur'anu o dokazima Njegovog postojanja, jer zdrava ljudska priroda ne samo da potvruje postojanje Allaha, nego potvruje i obavezuinjenja 'ibadeta samo Njemu, to znai da zdrava priroda, zdrava fitra potvruje i tewhidul-uluhijje. Kao to kae Allah: ''Ti okreni svoje lice pravoj vjeri, prirodnoj vjeri po kojoj je Allah stvorio ljude nema promjene u Allahovom stvaranju to je istinska vjera.'' (Er-Rum,

30. ajet)Postoji jedan fenomen kojeg su otkrili uenjaci vjera i historije, a takoer i nauka koja se zoveantropologija (veina njih nisu muslimani, naprotiv oni su ateisti), a taj fenomen jeste, da susvi narodi, prvi i posljednji pripadali oni knjizi ili bili murici vjerovali; svi su imali vjeru.

b) Ovdje postoji jedna ubha (sumnja) koja glasi:''Ako je usmjeravanje ka Allahu u'ibadetu prirodna stvar, zato se onda desio irk i zato su ljudi uzeli druga boanstva mimo Allaha ?'' Odgovor na ovu sumnju:''Osnova u prirodi svakog ovjeka jeste 'ibadet Allahu ,meutim, ovjeka okruuju mnoge stvari koje ostavljaju traga na njega, kao to su: porodica,drutvo, kole i esto puta to bude uzrok skretanja s prirodnog puta.'' Na tu stvar je skrenuo panju Poslanik u sahih hadisu rekavi:''Svako dijete se rodi iste fitre u prirodnoj vjeri, pa ga roditelji uine idovom, nasranijom ili medusijom.'' I nije rekao da ga uinemuslimanom, jer je on po prirodi musliman.

c) Druga sumnja:''Ako bi dijete kad se rodi odvojili, od svih ovih stvari koje smonabrojali, da li bi ono ostalo u istoj vjeri?'' Odgovor je:''Ni u ovom sluaju; ovjek ne ostajebez vanjskog djelovanja, jer ejtan stalno zavodi ovjeka i udaljava ga od pravog puta.'' Poznato je da je najvei ejtan uzeo ugovor i zavjetovao se da e zavoditi ljude do Sudnjeg

dana, rekavi:''Tako mi Tvoje veliine, ja u ih zavesti sve, osim meu njima, robova Tvojihiskrenih.'' Hadis kudsi u kome kae Resul da je Allah rekao:''Stvorio sam Svoje robove uispravnoj vjeri (prirodna vjera), pa su im prili ejtani i udaljili ih od te prirodne vjere.''


20/68

d) Koja je najpoznatija linost koja je negirala rububijjet i pripisala rububijjet sebinaredivi ljudima da ga oboavaju? Faraon, iako je pozivao narod da ga veliaju i slave kao boga, znao je u dubini svoje due da rububijjet pripada Allahu, kao to mu je rekao Musa ,o emu nas obavjetava Allah: Ti zna da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, kao oigledna znamenja, i ja mislim da e ti, o faraone, sigurno nastradati.(El-Isra', 102. ajet)

Takoer, kae Allah: ''I oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi vjerovali da suistina, pa pogledaj kako su skonali smutljivci.'' (En-Neml, 14. ajet)

e) Taj osjeaj fitre kod nekih ljudi moe biti skriven, zbog mnogih utjecaja (ejtanovihvesvesa, dunjaluka, strasti, ubhi i slino), meutim, ako ovjeka snae kakva nedaa; tekasituacija i slino, taj pokriva ovjekova srca spada i on se okree Allahu traei od Njegaizbavljenje bez da to i osjea, to je dokaz da u dubinama ovjeka postoje tragovi te fitre, paak i ako su jako slabi.

Allah na mnogim mjestima u Kur'anu ukazuje na ovu injenicu, kao npr.:''On vamomoguava da kopnom i morem putujete. Pa kad ste u laama i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome, naie silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i oni se uvjere da e nastradati, iskreno se mole Allahu: Ako nas iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni!(Junus, 22.ajet)

Zatim: ''A kad ih On izbavi, oni odjednom bez ikakva osnova ine nered na Zemlji! O ljudi,nepravda koju inite da bi ste u ivotu na ovom svijetu uivali samo vama teti; Nama ete

se poslije vratiti i Mi emo vas o onome to ste radili obavijestiti!'' (Junus, 23. ajet)


21/68

f) Unato snazi i dubini tog nutarnjeg osjeaja kod ovjeka, on sam nije dovoljan, zatoUzvieni alje poslanike koji e donositi radosne vijesti i opominjati, i objavljuje knjige da bivodile ljude; izvodile ih iz tmina na svjetlo.

7) Kur'anski nain potvrde postojanja Allaha i Njegova rububijjeta:

a) Pravo mjesto usmjeravanja ovjekova razmiljanja jesu svemirska prostranstva, teovjek; kao to kae Allah u prijevodu znaenja:''Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an

istina. A zar nije dovoljno to to je Gospodar tvoj o svemu obavijeten?'' (Fussilet, 53. ajet)

Allah nas u mnogim ajetima potie na razmiljanje i udubljivanje s ciljem uvianja znakovau Njegovim stvorenjima, sunnetima da bi nam bilo jasno da je On istina. Stvoritelj jekreirao ovaj velianstveni svemir, uredio ga Svojom moi, te je on udo (mu'diza) u svom

ureenju, rasporedu i koordinaciji; pojedine njegove dijelove uinio je da se meusobno proimaju, na njima vladaju razliiti zakoni, ali ne staju, ne dolazi do nereda i slino.

b) Onaj ko razmilja o Kur'anu primijetit e da; kad Allah govori o pitanjimatemelja imana (pitanja rububijjeta, uluhijjeta, risaleta itd.) ne govori o njima na jedan oit,teoretski nain, nego ih usporeuje sa znakovima u svemiru i kao dokaz za te injenice koristiispoljenja Njegove moi razastrta po cijelom svemiru, poevi od najsitnijih stvorenja, pado najkrupnijih. Kur'an za iznoenje ovih pitanja imana koristi metodu koritenja za dokazinjenica iz svemira.

c) U isto vrijeme primijetit emo da Allah mnogo govori o ovim znakovima(pojedina ulema ih je prebrojala i kau da ima preko 750 ajeta koji govore o tome) s jasnimciljem, a to je njihovo koritenje za dokazivanje imanskih pitanja primjeuje se da uvelikom dijelu tih ajeta Allah na samom poetku nareuje da se razmilja, a u nekimdrugim situacijama to govori odnosno nareuje na kraju, a takoer, u mnogim situacijama poinje i zavrava naredbama o razmiljanju. Treba spomenuti i to da Allah mnoge sure poinje zakletvama o tim Svojim ispoljenjima moi u Njegovim stvorenjima.

d) Odavde zakljuujemo da je razmiljanje ustvari najbolji nain za spoznaju iizgradnju vrste akide, potvrdu Allahova rububijjeta i shvatanja Kur'ana na ispravan nain,kao i otkrivanje pravila i zakona koji vladaju svemirom; da bi kroz njih uvidjeli Allahovu

veliinu i mo, kao i jednou. Kae pjesnik:''A u svemu ima znak koji ukazuje da je On Jedan.''


22/68

e) Kur'an nas, takoer, upuuje na neke lagahne, proste, razumske dokaze, koji potvruju dokaze postojanja Uzvienog ovi dokazi su suprotni filozofskim dokazima koji sudugi, komplicirani i neshvatljivi.

8) Neki kur'anski razumski dokazi koji ukazuju na Allahovo postojanje i Njegovrububijjet:

I) Nita ne moe stvoriti neto stvorenje mora imati stvoritelja.

a) Pojanjenje ovog pravila je:- Nita, dakle ne postojanje niega ne moe ni u kom sluaju stvoriti neto, jer u

osnovi ono ne postoji, jer kako e neto to ne postoji stvoriti neto to postoji.- Sve to je stvoreno to postoji, nemogue je razumski da je nastalo bez

Stvoritelja.- Ovaj svemir sa zvijezdama, planetima, ljudima, drveem, biljem i svim ostalim to

ima na njemu razum pod sredstvom mnogih naunih, razumskih i drugih dokaza prihvatasamo kao stvorenje, koje prije nije postojalo. Razumski je neprihvatljivo da je ovaj svemir sam sebe stvorio, obzirom da on, prije, nije bio nita mora postojati Stvoritelj koji ga jestvorio, taj Stvoritelj je Allah.

b) Allah ovaj razumski dokaz pojanjava u dva ajeta u vrhuncu jasnoe, rjeitosti ilahkoe objanjenja, pa kae Uzvieni:''Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?! Zar su oni nebesa i Zemlju stvorili?! Ne, nego oni nee da vjeruju.'' (Et-Tur, 35/36.

ajet)Kae Dubejr ibn Mut'am, prije nego je primio Islam, da je uo Poslanika kako ui ovusuru na akamu:''Srce mi je htjelo poletjeti.'' Od strahopotovanja, a ovo je bio njegov poetak prihvatanja Islama. Ova dva ajeta emo pojasniti u sljedeem:

- Allah donosi dokaz protiv onih koji negiraju, govorei im:''Vi postojite, pa je limogue da ste nastali od niega, ili da ste stvoreni bez stvoritelja.''

- Zatim nastavlja:''Ako ste zanijekali Allaha , moete li tvrditi da ste vi sami sebe stvorili?''

- A ako ove dvije tvrdnje padnu, onda je donesen dokaz protiv njih i duni su da

vjeruju da imaju Stvoritelja.c) Ovaj jasni dokaz moe shvatiti svaki insan, obzirom da je vrlo jednostavan, ak i

pastir u pustinji koji kae:''Balega ukazuje na devu, trag ukazuje na prolaznike, pa nebesa prepuna zvijezda, Zemlja prepuna brda i dolina, zar ne ukazuju na Sveznajueg i o svemuObavijetenog?!'' Ovo se kod uenjaka Islama kao i kod uenjaka prirodnih nauka naziva: ''Zakon uzronika'' tj. nita to postoji ne moe samo sebe uiniti postojeim, nego mora postojati njegov Tvorac, sasvim je logino da ne moe stvoriti ni neto drugo. Prije nekolikogodina vjetrovi su na arapskom polu-otoku skinuli pijesak sa jednog grada, pa su doliarheolozi i historiari, te poeli izuavati ta je bilo u tom gradu nijednom od njih nije naum palo, da su te zidine ustvari poetak nastanka novog grada kojeg stvaraju vjetrovi, kie islino. Kako bi tek bilo da je neko ustvrdio da je taj grad nastao iz niega, prije milionegodina negdje u nebu, pa se poslije spustio na Zemlju, dakle ovaj drugi je jo vei ahmak (budala).


23/68


24/68

b) Isbat (potvrda) (Pogledaj na strani 25.)

c) El-kef an et-Tekjif . (Pogledaj na strani 25. i 26.)

IV) Neto to naruava ili neto to se negira u vjerovanju tewhida esmai ves-sifat u

etiri stvari:a) Et-Tebih poreenje Allahovih svojstava sa svojstvima stvorenja. Ova bolest se

dijeli na dva stepena:

- Uporeivanje stvorenja sa Stvoriteljem kao to murici porede svoje kipove saAllahom ili kao krani to porede Isaa sa Allahom, a ova podjela naruava tewhidur-rububijje i tewhidul-esmai ves-sifat i vodi kao irku tewhidul-uluhijje. Ova podjela je veodavno i dosta je proirena.

- Uporeivanje Stvoritelja sa stvorenjem ili pojedina svojstva Stvoritelja sasvojstvima stvorenja; sa ovom boleu je pogoen manji broj ljudi, ova grupa se zove el-muebbihe, a zovu se tako zato to su uporedili svojstva Stvoritelja sa svojstvima stvorenja, pa kau da je Allahovo lice slino licu stvorenja, te da je Allahova ruka slina ljudskoj, aAllah je daleko od toga to oni govore.

b) Et-Tahrif (iskrivljavanje) (Pogledaj stranicu 26. br. 2.)

c) Et-Ta'til (negiranje Allahovih svojstava u potpunosti ili pojedinih svojstava, a uovoj bolesti ima razliitih stepena):

- Totalno negiranje svojstava Stvoritelja to vodi u nevjerstvo (ateizam), i to jenajopasnija verzija.

- Negiranje 'ibadeta prema Stvoritelju, negiranje Njegovog svojstva da je Ondostojan 'ibadetu, ova taka se odnosi na neke sufije koji kau da su doli na neke stepene, pane moraju klanjati Allahu , tj. kao da ovi kau da je 'ibadet samo za masu ljudi, a za posebneljude nema obaveze da 'ibadete.

- Negiranje svih Allahovih lijepih imena i svojstava uz priznavanje postojanjaStvoritelja (sekta koja se zove dehmije, koji su bili pod utjecajem filozofa). Zbog ega sunegirali svojstva Allaha? Kau ako Ga opiemo sa ovim svojstvima onda Ga poredimosa stvorenjima i inimo irk, tako da priznaju samovudud (postojanje) Allaha.

- Potvrivanje Allahovih imena uz negiranje Njegovih svojstava ovi su maloopasniji od prethodnih (to su mu'tezile, uenici dehmija).

- Potvrivanje Allahovih imena i nekih Njegovih svojstava, a negiranje ostalihsvojstava (to su ea'rije i maturidije). Od ovih je malo manja opasnost; oni sami sebe negiraju,razumski i eri'atski.

d) Et-Tekjif. To je odreivanje kakvoe osobine Allaha i pokuaj istraivanja kakva je ona u stvarnosti (prethodno je naveden odgovor u treoj osnovi principa tewhida esmai ves-sifata). Ove stvari koje negiraju tewhidul-esami ves-sifat se meusobno sukobljavaju i one nakraju dovode do dvije opasne bolesti srca:

- Pretjerivanje u tenzihu iz ega su proizvedene bolesti et-ta'tila i et- tahrifa.


25/68

- Pretjerivanje u isbatu to je proizvelo dvije bolesti: tebih i tekjif. Svako ko serazie od programa selefa i da prednost svome razumu nad tekstom (Kur'an i Sunnet) pae bez sumnje u neku od ovih zabluda ili e otii jo dalje. to se tie ehlu sunneta oni su ostaliu sredini, u isbatu i u tenzihu tako da su pogodili istinu i sauvali se od ovih bolesti.

V) Program selefu saliha u akidi.To je jasan i jednostavan put udaljen od svakezapetljanosti i nejasnoe zato to je u skladu sa Kur'anom i Sunnetom, i on se ogleda u potvrivanju svega to je potvrdio Poslanik i Allah, i negiranju svega to je Allah negiraoza Sebe i to je Poslanik negirao u vezi Allaha. Ovaj isbat nema tebiha poistovjeivanja,a ovo negiranje nema ta'tila kao to kae Allah: ''Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi.'' (E-ura, 11. ajet)

Ovdje vidimo isbat i negiranje.Selefu salih razumijevaju ovo polje u svjetlu arapskog jezika i tumae ga u njegovomvanjskom znaenju, sve to bez voenja rasprave o imenima i svojstvima; u strahu od padanjau neku od novotarija, tako da je njihova preokupacija bila u radu u onome to proizilazi iznjih, pa ako je Allah Onaj koji sve zna, uje i vidi to znai da trebamo biti oprezni u padanju u Njegove zabrane, zbog Njegovog nadzora nad nama, u isto vrijeme stidei se Njega . Zato to je Allah Silan, Moan, estoko kanjava iz toga proizilazi da Ga setrebamo bojati i prema Njemu osjeati strahopotavanje pokuavajui Mu se to vie pribliiti, a u isto vrijeme bjeati od stvari zbog kojih bi se mogao rasrditi na nas. Ako jeAllah Milostiv, Samilostan, Onaj koji prima pokajanje to znai da Mu trebamo inititewbu i da Ga trebamo voljeti teei ka Njegovoj nagradi i oprostu sa srcem koje ne gubinadu u Njegovu milost, i ovako je i u vezi sa ostalim svojstvima Allaha.

Allahova lijepa imena

1) Definicijalijepih imena: To su Njegova vlastita imena kojima se On priziva, sakojima se trai Njegova pomo i sa kojima se predstavio Svojim stvorenjima, i ona su put ka Njegovoj spoznaji. Iz imena kojima se nazvao u Objavi izvlae se Njegova uzviena svojstva(iz svakog imena izvlai se jedno svojstvo; iz rijei Onaj koji sve zna izvlai se svojstvoznanja, Moni izvlai se svojstvo moi, Mudri izvlai se svojstvo mudrosti, meutim, nevai isto i u suprotnom, tj. iz osobine se ne izvlai ime Allaha, pa npr. jedno od svojstava jeAllahova srdba, te Ga neemo nazvati 'srditi'. Njegova imena su nazvana lijepim kako bise time ukazalo na najljepi naziv i najplemenitija znaenja.

2) Na ta ukazuju ova lijepa imena?Ukazuju na skupinu uzvienih znaenja:

a) Ukazuju na Allahovo bie ( zat ).

b) Ukazuju na svojstva izvedena iz njih, kao to smo gore ve prije naveli.

c) Ukazuju na druga svojstva koja se ne izvlae direktno iz njih npr. ime:

1) Er-Rahim ukazuje na postojanje Allahovog bia.2) Ukazuje da Allah ima milost koja je svojstvena Njegovoj uzvienosti i potpunosti.


26/68

3) Ukazuje da je On ivi, Onaj koji uje, Onaj koji vidi Jer nije mogue da budemilostiv onaj koji nije iv, koji ne uje, niti vidi. Ista stvar je i sa ostalim Allahovimimenima, dok u suprotnom takvo stanje nije i kod stvorenja, npr. ovjek se moe nazivatimudrim ili plemenitim, a da bude najvea krtica, ili pravednim, a da bude najvei nasilnik.Sva ova Allahova imena su meusobno povezana i imaju stvarno znaenje. Ona suspomenuta od strane Allaha i Njegovog Poslanika zbog sljedeih ciljeva: kako bi se prekonjih spoznao Allah, njegovo negiranje svih manjkavosti i greaka u vezi s Allahom,najljepa hvala Allahu.

d) Dozivanje Allaha njima, kao to Allah kae: ''Reci: Zovite: 'Allah' ili zovite:'Milostivi', a kako Ga god budete zvali, Njegova imena su najljepa.(El-Isra', 110. ajet)

e) Rad po onome to proizilazi iz njih, kao to je ihlas radi Allaha, ljubav prema Njemu, strah, nada, oslonac itd., kao to smo ve naveli.

3) Broj lijepih imena.(Vidi knjigu, str. 29/30.)

4) ta znai pobrojati u ovome hadisu? Znaenje''obuhvatanja'' u ovome hadisu(vidi na 29. str. ima rije ''obuhvatanje!'') Najvanije je oboavati Allaha sa ovim imenima iraditi po onome to ona uvjetuju, dok samo uenje ovih imena bez obraanja panje nanjihovo znaenje i uz ostavljanje rada po njima moe biti samo dokaz protiv ovjeka.

5) Znaenje nekih imena:

a) Koje je zajedniko ime koje obuhvata znaenje svih imena? to je Allah, zbogtoga ostala imena dolaze tek nakon njega i dolaze kao njegove osobine, dok u isto vrijeme imeAllah ne dolazi iza nekog drugog imena.

b) Znaenje imena El-Ehad Jedini, tj. Onaj Kome niko slian ni ravan nije. On nemasuprotnog Sebi, niti istog Sebi, niti ima sudruga u Svome gospodarstvu, niti boanstvenosti inema Mu slinog u Njegovoj savrenoj potpunosti, niti Njemu slinog u lijepim imenima i

velianstvenim svojstvima On je Sam u svemu tome, poput Njega nije nita i On je Taj kojisve uje i sve vidi.

c) Znaenje Allahovog imena Es-Samed On je Taj Kome se obraaju Njegova stvorenja usvojim potrebama, nevoljama i nedaama, On je neprikosnoveni Gospodin (Sejjid ), koji imakrajnju potpunost, On je Velianstveni, Sveznani i Onaj koji ostaje nakon Njegovih stvorenja(sve ovo ulazi u znaenje imena Es-Samed ).

Tirmizi biljei sa svojim senedom od Ubejja ibn Ka'ba da su murici rekli Poslaniku : ''Navedi nam rodoslov svoga Gospodara !'' pa je Allah objavio suru Ihlas:''Reci: On je Allah Jedan! Allah je Utoite svakom! Nije rodio i roen nije, i niko Mu ravan nije!


27/68

Zbog vanosti ove sure po miljenju uenjaka ova sura ima vrijednost treine Kur'ana kaoto se to navodi u hadisima to je zbog toga to unato svojoj kratkoi sadri temelje akide iobuhvata sve tri vrste tewhida kao i odgovor i negaciju na vjerovanja sljedbenika irka izablude.

Kao to je i ajetul-kursijj najuzvieniji ajet u Allahovoj Knjizi, to dolazi u nekimhadisima da je Poslanik rekao. On (ajet) je takav zato to obuhvata stubove tewhida inajuzvienija Allahova lijepa imena:

Govor Allaha: ''Allah je nema boanstva, osim Njega ivi i Vjeni! Ne obuzimaGa ni drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji! Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputanja Njegova?! On zna ta je bilo i prije njih i tae biti poslije njih, a od onoga to On zna drugi znaju samo onoliko koliko On eli. Mo Njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevinji,Velianstveni!'' (El Beqare,255. ajet)

U izrazu Allah je nema boanstva, osim Njegavidimo potpunu negaciju boanstvenosti biloega drugog osim Allaha, ali i potvrdu Allahove boanstvenosti. Govor Allaha ivi iVjeni. (Vidi knjigu na str. 31. i naui u skraenom obliku). U rijeimane obuzima Ga nidrijeme ni san vidimo potvrdu Allahovih svojstava El-Hajjul-KajjumNakon toga ovajajet se zavrava sa dva velika imena, a to su El-Alijj i El-Azim. El-Alijjobuhvata sva znaenjauzvienosti (to je uzvienost bia, tj. da je Allah iznad Svojih stvorenja, odvojen od njih,uzdignut iznad Svoga Ara. Takoer, to znai i uzvienost u moi tako da nema onoga ko Gamoe pobijediti, niti onoga ko se moe nadmetati sa Njime u Njegovoj vlasti. Sve stvari su podinjene Njegovoj vlasti i Njegovoj velianstvenosti. To znai i uzvienost poloaja imjesta, jer je On ist od svih mahana i nedostataka koje bi mogle negirati Njegovu potpunostu sve tri vrste tewhida). El-Azim,tj. Vlasnik apsolutne velianstvenosti tako da nema stvarivelianstvenije od Njega u bilo kom stanju. Sa ovim zavravamo na govor o tewhidul-esmai ves-sifatu.'Ibadet

Jeziki 'ibadet znai poniznost i pokornost, dok terminoloki 'ibadet obuhvata sveono to Allah voli i sa ime je zadovoljan od dijela i rijei kako javnih, tako i tajnih.Uenjaci poput Ibnul-Kajjima, rahimehullah, 'ibadet definiraju kao potpunu ljubav, uz potpunu poniznost Allahu.

Ruknovi primljenog 'ibadeta:

1) Ihlas iskren nijet.


28/68

2) Mutabe'a,1 tj. da odgovara Sunnetu Poslanika . 'Ibadet nee biti primljen sve dok usvom vanjskom obliku ne bude u skladu sa eri'atom i dok u svojoj biti ne bude samo zbogAllaha i ni zbog kog drugog. Kae Allah: Reci: "Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljujeda je va Bog jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka inidobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!" (El-Kehf, 110. ajet)

3) Tewhidul-uluhijje obuhvata ostale vrste tewhida (knjiga Imanvidi na str. 21.).

4) Znaenje rijeila ilahe illellah je isto kao i znaenje tewhidul-uluhijjeta, jer se poklapaju u znaenju, tj. nema boanstva koje se istinski oboava, niti bilo kojeg drugog boanstva koje to zasluuje, osim Allaha Kome se moraju usmjeriti sve vrste 'ibadeta, zato

to je On na Stvoritelj, Gospodar, Opskrbljiva i Onaj koji se brine o svim naim potrebama, kao to je i savren u Svojim lijepim imenima i uzvienim svojstvima.

Neispravna ili djelomina znaenja la ilahe illellah:

a) Nema tvorca osim Allaha (neispravno je zato to nije potpuno, jer se ograniavasamo na tewhidur-rububijjetu, i kada bi ovo bilo pravo znaenje la ilahe illellah Arapi bi ga prihvatili od prvog dana i ne bi se sukobili sa Poslanikom niti jednog trenutka).

b) Nema Gospodara osim Allaha (ova definicija je djelomina i slina je onoj prethodnoj, tako da ona nije dovoljna za spas roba).

c) Ne postoji niko osim Allaha (ovo je kufr i ovo nema nita sa Islamom, nego je tostaro-indijska filozofija koju su naslijedili pojedini grki filozofi, a od ovih odreene skupinekrana i dio sufija. Ta teorija se nazivavahdetul-vudud ).2

1 Mutabe'a znai slijeenje Kur'ana i Sunneta.2 Vahdetul-vudud vjerovanje da je sve to vidimo Allah.

5) Ruknovi la ilahe illellah:

a) Negiranje irka (pridruivanje druga Allahu) i ruenje svega to se oboava osim

Allaha, svejedno bio to melek, dinn, Poslanik ili velij, kabur, drvo, kamen, krava itd., inevjerovanje u sve to, te smatranje nevjernikom onoga ko to ini. Pa kae Allah: ''Onaj kone vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A Allah sve uje i zna.'' (El-Beqare, 256. ajet)


29/68

Uenjaci definiraju rije tagut kao svakog ko se oboava mimo Allaha, a on zadovoljan stim. Poslanik kae: ''Ko kae la ilahe illallah i uznevjeruje u ono to se oboava, osim Allaha, njegova krv i imetak e postati zabranjeni.'' (Biljei Muslim) b) Isbat,3 tj. potvrivanje potpune boanstvenosti Allaha, smatrajui Ga dostojnim

'ibadeta.6) artovi la ilahe illellah. Ovaj ehadet nije rije koja se samo jezikom ponavlja, niti je

samo mrtva teorija, nego ona mora obuhvatiti sedam artova, kako bi njen vlasnik mogaoimati koristi od nje, i kako bi bila potpuni ivotni pravac.

Ovih sedam artova je sabrano iz vie tekstova, i od strane uleme koji su se potrudilida ih sakupe. (Izvucite skraeno iz knjige El-vela vel-bera!). a) Znanje 'ilm, ta se sa njimhtjelo negirati, a ta potvrditi, kae Allah: ''Znaj, da nema drugog boga osim Allaha!'' (Muhammed, 19. ajet)

b) Ubjeenje jekin, koje ne ostavlja nikakva mjesta sumnji, a kae Allah: ''Pravivjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije vie ne sumnjaju, ibore se na Allahovom putu imecima svojim i ivotima svojim oni su iskreni!'' (El-Hudurat,15. ajet)

c) Prihvatanje kabul, tj. da se srcem i jezikom iskreno prihvati sve to se pod ovimrijeima podrazumijeva.

Na vie mjesta u Kur'anu Allah navodi primjere i pouke kako je spasio one koji su prihvatili, a kaznio minule narode koji su odbili da u njih ovako povjeruju:''Poslije smo spaavali poslanike Nae i one koji su vjerovali. Eto, tako je dunost Naa da spasimo

vjernike.'' (Junus, 103. ajet) ''Kad im se govorilo: Samo je Allah bog! - oni su se oholili i govorili: Zar da napustimoboanstva naa zbog jednog ludog pjesnika?(Es-Saffat, 35/36. ajet)

d) Pokornost inkijad, tj. pokornost svemu onome to rijei kelime i ehadeta nalau:''I tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.'' (En-Nisa', 65. ajet)


30/68

e) Istinoljubivost sidk, tj. da se rijei kelime i ehadeta ne izgovaraju lano, nego da se onoto se izgovori jezikom u potpunosti slae sa osjeajem u srcu:''Elif Lam Mim. Misle li ljudida e biti ostavljeni na miru ako kau: Mi vjerujemo! i da u iskuenje nee biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govoreistinu i na one koji lau.'' (El-Ankebut, 1-3. ajet)

f) Iskrenost ihlas, tj. da djela budu sa ispravnim nijetom i bez ikakvih primjesa irka:''Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu.'' (Ez-Zumer, 3. ajet)

g) Ljubav mehabbet, tj. ljubav prema rijeima ehadeta, prema onome to one podrazumijevaju i na to upuuju, prema onima koji ih se pridravaju i po njima postupaju, s jedne, i mrnja prema svemu onome to se sa njima kosi, s druge strane:''Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao to se Allah voli, ali pravivjernici jo vie vole Allaha. A da znaju mnogoboci da e onda kada doive patnju svu mo samo Allah imati i da e Allah strahovito kanjavati.'' (El-Beqare, 165. ajet)

3 Isbat-potvrivanje.7) Vanost tewhida uluhijjeta. Zbog ove vrste tewhida Allah je propisao dihad i

borbu protiv nevjernika rekao je Poslanik : ''Nareeno mi je da se borim protiv ljudi svedok ne posvjedoe da nema boanstva osim Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik, paako to uine sauvali su od mene svoju krv i svoje imetke, osim ako ne ispune njegovo(ehadet) pravo, a svoj raun e polagati pred Allahom .'' (Muttefekun alejhi)

- Ovaj tewhid je Allahovo pravo nad svim Njegovim robovima, kao to Poslanik

kae Mua'zu u poznatom hadisu:Da li zna koje je Allahovo pravo nad ljudima? Mu'az ree: ''Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju.'' Pa ree Poslanik : Njegovo pravo je daGa oboavaju i da Mu nita ne pripisuju za sudruga


31/68

- Ovaj tewhid je klju Denneta i faktor koji razdvaja Islam i nevjerstvo, kao to je ivrsto ue za koje onaj, koji se dri za njega, nikada nee zalutati, to je rije kojom seizraava bogobojaznost i iskrenost.

8) Dunosti koje proizilaze iz tewhidul-uluhijjeta:a) Negiranje irka i nevjerovanje u taguta (ve smo govorili o tome).

b) Vjerovanje u ostale ruknove imana, kao to je vjerovanje u meleke, poslanike i usve ono to nas je obavijestio Allah u Svojoj Knjizi i Poslanik u svome Sunnetu.

c) Prihvatanje svih propisa i pokoravanje Allahovom Zakonu, kao i nezadovoljstvonevjernikim zakonima kojima ljudi meusobno sude, a onaj koji takvim zakonima da prednost nad Allahovim Zakonom bez prisile, poinio je irk u pokornosti. Kae Allah:

''Ako im se pokorite vi ete tada biti murici.'' (El-En'am) Allah takoer kae:''Zar oni daimaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio? Da nije Rijei prijeizreene, meu njima bi ve bilo presueno. A nevjernike, doista, eka patnja nesnosna.''

(E-ura, 21. ajet)Isto tako Allah kae: ''Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje i monahe svojei Mesiha, sina Merjemina, a nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju, - nema boga

osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju.'' (Et-Tewba, 31.ajet)

d) Iskrenost u obavljanju svih 'ibadeta samo Allahu.

Iman u melekeZnaenje vjerovanja u meleke

To je jako ubjeenje u postojanje meleka i da ih je Allah stvorio od svjetlosti nanain iju sutinu samo Allah poznaje, kao i da oni nisu nepokorni Allahu u onome to imnaredi, i oni izvravaju nareeno: to je vjerovanje da oni izvravaju dunosti kojim ih je Allah zaduio. Njih ima vie vrsta i razliitih osobina, ukratko vjerovanje u meleke obuhvatavjerovanje u sve ono to je dolo u Kur'anu i Sunnetu, a vezano je za njih, bez dodavanja,oduzimanja ili iskrivljavanja.

Iman u meleke obuhvata sljedee:a) Vjerovanje u njihovo postojanje.


32/68

b) Vjerovanje u njihov uzvieni poloaj na koji ih je Allah postavio i potvrivanje dasu oni plemeniti Allahovi robovi, i oni su pod naredbom od strane Allaha i zadueni suodreenim dunostima i poslovima, oni nisu u stanju uiniti, osim onoga to im je Allahomoguio.

c) Vjerovanje u njihove osobine prenesene u Kur'anu i Sunnetu, kao i raznovrsnedunosti i poslovi kojim ih je Allah zaduio.

d) Pojedinano vjerovanje u svakog meleka kome znamo ime putem Objave poput:Dibrila , Mikaila, Israfila (oni su predvodnici svih meleka). Dibril je zaduen prenoenjem Objave, Israfil je zaduen puhanjem u rog, a Mikail je zaduen za sputanje kiai padavina, Malik je uvar Vatre, a to se tie imena meleka smrti ''Azrail'' ono nije tano inalazi se u slabim predajama, to se tie meleka kojima ne znamo imena u njih openitovjerujemo i u njihove dunosti i poslove.

2) Osobine meleka (vidite pojedinosti u knjizi):a) Oni su davno stvoreni (prije Adema ). Nastavak u skripti 2

------------------------------------------------------------------------------------


33/68

Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam ve na pravi put ukazao, idaruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje Ali Imran 8.

AkidaIslamsko

vjerovanje

2 dioUVOD

Hvala i Zahvala pripadaju Allahu Gospodaru svih svjetova i neka jeSelam i salavat na Njegovog miljenika Muhammeda na njegovu asnu porodicu, na njegove ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana.

Potovana brao i sestre, potovani itaoci predstavljavamo vam nekoliko brouri sa eri'atske akademije Mus'ab ibn Umejr.


34/68

Odmah na poetku elimo da se zahvalimo svim profesorima i direktorumedrese bratu Abdurrahmanu na velikoduno ustupljenim istim (to se tieautorskih i drugih prava) i djelomino obraenim tekstovima za ove skripte,

a zatim elimo da preporuimo ove tekstove svim onim koji su eljni istog iispravnog znanja i studentima svih erijatskih medresa.

Napominjemo da e jedan dio sredstava ostvarenih distribucijom oveskripte biti ustupljen eri'atskoj akademiji Mus'ab ibn Umejr, a drugi dio e bitiupotrebljen za pokrivanje trokova tampanja i u davetske svrhe Inaallah.

Aktivna Islamska Omladina Linz

Nastavak iz prve broure na temu Meleci. b) Stvoreni su od svjetlosti.

c) Oni imaju tijela od svjetlosti koja nisu materijalna i razlikuju se od prirode ovjekovog tijela zato ne jedu, ne piju, ne spavaju i ne ene se, isti suod grijeenja i nepokornosti.

d) Allah im je dao sposobnost da se ukazuju u ljudskom obliku. Takoer,u sunnetu se prenosi da je Dibril esto uzimao lik jednog od ashaba Dihje el-Kelbija .

e) Oni imaju krila i njihov broj se razlikuje od meleka do meleka.

f) Oni su veoma brzi, kao to kae Allah: ''K Njemu se penju meleki i Dibril u danu koji pedeset hiljada godina traje.'' (Me'arid, 4. ajet)

Zatim kae Uzvieni: ''A ja u ti ga donijeti ree onaj koji je uio iz Knjige prije nego to okom trepne. I kad Sulejman vidje da je prijesto ve pored njega postavljen, uzviknu; Ovo je blagodat Gospodara moga koji meiskuava da li u zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan u svoju je


35/68

korist zahvalan, a ko je nezahvalan pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit.'' (En-Neml, 40. ajet)

Taj melek se zove Asif.

g) Postoje mnogi dokazi koji govore o njihovoj velikoj snazi.

h) Brojni dokazi nam govore da oni imaju razum i znanje, sluh, vid, damogu govoriti.

i) Oni vole ono to voli Allah, a mrze ono to mrzi Allah - dinni iejtani su suprotni njima.

j) Uznemiruje ih ruan miris, pa je zato mekruh da muslimani jedu luk koji nije kuhan, a posebno petkom kad se ide na dumu.

k) Oni prisustvuju sijelima zikra i znanja, i trae oprosta za vjernike, posebno za one u prvom saffu.

3) Broj meleka. Od Ibn Mesuda se prenosi da je Poslanik rekao: ''NaSudnjem danu doi e se sa Dehennemom i imat e 70. 000 sveza, a na svakom svezu 70. 000 meleka koji ga vuku.'' (Biljei Muslim) A svakog ovjeka prateetiri meleka, takoer se biljei od Ebu Zerra da je rekao Poslanik : ''Ja vidimono to vi ne vidite i ujem ono to vi ne ujete nebesa su zakripala, a kako ine bi kada na njima nema mjesta koliko je etiri prsta, a da na njemu melek neini tesbih, kada bi znali ono to ja znam malo bi se smijali a mnogo bi plakali ine bi se sa enama u posteljama naslaivali i izili bi na poljane i prizivaliUzvienog Gospodara.'' (Biljee Tirmizi, Ibn Made i Bezzar) Kae Ebu Zerr :''Da sam bogdo drvo i da me odsijeku.''

Odnos meleka prema ovjeku

Odnos meleka prema ovjeku ogleda se u njihovoj potpunoj panji uuvanju ovjeka od svakog zla i poticanju na dobro i na pokornost UzvienomGospodaru:


36/68

1) Meleki koji su zadueni za dostavljanje Objave (Upute) od Allaha doPoslanika , a odgovoran za to je njihov poglavar Dibril .

2) To su oni meleki koji nadahnjuju ovjeka za istinom i dobrom, zarazliku od ejtana koji suprotno ine, zato svaki ovjek osjea unutar sebe borbuizmeu dvije sile sile zla i sile dobra. esto ovjek osjea potekoe prislijeenju istine i razne tegobe emu je razlog ejtan i njegovo odvraanje odistine.

3) Meleki mole za vjernike i trae oprost od Uzvienog Gospodara i prisustvuju sijelima na kojima se spominje Allah.

4) Podravaju ovjeka u dobrom djelu i potiu ga na to, a naroito u borbina Allahovom putu i traenju eri'atskog znanja.

5) Prate ovjeka i uvaju ga od svakog zla. Meleki su zadueni ovjekomod momenta kada je on kap sjemena, pa sve dok mu Allah ne uzme duu, zatimse njihova veza sa ovjekom nastavlja i poslije smrti u zagrobnom ivotu gdje suneki meleki zadueni za kaburske azabe (patnje), a neki za kaburska uivanja. Anakon zagrobnog ivota neki meleki su zadueni za kanjavanje stanovnikaDehennema, a neki su zadueni da pripreme Dennet za vjernike i da im priutesvaki uitak.

ast i vrijednost meleka:

1) Vjerovanje u meleke je drugi sastavni dio imana.

2) Allah ih je stvorio od svjetlosti i nura, to takoer ukazuje na njihovuast i njihovu vrijednost.

3) Allah ih pripisuje Sebi iz poasti. U jednom od ajeta Uzvieni kae:

''Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje

akida ehlusunneta i džemata

Documents