agamben_sta je logor

5
\OR\O AGAMBEN [TA JE LOGOR?* Ono {to se de{avalo u logorima u tolikoj meri prevazilazi pravni pojam zlo~ina da se, naprosto, specifi~na pravno-politi~ka struktura, u kojoj su se ti doga|aji odigrali, ~esto nije ni razmatrala. Logor je mesto na kojem je ostvarena najapsolutnija condicio inhumana koja je ikada po- stojala na zemlji: to je ono {to, u krajnjoj liniji, va`i kako za `rtve tako i za potomstvo. Ovde }emo namerno i}i u suprotnom smeru. Umesto da izvedemo definiciju logora iz doga|aja koji su se odigrali, radije }e- mo se zapitati: {ta je logor, kakva je njegova pravno-politi~ka struktura, kako je takvo mesto uop{te bilo mogu}e? To }e nas navesti da posmatra- mo logor ne kao istorijsku ~injenicu i anomaliju koja pripada pro{losti (iako je mo`da i dalje prisutna), ve}, na neki na~in, kao skriveni kalup, nomos politi~kog prostora u kojem i dalje `ivimo. Istori~ari raspravljaju o tome da li su prvi logori bili campos de concentraciones koje su stvorili [panci na Kubi 1896. godine da bi ugu- {ili ustanak kolonista, ili su to concentration camps u koje su Englezi, po~etkom dvadesetog veka, odvodili Bure; ono {to je bitno jeste da je u oba slu~aja re~ o {irenju vanrednog stanja, povezanog s kolonijalnim ratom, na celokupno civilno stanovni{tvo. Logori, dakle, ne nastaju na osnovu prava koje se primenjuje u normalnom poretku (a jo{ manje, kako bi se moglo verovati, iz preobra`aja i razvoja zatvorskog prava), ve} kao rezultat vanrednog stanja i ratnog zakona. To je jo{ uo~ljivije kod nacisti~kih logora o ~ijem poreklu i pravnom re`imu, zahvaljuju}i dokumentima, znamo mnogo. Poznato je da pravna osnova koncentra- cionog logora nije bila op{te pravo, ve} Schutzhaft (doslovno: ~uvanje pod stra`om), pravna institucija pruskog porekla, koju su nacisti~ki pravnici ponekad ocenjivali kao policijsku preventivnu meru, ukoliko je omogu}avala da se pojedinci „~uvaju pod stra`om“ nezavisno od ma kakvog relevantnog krivi~nog pona{anja, isklju~ivo s ciljem da se izbeg- ne opasnost po bezbednost dr`ave. No, poreklo Schutzhaft-a je u pru- 42 Tre}i program Radio Beograda Br. 137–138, I–II/2008 UDK 172:343.819.5 ID=154233100 * Giorgio Agamben, „Che cosä un campo?“, Mezzisenza fine, Bollati Boring- hieri, Torino 1996, pp. 35–41.

Upload: milan-milutinovic

Post on 21-Oct-2015

6 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

giorgio agamben

TRANSCRIPT

Page 1: Agamben_Sta Je Logor

\OR \O AGAM BEN

[TA JE LO GOR?*

Ono {to se de {a va lo u lo go ri ma u to li koj me ri pre va zi la zi prav ni po jamzlo ~i na da se, na pro sto, spe ci fi~ na prav no-po li ti~ ka struk tu ra, u ko jojsu se ti do ga |a ji od i gra li, ~e sto ni je ni raz ma tra la. Lo gor je me sto nako jem je ostva re na naj ap so lut ni ja con di cio in hu ma na ko ja je ika da po -sto ja la na ze mlji: to je ono {to, u kraj njoj li ni ji, va ̀ i ka ko za `r tve ta koi za po tom stvo. Ov de }e mo na mer no i}i u su prot nom sme ru. Ume stoda iz ve de mo de fi ni ci ju lo go ra iz do ga |a ja ko ji su se od i gra li, ra di je }e -mo se za pi ta ti: {ta je lo gor, ka kva je nje go va prav no-po li ti~ ka struk tu ra,ka ko je ta kvo me sto uop {te bi lo mo gu }e? To }e nas na ve sti da po sma tra -mo lo gor ne kao isto rij sku ~i nje ni cu i ano ma li ju ko ja pri pa da pro {lo sti(iako je mo ̀ da i da lje pri sut na), ve}, na ne ki na ~in, kao skri ve ni ka lup,no mos po li ti~ kog pro sto ra u ko jem i da lje `i vi mo.

Isto ri ~a ri ras pra vlja ju o to me da li su pr vi lo go ri bi li cam pos decon cen tra ci o nes ko je su stvo ri li [pan ci na Ku bi 1896. go di ne da bi ugu -{i li usta nak ko lo ni sta, ili su to con cen tra tion camps u ko je su En gle zi,po ~et kom dva de se tog ve ka, od vo di li Bu re; ono {to je bit no je ste da je uoba slu ~a ja re~ o {i re nju van red nog sta nja, po ve za nog s ko lo ni jal nimra tom, na ce lo kup no ci vil no sta nov ni {tvo. Lo go ri, da kle, ne na sta ju naosno vu pra va ko je se pri me nju je u nor mal nom po ret ku (a jo{ ma nje,ka ko bi se mo glo ve ro va ti, iz pre o bra ̀ a ja i raz vo ja za tvor skog pra va),ve} kao re zul tat van red nog sta nja i rat nog za ko na. To je jo{ uo~ lji vi jekod na ci sti~ kih lo go ra o ~i jem po re klu i prav nom re ̀ i mu, za hva lju ju }ido ku men ti ma, zna mo mno go. Po zna to je da prav na osno va kon cen tra -ci o nog lo go ra ni je bi la op {te pra vo, ve} Schutz haft (do slov no: ~u va njepod stra ̀ om), prav na in sti tu ci ja pru skog po re kla, ko ju su na ci sti~ kiprav ni ci po ne kad oce nji va li kao po li cij sku pre ven tiv nu me ru, uko li koje omo gu }a va la da se po je din ci „~u va ju pod stra ̀ om“ ne za vi sno od maka kvog re le vant nog kri vi~ nog po na {a nja, is klju ~i vo s ci ljem da se iz beg -ne opa snost po bez bed nost dr ̀ a ve. No, po re klo Schutz haft-a je u pru -

42

Tre}i program Radio BeogradaBr. 137–138, I–II/2008UDK 172:343.819.5ID=154233100

* Gi or gio Agam ben, „Che co sä un cam po?“, Mez zi sen za fi ne, Bol la ti Bo ring -hi e ri, To ri no 1996, pp. 35–41.

Page 2: Agamben_Sta Je Logor

skom za ko nu od 4. ju na 1851. go di ne o op sad nom sta nju, ko ji je 1871.go di ne bio pro {i ren na ce lu Ne ma~ ku (iz u zev Ba var ske), i jo{ ra ni je, upru skom za ko nu o „za {ti ti li~ ne slo bo de“ (Schutz der persönlichen Fre i -he it) od 12. fe bru a ra 1850. go di ne, ko ji su ~e sto pri me nji va ni to komPr vog svet skog ra ta.

Da bi se is prav no shva ti la pri ro da lo go ra, kon sti tu tiv na ve za iz me -|u van red nog sta nja i kon cen tra ci o nog lo go ra ne sme bi ti pre ce nje na.„Za {ti ta“ slo bo de ko ja je u pi ta nju u Schutz haftu je, iro ni~ no, za {ti taod su spen zi je za ko na ko ji ka rak te ri {e van red no sta nje. No vi na je to daje sa da ta in sti tu ci ja raz re {e na van red nog sta nja na ko jem se za sni va la ida je osta la na sna zi i u nor mal noj si tu a ci ji. Lo gor je pro stor ko ji seotva ra ka da van red no sta nje po sta ne pra vi lo. U nje mu van red no sta -nje, ko je je u su {ti ni bi lo pri vre me na su spen zi ja po ret ka, do bi ja traj nopro stor no ure |e nje ko je, me |u tim, kao ta kvo, kon stant no osta je vangra ni ca nor mal nog po ret ka. Ka da je mar ta 1933. go di ne, u ve zi s pro -sla vom u ~ast Hi tle ra ko ji je iza bran za kan ce la ra Raj ha, Hi mler od lu -~io da osnu je u Da hau „kon cen tra ci o ni lo gor za po li ti~ ke za tvo re ni -ke“, to je od mah po ve re no SS-u i, za hva lju ju }i Schutz haftu, sme {te novan pro pi sa kri vi~ nog i za tvor skog pra va, s ko jim ni ta da ni u bu du }eni je imao ni ka kve ve ze. Da hau i dru gi lo go ri ko ji su od mah pri do da ti(Zah sen ha u zen, Bu hen vald, Lih ten berg), osta li su po ten ci jal no uvek ufunk ci ji: me njao se sa mo broj lo go ra {a (ko ji se u od re |e nim pe ri o di -ma, na ro ~i to iz me |u 1935. i 1937, pre ne go {to je po ~e lo de por to va -nje Je vre ja, sma njio na 7500 lju di): ali lo gor kao ta kav po stao je u Ne -ma~ koj traj na re al nost.

Tre ba raz mi sli ti o pa ra dok sal nom sta tu su lo go ra kao van red nogpro sto ra: to je je dan deo te ri to ri je sme {ten van nor mal nog prav nog po -ret ka, {to ga ne ~i ni spo lja {njim pro sto rom. Ono {to je u nje mu iz u ze toje ste, pre ma eti mo lo {kom zna ~e nju ter mi na iz u ze tak (ex-ca pe re), uze tospo lja, uklju ~e no pre ko sop stve nog is klju ~e nja. Ali ono {to je na taj na -~in, pre sve ga, za ro blje no u ta kvom po ret ku je upra vo sa mo van red nosta nje. Lo gor je, na i me, struk tu ra ~i ja se su ve re na vlast za sni va na mo -gu} no sti do no {e nja od lu ke o van red nom sta nju ko je se traj no re a li zu je.Ha na Arent je za pa zi la jed nom pri li kom da u lo go ri ma is pli va va na po -vr {i nu u pu nom sja ju prin cip ko ji po dr ̀ a va to ta li tar nu vlast i da zdravra zum upor no od bi ja da pri hva ti prin cip pre ma ko jem je „sve mo gu }e“.Sa mo za to {to lo go ri stva ra ju, na za pa ̀ en na ~in, pro stor za iz u ze tak uko jem se za kon u pot pu no sti su spen du je, u nji ma je sve mo gu }e. Uko li -ko se ne shva ti ova spe ci fi~ na prav no-po li ti~ ka struk tu ra, ~i ji je za da takda traj no bu de iz u ze tak, ne ve ro vat ne stva ri ko je su se u nji ma do go di leosta }e pot pu no ne pojm lji ve. Oni ko ji su ula zi li u lo gor kre ta li su se uzo ni u ko joj ni je po sto ja la raz li ka iz me |u spo lja i unu tra, iz me |u iz u -

STUDIJE O IZBEGLI[TVU

43

Page 3: Agamben_Sta Je Logor

zet ka i pra vi la, do zvo lje nog i za bra nje nog, u ko joj je sva ka prav na za {ti -ta gu bi la sna gu; osim to ga, ako je ne ko bio Je vre jin, auto mat ski je bioli {en svo jih gra |an skih pra va po nir mber {kim za ko ni ma, a ka sni je, utre nut ku „ko na~ nog raz re {e nja“, pot pu no de na ci o na li zo van. Uko li kosu lo go ra {i bi li li {e ni svih po li ti~ kih pra va i pot pu no sve de ni na go li `i -vot, lo gor je i naj ap so lut ni ji bi o po li ti~ ki pro stor ika da stvo ren, u ko jemvlast ne ma pred so bom ni {ta dru go do ~ist bi o lo {ki `i vot bez bi lo ka kvogpo sre do va nja. Zbog ovo ga je lo gor pa ra dig ma po li ti~ kog pro sto ra uta~ ki u ko joj po li ti ka po sta je bi o po li ti ka, a ho mo sa cer se vir tu al no me -{a s gra |a ni nom. Is prav no pi ta nje, s ob zi rom na stra ho te po ~i nje ne ulo go ri ma, ni je, pre ma to me, ono ko je li ce mer no pi ta ka ko je bi lo mo -gu }e po ~i ni ti ta ko okrut ne zlo ~i ne pre ma ljud skim bi }i ma; is kre ni je, ipre sve ga ko ri sni je, bi lo bi pa ̀ lji vo is tra ̀ i ti ko jim sud skim pro ce du ra -ma i ko jim po li ti~ kim od lu ka ma su ljud ska bi }a mo gla bi ti u pot pu no stili {e na svo jih pra va i po vla sti ca, do te me re da bi lo ka kav ~in pro tiv njihni je de lo vao vi {e kao zlo ~in (u toj ta~ ki, za pra vo, sve je uisti nu po sta lomo gu }e.)

Uko li ko je ovo isti na, ako se su {ti na lo go ra za sni va na ma te ri ja li za -ci ji van red nog sta nja i da ljoj tvor bi pro sto ra za go li `i vot kao ta kav,mo ra mo pret po sta vi ti, da kle, da po ten ci jal no na i la zi mo na lo go re sva kiput ka da se stva ra jed na ta kva struk tu ra, ne za vi sno od ve li ~i ne zlo ~i nako ji su tu po ~i nje ni, na zi va i spe ci fi~ ne to po gra fi je. Lo go rom se mo ̀ esma tra ti sta dion u Ba ri ju na ko jem je ita li jan ska po li ci ja 1991. go di nepri vre me no za tvo ri la ile gal ne al ban ske imi gran te pre ne go {to su ih po -sla li na trag u nji ho vu ze mlju, ve lo drom na ko jem su vla sti Vi {i ja oku pi -le Je vre je pre ne go {to su ih pre da li Nem ci ma, iz be gli~ ki lo gor na gra -ni ci sa [pa ni jom gde je umro An to nio Ma ~a do, kao i zo nes d’at ten te nain ter na ci o nal nim fran cu skim aero dro mi ma na ko ji ma za dr ̀ a va ju stran -ce ko ji tra ̀ e pri zna va nje iz be gli~ kog sta tu sa. U svim tim slu ~a je vi ma,jed no na iz gled be zna ~aj no me sto (na pri mer, Ho tel Ar ca des a Ro issy)od re |u je gra ni ce u stvar no sti jed nog pro sto ra u ko jem je nor ma lan po -re dak za pra vo uki nut i u ko jem ono {to se de {a va ne za vi si od pra va,ve} is klju ~i vo od ci vi li zo va no sti i eti~ kog ose }a ja po li ci je ko ja pri vre -me no dr ̀ i vr hov nu vlast u svo jim ru ka ma (na pri mer, ~e ti ri da na to -kom ko jih stran ci mo gu bi ti za dr ̀ a ni u zo nes d’at ten te pre in ter ven ci jesud ske vla sti). No, ta ko |e, od re |e ne ve li ke pe ri fe ri je po stin du strij skihgra do va i ga ted com mu ni ti es Sje di nje nih Ame ri~ kih Dr ̀ a va po ~i nju da -nas da pod se }a ju u tom smi slu na lo go re u ko ji ma go li `i vot i po li ti~ ki`i vot ula ze, ba rem u od re |e nim tre nu ci ma, u zo nu ap so lut ne neo d re |e -no sti.

Na sta nak lo go ra u da na {nje vre me de lu je sa da, iz ove per spek ti ve,kao do ga |aj ko ji na pre su dan na ~in obe le ̀ a va mo de ran po li ti~ ki pro -stor. Is po lja va se u ta~ ki u ko joj po li ti~ ki si stem mo der ne dr ̀ a ve-na ci je,

tre}i program ZIMA–PROLE]E 2008

44

Page 4: Agamben_Sta Je Logor

za sno va ne na funk ci o nal noj ve zi iz me |u od re |e ne lo ka li za ci je (te ri to ri -je) i od re |e nog ure |e nja (dr ̀ a ve), ure |en auto mat skim pra vi li ma upi si -va nja `i vo ta (ro |e nje ili na ci ja), za pa da u traj nu kri zu, te dr ̀ a va od lu -~u je da na se be pre u zme i bri gu o bi o lo {kom `i vo tu na ci je. Ako jestruk tu ra dr ̀ a ve-na ci je od re |e na tri ma ele men ti ma – te ri to ri ja, po re -dak, ro |e nje, slom sta rog no mosa ne od ra ̀ a va se u dva aspek ta ko ji suga, pre ma [mi to vom mi {lje nju, sa ~i nja va li (lo ka li za ci ja, Or tung, ure |e -nje, Ord nung), ve} u ta~ ki ko ja ozna ~a va upi si va nje go log `i vo ta (ro |e -nje ta ko po sta je na ci ja) unu tar njih sa mih. Tra di ci o nal ni me ha ni zmi ko -ji su re gu li sa li ovaj upis vi {e ne funk ci o ni {u, a lo gor po sta je no vi skri ve -ni ure |i va~ upi si va nja `i vo ta u po re dak ili, jo{ pre, po ka za telj ne spo -sob no sti si ste ma da funk ci o ni {e bez tran sfor mi sa nja u smr to no snu ma -{i nu. Lo gor je, kao dis lo ci ra na lo ka li za ci ja, skri ve ni po li ti~ ki mo del uko jem i da lje `i vi mo, ko ji mo ra mo na u ~i ti da pre po zna je mo kroz svenje go ve pre o bra ̀ a je. To je ~e tvr ti, neo dvo ji vi ele ment ko ji je, ras ki da ju -}i ga, pri do dat sta rom troj stvu dr ̀ a va-na ci ja(ro |e nje) – te ri to ri ja. Zna -~aj no je za pa zi ti da se lo go ri po ja vlju ju za jed no s no vim za ko ni ma ogra |an stvu i de na ci o na li za ci ji gra |a na (ne sa mo nir nber {ki za ko ni ogra |an stvu Raj ha ne go i za ko ni o de na ci o na li za ci ji gra |a na iz da ti usko ro svim evrop skim dr ̀ a va ma, uklju ~u ju }i i Fran cu sku, iz me |u1915. i 1933. go di ne). Van red no sta nje, ko je je bi lo u su {ti ni pri vre me -na su spen zi ja ure |e nja, po sta je sa da nov i sta bi lan pro stor ni po re dak, uko jem `i vi taj go li `i vot ko ji se, usled po ra sta, ne mo ̀ e vi {e upi si va ti upo re dak. Ras tu }i jaz iz me |u ro |e nja (go log `i vo ta) i dr ̀ a ve-na ci je no vaje po li ti~ ka ~i nje ni ca na {eg do ba, a ono {to na zi va mo „lo go rom“ je tade vi ja ci ja. Po ret ku bez lo ka li za ci je (van red no sta nje u ko jem je za konsu spen do van) od go va ra sa da lo ka li za ci ja bez ure |e nja (lo gor kao tra janvan red ni pro stor). Po li ti~ ki si stem ne ure |u je vi {e ob li ke `i vo ta i prav -ne nor me u od re |e nom pro sto ru, ve} u se bi sa dr ̀ i dis lo ci ra nu lo ka li za -ci ju ko ja ga pre ma {u je, u ko joj sva ki ob lik `i vo ta i sva ka nor ma mo guvir tu al no bi ti usvo je ni.

Iz ove per spek ti ve mo ra mo po sma tra ti po nov nu po ja vu lo go ra ufor mi, na od re |en na ~in, jo{ eks trem ni joj na te ri to ri ji biv {e Ju go sla vi je.Ono {to se ta mo de {a va ni je ni po {to, ka ko za in te re so va ni po sma tra ~ipre na glju ju da ob ja sne, po nov no od re |i va nje sta rog po li ti~ kog si ste mapre ma no vim et ni~ kim i te ri to ri jal nim ustroj stvi ma, to jest, jed no stav nopo na vlja nje pro ce sa ko ji su do ve li do osni va nja evrop skih dr ̀ a va-na ci -ja. Tu je, pre sve ga, ne iz le ~i vi slom sta rog no mosa i dis lo ka ci ja po pu la -ci ja i ljud skog `i vo ta pre ma pot pu no no vim li ni ja ma bek stva. Za to sulo go ri za et ni~ ko si lo va nje od pre sud nog zna ~a ja. Uko li ko na ci sti ni suni ka da mi sli li da ostva re „kraj nje re {e nje“ si lu ju }i je vrej ske `e ne i ri zi -ku ju }i ta ko da one za trud ne, to je za to {to je prin cip ro |e nja, ko ji jeosi gu ra vao upi si va nje `i vo ta u po re dak dr ̀ a ve-na ci je, iako du bin ski

STUDIJE O IZBEGLI[TVU

45

Page 5: Agamben_Sta Je Logor

tran sfor mi san, na ne ki na ~in i da lje funk ci o ni sao. Sa da taj prin cip ula ziu pro ces dis lo ka ci je i za stra nje nja u ko jem nje go vo funk ci o ni sa nje po -sta je o~i gled no ne mo gu }e i u ko jem mo ̀ e mo o~e ki va ti ne sa mo no velo go re ve} i no ve i be smi sle ni je nor ma tiv ne de fi ni ci je upi si va nja `i vo tau po lis. Lo gor, ko ji se sa da po sto ja no na se lio unu tar nje ga, no vi je bi o -po li ti~ ki no mos pla ne te.

S ita li jan skog pre ve la Ja sna Br ki}

tre}i program ZIMA–PROLE]E 2008

46