activity based costing -abc - obraČun troŠkova po aktivnostima
DESCRIPTION
ACTIVITY BASED COSTING -ABC - OBRAČUN TROŠKOVA PO AKTIVNOSTIMA. Sistemi obračuna troškova. Obračuni po mestima troškova- obračun po stvarnim i planskim troškovima Obračun po aktivnostima ima za cilj utvrđivanje što tačnije cene koštanja proizvoda ili usluge - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ACTIVITY BASED COSTING ACTIVITY BASED COSTING -ABC --ABC -
OBRAČUN TROŠKOVA PO OBRAČUN TROŠKOVA PO AKTIVNOSTIMA AKTIVNOSTIMA
ACTIVITY BASED COSTING ACTIVITY BASED COSTING -ABC --ABC -
OBRAČUN TROŠKOVA PO OBRAČUN TROŠKOVA PO AKTIVNOSTIMA AKTIVNOSTIMA
Sistemi obračuna troškova
• Obračuni po mestima troškova- obračun po stvarnim i planskim troškovima
• Obračun po aktivnostima ima za cilj utvrđivanje što tačnije cene koštanja proizvoda ili usluge
• Razlika – tradicionalni sistemi obračuna troškova (troškovi se alociraju na organizacione delove ili mesta troškova), a kod ABC sistema troškovi se alociraju na aktivnosti
Problem alokacije indirektnih troškova
• Indirektni troškovi proizvodnje (troškovi ostalog materijala za održavanje, plate zaposlenih na održavanju, troškovi amortizacije, komunalne usluge, troškovi zarada inženjera na dizajniranju proizvoda i slično)
Tradicionalni sistem alokacije indirektnih
troškovaNealocirani
troškoviDirektnimaterijal
Direktnirad
Ostali Direktnitroškovi
Proizvodi
Direktnodokumentacija
Direktnodokumentacija Uzročnik
potrošnje
Nealocirano
ABC
Nealociranitroškovi
Direktnimaterijal
Direktnirad
Indirektniresurs
A
Proizvodi
direktno direktno
Aktivnost1
Nealocirano
OstaliDirektniresursi
IndirektniResurs
Z
Aktivnost10
% % % %
Uzročnikpotrošnje
Uzročnikpotrošnje
Dvostepeni ABC• U prvoj fazi se svi indirektni
troškovi alociraju na aktivnosti• U drugoj fazi se troškovi sa
aktivnosti alociraju na proizvode
Aktivnosti• Osnovna ideja ovog obračuna –
proizvodi ili usluge troše aktivnosti a aktivnosti troše resurse (materijal, ljudski rad, mašine)
• Proizvodi Aktivnosti Resursi
Aktivnosti• Svaka ponovljena akcija ili kretanje ili
redosled poslova• Odgovarajuća kombinacija ljudi,
tehnologija, sirovina, metoda i sredine neophodne za proizvodnju proizvoda ili pružanje usluge
• Zajednica specifičnih poslova sličnih po prirodi vezanih za izradu proizvoda ili pružanje usluge
Klasifikacija aktivnosti• Aktivnosti procesa
– Aktivnosti na nivou jedinice (punjenje litre soka)– Aktivnosti na nivou serije (montiranje alata )
• Aktivnosti podrške procesu (obezbeđenje kvaliteta, održavanje opreme, computer aided design- CAD, kontrola proizvodnje)
• Aktivnosti podrške organizaciji (opšte upravljanje, planiranje, nadzor, održavanje zemljišta)
• Aktivnosti vezane za potrošače (dizajniranje proizvoda prema zahtevima potrošača, marketinške aktivnosti)
• Aktivnosti vezane za proizvod/ proizvodni program (inženjering, unapređenje proizvoda, postavljanje i setovanje mašina)
Identifikovanje aktivnosti
• Metode:• Intervju • Paneli stručnjaka• Dnevnik ili beleške zaposlenih• Neposredno proučavanje jedinica
koje se analiziraju
Primer• Utvrđivanje cene koštanja, primer
kompanije koja se bavi proizvodnjom proizvoda A i B
Podaci za primenu obračuna troškova po
aktivnostima• Odabir aktivnosti:
• Aktivnost nabavke materijala• Aktivnost prijema materijala• Aktivnost kontrole materijala• Aktivnost skladištenja• Aktivnost mašinske obrade i• Aktivnost pripreme mašina
Primer ABC (preuzeto iz prof. dr B. Novićević, Lj. Antić, Upravljačko računovodstvo, Niš, 2006.g., str.
267.
• Direktni troškovi :• Proizvod A( direktan materijal
2.000.000 din, direktan rad 1.200.000 din)
• Proizvod B (direktan materijal 3.000.000 din i direktan rad 2.400.000 din)
Primer (nastavak)• Indirektni troškovi:
• Troškovi proizvodnih resursa (3.300.000 din) odnose se na aktivnost mašinske obrade 90% i na aktivnost pripreme mašina 10%
Troškovi uslužnih resursa 1.320.000 din (zarade, osiguranje, amortizacije, komunalne usluge i slični)
- iznos od 600.000 din se odnose na skladište materijala, - ostatak od 720.000 din koje čine troškovi zarada alocira se na aktivnosti na osnovu broja angažovanih lica na tim aktivnostima (nabavke materijala 10 lica, prijem materijala 9 lica i kontrola materijala 5 lica)
Primer (nastavak)• Uzročnici trošenja u pojedinim aktinostima
su sledeći:– Nabavka materijala ( porudžbine 5.000 porudžbina)– Kontrola materijala ( izveštaji o kontroli, 3.000
izveštaja)– Skladištenje materijala (pribavljene partije
materijala, 30.000 partija)– Mašinska obrada materijala (mašinski časovi, 3.000
časova)– Priprema mašina (priprema, 100 )
Primer Dvofazni ABC• I faza - Izračunati iznos indirektnih
troškova alociranih na aktivnosti• II faza - Izračunati iznos indirektnih
troškova po proizvodima A i B• Utvrditi cenu koštanja proizvoda A
i B
Rešenje• Alociranje troškova resursa na
aktivnosti• Troškovi proizvodnih resursa
3.300.000 din alocirani su 90% na mašinsku obradu materijala (2.970.000 din) i 10% na pripremu mašina (330.000 din)
Alokacija troškova proizvodnih resursa u odnosu 90%:10%
Troškovi proizvodnih resursa koji se alociraju
3.300.000
90% mašinska obrada
2.970.000
10 % priprema mašina
330.000
Rešenje • Alokacija troškova uslužnih resursa• 600.000 din na skladištenje• 720.000 din preko broja angažovanih lica
odnosi se na ostale aktivnosti na sledeći način:• Ukupan broj lica = 10+9+5 = 24 lica• Nabavka materijala (10 lica /24 lica) x 720.000
din =300.000• Prijem materijala ( 9/24) x 720.000 =270.000• Kontrola materijala (5/24) x720.000= 150.000
Alokacija troškova uslužnih resursa
Troškovi uslužnih resursa koji se alociraju
1.320.000
Skladište materijala 600.000
Nabavka, prijem, kontrola materijala ,prema broju lica angažovanih na tim aktivnostima
720.000
Ukupan broj lica = 24
Nabavka materijala (10/24 ) x 720.000= 300.000Prijem materijala ( 9/24) x 720.000 =270.000Kontrola materijala (5/24) x720.000= 150.000
Saldo troškova do sada raspoređenih na
aktivnosti• Priprema mašina = 330.000• Mašinska obrada = 2.970.000• Skladištenje = 600.000• Nabavka materijala = 300.000• Prijem materijala =270.000• Kontrola materijala = 150.000
Indirektni troškovi svake aktivnosti
Aktivnost(1)
Troškovi po aktivnostima (2)
Nivo uzročnika trošenja (3)
Troškovi po jedinici uzročnika trošenja (2/3)
Priprema mašina 330.000 100 priprema 3.300 din po pripremi
Mašinska obrada 2.970.000 3.000 mašinskih časova
990 din po času
Skladištenje 600.000 30.000 partija materijala
20 din po partiji
Nabavka materijala
300.000 5.000 porudžbina
60 din po porudžbini
Prijem materijala
270.000 3.000 izveštaja 90 din po prijemu
Kontrola materijala
150.000 3.000 izveštaja 50 din po kontroli
II faza• Alokacija troškova aktivnosti na proizvode A i B• Trebaju nam informacije o tome koliko svaki proizvod utroši
pojedine aktivnosti (ova informacija je uvek data u zadatku)
• A proizvod – 4.000 porudžbina, 2.500 izveštaja o prijemu, 2.500 izveštaja o kontroli, 20.000 partija skladištenja, 1.000 mašinskih časova i 90 priprema)
• B proizvod ( 1.000 porudžbina, 500 izveštaja o prijemu, 500 izveštaja o kontroli, 10.000 partija, 2.000 mašinskih časova i 10 priprema mašina)
• Ovo je prikazano u tabeli na sledećem slajdu
Aktivnosti Broj uzročnika aktivnosti po proizvodu A
Broj uzročnika aktivnosti po proizvodu B
Priprema mašine 90 priprema 10 priprema
Mašinska obrada 1.000 mašinskih časova
2.000 mašinskih časova
Prijem materijala 2.500 izveštaja o prijemu
500 izveštaj o prijemu
Kontrola 2.500 izveštaja o kontroli
500 izveštaja o prijemu
Skladištenje 20.000 partija 10.000 partija
Nabavka 4.000 porudžbina 1.000 porudžbina
Aktivnosti Broj uzročnika aktivnosti po proizvodu A
Troškovi po aktivnosti x broj uzročnika trošenja
Broj uzročnika aktivnosti po proizvodu B
Troškovi po aktivnosti po proizvodu B
Priprema mašine 90 priprema 90 priprema x 3.300 din = 297.000
10 priprema 10 x 3.300=33.000
Mašinska obrada 1.000 mašinskih časova
1.000 časova x 990 din =990.000
2.000 maš-časova 2.000 časova x 990 din =
Prijem materijala 2.500 2.500 izveštaja x 90 din =225.000
500 izveštaja 500 izveštaja x 90 din = 45.000
Kontrola 2.500 2500 izveštaja x 50 din = 125.000
500 izveštaja 500 izveštaja x 50 din = 25.000
Skladištenje 20.000 partija 20.000 partija x 20 din = 400.000
10.000 partija 10.000 partija x 20 din = 200.000
Nabavka 4.000 porudžbina 4.000 porudžbina x 60 din = 240.000
1.000 porudžbina 1.000 porudžbina x 60 din = 60.000
Ukupni troškovi - 2.277.000 - 2.343.000
Rešenje druge faze ABC (indirektni troškovi po proizvodu
A i B)
Cena koštanja proizvoda A i B
Elementi Proizvod A Proizvod B
Troškovi materijala
2.000.000 3.000.000
Troškovi konverzije(zarade + indirektni troškovi)
(1.200.000 +2.277.000 )
(2.400.000 +2.343.000)
Proizvodna cena koštanja
5.477.000 7.743.000
Proizvodna cena koštanja po jedinici
5.477.000 / 25.000 jedinica = 219.08 din
7.743.000/50.000 jedinica = 154.86 din
Prednosti ABC• Poredjenje sa nekim ciljnim aktivnostima
drugih istih odeljenja u istom preduzeću ili konkurentskih preduzeća / grane (benchmarking)
• Reinženjering preduzeća (dizajniranje novog načina obavljanja poslova i aktivnosti)
• Utvrđivanje aktivnosti koje dodaju vrednost i onih koje ne dodaju vrednost i koje možemo eliminisati
• Primer razvoja ABC u uslužnim delatnostima (banke)
Primer ABC u uslužnoj delatnosti -banke
Indirektni troškovi
Otvaranje novih računa
Depoziti Ostale transakcije
Druge bankarske aktivnosti
Troškovi zarada blagajnika$350,000
10 % 60 20 10
Troškovi menadžera prodaje bankarskih usluga $210,000
10% 20 30 40
Zarade menadžera odeljenja$100,000
0% 10 30 60
Ostali troškoviNealocirani $430,000
- - - -
Alokacija troškova na aktivnosti (I faza- procenti x ukupni troškovi na
nivou aktivnosti)Indirektni troškovi
Otvaranje novih računa
Depoziti Ostale transakcije
Druge bankarske aktivnosti
Troškovi zarada blagajnika$350,000
35.000 210.000 70.000 35.000
Troškovi menadžera prodaje bankarskih usluga $210,000
21.000 42.000 63.000 84.000
Zarade menadžera odeljenja$100,000
0 10.000 30.000 60.000
Ukupni troškovi aktivnosti
56.000 262.000 163.000 179.000
Osnove za alokaciju- uzročnici trošenja u svakoj aktivnosti
• Aktivnosti :• Novi računi• Depoziti• Ostale transakcije
• Ostale bankarske aktivnosti
Uzročnici troškova:Broj novih računa (540) Broj depozita (163,000)
Broj drugih transakcija(49,000)Broj računa (540)
Alokacija troškova na aktivnosti (I faza)
Indirektni troškovi
Otvaranje novih računa
Depoziti Ostale transakcije
Druge bankarske aktivnosti
Troškovi zarada blagajnika$350,000
35.000 210.000 70.000 35.000
Troškovi menadžera prodaje bankarskih usluga $210,000
21.000 42.000 63.000 84.000
Zarade menadžera odeljenja$100,000
0 10.000 30.000 60.000
Ukupni troškovi aktivnosti
56.000 262.000 163.000 179.000
Uzročnici trošenja aktivnosti
Broj računa540
Broj depozita163.000
Broj drugih tranaskcija49.000
Broj računa540
Troškovi po aktivnosti
103.7 $ 1.60 $ 3.32 $ 331 $
II faza- troškovi po bankarskim uslugama
• U ovoj podružnici banke obavljaju se dve vrste bankarskih usluga:– Za sektor stanovništva– Za sektor preduzeća
• Interesuju nas troškovi sektora stanovništva????
• U tom smislu treba izračunati koliko od svakog uzročnika troškova odlazi na ovaj sektor (10 računa, 88.000 depozita, 1.000 transakcija, 10 računa)
Indirektni troškovi
Otvaranje novih računa
Depoziti Ostale transakcije
Druge bankarske aktivnosti
Ukupni troškovi aktivnosti
56.000 262.000 163.000 179.000
Uzročnici trošenja aktivnosti
Broj računa540
Broj depozita163.000
Broj drugih tranaskcija49.000
Broj računa540
Uzročnici trošenja aktivnosti u sektoru stanovništva
10 računa 88.000 depozita
1.000 transakcija
10 računa
Troškovi po aktivnosti
103.7 $ 1.60 $ 3.32 $ 331 $
Troškovi sektora stanovništva po aktivnostima = Uzročnik trošenja stanovništva x Troškovi po aktivnosti
1. 037$ 140.800 $ 3.320 $ 3.310 $
Ukupni troškovi sektora stanovništva = 1.037 +140.800 +3.320 +3310 =148.467 $
Rešenje II faza• Ukupni indirektni troškovi = 148.467 $
• Nema direktnih troškova u ovoj delatnosti=0
• Ukupno otvorenih računa 2.500, koliki su troškovi po računu?
• Troškovi sektora stanovništva po računu ili cena koštanja sektora stanovništva = 148.467 $/2,500 računa =$ 59.38
Zaključak na osnovu aktivnosti
• Da li se isplati da ova banka u ovoj filijali ima sektor stanovništva, ako se zna da su u drugim filijalama cena koštanja sektora stanovništva je 48$ po računu
• 48 $ po računu (benchmark cena) je niža od stvarne cene koštanja od 59.38 $ po računu
Kada poredimo benchmark i stvarne cene sektora stanovništva možemo zaključiti da u sektoru stanovništva ima neracionalnih trošenja jer je cena veća od benchmarka. Treba pronaći uzrok takvim trošenjima u ovom sektoru.
Primer iz udžbenika• Tri vrste aktivnosti:
– priprema linije– čišćenje linije– proizvodnja proizvoda
Primer iz udžbenika• Dve vrste proizvoda – jogurt A i jogurt B (1 litra)• Proizvedeno 99.000 litara A i 1.000 litara B• Indirektni troškovi 200.000 din• Vreme punjenja -5 sekundi• Priprema linije -20 minuta = 1200 sekundi• Pranje linije 1 sat = 3.600 sekundi• ostali podaci:• jogurt A punjen 20 puta, jogurt B 5 puta
Raspored opštih troškova na jogurt A i B – tradicionalni
sistem• Troškovi = 200.000 din• Raspodela prema količini
proizvedenih jogurta• 200.000 din /100.000 litara = 2
din po litri
ABC sistem- raspored opštih troškova
• Jogurt A• Priprema linije – uzročnik trošenja
serija (20 serija)• Punjenje jogurta – uzročnik trošenja
komadi (99.000 litara)• Pranje linije – uzročnik trošenja
serija (serija 20)
Tabelarni prikaz – trošenje aktivnosti u sekundama
Jogurt A
Količina Vreme Ukupno vreme u sekundama
Priprema 20 1200 24000
Punjenje 99.000 5 495000
Pranje 20 3600 72000
591.000 sekundi
Tabelarni prikaz – trošenje aktivnosti u sekundama
Jogurt B
Količina Vreme Ukupno vreme u sekundama
Priprema 5 1200 6.000
Punjenje 1.000 5 5.000
Pranje 5 3600 18.000
29.000sekundi
Tabelarni prikaz – obračun troškova po aktivnostima
• Ukupni troškovi prerade jogurta A = 0.95322 x 200.000 = 190.645,16• Ukupni troškovi prerade jogurta B = 0.04677 x 200.000 = 9.354,84• Troškovi po jedinici A = 190.645 /99.000 litara = 1,92 din /l• Troškovi po jedinici B = 9.354 / 1.000 litara = 9,35 din / l
Proizvodi Količina aktivnosti u sekundama
Proporcija
Ukupni troškovi prerade - alokacija
Troškovi po jedinici (litri jogurta)
Jogurt A 591.000 0.95322 190.645,16
1.925
Jogurt B 29.000 0.04677 9.354,84 9,35
620.000 200.000
Zaključak• Troškovi prerade (opšti troškovi) su različiti
kod jogurt A (1,92) u odnosu na jogurt B (9,35)
• Razlog su veće serije kod A nego kod B• Po tradicionalnom sistemu troškovi prerade su
identični kod A i B (2 din po komadu), ovako se ne dobija tačna cena koštanja
• Cena koštanja jogurta = Direktni troškovi + Troškovi prerade (opšti troškovi)
Nadogradnja primera obračunom cene kotšanja- ovaj deo nije
obuhvaćen primerom iz udžbenika• Ako su direktni troškovi jogurta A i
B identični i iznose 25 din po jogurtu utvrditi cenu koštanja A i B po tradicionalnom i ABC sistemu
Obračun cene koštanja po tradicionalnom sistemu
• Jogurt A = direktni 25 din + opšti troškovi prerade 2 din = 27 din
• Jogurt B = direktni troškovi 25 din + opšti troškovi prerade 2 din = 27 din
Obračun cene koštanja po ABC
• Jogurt A• Direktni troškovi 25 din + Opšti
troškovi prerade 1.92 din = 26.92 din
• Jogurt B• Direktni troškovi 25 din + Opšti
troškovi prerade 9.35 din = 36.35
Zaključak • Obračun po ABC sistemu daje tačniju cenu
koštanja jer alocira opšte troškove na aktivnosti i vodi računa o veličini serije i troškovima aktivnosti koji se odnose na seriju, a ne samo na proizvedenu količinu
• Proizvod A ima u ABC sistemu nižu cenu koštanja jer je na njega alocirano više opštih troškova koji zbog veće serije su niži po jedinici (litri jogurta)