9 789536 914111 - hps.hr u... · 2016. 3. 11. · alan ¨aplar recenzenti dr. nikola tvrtkoviæ,...

9 7 8 9 5 3 6 9 1 4 1 1 1

Vlado Bo�iæ

SPELEOLOGIJA U HRVATSKOJ

BIBLIOTEKA SPELEOLOGIJA

NAKLADNICIHrvatski planinarski savez

Kozarèeva 22, 10000 Zagrebtel. 01/48-23-624 - tel./fax 01/48-24-142

[email protected] - http://hps.inet.hr

Hrvatsko planinarsko dru�tvo »�eljeznièar«Trnjanska 5b, 10000 Zagreb

UREDNIKAlan Èaplar

RECENZENTIdr. Nikola Tvrtkoviæ, dr. �eljko Poljak, Goran Gabriæ

SURADNICIAna Bak�iæ, Darko Bak�iæ, Martina Borovec, Marijan Èepelak,

Radovan Èepelak, Goran Gabriæ, Branko Jal�iæ, Igor Jeliniæ, Tihomir Kovaèeviæ, Juraj Posariæ, dr. Nikola Tvrtoviæ

TISAK�eljeznièka tiskara, Zagreb

ISBN 953-6914-11-5

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuèili�na knji�nica - Zagreb

UDK 551.44(497.5)(091)

BO�IÆ, VladoSpeleologija u Hrvatskoj / Vlado Bo�iæ. - Zagreb :

Hrvatski planinarski savez : Hrvatsko planinarsko dru�tvo»�eljeznièar«, 2004. - (Biblioteka Speleologija)

Bibliografija.

ISBN 953-6914-11-5 (Savez)

I. Speleologija -- Hrvatska -- Povijest

440120036

Vlado Bo�iæ

SPELEOLOGIJAU HRVATSKOJ

Speleolo�ki pr i ruènik

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

HPD »�ELJEZNIÈAR«, ZAGREB

Zagreb, 2003.

Posveæeno 130. obljetnici

organiziranoga planinarstva

u Hrvatskoj

6

Skraæenice

SS - Speleolo�ka sekcija

SO - Speleolo�ki odsjek

SD - Speleolo�ko dru�tvo

SK - Speleolo�ki klub

SU - Speleolo�ka udruga

SAK - Speleolo�ko-alpinistièki klub

PD - Planinarsko dru�tvo

HPD - Hrvatsko planinarsko dru�tvo

PSH - Planinarski savez Hrvatske

HPS - Hrvatski planinarski savez

KS PSH - Komisija za speleologiju PSH

KS HPS - Komisija za speleologiju HPS

SDH - Speleolo�ko dru�tvo Hrvatske

HSD - Hrvatsko speleolo�ko dru�tvo

HSS - Hrvatski speleolo�ki savez

KKS PSJ - Koordinacijska komisija za speleologiju Plan. saveza Jugoslavije, Beograd

SSJ - Speleolo�ki savez Jugoslavije, Beograd

JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

HPM - Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

IGI - Institut za geolo�ka istra�ivanja, Zagreb

UIS - Union internationale de spéléologie - Meðunarodna speleolo�ka unija

SO� - SO HPD »�eljeznièar, Zagreb

SOV - SO PDS (Planinarskog dru�tva Sveuèili�ta) »Velebit«, Zagreb

SOD - SO HPD »Dubovac«, Karlovac

SOM - SO HPD »Mosor«, Split

SOB - SO HPD »Biokovo«, Makarska

DISKF - Dru�tvo za istra�ivanje i snimanje kr�kih fenomena, Zagreb

DDISKF - Dinaridi-Dru�tvo za istra�ivanje i snimanje kr�kih fenomena, Zagreb

SDPR - SD »Proteus«, Poreè

SDHA - SD »Had«, Poreè

SDK - SD »Karlovac«, Karlovac

SOFKH - Savez organizacija za fizièku kulturu Hrvatske

SADR�AJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

PRETPOVIJESNO DOBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

POVIJESNO DOBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Razdoblje od 1096.do osnutka HPD-a 1874. godine . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Razdoblje od 1874. do 1949. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

RAZDOBLJE OD 1949. DO DANAS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

SPELEOLO�KE UDRUGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

�KOLOVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

VEÆA SPELEOLO�KA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47




Razdoblje od 1980. do 1989. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54

Razdoblje od 1990. do 2000. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59

Razdoblje od 2000.do 2003. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66

SPELEOLO�KA DJELATNOST I POSTIGNUÆA . . . . . . . . . . . . . . . .75

SPELEOLO�KE EKSPEDICIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75

ISTRA�IVANJA PO NARUD�BI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78

BIOSPELEOLO�KA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81

GEOLO�KA I HIDROLO�KA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86

Geolo�ka istra�ivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86

Hidrolo�ka istra�ivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .88

ARHEOLO�KA I PALEONTOLO�KA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . .90

ISTRA�IVANJE UMJETNOG PODZEMLJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93

7

EKOLO�KA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96

Prouèavanje klime podzemlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96

Za�tita podzemlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98

Crte�i, natpisi i gravure u �piljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101

SPELEORONILAÈKA ISTRA�IVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103

SPA�AVANJE IZ �PILJA I JAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105

SPELEOLO�KI SKUPOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109

SPELEOLO�KA PUBLICISTIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113

SPELEOLO�KA DOKUMENTACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117

Crte�i i umjetnièke slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117

Fotografije i dijapozitivi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119

Snimanje zvukova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121

Snimanje filmskih i video zapisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121

VA�NIJA LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125

O AUTORU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126

8

Hrvatsko kra�ko podzemlje, bogato oblicimai zanimljivostima, vrlo je pogodno i zahvalno zaspeleolo�ku djelatnost. S istra�ivanjem �pilja ijama zapoèeli su jo� na�i daleki preci, ostvariv�inekoliko svjetski znaèajnih postignuæa, jednana�a jama bila je svojedobno progla�ena naj-dubljom na svijetu, a raznoliki speleolo�ki us-pjesi i vrhunski dosezi nizaju se do dana�njihdana.

Èlanovi mojeg Speleolo�kog odsjeka u HPD»�eljeznièar« koji su se pripremali za polaganjeispita za naziv »speleolog« prema ispitnim pita-njima po programu Komisije za speleologijuHrvatskog planinarskog saveza, èesto su mepitali za razne pojedinosti iz povijesti speleo-logije u Hrvatskoj. Shvatio sam da moj kratkipovijesni pregled objavljen u ranijim priruèni-cima ne daje dovoljno podataka o cjelokupnojspeleolo�koj djelatnosti u Hrvatskoj, pa sam zapotrebe Odsjeka napisao nov tekst i dopunio gaslikama. Dao sam ga na èitanje zagrebaèkim,karlovaèkim i splitskim kolegama, koji su miodmah predlo�ili da pro�irim graðu, nudeæiujedno svoju pomoæ.

Ovaj povijesni pregled podijeljen je na triosnovna poglavlja: pretpovijesno doba, povijesnodoba do 1949. (osnivanje prve Speleolo�ke sek-cije u Hrvatskoj u PD »Zagreb«) i doba od 1949.do danas. Zbog obilja raznih speleolo�kih dje-latnosti od 1949. posebno su obraðene ove teme:speleolo�ke udruge, �kolovanje, istra�ivanja,ekspedicije, istra�ivanja po narud�bi, biospe-leolo�ka, ekolo�ka, geolo�ka, paleontolo�ka,arheolo�ka, speleoronilaèka istra�ivanja te istra-�ivanja umjetnih podzemnih prostora, spa�ava-nje iz speleolo�kih objekata, publikacije, doku-mentacija, a na kraju je ponuðen izbor litera-ture.

Osnovna mi je zamisao bila prikazati raz-vitak speleologije od prvih ulazaka u �pilje dodana�njih dana. Kod toga sam neke dogoðaje idjelatnosti obradio vi�e, a neke manje, pa æemo�da netko primijetiti da pone�to nije dovoljnoobraðeno ili da uopæe nije obraðeno. No, ovajje pregled napisan na temelju onih podatakakoje sam kao proèelnik Komisije za speleo-logiju HPS prikupljao kroz nekoliko desetljeæa,a dopunjen je zahvaljujuæi brojnim suradni-cima.

Posebno moram zahvaliti na savjetima ipodacima koje su mi dali èlanovi mojeg Speleo-lo�kog odsjeka, i to: Martini Borovec na èijisam poticaj zapoèeo pisanje, Branku Jal�iæu,Jurju Posariæu i Nikoli Tvrtkoviæu. Takoðer sumi veliku pomoæ pru�ili Ana i Darko Bak�iæ teRadovan i Marijan Èepelak iz SO PDS »Vele-bit«, pa Igor Jeliniæ iz SO PD »Dubovac«, Go-ran Gabriæ iz SO HPD »Mosor« kao i TihomirKovaèeviæ iz dru�tva »Dinaridi - Dru�tvo zaistra�ivanje i snimanje kr�kih fenomena«. Zna-èajnu su mi pomoæ pru�ili �eljko Poljak i AlanÈaplar, planinarski pisci i urednici brojnih pla-ninarskih izdanja. Pomogli su mi i drugi, kojinisu navedeni poimenièno, te im se svima naj-srdaènije zahvaljujem.

Ovako napisana knjiga, zbog obilja foto-grafija i drugih priloga mo�e biti zanimljiva inespeleolozima, posebno mladim ljudima kojisu tek pred dilemom kojom se djelatno�æubaviti u �ivotu. Nadam se da æe èlanovi speleo-lo�kih udruga ovdje naæi podatke kojima æe do-puniti svoje speleolo�ko znanje, a nespeleolozinaæi zanimljivo �tivo koje ih mo�e potaknuti dase i sami poènu baviti speleologijom i takoupoznaju ljepote i zanimljivosti na�eg kra�kogpodzemlja.

Vlado Bo�iæ

9

PREDGOVOR

Na�i su preci jo� u dalekoj pro�losti zalaziliu �pilje i jame. Morali su ih najprije istra�iti dabi ustanovili mo�e li im koja od njih poslu�itikao privremeni zaklon, stalno boravi�te, kaomjesto za pokop mrtvih ili neku drugu potrebu.

Izraz istra�ivanje primjenjuje se veæ vi�estoljeæa u cijelome svijetu, a vezano uz �pilje ijame oznaèuje ula�enje u njih i prouèavanje.Taj se izraz rabio dugo kao jedini, a koristi se idanas, no koncem 19. stoljeæa Francuz EmileRivièr stvorio je izraz »la spéléologie« - spe-leologija. Prvi ga je put primijenio i protumaèiotada istaknuti francuski speleolog Edouard-Alfred Martel, po struci pravnik, na geolo�komkongresu u Besançonu 1893. i tom rijeèju ozna-èio istra�ivanje prirodnih podzemnih �upljina -�pilja i jama. Speleologijom je prozvao sve dje-latnosti vezane uz istra�ivenje �pilja i jama, tj.prodiranje u �pilje i jame, kao i njihovo prouèa-vanje i tumaèenje, koristeæi se pri tomu svimdostupnim znanstvenim i tehnièkim dostignuæi-ma. Taj su izraz tada prihvatili svi nazoèni, pase brzo pro�irio po cijelom svijetu. Zato seMartel smatra ocem speleologije (slika 1).

Slika 1 - Utemeljitelj speleologije, francuski pravnik

Edouard-Alfred Martel

U Hrvatskoj je izraz speleologija i njegoveizvedenice upotrijebljen tek 1912. godine. Prviga je upotrijebio geolog Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger (slika 2) u Vjesniku geolo�kog po-vjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju, gdje je kaopredsjednik dao »Izvje�taj speleolo�kog odboraza 1911. godinu«. Od tada se taj izraz stalnokoristi i u Hrvatskoj.

Slika 2 - Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger, prvi u nas poèeo jeprimjenjivati izraz »speleologija«

Rijeè speleologija je slo�enica od starogrèkerijeèi spelaion koja oznaèava prirodnu pod-zemnu �upljinu, i rijeèi »logos« koja takoðer nastarogrèkom oznaèava znanost. Doslovni je pri-jevod rijeèi speleologija, prema tome, znanosto prirodnim podzemnim �upljinama. Kako seprirodne podzemne �upljine u hrvatskom jezikunazivaju �piljama i jamama, slijedi da je spe-leologija znanost o �piljama i jamama. Meðu-tim, pojam speleologija sadr�i i djelatnosti ve-zane uz prodiranje u �pilje i jame, �to je u osnovifizièka djelatnost, za razliku od prouèavanjakoje je u osnovi umna djelatnost. Za prvu semo�e reæi da je �portska, a za drugu da je znan-stvena djelatnost. One nisu odvojene, veæ èvrstovezane i isprepletene. Zbog toga ka�emo da je

11

UVOD

Slika 3 - Umberto Giromettaosnovao je u Splitu 1911. �piljarskiodio i veæ 1912. ustvrdio da jespeleologija i �port i znanost

speleologija �portsko-znanstvena djelatnost, a nesamo �portska ili samo znanstvena. Speleologijaje, dakle, sinteza �porta i znanosti.

Prvi u Hrvatskoj to je ustvrdio UmbertoGirometta (slika 3) iz Splita rekav�i da je istra-�ivanje �pilja i �port i znanost.

U nas u Hrvatskoj postoji i izraz �piljarstvo,koji takoðer oznaèava djelatnost vezanu uz �pilje

i jame. Korijen te rijeèi je narodni izraz zaprirodnu podzemnu �upljinu, od starogrèkogspelaion - �pilja (u �irem smislu i �pilja i jama).Izraz �piljarstvo prvi je u Hrvatskoj upotrijebioDragutin Hirc (slika 4) 1905. godine, od kada jestalno u uporabi. Buduæi da izrazi speleologijai �piljarstvo oznaèuju istu djelatnost, znaèi daje speleologija isto �to i �piljarstvo.

Slika 4 - Dragutin Hircprvi je u Hrvatskoj 1905.

primijenio izraz »�piljarstvo«

12

PRETPOVIJESNODOBA

13

Slika 5 - Dio nalaza iz�pilje �andalje kraj Pulestar oko milijun godina(tzv. »udaraè«) dokaz jeboravka praèovjeka u�pilji

Hrvatska je jedna od onih zemalja koja semo�e po mnogoèemu ponositi svojom speleo-lo�kom pro�lo�æu. Istra�ivanje �pilja, ali i jama(�to je posebno znaèajno) zapoèelo je u Hrvat-skoj prije mnogo tisuæljeæa. Veæ u starom kame-nom dobu (paleolitu), prije oko milijun godinaboravio je u �pilji �andalji kraj Pule u Istripraèovjek i tu ostavio tragove svog boravka -ostatke materijalne kulture i vatri�te (slika 5).To je otkrio akademik Mirko Malez.

Mnogo su mlaði, ali poznatiji nalazi osta-taka skupine praljudi prozvane neandertalcimau polu�pilji Hu�njakovo u Krapini (slika 6),

koji su tu obitavali prije 120.000 do prije40.000 godina.

Preci dana�njeg èovjeka (Homo sapiens)koristili su se s vi�e na�ih �pilja za prebivanje,npr. �piljom Vindijom blizu Vara�dina, Maèko-vom �piljom kod Lepoglave, �piljom Bukovackod Lokava, dok su se drugima, kao npr. Veter-nicom kraj Zagreba, koristili samo povremeno.U �pilji Veternici naðeni su ostaci �piljskogmedvjeda zagraðeni kamenom u jednoj ni�i ustijeni, �to se tumaèi kao »oltar« posveæen kultumedvjeda (slika 7).

Slika 7 - »Oltar« u �piljiVeternici, dokaz duhovne kulture

neandertalskog praèovjeka

Na�i su preci izveli pravi speleolo�ki pot-hvat u mlaðem kamenom dobu (neolitu) prijeoko 6000 godina u �pilji Gromaèi kod Dubrov-nika, u koju su u�li oko 750 m od ulaza i spustilise 85 m ispod razine ulaza. Da bi do�li do togmjesta morali su se spu�tati i penjati po ne-ravnom �piljskom kanalu ili se spustiti niz

gotovo okomit kanal visok pedesetak metara,poslije nazvan »Zid smrti« (slika 8). Tu su os-tavili tragove svoga boravka - ostatke keramiè-kih posuda i otiske bosih nogu u sada osu�e-nom i zasiganom blatu (slika 9). Nije zabilje-�eno da se itko do tada u svijetu spustio dublje!

Znaèajni su i nalazi znanstvenika GrgeNovaka u �piljama na Hvaru, u Grapèevoj iMarkovoj �pilji, te �pilji Pokriveniku, gdje jepronaðena neolitska kultura koja je na otokucvala prije 5000 - 4000 godina. Na jednomulomku keramike naðen je najstariji crte� laðeu Hrvatskoj.

Brojni arheolo�ki i paleontolo�ki nalazi u�piljama diljem Hrvatske govore da se èovjekjo� u davna vremana koristio �piljama, ali ijamama, za svoje potrebe. U jami Bezdanjaèipod Vatinovcem kod Vrhovina u Lici, u sred-njem bronèanom dobu, sahranjeno je prije 3500godina dvjestotinjak ljudi na dubini od 70-120metara. Da bi do�li do mjesta sahrane ti prasta-novnici Like morali su svladati najprije jednuokomicu visoku 30 metara (slika 10), pa jo�nekoliko okomica od 4 do 14 metara! Uz gro-bove, pojedinaène i skupne, ostavljeno je mnogokeramièkih posuda (neke obujma 50 litara!),bronèanog nakita, oru�ja i oruða (slika 11).Dublje su se ljudi u svijetu spustili tek 1723.godine u jami Macochi u Èe�koj.

14

Slika 6 - Rekon-strukcije krapin-skog praèovjeka(Homo neander-thalensis) predpolu�piljom Hu�njakovo uKrapini u kojoj je�ivio prije 120.000do 40.000 godina

Slika 8 - Spu�tanje niz »Zid smrti« ispod kojegse nalazi otisak bose noge na�eg pretka

Slika 9 - Otisak bose noge na�eg pretka u osu�enom blatu�pilje Gromaèe kod Dubrovnika, star oko 6000 godina

15

Slika 10 - Spu�tanje speleologaniz ulaznu okomicu jame

Bezdanjaèe, visoku 30 metara

Danas je poznato da su u to pretpovijesnodoba ljudi boravili i u drugim �piljama u Hrvat-skoj, npr. u �eljeznom dobu u Jozginoj �piljikod Gospiæa i Donjoj Cerovaèkoj �pilji kodGraèaca. U starom i srednjem vijeku ljudi sutakoðer boravili u �piljama. Iz pisanih podatakaje poznato da je sveti Jeronim (340-420. g.) kaopustinjak boravio u vi�e �pilja na podruèjuDalmacije. Jedna zazidana �pilja na poluotokuMarjanu kod Splita nosi njegovo ime (slika 12).

I sveti Ilar (slika 13) �ivio je od 362. do366. godine u jednoj �pilji blizu Cavtata. On jeprvi èovjek za kojega po imenu znamo da jeboravio u nekoj �pilji. O njemu je pisao svetiJeronim, a prema legendi on je Epidaurum (danasCavtat) spasio od stra�nog zmaja Voaza iz �pi-lje �ipuna, koji je �ivio takoðer u nekoj �piljipokraj Epidauruma. Pustinjaci su tada �ivjeli ina otocima, npr. u Opatjoj i Zmajevoj �pilji(slika 14), te �pilji Ljubitovici na Braèu, u �piljiiznad Sv. Nedilje na Hvaru, a takoðer i svetiMartin u jednoj �pilji u Podsusedu kraj Zagreba.

Va�no je naglasiti da su ljudi morali �piljenajprije istra�iti i u to pretpovijesno doba kakobi mogli u njima boraviti kraæe ili dulje vrijeme.

16

Slika 11 - Predmetiizvaðeni iz dubineod 70 do 120 m ujami Bezdanjaèipod Vatinovcemkod Vrhovina,stari oko 3500godina i izlo�eni uArheolo�kommuzeju u Zagrebu

17

Slika 14 - U Zmajevoj �pilji na otoku Braèu boravili su ljudiu antièko doba, srednjem i novom vijeku i isklesali

prekrasne reljefe koje znanstvenici prouèavaju jo� i danas

Slika 12 - �pilja na poluotokuMarjanu kod Splita nosi ime

svetog Jeronima jer sepretpostavlja da je u njoj

neko vrijeme �ivio

Slika 13 - Sveti Ilar (291-371. g.)

Prvi zapis i povijesni podatak o nekoj �piljiu Hrvatskoj potjeèe iz 1096. godine. To jecrkveni spis o �pilji u zaljevu �eljini (dana�njinaziv) na otoku Ugljanu, koji govori o granicicrkvenog posjeda koja prolazi kroz tu �pilju.Tekst je pisan latinskim jezikom na pergamentu(danas jako pohabanom), na kojem se i danasmo�e raspoznati rijeè »pechica« (slika 15). Tase �pilja spominje na jo� nekoliko dokumenataiz 1166. i poslije.

19

POVIJESNO DOBA

Razdoblje od 1096.do osnutka HPD-a 1874. godine

Slika 15 - Najstariji dokument u Hrvatskoj u kojem se spominje �piljaje pergament èuvan u Dr�avnom arhivu u Zadru,

na kojem se jo� mo�e raspoznati rijeè »pechica« - �pilja

Slika 16 - Spomenik PetruZoraniæu u Zadru, koji je 1536.u pjesnièkom djelu »Planine«

pisao o �piljama i jamama

Vi�e o �piljama i jamama pisao je na� pjes-nik Petar Zoraniæ Ninjanin (slika 16) u najsta-rijoj knjizi o planinama u svijetu i prvom hrvat-skom romanu »Planine« 1536. godine. U »Pla-ninama« je opisivao podzemlje Velebita i Dinare.Zoraniæ je na ovim planinama oèito posjetioneke �pilje, polu�pilje i jame te ih opisao, alipjesnièki.

Slika 17 - Dubrovaèki filozofNikola Guèetiæ 1584, na primjeru�pilje �ipun, tumaèio je stvaranje

siga, vjetar i vlagu u �pilji

Prvi opis jedne odreðene �pilje u Hrvatskojdao je dubrovaèki vlastelin Jakov Sorkoèeviæ1580. godine u knjizi o ribama i �koljkama du-brovaèkog kraja. Bio je to opis �pilje �ipun uCavtatu (on ju je nazivao Cavtatskom �piljom).

Svega èetiri godine poslije, 1584. godine,objavio je dubrovaèki filozof Nikola Guèetiæ(slika 17) raspravu »O Aristotelovim meteori-ma« koja se smatra jednom od najstarijih znan-stvenih rasprava u svijetu o pojavama u �piljama(u �pilji �ipun u Cavatu i �pilji Vjetrenici u Po-povom polju). U toj se raspravi po prvi putajedna �pilja u Hrvatskoj spominje imenom. Bilaje to �pilja �ipun (on pi�e Scipun). Tu �piljuspominje i treæi dubrovaèki znanstvenik Sera-fin Razzi 1595., a poèetkom 17. stoljeæa i pjes-nik Junije Palmotiæ.

Na�e su �pilje istra�ivali i stranci. Meðuprvima bio je slovenski znanstvenik Ivan Vaj-kard Valvasor koji je 1689. godine u knjizi»Slava vojvodine Kranjske« objavio i opis �piljeDru�ke peæi na Uèki i dao prvi crte� ulaza ujednu �pilju u Hrvatskoj - �pilju Tounjèicu kodOgulina (slika 18).

Na zanimljivosti hrvatskog podzemlja upo-zorio je i talijanski znanstvenik Louigi FernandoMarsiglia u svom djelu »Fizièka priroda mora«tiskanom u Parizu 1725. godine, opisujuæifenomene rijeka ponornica u Lici. Talijanskiopat Alberto Fortis (slika 19) proputovao je pozadatku cijelu jadransku Hrvatsku, od Istre doDalmacije. U knjizi »Put po Dalmaciji« objav-ljenoj 1774. godine, uz opise vi�e �pilja u Dal-maciji (posebno Rudeliæ �pilje kod izvora Ce-tine), prvi je protumaèio na�u rijeè jama, aposlije je detaljnije opisao i nekoliko �pilja uIstri i na otoku Cresu.

Nezadovoljan Fortisovim opisom rodnogakraja, Sinjanin Ivan Lovriæ (slika 20), koji jestudirao u Veneciji i Padovi, po�ao je sam pro-vjeravati podatke u spomenutom Fortisovomdjelu. Svoja istra�ivanja je 1776. godine obja-vio u djelu »Bilje�ke o putu Alberta Fortisa i�ivot Stanislava Soèivice« na talijanskomjeziku. Kao velik domoljub, taj mladiæ od 22 go-dine dao je vrlo realan opis svog istra�ivanja

20

Slika 19 - Talijanski opat AlbertoFortis prvi je svijetu protumaèiona�u rijeè »jama« i istra�io vi�e

�pilja u Hrvatskom primorju iDalmaciji

Slika 20 - Plaketa s likom IvanaLovriæa izraðena u spomen

prvom hrvatskom istra�ivaèu�pilja - 1755. je istra�io a 1776.

objavio opis Gospodske �pilje

21

Slika 18 - Valvasorova slika grada Tounja iz 1689. najstariji je prikaz ulaza u �pilju, zazidanog obrambenim zidom

Gospodske �pilje (onda�nji naziv Vrlièka �pilja)kod izvora Cetine.

Pomoæu u�eta savladao je okomicu visoku17 metara i pre�ao oko 400 m �piljskih kanala.Zbog ovog pothvata Ivana Lovriæa smatramoprvim hrvatskim speleologom.

Prvi topografski znak za �pilju, primije-njen u javnoj uporabi, dao je francuski istra�i-vaè �pilja Belsazar Hacquet 1787. godine na topo-grafskoj karti Hrvatke (slika 21). Na legendikarte nacrtao je taj znak i njime oznaèio da uGorskom kotaru i na Velebitu ima �pilja.

Slika 21 - Topografski znak za�pilje prvi je u svijetu javno

primijenio Belsazar Hacquet iobjavio ga 1787. na topografskojkarti Gorskog kotara i Velebita.

Od tada je u iduæih pola stoljeæa u Hrvat-skoj bilo vrlo malo speleolo�kih istra�ivanja.Uzrok su tome politièki dogoðaji i opæe stanjeu Hrvatskoj. Bilo je to doba buðenja nacionalnesvijesti i pokreta oslobaðanja od stranih utjecajapoznatog kao Ilirski preporod.

Prvi opis istra�ivanja u 19. stoljeæu dao jeaustrijski botanièar Franz Petter. On je 1831.

istra�io, a 1832. i opisao Zelenu �pilju na otokuRavniku. Uèiteljski nadzornik za Vojnu krajinuJulije Fras objavio je 1835. knjigu »Topografijakarlovaèke Vojne krajine« i u njoj opisaoosamdesetak �pilja i jama. On je prvi èovjek uHrvatskoj, koga znamo po imenu i prezimenu,da se koristio drvenim ljestvama za svladavanjeokomitih dijelova �pilje, i to u Bariæevoj �piljikod Lièkog Petrovog sela (Plitvica).

Od 1835. u Hrvatskoj poèinju izlaziti i no-vine na hrvatskom jeziku pa je veæ 1842. u»Danici Ilirskoj« sveæenik Stjepan Mlinariæopisao �pilju kod Sv. Ivana Zeline. Bio je to prviopis na hrvatskom jeziku, jer su svi ostali dotada pisani latinskim, talijanskim ili njemaèkimjezikom (slika 22). G. Nikolajeviæ opisao jenekoliko �pilja okolice Dubrovnika u Srpskomdalmatinskom magazinu. Direktor Arheolo�kogmuzeja u Splitu, talijan F. Carrara u svojoj knjizio Dalmaciji 1846. opisao je nekoliko �pilja �toih je posjetio, a J. Sapetz 1865. i 1866. opisao jeOzaljsku �pilju.

Godine 1866. u Zagrebu je osnovana Jugo-slavenska akademija znanosti i umjetnosti(JAZU), �to je bio poticaj hrvatskim znanstve-nicima da poènu sustavno prouèavati prirodu,posebno planine, a time i �pilje. Veæ iste godineVjekoslav Sabljar izdaje »Mjestopisni rjeènik«u kojem je dao nazive nekih �pilja, a 1868.godine i opise nekih od njih.

Slika 22 - Naslovnica lista»Danica ilirska« u kojem je

1841. objavljen prvi opis �piljena hrvatskom jeziku

22

23

Osnivanjem Hrvatskog planinarskog dru-�tva (HPD) 1874. godine, èlanovi dru�tva, svehrvatski intelektualci, zapoèeli su sustavnijeistra�ivati i prouèavati hrvatske planine i �piljeu njima. Veæ iste godine E. Tietz opisuje neke�pilje na Kordunu, a Johannes Frischauf, inici-jator osnivanja HPD-a, 1875. i 1888. �pilje naotocima Rabu i Cresu te na Kordunu. Vjeko-slav Klaiæ opisuje u svom djelu »Prirodni zem-ljopis Hrvatske« 1878. godine 48 �pilja, a Lju-devit Rossi 1878. Bo�iæa �pilju kod Slunja.Mijo Ki�patiæ objavio je 1882. godine rezultatesvojih paleontolo�kih istra�ivanja Baraèevih�pilja kod Rakovice, a Ðuro Pilar 1883. rezul-tate svojih istra�ivanja �pilje Kupièki vrh. Maloposlije, Ivan Devèiæ opisuje 1895. nekoliko �pi-lja u Lici, a Hitzthaler �pilje u okolici Ogulina.

Znaèajna su istra�ivanja obavili i èlanoviCAF-a (Club Alpino Fiumano - Rijeèki plani-narski klub), koji je osnovan u Rijeci 12. sijeè-nja 1885. Èlanovi kluba bili su talijanske ihrvatske nacionalnosti. Godine 1919. klub jepreimenovan u CAI-SF (Club Alpino Italiano -Sezione di Fiume). Speleolo�ki su istra�ivali uHrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Istri od1887. pa sve do 1930. godine. U tom razdobljuistra�ili su vi�e od 200 raznih �pilja i jama. Od1902. do 1930. izdavali su i svoj èasopis»Liburnia« u kojem su objavljivali i èlanke ospeleologiji. Dugogodi�nji voða kluba bio jeGuido Depoli (slika 23), a aktivni èlanovi bilisu jo� Vizenzo Giusti, Arturo Colacevich, V.Dinarich, G. Stanfin, Asperger, Milich, Pretz, Ro-selli i Tismar. Svojim fotografijama istaknuo seG. Luchecich (nekim su èlanovima poznatasamo prezimena). Veæ 1887. èlanovi kluba istra-�ili su danas poznatu �paro�nu �pilju kodKastva i poslije je uredili za turistièki posjet teza�titili vratima.

Slika 23 - Guido Depoli bio jedugugodi�nji predsjednik

Rijeèkog alpinistièkog kluba èijisu èlanovi istra�ili brojne �pilje i

jame u Istri i Gorskom kotaru

Tijekom 1855. Dalmacijom je vladala kolera,pa su se imuæniji Spliæani (gospoda) sklonili uVrliku i tu u dokolici posjeæivali �pilju krajizvora Cetine koja je po tome dobila ime Gos-podska. Radi tih posjeta malo je ureðen ulaznidio �pilje (kamene stube) (slika 24). Po �pilji jeposjetitelje vodio hajduk �araban. Meðu tomgospodom bio je i Dr. Jakov Chiudina koji jepo povratku u Split jo� iste godine napisaoknji�icu o Vrlici i u njoj u VI. poglavlju podnaslovom »Pohod Vrlièke peæine« (na str. 15-18),opisao razgledavanje �pilje. To je najstariji po-datak o turistièkim posjetama nekoj �pilji uHrvatskoj. Taj opis posjeta �pilji prenio je 1905.D. Hirc u svoju knjigu »Prirodni zemljopisHrvatske«.

Koncem stoljeæa javljaju se i prvi poku�ajigrafièkog prikazivanja �pilja, tj. nacrti �pilja.Prvu skicu jedne �pilje, male �pilje kod MuæaGornjeg u Dalmaciji, izradio je i 1882. objavioJ. M. Graniæ (slika 25).

Geolog Gjuro Pilar je 1887. godine izradioprvi nacrt �pilje na milimetarskom papiru (Velika

Razdoblje od 1874.do 1949. godine

Slika 24 - Stube u ulaznom dijeluGospodske �pilje sagraðene

1855. godine

peæ na Medvednici kraj Zagreba, slika 26), a1903. Luigi Mioto iz Splita izradio je i prvigeodetski nacrt �pilje Vranjaèe iza Mosora(slika 27).

U to doba zapoèela su i prva biospeleolo�kaistra�ivanja. Faunu �pilja u okolici Ogulina pro-

uèavao je Adolf Eugen Jurinac i 1888. objaviorezultate svojih istra�ivanja, a Lucijan Matuliæ,koji je istra�ivao �pilje u okolici Trebinja i Du-brovnika, objavio je 1892. rezultate prouèavanja�piljskih kukaca.

Slika 26 - Nacrt Velike peæina Medvednici Ðure Pilara

24

Slika 25 -Najstariji grafièkiprikaz �pilje uHrvatskoj - tlocrtbezimene �piljekod Muæa Gornjegu Dalmaciji,objavljen 1882. uztekst J. M. Graniæa

Slika 27 - Prvi speleolo�ki nacrt uHrvatskoj izraðen geodetskom

metodom je nacrt �piljeVranjaèe (dana�nji naziv) iza

Mosora; izradio ga je Luigi Miotoiz Splita, a objavio Fritz von

Kerner 1905. u Beèu

Dragutin Hirc je u knjizi o Gorskom kotaru1898. godine objavio prvu sliku koja prikazujeistra�ivanje jedne �pilje u Hrvatskoj - Hajdovehi�e kod Delnica. Sliku je prilikom posjete �pilji1875. izradio slikar Vaclav Anderle, dugogo-di�nji Hirèev pratilac (slika 28).

Slika 28 - Crte� istra�ivanjaHajdove hi�e Vaclava Anderlea iz1898. godine najstariji je prikaz

speleolo�ke opreme i tehnike

25

Va�nu je ulogu za daljnji razvoj speleolo-gije u Hrvatskoj imao je èasopis HPD-a »Hrvat-ski planinar«, koji izlazi od 1898. do danas, jerse u njemu objavljuju i brojni èlanci o speleo-logiji. Veæ u prvom njegovom broju geologMilan �enoa daje uputu kako treba sabirati po-datke o �piljama i jamama.

Koncem 19. stoljeæa, 1899. godine, u brduHu�njakovu kraj Krapine otkrivena je polu�pi-lja s brojnim ostacima praèovjeka, koje je idu-æih desetak godina prouèavao Dragutin Gorja-noviæ-Kramberger.

Do konca 19. stoljeæa u Hrvatskoj su �piljei jame istra�ivali samo pojedinci s nekolikopomagaèa. Prva udruga koja je sustavno poèelaistra�ivati �pilje bila je Planinsko-turistièkodru�tvo »Liburnija«, osnovano u Zadru 1899. go-dine (slika 29). Èlanovi dru�tva bavili su se svimplaninarskim i turistièkim djelatnostima, izmeðuostalog (veæ od 1900.) i istra�ivanjem �pilja,èak su 1903. organizirali i prvu hrvatsku spe-leolo�ku ekspediciju, kuterom po Kornatskomotoèju. Iako su èlanovi »Liburnije« stalno istra-�ivali po Velebitu, otocima, pa i po Mosoru,poseban Odbor za istra�ivanje �pilja osnovalisu tek 1908. godine. Bila je to prva udruga uHrvatskoj osnovana radi istra�ivanja �pilja. Kakosu èlanovi dru�tva bili amateri, to je i ovajOdbor bio amaterska udruga.

Slika 29 - Zastavica s amblemomzadarske »Liburnije«

Velik doprinos poznavanju �pilja u Hrvat-skoj dao je veæ spomenuti Dragutin Hirc. Uznekoliko stotina raznih putopisnih èlanaka, ukojima je u razdoblju od 1875. do 1909. opisi-vao i �pilje, najznaèajnije mu je djelo »Prirodni

zemljopis Hrvatske«, izdano 1905. godine, ukojemu je opisao oko 300 �pilja i jama.

Prva profesionalna speleolo�ka udrugaosnovana je u Hrvatskoj u Geolo�kom povje-renstvu za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu 1910.godine pod nazivom Odbor za istra�ivanje �pilja,a godine 1912. promijenio je naziv u Speleo-lo�ki odbor. Prvi i jedini predsjednik tog odbora(Odbor je djelovao do poèetka I. svjetskog rata1914.) bio je geolog Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger. Uz Gorjanoviæa je u Odboru bilosvega nekoliko suradnika (Koch, Schubert,Kerner), a od 1912. i mladi geolog Josip Poljak(slika 30), koji je po du�nosti poèeo obavljatisustavna regionalna speleolo�ka istra�ivanja.Obradom rezultata tih istra�ivanja 1922. obranioje doktorsku disertaciju o speleolo�kim objekti-ma u Hrvatskoj, te tako postao prvi doktorspeleologije u Hrvatskoj.

Slika 30 - Geolog Josip Poljakprvi je u Hrvatskoj �pilje i jameistra�ivao sustavno i profesio-

nalno poèev�i od 1912., a 1922.doktorirao je iz podruèja

speleologije i tako postao prvihrvatski doktor speleologije

Od 1909. u Splitu je niz godina �pilje i jameDalmacije istra�ivao Umberto Girometta s ðaci-ma Realke, a posebice nakon osnivanja �piljar-skog odjela na Velikoj Realki 1911. godine,zajedno sa Ramirom Bujasom. Kako u Dalma-

26

ciji ima vi�e jama nego �pilja, èlanove te udru-ge nazivali su »jamari«, a bili su vrlo dobroopremljeni i uvje�bani (slika 31).

U srednjoj Dalmaciji, na kopnu i otocima,istra�ili su mnogo �pilja i jama, a meðu njima inekoliko dubokih jama, npr. koljenastu Jamuna Koli�tini kod Prgometa duboku 138 metara.

Samostalnih istra�ivanja bilo je jo�. A. Wa-agen istra�io je i 1910. opisao �pilje na Krku,Cresu i Rabu, Ivan Franiæ u knjizi »Plitvièkajezera« iste godine opisao je �pilje u okoliciPlitvièkih jezera, A. Langhoffer objavio je 1911.djelo »Peæine �upanije Lièko-Krbavske« i uzpopis �pilja dao prvi nacrt jedne turistièki ure-ðene �pilje u Hrvatskoj - �pilje Samograd kodPeru�iæa. Godine 1912. Maðar A. Kormos istra-�ivao je �pilju Bukovac kod Lokava i tu prona-�ao ostatke praèovjeka.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata speleolo�-kih istra�ivanja je bilo vrlo malo, ali su po nje-govom zavr�etku nastavljena. Tako je MijoKusijanoviæ 1918. objavio bro�uru »Moèiljskapeæina kod Dubrovnika«, Umberto Girometta1922. pozama�no djelo »Jame i peæine SrednjeDalmacije« u kojem opisuje 472 speleolo�ka

objekta, a geolog Marko Margetiæ 1925. objav-ljuje rad »Nove jame i peæine Srednje Dalma-cije«. �pilje na otoku Hvaru istra�ivao je 1926-1927. M. Schneider, ali nije prona�ao ni�ta va�-no, meðutim, poslije je u Markovoj i Grapèevoj�pilji te u �pilji Pokriveniku na� znanstvenikGrga Novak, s asistentom Vladimirom Miro-savljeviæem, otkrio ostatke civilizacije iz vre-mena 2000-3000 godina prije Krista.

Godine 1925. jedna je jama u Hrvatskoj bilaprogla�ena najdubljom u svijetu. Naime, kada jeIstra 1918. pripala Italiji talijanski su se speleo-lozi spustili u Ponor kod Ra�pora (dana�nji na-ziv) na Æiæariji i izmjerili dubinu od 450 m, �tobi u to doba bilo najdublje u svijetu, meðutim,toènim mjerenjem jame 1974. hrvatski su spe-leolozi izmjerili dubinu od svega 355 metara(slika 32). Talijanski speleolozi A. Boegan i V.Bertarelli objavili su djelo »Dvije tisuæe �pilja«(Due milla grotte) i u njoj opisali mnogo �piljai jama u Istri, Gorskom kotaru i Hrvatskom pri-morju, meðu kojima nekoliko vrlo dubokih.

Osim Josipa Poljaka koji je sve to vrijememarljivo, po zadatku, sustavno istra�ivao oko-licu Ogulina, Rijeke i Paklenice, bilo je jo�

27

Slika 31 - Splitski jamari pod vodstvom Umberta Giromette i Ramira Bujasaoko 1912. godine sa svojom speleolo�kom opremom

mnogo pojedinaca koji su, svaki na svoj naèin,pridonijeli boljem poznavanju na�ega kra�kogpodzemlja, npr. Z. Rosandiæ je pisao o speleo-lo�kim objektima Like i njihovoj za�titi, kao iIlija �arirniæ; pa Josip Pasariæ, Josip Rogliæ,Zvonimir Dugaèki, Zora Karaman, Èeh KarelAbsolon, V. Apfelbeck, J. Brait, A. Hofman idrugi.

Slika 33 - Svestrani planinar ispeleolo�ki rekorder Ivan Krajaè

Slika 34 - �umarski in�enjer AntePremu�iæ, poznat kao graditelj

»Premu�iæeve staze« naVelebitu, 1928-1930. uredio je

za turistièki posjet �pilje naPlitvièkim jezerima, a 1930-

1933. s Krajaèem istra�io vi�ejama u podruèju Crikvenena Ro�anskim kukovima

Posebno je znaèajan rad Ivana Krajaèa(slika 33), koji je s Antunom Premu�iæem (slika 34)istra�ivao �pilje na Plitvièkim jezerima (1928.)i na Velebitu (1930-1933). Sa svojom supru-

28

Slika 32 - Talijan-ski speleolozi nadnu Ponora kodRa�pora (AbissoBertarelli - onda�-nji naziv), prematalijanskim mje-renjima 1925.najdublje jame usvijetu, duboke450 metara

gom Helom spustio se 1930. godine, koristeæise alpinistièkom opremom, u jamu Varnjaèu naVelebitu, duboku 120 metara (slika 35), pa jetako Hela Krajaè prva poznata �ena u Hrvat-skoj koja se spustila u neku jamu.

Iste se godine Krajaè spustio i u jamu Vrt-linu 180 m duboko, a njegov pomoænik MileSjau� 195 m, �to je tada bila najveæa dubina dokoje su se spustili hrvatski speleolozi.

Godine 1927. u HPD »Mosor« je na poticajUmberta Giromette osnovana »Sekcija za istra-�ivanje kra�kih pojava«, a èlanovi su istra�ivalijame i �pilje u okolici Splita. Znaèajan doprinospopularizaciji speleologije postigli su ureðe-njem i 1929. godine otvaranjem �pilje Vranjaèeza turistièki posjet, predvoðeni proèelnikomRadom Mikaèiæem, te izdavanjem bro�ure o toj�pilji.

Slika 35 - Dno ledenice u jamiVarnjaèi (-120 m) u koju se

1930. spustila prva �ena (HelaKrajaè sa suprugom Ivanom)

Izmeðu dva svjetska rata bilo je samo ne-koliko pojedinaènih speleolo�kih istra�ivanja.Najveæi doprinos u tom razdoblju dali su zagre-baèki planinar i novinar Vladimir Horvat (slika 36)i �eljeznièki umirovljenik Vladimir Reden�ek.

Slika 36 - Vlado Horvat uredio je1928. �pilju Vrlovku za turistièkiposjet, na Medvednici istra�ivao

�pilje i jame, i poslije Drugogsvjetskog rata uredio kra�ki park

»Horvatovih 500 stuba«

Godine 1933. zapoèela su istra�ivanja �piljeVeternice na Medvednici u kojima su sudje-lovale brojne skupine raznih znati�eljnika. Prvije u �pilju u�ao Zagrepèanin Stanko pl. Gr�etiæ(slika 37).

Slika 37 - Stanko pl. Gr�etiæprvi je zapoèeo istra�ivanje

u veljaèi 1933. godine

29

Prvo je znanstveno istra�ivao Veternicu JosipPoljak 1934. godine (slika 38).

Drugi svjetski rat prekinuo je gotovo svaspeleolo�ka istra�ivanja, pa veæih rezultata nijebilo. Pojedinaèno su istra�ivali Vlado Reden-�ek, Ivan Pancer i Frano Bauèiæ. U jeku rata(1943.) Frano Bauèiæ je u Zagrebu u Salezijan-skom domu na Kne�iji osnovao �piljsko-peæin-sko-ponorski odsjek HPD-a, koji se zbog slabedjelatnosti brzo raspao. No, Frano Bauèiæ je

1945. (ne pod svojim imenom) izdao djelo»Podaci o peæinama« u kojem je obradio 612�pilja i jama u Hrvatskoj.

Prvi znanstveni speleolo�ki rad nakon Dru-gog svjetskog rata bio je »Starost i sistematskoznaèenje spiljskog medvjeda Hrvatske« geologaMilana Heraka, izdan 1947. godine. Tu je obra-ðen iskopani materijal iz Cerovaèkih �pilja kojisu u paleontolo�kim istra�ivanjima otkrili geo-lozi Crnolatac i Ogulinac.

30

Slika 38 - IvicaSmolec pred ula-zom u Veternicu1934. na snimciJosipa Poljaka

RAZDOBLJE OD 1949. DO DANAS

31

Speleologija je u Hrvatskoj do�ivjela velikuspon nakon 1949. godine, kada je speleolo�kadjelatnost obnovljena osnivanjem Speleolo�kesekcije (SS) u Planinarskom dru�tvu »Zagreb«.Inicijator osnivanja i prvi proèelnik sekcije bioje Vladimir Reden�ek (slika 39). Nakon ove,osnovane su mnoge druge udruge, zapoèelo je

sustavno �kolovanje, istra�ivanje, objavljivanjeradova i suradnja. Od tada razvoj speleologijenije vi�e moguæe pratiti pojedinaèno kao uprethodnom razdoblju, jer se broj ljudi koji suistra�ivali hrvatsko podzemlje naglo poveæao, ai rezultati istra�ivanja su toliki da ih je lak�eprikazati sustavno nego pojedinaèno.

Slika 39 - Vladimir Reden�ek, osnivaè prveSpeleolo�ke sekcije u PD »Zagreb« 1949. i

Referade za �piljarstvo u PSH 1952.

SPELEOLO�KE UDRUGE

32

Raznih speleolo�kih udruga bilo je i prije1949. godine. Prva udruga u Hrvatskoj kojumo�emo smatrati speleolo�kom bio je Odbor zaureðenje �pilje Samograd u Peru�iæu, osnovan14. prosinca 1886. u Peru�iæu. Odbor je do 1889.,kada je uprilièeno sveèano otvorenje �pilje, pro-bio put do �pilje i sagradio (uklesao) oko 150stuba u �pilji (slika 40).

Na�alost, nema podataka tko su bili èlanovitoga najstarijeg Odbora ni koliko je dugo Odborradio nakon otvorenja �pilje. Slièna udruga osno-vana je 1892. za Baraèeve �pilje kod Rakovice(slika 41) koja je radila i poslije na odr�avanju�pilja, ali svega nekoliko godina. Inicijator ivoða tog Odbora bio je geolog Mijo Ki�patiæ.Prva amaterska udruga za istra�ivanje �pilja bioje veæ spomenuti Odbor za istra�ivanje �piljaPlaninsko-turistièkog dru�tva »Liburnija« uZadru osnovan 1908. godine (radio je samo dopoèetka Prvog svjetskog rata), a prva profesio-nalna udruga Odbor za istra�ivanje �pilja Geo-lo�kog povjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju,osnovan u Zagrebu 1910. (radio je takoðer samo

Slika 40 - Stube uklesaneu sigovinu u �pilji Samograd

jo� koncem 19. stoljeæa

Tablica 1 -Speleolo�ke udruge od 1885. do 1948.

Br.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.

Naziv speleolo�ke udruge

CAF - Club alpino FiumanoOdbor za ureðenje �pilje SamogradOdbor za ureðenje Baraèevih �piljaPlaninsko-turist. drru�tvo »Liburnija«�piljarski odio Velike RealkePodru�nica HPD »Runolist«Podru�nica HPD »Mosor«Podru�nica HPD »Runolist«Podru�nica HPD »Orjen«Podru�nica HPD ZagrebPodru�nica HPD »Prijatelj prirode«Podru�nica HPD »�piljar« na Kne�iji

Mjesto

RijekaPeru�iæRakovicaZadarSplitLokveSplitZagrebDubrovnikZagrebZagrebZagreb

1885

1886

1887

1888

1889

1890

1891

1892

1893

1895

1895

1896

1897

1898

1899

1900

1901

1902

1903

1904

do poèetka Drugog svjetskog rata). Slijedilo jeosnivanje �piljarskog odjela na Velikoj Realki1911. u Splitu koji su vodili Umberto Giro-metta i Ramiro Bujas. I taj je Odjel radio samodo 1914. Ostale udruge koje su radile i zamrledo 1949. godine bile su podru�nice HPD »Ru-nolist« u Lokvama (1923-1927 i 1935), »Mo-sor« u Splitu (1927-1941), »Runolist« u Za-grebu (1927-1929), »Orjen« u Dubrovniku«(1933), zatim podru�nica »Prijatelj prirode« uZagrebu (1936-1940) i podru�nica HPD-a naKne�iji u Zagrebu (1943).

Danas u Hrvatskoj postoje dvije skupineamaterskih speleolo�kih udruga, u planinarskojudruzi (u planinarskim dru�tvima) i izvan nje.Speleologija se prvo razvila unutar planinarskeudruge.

Nakon osnivanja speleolo�ke sekcije u PD»Zagreb« osnovano je vi�e takvih sekcija i udrugim planinarskim dru�tvima, pa se pojavilapotreba za koordiniranjem njihovog rada. Naj-prije je u Planinarskom savezu Hrvatske osno-vana Referada za �piljarstvo, koju je vodio Vla-dimir Reden�ek, a 1956. i Komisija za speleo-

33

Slika 41 - Pozivnicaza sveèano otvo-renje Baraèevih�pilja 1892.

1904

1905

1906

1907

1908

1909

1910

1911

1912

1013

1914

1915

1916

1917

1918

1919

1920

1921

1922

1923

2924

2925

1926

1927

1928

1929

1930

1931

1932

1933

1934

1935

1936

1937

1938

1939

1940

1941

1942

1943

1944

1945

1946

1947

1948

udruge kojima je speleologija bila osnovna djelatnost

udruge kojima speleologija nije bila osnovna djelatnost

34

Slika 43 - Veljko �egrc

Slika 46 - Vlado Bo�iæ

Slika 44 - Sreæko Bo�ièeviæ

Slika 47 - Ana Sutloviæ

Slika 42 - Slavko Marjanac

Slika 45 - Ivan Filipèiæ

Slika 48 - Igor Jeliniæ

Predsjednici i proèelniciKomisije za speleologiju

Hrvatskog planinarskog saveza

1. Slavko Marjanac 1956-1957. slika 42

2. Veljko �egrc 1958. slika 43

3. Sreæko Bo�ièeviæ 1959.-1962. slika 44

4. Ivan Filipèiæ 1962.-1963. slika 45

5. Vlado Bo�iæ 1963.-1999. slika 46

6. Ana Sutloviæ 1999.-2003. slika 47

7. Igor Jeliniæ 2003.- slika 48

logiju (KS PSH) kojoj je osnivaè i prvi pred-sjednik bio Slavko Marjanac (slika 42). Marja-nac je bio njen predsjednik do 1957., a nakonnjega 1958. Veljko �egrc (slika 43), SreækoBo�ièeviæ 1959.-1962. (slika 44) i Ivan Filipèiæ1962.-1963. (slika 45). Od tada na su na èeluKomisije bili proèelnici i to Vlado Bo�iæ 1963.-1999. (slika 46), Ana Sutloviæ-Bak�iæ 1999.-2003. (slika 47) i od 2003. Igor Jeliniæ (slika 48).

Naziv Speleolo�ka sekcija (SS) promije-njen je 1956. u Speleolo�ki odsjek (SO), a 1991.naziv Komisija za speleologiju Planinarskog sa-veza Hrvatske (KS PSH) u Komisija za speleo-logiju Hrvatskog planinarskog saveza (KS HPS).Od 2000. KS HPS pridru�eni je èlan Meðuna-rodne speleolo�ke unije - Union internationalede spéléologie (UIS).

U KS PSH 1978. osnovana je Slu�ba vo-dièa po �pilji Veternici koja je vodila posjeti-telje, odr�avala �pilju urednom i povremenoorganizirala koncerte i igrokaze u �pilji. Pre-stala je s radom 2001. kada je nadzor o �piljipreuzeo Park prirode Medvednica.

Zbog boljeg organiziranja i koordiniranjarada speleolo�kih udruga u Dalmaciji u Splituje 1996. osnovana Dalmatinska speleolo�ka koor-dinacija kojoj je proèelnik od osnutka Ivan Ma-rinov (slika 49).

Slika 49 - Ivan Marinov, proèelnikDalmatinske speleolo�ke koordi-nacije - pred Lukinom jamom 1994.

Prva speleolo�ka udruga osnovana nakonDrugog svjetskog rata izvan planinarske udru-ge bilo je Speleolo�ko dru�tvo Hrvatske (SDH),osnovano 1954. godine u Zagrebu kao samo-stalna i neovisna udruga. Ona se predstavljalaprema drugim onda�njim jugoslavenskim repu-blikama i inozemstvu kao vrhovna speleolo�kaudruga u Hrvatskoj, tj. kao speleolo�ki savez.Dru�tvo je 1993. postalo redovnim èlanom UIS,

35

Slika 50 - Mirko Malez,dugogodi�nji predsjednik SDH teprvi i jedini speleolog-akademik

Slika 51 - Mladen Gara�iæ, dr.geologije, predsjednik SDH/HSD(1990-1998). i predsjednik HSS

od 1998. do danas

a 1997. promijenilo je naziv u Hrvatsko speleo-lo�ko dru�tvo (HSD). Tijekom 1998. Dru�tvoje prestalo postojati jer je i formalno osnovanHrvatski speleolo�ki savez (HSS). Prvi pred-sjednik SDH bio je dr. Josip Poljak (1954), aposlije njega dr. Josip Rogliæ (1955-1961), dr.Vladimir Bla�koviæ (1961-1970), akademikMirko Malez (1970-1990) (slika 50) i dr. MladenGara�iæ (1990-1998), koji je i predsjednik HSS-aod 1998. do danas (slika 51).

Osim ove, u Hrvatskoj su osnovane i drugespeleolo�ke udruge pod nazivima speleolo�kodru�tvo (SD), speleolo�ka udruga (SU), speleo-lo�ki klub (SK) i speleo-alpinistièki klub (SAK).Prvo je (1970) osnovano Dru�tvo za snimanje iistra�ivanje kr�kih fenomena (DISKF) u Zagre-bu, a slijedilo je osnivanje dru�tava u Fu�inama,Splitu, Karlovcu, Pazinu, Poreèu, Bujama, Sa-moboru, ali i jo� nekih u Zagrebu. Mnogi SD-i(zbirni naziv za sva neplaninarska speleolo�ka

36

Tablica 2 - Planinarske speleolo�ke udruge od 1949. do 2003.

Br.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.

Planinarska speleolo�ka udruga

Zagreb - Matica�eljeznièarMosorRudarOrjen / DubrovnikPlatakJavorSpeleolo�ka grupa / SO VelebitMosorDubovacReferada za �piljarstvo / KS PSH / KS HPSPodkomisija za �piljarstvo / KKS PSJMosorZanatlijaPaklenica / LiburnijaVelebitSplitDubovacOtoèaniJapetiæINA-OKIBiokovoSutjeskaSvilajaKamenarDalmatinska speleolo�ka koordinacijaSveti MihovilKlenMalaèka - Donja Ka�telaSpivnik

Mjesto

ZagrebZagrebSplitRa�aDubrovnikRijekaZagrebZagrebDugopoljeKarlovacZagrebZagrebKlisZagrebZadarHvarSplitVojniæNovaljaSamoborZagrebMakarskaZagrebSinj�ibenikSplit�ibenikVodiceKa�tel StariBlato

1949

1950

1951

1952

1953

1954

1955

1956

1957

1958

1959

1960

1961

1962

1963

1964

dru�tva) udru�eni su u HSS, no neki nisu. SviSO-i, koji djeluju u okviru planinarske orga-nizacije, udru�eni su u KS HPS.

U Hrvatskoj danas djeluje èetrdesetak spe-leolo�kih udruga s preko 300 èlanova. Suradnjaje razvijena meðu mnogim SO-ima i SD-ima,odnosno s KS HPS i HSS-om, tako da ovaj,naizgled neusklaðen organizacijski sustav, neometa osnovnu speleolo�ku djelatnost - istra�i-vanje �pilja i jama.

Treba reæi da je KS PSH potaknula osniva-nje Koordinacijske komisije za speleologijuPlaninarskog saveza Jugoslavije (KKS PSJ).Najprije je 1964. u Planinarskom savezu Jugo-slavije osnovana Potkomisija za alpinizam i�piljarstvo, a 1967. i KKS PSJ, koja je radila doraspada biv�e Jugoslavije, tj. do 1991. godine.Predsjednik te komisije bio je cijelo vrijemeVlado Bo�iæ.

37

1964

1965

1966

1967

1968

1969

1970

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

1978

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

udruge koje od osnutka djeluju pod stalnim nazivom

udruge koje su tijekom djelovanja promijenile naziv

Od kada je 1953. osnovan Speleolo�ki savezJugoslavije (SSJ) pojedini èlanovi speleolo�kihudruga u Hrvatskoj obna�ali su u njemu mnogedu�nosti.

Speleologijom se danas u Hrvatskoj profe-sionalno bavi samo nekoliko znanstvenih insti-

tucija, i to Institut za geolo�ka istra�ivanja uZagrebu, Hrvatski prirodoslovni muzej u Za-grebu (radi biolo�kih i paleontolo�kih istra�iva-nja) i Odjel za kr� Hrvatske akademije znanostii umjetnosti. U tim institucijama ima sveganekoliko ljudi koji imaju zadovoljavajuæe spe-

38

Tablica 3 -Neplaninarske speleolo�ke udruge od 1949. do 2003.

Br.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.

Naziv speleolo�ke udruge

Spel. dru�tvo Hrvatske / HSD / HSSSpel. sekc. Geograf. instituta / HGD / SSDSpeleolo�ka sekcija »Vladimir Nazor«Speleolo�ka sekcija voda izviðaèaSpel.dru�t. »U. Girometta«/SD »�piljar«Speleolo�ko dru�tvo »Istra«Speleolo�ko dru�tvo »Proteus«Speleolo�ka sekcija voda izviðaèaSpeleolo�ko dru�tvo »Ursus spelaeus«Speleolo�ka grupa na VisuDISKF - Dru�t. za istr.i snim. kr�. fenom.*Speleolo�ko dru�tvo »Myotis Myotis«Speleolo�ko dru�tvo »Pauk«Speleolo�ko dru�tvo »Rovinj«Speleolo�ko dru�tvo »Buje«Hrvatsko biospeleolo�ko dru�tvoSpeleolo�ko dru�tvo »Jamar«Speleolo�ko dru�tvo »Karlovac«Speleolo�ko dru�tvo »Had«Speleolo�ko-alpinistièki klub »Ekstrem«Speleolo�ka udruga »Estavela«Speleolo�ko dru�tvo »Prezid«Speleoronilaèko dru�tvoSpeleolo�ko dru�tvo »Matokit«Speleolo�ko dru�tvo »Krstatica«Speleolo�ka grupa »�i�mi�«Speleolo�ki klub »Samobor«Speleolo�ko dru�tvo »Æiæarija«Speleolo�ka udruga »Spelunka«Speleolo�ko dru�tvo »Ursus spelaeus«Speleolo�ko dru�tvo »Lika«Dinaridi - DISKFDISKF - ZagrebSpeleolo�ki klub »Ozren Lukiæ«

Mjesto

ZagrebZagrebSplitZagrebSplitPazinPoreèKarlovacZagrebVisZagrebKarlovacFu�ineRovinjBujeZagrebHanKarlovacPoreèMakarskaKastavPrezidZagrebVrgoracSplitZapre�iæSamoborBuzetOpatijaKarlovacGospiæZagrebZagrebZagreb

1949

1950

1951

1952

1953

1954

1955

1956

1957

1958

1959

1960

1961

1962

1963

1964

* DISKF se 2002. godine razdvojio u Dinaridi DISKF i DISKF - Zagreb

39

1964

1965

1966

1967

1968

1969

1970

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

1978

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

leolo�ko obrazovanje i opremu, pa se za veæaspeleolo�ka istra�ivanja koriste ljudstvom iopremom amaterskih udruga.

Pregled aktivnosti (osnivanje i zamiranje)pojedinih speleolo�kih udruga u Hrvatskoj pri-kazan je tablicama.

udruge koje od osnutka djeluju pod stalnim nazivom

udruge koje su tijekom djelovanja promijenile naziv

�KOLOVANJE

40

Na�alost, nema podataka kako su o speleo-logiji znanje stjecali na�i najstariji prethodnici,posebno oni prije Drugog svjetskog rata. Pozna-to je da je osnivanjem speleolo�kih sekcija uplaninarskim dru�tvima naglo poraslo zanima-nje za speleologiju, pa je mlade èlanove treba-lo i odgovarajuæe osposobiti za tu djelatnost.Prema sjeæanju starih èlanova SS PD »�eljezni-èar« prvi je svoja speleolo�ka iskustva prenosiona mlaðe èlanove Vladimir Reden�ek tijekom1950-1954. za vrijeme putovanja vlakom nateren. Prvo javno predavanje (o geolo�kim osno-vama) mladim èlanovima jedne speleolo�keudruge odr�ao je onda�nji student geologijeSreæko Bo�ièeviæ, i to 1954. èlanovima SS PD»Javor« u Zagrebu.

Prvi speleolo�ki teèaj u Hrvatskoj odr�an jena zamolbu SD »Bosna« iz Tuzle za njihoveèlanove i ujedno za èlanove SO PD »�eljezni-èar« iz Zagreba. Teèaj su 1956. odr�ali SlavkoMarjanac i Sreæko Bo�ièeviæ u Zagrebu. Prvirepublièki speleolo�ki teèaj (u organizaciji KSPSH) odr�an je veæ 1957. u Ogulinu (slika 52).Na njemu su sudjelovali èlanovi iz Zagreba,Ogulina, Karlovca i Splita. Predavaèi i instruk-tori bili su opet S. Marjanac i S. Bo�ièeviæ.

Slika 52 - Predavanje S. Bo�ièe-viæa na teèaju u Ogulinu 1957.

Drugi republièki speleolo�ki teèaj odr�an jeu Donjoj Cerovaèkoj �pilji 1958. (voða VladoBo�iæ), a treæi u Tounju 1960., kojemu je voðabio Sreæko Bo�ièeviæ. Iste 1960. godine SO PD»Javor« u Zagrebu organizirao je prvi odsjeèkispeleolo�ki teèaj (voðe Tomislav Imen�ek iIvan Filipèiæ).

Uspjeh ovih teèajeva proèuo se po onda�njojJugoslaviji, pa je KS PSH 1961. organiziralaPrvi jugoslavenski speleolo�ki teèaj, takoðer uTounju, kojemu je voða opet bio S. Bo�ièeviæ(slika 53). Sudionici teèaja bili su èlanovi spe-leolo�kih udruga iz svih onda�njih jugoslaven-skih republika.

Èlanovi SO-a PD »�eljeznièar« organizi-rali su 1963. za svoje èlanove i èlanove SO-aPD »Kamenjak« iz Rijeke speleolo�ki teèaj uLovranu i na Uèki.

Tada je uoèeno da postoje pote�koæe u or-ganiziranju teèaja u neprekidnom trajanju odtjedan dana na terenu, pa je usvojen oblik �ko-lovanja koji je prozvan »�kola«, a sastoji se odpredavanja jednom tjedno u trajanju od dva sata,u gradu, i praktiènih vje�bi na terenu subotom inedjeljom. Takva �kola traje 5-6 tjedana. Poprvi je puta takav oblik �kolovanjna primijenioSO PD »�eljeznièar« 1966. po programu KSPSH.

KS PSH bila je ne samo inicijator osnivanjaKKS PSJ, nego je 1968. organizirala u Hrvat-skoj (na Medvednici) i Prvi jugoslavenski dvo-dnevni seminar o spa�avanju iz speleolo�kihobjekata, na kojem su sudjelovali èlanovi iz go-tovo svih onda�njih jugoslavenskih republika.Neposredno nakon ovog, za iste sudionike, odr-�an je i dvodnevni Seminar za speleologe-istra-�ivaèe u Gorskom kotaru.

Speleolo�kih teèajeva bilo je jo�. U Rijecije 1970. KS PSH organizirala speleolo�ki teèaj

za mlade èlanove iz Rijeke i Opatije, a 1973. naMalaèki kraj Splita za èlanove udruga splitskeregije.

Teèaje i �kole poèeli su organizirati i poje-dini SO-i (ne samo KS PSH), ali po programukoji je tijekom 1968-1970. izradila KS PSH.Tako je SO PDS »Velebit« poèeo redovito,svake godine u proljeæe, organizirati speleo-lo�ku �kolu (od 1971. do sada ih je odr�ano 33),a poèele su tako raditi i druge speleolo�ke udru-ge u Zagrebu (slika 54, 55), Splitu, Karlovcu,Zadru, �ibeniku, na Korèuli i drugdje. Speleo-lo�kih �kola, teèajeva, seminara i savjetovanjaodr�ano je u Hrvatskoj mnogo.

Treba naglasiti da je temeljni Program �ko-lovanja speleologa izradila KS PSH jo� 1968.,kada su odr�ani i prvi ispiti za naziv speleolog,i tijekom daljnjih godina ga doraðivala. Taj jeProgram postao osnova za �kolovanje i nepla-ninarskim udrugama, tj. speleolo�kim dru�tvima(SD-ima), koja ga upotrebljavaju prilagoðenogsvojim moguænostima. Slika 54 - Vje�ba crtanja

u �pilji Veternici

41

Slika 53 - Logor Prvog jugoslavenskog speleolo�kog teèaja, odr�anog u Tounju 1961. (voða Sreæko Bo�ièeviæ)

Slika 55 - Vje�ba spu�tanja ipenjanja po u�etu na Gorskom

zrcalu na Medvednici

Dobre osobine tog �kolovanja uoèili su ispeleolozi u Srbiji, Bosni i Hercegovini, CrnojGori i Makedoniji, gdje su ga primijenili za �ko-lovanje svojih èlanova. Hrvatski su speleolozina njihovim �kolama i teèajevima sudjelovalikao instruktori i èlanovi ispitnih povjerenstava,a 1988. bili su i organizatori cijelog speleolo�-kog teèaja u Nik�iæu u Crnoj Gori, gdje su odr�alii prve ispite za stjecanje naziva speleolog.

U cilju provjere znanja o orijentaciji u �pi-ljama i jamama uvedena su speleolo�ka orijen-tacijska natjecanja, naravno, u �piljama u kojimapostoje labirinti kanala i dvorana. Takva su na-tjecanja zapoèela jo� 1972., a posljednih se go-dina odr�avaju redovno svake godine (slika 56).

Da bi se potaknulo usavr�avanje speleolo�-kih znanja u planinarskoj udruzi, uvedeni suspeleolo�ki nazivi: suradnik, pripravnik, spele-olog i instruktor. Svatko tko postane èlanomnekog SO-a i poka�e volju za speleolo�kim ra-dom postaje speleolo�ki suradnik. Ako taj èlanpohaða speleolo�ku �kolu ili teèaj i s uspjehomga zavr�i postaje speleolo�ki pripravnik. Nakontri godine djelovanja u SO-u, tijekom kojihuspije izraditi barem deset nacrta �pilja i jama,te se u istra�ivanjima spustiti dovoljno duboko

42

Slika 56 -Orijentacijskonatjecanje u�pilji ukamenolomuTounj

i prijeðe odreðenu du�inu �piljskih kanala, stjeèepravo na polaganje ispita pred povjerenstvomkoje imenuje KS HPS. Polo�iv�i ispit, priprav-nik postaje speleolog i dobiva znaèku s brojem(slika 57). Da bi postao instruktor, speleologtreba jo� tri godine biti aktivan i svojim djelo-vanjem pokazati da ima dovoljno znanja i voljeda svoje znanje prenosina druge. Tada treba po-haðati instruktorski teèaj, napisati jedan struènirad iz speleologije i polo�iti ispit pred povje-renstvom koje imenuje KS HPS (slika 58). Urazdoblju izmeðu 1980. i 1994. speleolozi sumogli na Fakultetu za fizièku kulturu u Zagrebuili Splitu slu�ati odreðen broj predmeta, polo-�iti ispite na Fakultetu, ali i pred povjerenstvomKS HPS, i tako steæi ne samo naziv i znaèkuveæ i zvanje speleolo�kog instruktora koje jepriznao Fakultet. Slièni nazivi uvedeni su i uneplaninarskim udrugama. Slika 59 - Goran Gabriæ, jedan

od dalmatinskih speleolo�kihinstruktora s velikim iskustvom

43

Slika 57 - Znaèka SPELEOLOGHPS, stjeèe se od 1968. nakon

polo�enog ispita Slika 58 - Znaèka INSTRUKTORHPS stjecala se od 1980. do

1991., nakon polo�enog ispita,ali se od tada ne dodjeljuje

jer nije izraðena nova

LEGENDA ZA TABLICU NA IDUÆIM STRANICAMAA = broj znaèke »speleolog«B = Prezime i imeC = speleolo�ki odsjek planinarskog dru�tvaD = mjestoE = godina stjecanja naziva »speleolog«F = sa ili bez ispitaG = godina stjecanja naziva »speleolo�ki instruktor« (KS PSH)H = godina stjecanja naziva »instruktor speleologije« s polaganjem ispita na

Fakultetu za fizièku kulturu, Zagreb

Nositelji naziva »Speleolog« i »Speleolo�kiinstruktor« Hrvatskog planinarskog saveza

A B C D E F G H1. Reden�ek Vlado �eljeznièar Zagreb 1970 bez2. Bla�koviæ Vladimir Zagreb-Matica Zagreb 1970 bez3. Ba�iæ Vanja Mosor Split 1970 bez4. Marjanac Slavko �eljeznièar Zagreb 1970 bez 19795. Marjanac Irina �eljeznièar Zagreb 1970 bez6. Lonèar Vlado �eljeznièar Zagreb 1970 bez7. Kalata Vlado �eljeznièar Zagreb 1970 bez8. Gjivoje Marinko �eljeznièar Zagreb 1970 bez9. Markulin Mirko Zagreb-Matica Zagreb 1970 bez 1979

10. Ðulèiæ Vi�ko Mosor Split 1970 bez11. Mujiæ Aleksandar �eljeznièar Zagreb 1970 bez12. Bo�ièeviæ Sreæko �eljeznièar Zagreb 1970 bez 197913. Ðuliæ Beatrica �eljeznièar Zagreb 1970 bez14. Smolec Slavko �eljeznièar Zagreb 1970 bez 197815. �egrc Veljko �eljeznièar Zagreb 1970 bez16. Debeljak Janko �eljeznièar Zagreb 1970 bez17. Bo�iæ Vlado �eljeznièar Zagreb 1970 bez 1978 198018. Posariæ Ivica Platak Rijeka 1970 bez 197919. Postru�in Danko Dubovac Karlovac 1970 bez20. Hu�man Drago �eljeznièar Zagreb 1970 bez21. Imen�ek Tomica Velebit Zagreb 1970 bez 197922. Filipèiæ Ivan Velebit Zagreb 1970 bez 197923. Pavlièeviæ Drago �eljeznièar Zagreb 1970 bez24. Bo�iæ Vesna �eljeznièar Zagreb 1970 bez25. Muzikant Du�ko �eljeznièar Zagreb 1970 bez26. Gr�inèiæ Krasin Zeljeznièar Zagreb 1970 bez27. Èepelak Radovan Velebit Zagreb 1970 bez 1979 198028. Malinar Hrvoje Velebit Zagreb 1970 bez 197929. Kruhak Ivan Velebit Zagreb 1970 bez 197930. Jal�iæ Branko �eljeznièar Z agreb 1970 sa 1978 198031. Boloniæ Nikola �eljeznièar Zagreb 1970 sa32. Fenoviæ Dubravko Velebit Zagreb 1970 sa33. Èepelak Marijan Velebit Zagreb 1970 sa 1979 198034. Gara�iæ Mladen Velebit Zagreb 1970 sa 1979 198435. Kovaèiæ Miron Velebit Zagreb 1970 sa 197936. Vrbek Boris Velebit Zagreb 1970 sa 1979 198037. Posariæ Juraj �eljeznièar Zagreb 1970 sa 1978 198038. Lindiæ Vlado �eljeznièar Zagreb 1970 sa 1978 198439. Cingerli Ljubo Dubovac Karlovac 1971 bez40. Ban Zlatko Velebit Zagreb 1972 sa41. Sekelj Ðuro Velebit Zagreb 1974 sa 1979 198042. Jurkoviæ Armand Velebit Zagreb 1975 sa43. Krstiniæ Boris �eljeznièar Zagreb 1975 sa44. Markoviæ Davorin �eljeznièar Zagreb 1975 sa45. �iliæ Ervin Velebit Zagreb 1975 sa46. Lepan Boris �eljeznièar Zagreb 1975 sa

44

47. Prelovec Damir Velebit Zagreb 1975 sa 198048. Bosner Vlado �eljeznièar Zagreb 1975 bez49. Puhariæ Bruno Otoèani Novalja 1976 sa50. Jagodiæ Robert Velebit Zagreb 1976 sa 198051. Mudri Boris Velebit Zagreb 1976 sa52. Tortiæ Marijan Velebit Zagreb 1976 sa53. Rom Anton Platak Rijeka 1976 sa54. Bare�iæ Stanko Platak Rijeka 1976 sa55. �porn Petar Platak Rijeka 1976 sa56. Gabriæ Goran Split Split 1977 sa 199457. Kragiæ Slavko Split Split 1977 sa58. Milosavljeviæ Nenad Split Split 1977 sa59. Prizmiæ Vinko Split Split 1977 sa60. Stariæ Rudo Dubovac Karlovac 1978 sa 198461. Hudec Svjetlan �eljeznièar Zagreb 1979 sa 200262. Raða Tonèi �eljeznièar / Mosor Zagreb 1979 sa 198463. Boloniæ Zoran �eljeznièar Zagreb 1979 sa64. Tajiæ Zdeslav Zagreb-Matica Zagreb 1980 sa65. Kuka Mladen Dubovac Karlovac 1980 sa 198466. �trkljeviæ Enver Mosor Split 1980 sa67. Pogaèar Miran Mosor Split 1980 sa68. Bosner Branka �eljeznièar Zagreb 1987 sa 199769. Jukica Tihomir Sutjeska Zagreb 1987 sa70. Kovaèeviæ Tihomir Sutjeska Zagreb 1981 sa71. Marinèiæ Tomislav Sutjeska Zagreb 1981 sa72. Supièiæ �arko Sutjeska Zagreb 1981 sa73. Stegmeyer �arko Sutjeska Zagreb 1987 sa74. �ebijan Mladen Sutjeska Zagreb 1981 sa75. �aljiæ Nenad Mosor Split 1982 sa 199476. Grèeviæ Miroslav Sutjeska Zagreb 1982 bez77. Cucanèiæ Darko Velebit Zagreb 1983 sa 199478. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA79. Èobanov Neven Velebit Zagreb 1983 sa80. �trkljeviæ Emir Mosor Split 1983 sa 199481. Grgasoviæ Tonèi Biokovo Makarska 1983 sa82. Erhardt Robert Velebit Zagreb 1983 sa83. Neme� Ivica Velebit Zagreb 1983 sa84. Hornug Krunoslav Sutjeska Zagreb 1983 sa85. Lukiæ Ozren �eljeznièar Zagreb 1985 sa86. Gojak Mi�o Biokovo Makarska 1985 sa 199787. Kireta Edo Velebit Zagreb 1985 sa88. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA89. Mu�iniæ Mladen Mosor Sptit 1985 sa 199490. Dobroviæ Slaven Velebit Zagreb 1985 sa91. Jeliniæ Igor �eljeznièar Zagreb 1985 sa 200292. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA93. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA94. Sutloviæ Ana Velebit Zagreb 1987 sa 199495. Josipoviæ Èedo Velebit Zagreb 1987 sa 199796. Lackoviæ Damir Velebit Zagreb 1987 sa 199497. �imunovic Alan �eljeznièar Zagreb 1987 sa

45

98. Bari�iæ Teo Velebit Zagreb 1987 sa 199799. Re�etar Sini�a Velebit Zagreb 1988 sa 1997

100. Dado Robert �eljeznièar Zagreb 1988 sa 2002101. Kuhta Mladen �eljeznièar Zagreb 1988 sa 1997102. Korais Hrvoje Dubovac Karlovac 1988 sa103. Bu�eliæ Stipe Biokovo Makarska 1989 sa 1997104. Puhariæ Samo Biokovo Makarska 1989 sa105. �iliæ Nenad Mosor Split 1989 sa106. Gavriæ Darko Mosor Split 1989 sa107. Bratim Goran Mosor Split 1989 sa108. Buæan Luka Mosor Split 1989 sa109. Stipetiæ Zoran Velebit Zagreb 1990 sa110. Bari�iæ Aida Velebit Zagreb 1990 sa111. Tom�iæ Gordan Velebit Zagreb 1990 sa 1997112. Novosel Anðelko �eljeznièar Zagreb 1990 sa113. Troha Darko Velebit Zagreb 1993 sa 1997114. Kavèiæ Dubravko Velebit Zagreb 1993 sa 1997115. Bizjak Tanja Velebit Zagreb 1995 sa 1997116. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA117. Hra�æanec Sunèica Velebit Zagreb 1995 sa 1997118. Bak�iæ Darko Velebit Zagreb 1995 sa 1997119. Lovretiæ Damir �eljeznièar Zagreb 1997 sa120. ZNAÈKA O�TEÆENA I NIJE PODIJELJENA121. Petricolli Donat Velebit Zagreb 1997 sa122. Muniæ Jagoda Velebit Zagreb 1997 sa123. Uroiæ Milivoj �eljeznièar Zagreb 1997 sa124. Èop Ana Velebit Zagreb 1997125. Novosel Ljiljana Velebit Zagreb 1997 sa126. Andreis Marko Velebit Zagreb 1997 sa127. Ra�iæ Ilija Japetiæ Samobor 1997 sa128. Rubiniæ Tomica Japetiæ Samobor 1997 sa129. Radiæ Ivica Velebit Zagreb 1997 sa130. �tefanec Darko Velebit Zagreb 1997 sa131. Bosner Nela �eljeznièar Zagreb 1997 sa132. Zovko Ivanèica Velebit Zagreb 1997 sa133. Jakeliæ Goran Mosor Split 1998 sa134. Basara Damir Dubovac Karlovac 1999 sa135. Novosel Dinko Dubovac Karlovac 1999 sa136. Boèiæ Neven Dubovac Karlovac 2000 sa137. Bala� Zlatko Dubovac Karlovac 2000 sa138. Paar Dalibor Velebit Zagreb 2000 sa139. Sanseviæ Ana-Katarina Velebit Zagreb 2000 sa140. Petrièeviæ Josip Velebit Zagreb 2002 sa141. Æuku�iæ Ivica Velebit Zagreb 2002 sa142. Marin Lau�iæ Mosor Split 2003 sa143. Hrdlièka Vesna Mosor Split 2003 sa144. Poljas Grgo Malaèka Donja Ka�tela 2003 sa145. Lauriæ Igor Malaèka Donja Ka�tela 2003 sa146. Lau�iæ Domagoj Split Split 2003 sa147. Kurtin Predrag Liburnija Zadar 2003 sa148. Bombardelli Mea �eljeznièar Zagreb 2003 sa

46

Najva�nija speleolo�ka djelatnost je istra-�ivanje �pilja i jama, a njih je u ovom razdobljubilo mnogo, od kojih su neka posebno zanimljiva.

Prvo va�nije speleolo�ko istra�ivanje biloje 4. svibnja 1955. u jami Mandelaji kod O�ta-rija, kada je dosegnuto dno na dubini od 85metara (slika 60), ali zanimljivo je bilo i istra-�ivanje u istoj jami 2. listopada 1955. kada jepo prvi puta u Hrvatskoj u jami postavljenbivak sa �atorom, u kojem je boravila i jednaspeleologinja - Irina Marjanac.

Slijedilo je istra�ivanje jame Èudinke kodPlitvièkih jezera. Za njeno je istra�ivanje SOPD »�eljeznièar« izradio posebno vitlo sa èeliè-nim u�etom dugim 250 metara s kojim je, na-kon dvije godine priprema, u ljetu 1957. uspiodoæi do dna jame (slika 61). Izmjerena je dubina

Slika 61 - Spu�tanje u jamuÈudinku 1957. pomoæu prvog

speleolo�kog vitla

47

VEÆA SPELEOLO�KAISTRA�IVANJA


Slika 60 - Èlanovi ekipekoja je do�la do dna jameMandelaje: Vlado Lonèar,Janko Debeljak, StjepanKatu�iæ, Sreæko Bo�ièeviæi Slavko Marjanac

Slika 62 - Vlado Kalata u Jami naKoli�tini kod Prgometa 1958.

od 203 metra, s izravnom okomicom od 195metara, tada najveæom poznatom u Hrvatskoj.

Veæ iduæe 1958. godine istra�ena je, tako-ðer pomoæu vitla, Jama na Koli�tini kod Prgo-meta u Dalmatinskoj zagori duboka 135 metara

(slika 62), ali uz mnogo pote�koæa, jer je jamakoljenastog oblika.

Tijekom 1957. i 1958. godine Speleolo�kasekcija PD »Mosor« istra�ila je jamu Velika Gajnana Mosoru, duboku 170 m, te 30-ak �pilja i jamau okolici Dugopolja i na otoku Hvaru.

Tijekom 1958-1961. velika regionalna spe-leolo�ka istra�ivanja organiziralo je SDH zapotrebe onda�nje JNA. Istra�ena je gotovo cije-la Dalmacija s otocima, te dio Like i Gorskogkotara. U istra�ivanju su sudjelovali èlanovigotovo svih hrvatskih speleolo�kih udruga. Odva�nijih istra�ivanja iz tog razdoblja trebanavesti istra�ivanje ponora Gotov� u Klani uzaleðu Rijeke (slika 63). Za prvosvibanjskihpraznika 1959., u jeku istra�ivanja, naglo nado-�la bujica vode u jamu odnijela je gotovo svuspeleolo�ku opremu (speleolo�ke ljestve i u�ad)svih onda�njih speleolo�kih udruga koje suudru�ile opremu za ovo istra�ivanje. Sreæom,nitko od ljudi nije stradao. Dosegnuta dubinaiznosila je 252 m, �to je onda bila najveæa du-bina do koje su se spustili hrvatski speleolozi.

Od tada u jamu vi�e nitko nije ulazio jer jeu nju skrenuta cjelokupna kanalizacija iz obli�-nje vojarne i sela Klane. Na otoku Braèu je po-moæu vitla, u organizaciji SDH, 1959. istra�enodvadesetak jama dubljih od stotinu metara.

48

Slika 63 -Istra�ivanjeponoraGotov� kodKlanepomoæuspeleolo�kihljestvica

U tom je razdoblju istra�eno vi�e jama i�pilja èime su brojni speleolozi stjecali drago-cjena iskustva za daljnja istra�ivanja.

U ljetu 1960. otkrivena je jama Bezdanjaèapod Vatinovcem kod Vrhovina s ostacima Pro-tojapoda (starima oko 3500 godina) èije je istra-�ivanje, speleolo�ko i arheolo�ko, nastavljeno uiduæih pet godina.

Nakon pro�irenja otvora jame Puhaljkeeksplozivom na Velebitu u ljetu 1961. godine,KS PSH organizirala je veliko istra�ivanje tejame uz sudjelovanje speleologa iz Beograda.U vi�ednevnom istra�ivanju dosegnuto je pomo-æu speleolo�kih ljestvica dno na dubini od 250metara (slika 64).

Na poziv speleologa iz Poljske jedan jehrvatski speleolog (Vlado Bo�iæ) u jesen 1961.po prvi puta sudjelovao u nekoj meðunarodnojspeleolo�koj ekspediciji u inozemstvu. Bilo jeto istra�ivanje jame Snie�ne u poljskim Tatrama,

Slika 65 - Vlado Bo�iæ 1961. ujami Snie�noj u poljskim Tatrama

49

Slika 64 - Èlanovi udarneekipa po izlasku izjame Puhaljke1961. (na slici suZagrepèani IvanKruhak, IvanFilipèiæ, Davorin�upaniæ, VladoBo�iæ, VladoPavlièeviæ i 4speleologa izBeograda


istra�ene tada do dubine od 760 m. Vlado Bo�iæse spustio do 330 m dubine, tada najdublje odhrvatskih speleologa (slika 65).

Tijekom 1964. kod Pla�kog u Lici hrvatskisu speleolozi (èlanovi SDH) s britanskim spe-leolozima iz Walesa istra�ili jamu Balinku uzpomoæ posebnog motornog vitla i kabine (slika66). Dvije godine poslije, 1966. godine, s usa-vr�enim vitlom i elektriènom rasvjetom iz agre-

gata na povr�ini, spustili su se do dna. Izmjerilisu dubinu od 328 metara, ali je poslije ustanov-ljeno da dubina iznosi samo 283 metra.

Takoðer pomoæu vitla, 1968. godine je naju�nom Velebitu, u organizaciji KS PSH, istra-�ena jama Mamet duboka 206 metara. Ta jamaima najveæi otvor u Hrvatskoj (60x70 m), adolje se jo� pro�iruje na velièinu nogometnogigrali�ta (slika 67).

50

Slika 66 - Jamu Balinku istra�ivali su speleolozi iz Wallesa i SDHpomoæu motornog vitla i posebne kabine

Slika 67 - Otvorjame Mamet naju�nom Valebitu,najveæi je jamskiotvor u Hrvatskoj(70x60 m)

U ljetu 1971. zagrebaèki su speleolozi htjeliistra�iti jamu Podgraèi�æe II na Braèu, koju su1959. zapoèeli istra�ivati èlanovi SDH, ali nisudo�li do dna. Tijekom spu�tanja opreme èeliè-no u�e vitla se uklije�tilo u pukotini stijene, pasu speleolozi Mladen Gara�iæ i Boris Vrbekostali odsjeèeni duboko u jami na jednoj uskojpolici. Organizirana je velika akcija spa�avanjauz sudjelovanje GSS-a iz Splita i Zagreba te sutako speleolozi izvuèeni (slika 68). Jama jeistra�ena tek desetak godina poslije.

U ovom razdoblju karlovaèki i zagrebaèkispeleolozi poèeli su intenzivno istra�ivati Jopi-æevu �pilju kod Krnjaka na Kordunu. To je sadaveliki �piljski sustav, kojim se speleolozi po-vremeno koriste za orijentacijska natjecanja(slika 69).

Zajedno s kolegama iz jamarske sekcije PD»�eleznièar« iz Ljubljane 1972. su dvojica èla-nova SO�-a istra�ivali jamu Brezno pod Gam-sovo glavico kod Bohinjskog jezera u Sloveniji.Vladimir Lindiæ spustio se u njoj 440 m duboko,tada najdublje od hrvatskih speleologa.

Godine 1973. speleolozi su po prvi putpomoæu nove opreme (u�eta i sprava za penja-nje po u�etu) istra�ili jamu Golubinku na ju�-nom Velebitu duboku 110 metara. Spustili suse po speleolo�kim ljstvicama, a Armand Jur-koviæ je samo pomoæu jednog u�eta i penjalica»Gibbs« ispenjao (slika 70). Zbog poèetnih te�-koæa, to je trajalo 4 sata. Veæ iduæe godine, 24.o�ujka 1974., u Kicljevoj jami Boris Lepan jesavladao dubinu od 90 metara, samo pomoæu jed-nog u�eta i novih sprava za spu�tanje i penjanje.

51

Slika 68 - Teren ispred jame Podgraèi�æe II 1971.nakon uspje�nog spa�avanja speleologa


Slika 69 - Detalj iz Jopiæeve�pilje u kojoj je odr�ano

nekoliko orijentacijskih natjecanja

U èast proslave stote obljetnice planinarstvau Hrvatskoj 1974. godine KS PSH organiziralaje istra�ivanje Ponora kod Ra�pora na Æiæariji uzpomoæ vitla (slika 71). U taj su se ponor 1925.

spustili tr�æanski speleolozi i izmjerili dubinuod 450 metara, �to bi tada bilo najdublje na svi-jetu. Meðutim, hrvatski su speleolozi izmjerilidubinu od samo 355 m, a nakon nekoliko godi-na jamu su istra�ili do dubine od 361 m.

Slika 71 - Istra�ivanjePonora kod Ra�pora 1974.pomoæu speleolo�kog vitla

52

Slika 70 - Spravaza penjanje pou�etu u Hrvatskojje prvi put primi-jenjena 1973. ujami Golubinki naVelebitu

Istra�ivanje velike podzemne rijeke u Ro-kinoj bezdani u Lici, velikoj �pilji s jamskimulazom dubokim stotinjak metara, poèelo je1975. godine, a zbog jakog vodenog toka i ne-koliko sifona bilo je vrlo slo�eno. U nekolikoiduæih godina tu su organizirane prave maleekspedicije. U toj je �pilji pronaðeno mnogoprimjeraka èovjeèje ribice, pa je �pilja postalazanimljiva biolozima, a i vodoprivrednim struè-njacima zbog velike kolièine pitke vode.

Tijekom 1976. godine KS PSH je organizi-rala istra�ivanje ponora Vele vode u CrnomLugu u Gorskom kotaru, koje je takoðer moglotragièno zavr�iti jer je nailazak nabujalog poto-ka tri dana nepredviðeno zadr�ao speleologe upodzemlju (slika 72).

Slika 72 - Speleolozi u podzemljuponora Vele Vode u Crnom Lugu

Usprkos te�koæama, tu �pilju s jamskimulazom speleolozi su istra�ili u du�ini od 1450metara. Iste su godine, na poziv speleologa iz�vicarske, èlanovi SOV-a sudjelovali u meðu-

narodnoj speleolo�koj ekspediciji u �pilji Höl-loch u �vicarskoj, tada najduljoj europskoj �pilji.

Tijekom 1976-1977, u organizaciji KS PSH,na ju�nom Velebitu je istra�en Ponor na Bu-njevcu (koljenièasta jama) samo uz pomoæ u�eta(tehnikom »dvostrukih u�eta«). Dosegnuta dubi-na od 545 metara bila je tada najveæa u Hrvat-skoj i cijeloj Jugoslaviji, pa su sudionici togistra�ivanja (slika 73) bili nagraðeni visokimhrvatskim i jugoslavenskim odlikovanjima inagradama (slika 74).

Slika 73 - Sudionici istra�ivanjaPonora na Bunjevcu 14. srpnja

1977. na dnu, stoje: Branko�eparoviæ, Damir Prelovec, BorisVrbek, Radovan Èepelak, JuricaSekelj, èuèe: Marijan Èepelak

(voða ekspedicije) i �eljkoFilipoviæ, a snimio Mladen Gara�iæ

Slika 74 - Marijan Èepelak, voða ekspedicije u Ponor na

Bunjevcu, prima plaketu SFKHu ime cijele ekipe

53


54

Poèetkom osamdesetih godina hrvatski suspeleolozi prihvatili novu tehniku istra�ivanjajama pomoæu statièkih u�eta i spravica za spu-�tanje i penjanje po njemu, pa su poèeli ponav-ljati duboke jame istra�ene ranijih godina dru-gim tehnikama. Vi�e puta su zato bili na Braèu i,meðu ostalim, spustili se u jamu Podgraèi�æe II.U njoj je ranijim istra�ivanjem izmjerena dubi-na od 363 m, ali je ponovnim mjerenjem usta-novljena dubina od 323 m. Uporabom nove teh-nike i opreme hrvatski su se speleolozi (èlanoviSOZ-a i SO�-a) 1981. spustili u jamu Balinkui izmjerili dubinu od 283 m. Ta je jama mnogoposlije postala vje�bali�tem mladim èlanovimaSO-a; tako se npr. koncem 2001. u jamu spus-tilo 26 polaznika speleolo�kih �kola iz Karlovcai Zagreba.

Speleolozi PD »Mosor« organizirali su tije-kom 1981. i 1982. Speleolo�ke logore na Subriu Crnoj Gori i istra�ili tamo 25 �pilja i jama(najdublje jame 188 m i 201 m).

Primjena nove opreme i tehnike omoguæilaje u zimi 1982. organiziranje Prve hrvatske spe-leolo�ke ekspedicije KS PSH u inozemstvo, ujamu Berger u Francuskoj, duboku tada 1190metara. Ekipa èlanova iz vi�e hrvatskih SO-abila je uspje�na, jer su dvojica èlanova (SvjetlanHudec, èlan SO�-a, ujedno voða ekspedicije, iRobert Erhardt, èlan SOV-a) do�li do dubine od1100 metara, najdublje od svih hrvatskih speleo-loga do tada (slika 75).

Poèetkom osamdesetih godina èlanoviSOV-a nastavili su istra�ivanja velikih �piljskihsustava u Hrvatskoj. Godine 1983. istra�ena jeJopiæeva �pilja kod Krnjaka na Kordunu duga6590 m. Takoðer, zapoèeto je istra�ivanje su-stava koji su èlanovi SOV-a prozvali Panjkovponor - �pilja Kr�lje, a èlanovi SO Sutjeska iDISKF-a, koji su sustav istra�ivali s druge stra-ne, Mu�kinja - Panjkova �pilja. Taj je sustav sadadug vi�e od 11 km.

Slika 75 - Èlanovi ekspedicije u jamu Berger 1982., stoje: R. Erhardt, I. Platzer, T. Raða, �. Stegmayer, B. Bosner i B. Jal�iæ, èuèe: En. �trkljeviæ, S. Hudec

(voða ekspedicije), M. Kutnjak, Z. Boloniæ, O. Lukiæ i B. Krstiniæ

Tijekom 1983. godine organizirana je iDruga hrvatska speleolo�ka ekspedicija KS PSHu inozemstvo, u Maroko (slika 76), gdje su u po-druèju Visokog Atlasa istra�ivane �pilje, od kojihje sada najdulja Kef Aziza (3960 m). Voða jebio Zoran Boloniæ (SO�), a sudionici èlanovivi�e speleolo�kih udruga.

SOV je 1983. zapoèeo i tijekom 1994. i 1985.istra�io sustav Ðulin ponor-�pilja Medvedica uOgulinu, danas najdulji poznati �piljski sustav uHrvatskoj, dug 16.396 m (slika 77). Istra�ivanjeje vodio Marijan Èepelak (slika 78) i o istra�i-vanju izradio op�irni elaborat.

55

Slika 76 - Sudionici ekspedicije u Maroko 1983.; stoje: T. Raða, D. Cucanèiæ, N. Èobanov, J. Ostojiæ, M. Kuhta i B. Jal�iæ, èuèe: Z. Boloniæ (voða ekspedicije),

Em. �trkljeviæ, �. Stegmayer, G. Gabriæ i R. Erhardt

Slika 77 - Ulazu Ðulin ponor

Slika 78 - Marijan Èepelak,voða istra�ivanja �piljskog

sustava Ðulin ponor - Medvedica,dugog vi�e od 16 km

U ljetu 1984. SOV je organizirao ekspedi-ciju u Herbsthöhle (Jesenju jamu) u Austriji,duboku 684 metra, a u ljetu 1985. ekspediciju uTursku gdje je istra�eno nekoliko zanimljivih�pilja. Tijekom 1986-1987. SOV je istra�ivao

�pilju u kamenolomu Tounj, danas dugu 8.487m, a istra�ivanje su vodili Teo Bari�iæ, ZoranStipetiæ i Èedo Josipoviæ (slika 79).

Èlanovi DISKF-a organizirali su vi�e eks-pedicija po Hrvatskoj, npr. meðunarodnu eks-pediciju »Kamensko 84«, ali i izvan nje, od

Slika 80 - Ulaz u Jamu naVjetrenim brdima na Durmitoru,na slici: Lj. Kaliniæ, B. Tomljenoviæ,

K. Hornung i T. Kovaèeviæ

56

Slika 79 -Mamutovadvorana u �piljiu kamenolomuTounj

kojih je najznaèajnija meðunarodna ekspedicijau Crnu Goru 1984-1986, kada je istra�ena Jamana Vjetrenim brdima na Durmitoru, duboka 897metara, tada najdublja u Jugoslaviji (slika 80).U vodstvu te ekspedicije bili su Mladen Gara-�iæ i Tihomir Kovaèeviæ.

Èlanovi SO�-a istra�ivali su i u Metohiji1986. godine te tamo istra�ili ponor-�pilju Du�kod Klimna. Tada, 1986. godine, organiziranaje i Treæa hrvatska speleolo�ka ekspedicija KSPSH u inozemstvo, ovaj puta u �panjolsko gor-je Picos de Europa. Sudjelovali su èlanovi vi�ehrvatskih speleolo�kih udruga, a voða je opetbio Svjetlan Hudec. Istra�eno je vi�e dubokihjama. Te je godine u �panjolskoj boravila i eks-pedicija SD-a iz Poreèa u gorju Hueski, gdje suse speleolozi spustili u jamski sustav D'Alba,dubok 530 m; voða je bio Silvio Legoviæ.

Poèetkom osamdestih godina poèela su istra-�ivanja dubljih jama na Biokovu. U vi�e navra-ta organiziran je speleolo�ki logor KS PSH, apritom je istra�ena Jama pod Kamenitim vrati-ma (-520 m) i jo� nekoliko dubljih jama. JamuStara �kola (-576 m) na Biokovu istra�ivali suèlanovi SOM, SOB i SO� od 1984. do 1988.godine i sve do 1993. bila je najdublja u Hrvat-skoj. U samostalnoj ekspediciji èehoslovaèki suspeleolozi 1984-1985. istra�ili Vilimovu jamu dodubine od 565 m, a èlanovi SOM su se 1993.spustili do 572 m.

SOV je tijekom 1987. organizirao maluspeleolo�ku ekspediciju na Sinjajevinu u CrnojGori, gdje je istra�eno nekoliko jama (najdub-lja 236 m), a DISKF iste 1987. godine Meðuna-rodnu ekspediciju u aktivni ponor Duboki do uNjegu�ima u Crnoj Gori, istra�en tada do du-bine od 365 m (slika 81).

Slika 81 - Teren pred ulazom uponor Duboki do u Crnoj Gori u koju su èlanovi DISKF-a sa

èlanovima ASAK-a iz Beograda1987. organizirali meðunarodnu

ekspediciju

57

Slika 82 - Èlanovispeleolo�keekspedicije SOV1988. u Kinu

Koncem godine SOV je organizirao veæuekspediciju u Kinu. Voða je bio Robert Erhardt.Zajedno s kineskim speleolozima istra�ili sunekoliko �pilja ogromnih dimenzija u podruèjuGuilina i Guizhoua (slika 82). U Kini je 1988.boravila i mala speleolo�ka ekipa SD »�piljar«iz Splita (voða Tonæi Raða), koja je takoðeristra�ivala kineske �pilje.

SO� je koncem osamdesetih godina zapo-èeo istra�ivanje Crnopca u najju�nijem dijeluVelebita i do poèetka Domovinskog rata istra-�io dvadesetak �pilja i jama, od kojih su znaèaj-nije: jama Muni�aba, duboka 448 m (slika 83)i jama Burinka (-290 m), a takoðer i istra�ivanjesrednjeg Velebita (okolica O�tarija). Ta je istra-�ivanja vodio Ozren Lukiæ.

58

Slika 83 - Sigasti saljev visok osamdesetakmetara u prostranom kanalu jame Muni�abe


59

Slika 84 - Robert Erhardt1992. godine u jami Batmanu Austriji, dubokoj 1219 m

U ljetu 1990. SOV je na srednjem Velebitupokraj Visoèice istra�io Fantomsku jamu du-boku 477 m, a u jesen 1990. organizirao ekspe-diciju u austrijsku jamu Batman Höhle, duboku1219 m (vodio ju je Slaven Dobroviæ). Ta jeekspedicija znaèajna jer je spu�tanje do dna os-tvareno u vrlo nepovoljnim uvjetima (mnogovode, hladnoæa) (slika 84) i jer je do dna do�lai jedna speleologinja - Ana Sutloviæ. Ona jebila prva hrvatska speleologinja koja je pre�ladubinu od 1000 metara.

Domovinski rat znatno je smanjio speleo-lo�ku djelatnost, ali je aktivnosti ipak bilo. SOVje npr. 1992. organizirao speleolo�ku ekspedi-ciju, opet u �panjolsko gorje Picos de Europa,gdje je istra�ena jama Pozo Chizidi, duboka403 metra, najdublja jama koju su hrvatski spe-leolozi istra�ili u inozemstvu.

U Hrvatsku su do�li i strani speleolozi. Veæsu 1990. na sjevernom Velebitu boravili slo-vaèki speleolozi i istra�ivali u podruèju Ro�an-skih kukova, a do�li su ponovno 1992. godine.Njihov je drugi dolazak va�an, jer su tada, u

podruèju Hajduèkih kukova, otkrili jamu koju suprozvali Manual. U jamu su se spustili svega195 metara i ustanovili da se jama nastavlja. Osvojim istra�ivanjima izvijestili su èlanoveSO�-a koji su potaknuli speleolo�ki logor 1993.u Lomskoj dulibi na sjevernom Velebitu. Orga-nizator logora bila je KS HPS, a voða BrankoJal�iæ iz SO�-a (slika 85).

Slika 85 - Branko Jal�iæ, voða sve tri ekspedicije uLukinu jamu (1993-1995)

Slika 87 - Ozren Lukiæ, proèelnikSO PD� poginuo je 12. srpnja

1992. na Velebitu kao pripadnikPlaninske satnije »Velebit«

Veæ te godine jama je istra�ena do dubine1355 metara (slika 86). Hrvatski su je speleoloziprozvali Lukinom jamom u spomen na OzrenaLukiæa - Luku koji je 1992. kao pripadnik Pla-ninske satnije »Velebit« poginuo na Velebitu(slika 87). U istra�ivanju 1993. godine sudjelo-valo je �ezdesetak speleologa iz vi�e speleolo�-kih udruga. U jamu je ulazilo 27 èlanova, a dodna ih se spustilo osam. Gotovo do samog dnado�la je i jedna speleologinja Jasna Zmajiæ, do1300 m dubine, ali zbog zapetljanog u�eta nijemogla dublje.

Ovaj uspjeh ponukao je hrvatske speleologeda organiziraju novo istra�ivanje. U iduæe dvijegodine, zajedno sa slovaèkim speleolozima,jama je istra�ena do dubine od 1392 metra. Slo-vaèki su speleolozi, naime, u prethodnici istra-�ivanja 1994. u�li u jamu koju su nazvali Ma-nual 2, i kroz nju do�li u Lukinu jamu, èime jenastao sustav prozvan Lukina jama - Trojama(hrvatski naziv za Manual 2).

U sifonu na dnu jame èlanovi ekspedicijesu i ronili (Damir Lackoviæ na dah, a ZoranStipetiæ i Teo Bari�iæ s ronilaèkom opremom 6metra duboko i 57 metara daleko). Lukina jamapostala je tako najdublja jama u Hrvatskoj, de-veta po dubini u svijetu i ujedno najokomitija

60

Slika 86 - Trojkakoja je 1993.prva dosegla dnoLukine jame: Damir Lackoviæ,Sini�a Re�etar iRobert Dado

jama na svijetu, a ronjenje na dnu, 1355 metraispod razine ulaza, takoðer je najdublje na svi-jetu. Do 380 dubine nalazi se vjeèni snijeg i led(slika 88). U ekspediciji 1994. sudjelovalo jenajvi�e sudionika do sada, èak 138, a u jamu suse, do raznih dubina, spu�tala 43 speleologa.Do dna su se spustila èak 23 sudionika, od togai èetiri djevojke: Tanja Bizjak, Ana Sutloviæ,Sunèica Hra�æanec i Ivanèica Zovko (slika 89).

Sve to zajedno predstavlja svjetsko dostignuæe.

Naljepnica ekspedicije 1995.

Slika 88 - Na kraju dvoraneWiskey (-380 m)

61

Slika 89 - Èetiri djevojke koje su 1994. do�le do dna Lukine jame(Ivanèica Zovko, Tanja Bizjak, Sunèica Hra�æanec i Ana Bak�iæ Sutloviæ)

Slika 91 - Kopanje leda zaodreðivanje njegove starosti

Istovremeno, u ljetu 1993., nastavljeno jeistra�ivanje Ledene jame u Lomskoj dulibi kojeje zapoèelo jo� 1966. godine, ali je prekinutozbog velike kolièine leda u jami (slika 90).

Istra�ivanje je nastavljeno do 1996. kada jedosegnuta dubina od 536 metara. Tijekom eks-pedicije u Lukinu jamu (1993-1995) speleolozisu èesto posjeæivali Ledenu jamu u Lomskojdulibi i uzimali uzorke leda i siga radi odreði-vanja njegove starosti (slika 91).

Tijekom 1993. jedan èlan SOD iz Karlovca(Igor Jeliniæ) bio je sudionik meðunarodne spe-leolo�ke ekspedicije koju su talijanski speleo-lozi organizirali u Albaniju. Na ekspediciji jeistra�eno vi�e zanimljivih �pilja i jama.

Po zavr�etku speleolo�ke ekspedicije u Lu-kinu jamu 1995. èlanovi SOV-a organizirali suspeleolo�ko-alpinistièku ekspediciju u Ju�nuAmeriku, u Boliviju i Èile, gdje su posjetili iistra�ili nekoliko �pilja i manjih jama.

Prilikom pretra�ivanja sjevernog Velebita1995. slovaèki su speleolozi otkrili ulaz u Slo-

62

Slika 90 - Ledeno jezero s ledenim stalagmitima u Ledenoj jami u Lomskoj dulibi

vaèku jamu. Od tada su je zajednièki istra�ivalihrvatski i slovaèki speleolozi, do 1999. jama jeistra�ena do dubine od 1301, a 2002. do 1320metara (slika 92).

U Slovaèkoj jami organiziran je bivak nanajveæoj dubini do sada u Hrvatskoj, na 1254metara dubine. Istra�ivalo se na ekspedicijskinaèin, a voða je bio Darko Bak�iæ iz SOV-a(slika 93). Istra�ivanja æe se nastaviti.

Slika 92 - Branislav �mida, voðaslovaèkog dijela ekipe, DamirLackoviæ i Darko Bak�iæ, voða

svih ekspedicija u Slovaèku jamu

U ljetu 1996. SOV je na sjevernom Velebi-tu prona�ao i odmah istra�io jamu Patkov gu�t,duboku 553 metra. Zanimljivost te jame je utome �to je potpuno okomita od ulaza do dna,pa ima okomicu drugu po velièini u svijetu.

Duboke jame Velebita postale su zanim-ljive i drugim stranim speleolozima. Veæ 1997.Lukinu jamu su posjetili maðarski, a 1998. fla-manski (nizozemski i belgijski) speleolozi. Ve-liku speleoronilaèku meðunarodnu ekspedicijuorganizirali su 1998. HSS i DISKF u Crvenojezero kod Imotskog, pri èemu je upotrijebljenanajmodernija ronilaèka oprema za duboko ro-njenje. Ekspediciju su vodili Mladen Gara�iæ iTihomir Kovaèeviæ. Najdublje je zaronio Nije-mac Thomas Behren (182 m), dok je daljinskiupravljana ronilica (bez èovjeka) zaronila 236metara. Time je Crveno jezero postala dubokajama ispunjena vodom do polovine dubine (du-bina vode koleba za oko 30 m tijekom godineovisno o vodostaju podzemnih voda). Ukupnadubina jame Crveno jezero sada iznosi 528 m(slika 94).

Èlanovi SOM-a su u jugoistoènom dijeluDinare 1998. organizirali speleolo�ki logor iistra�ili 19 �pilja i jama od kojih je najdubljajama duboka 150 m.

Tijekom ljeta 1998. i 1999. u Hrvatskoj jeboravila meðunarodna speleoronilaèka ekspe-dicija Francuskog speleolo�kog saveza u kojojsu sudjelovali i ronioci iz Belgije, ali i iz Hrvat-

63

Slika 93 - Prvibivak u Slovaèkojjami

Slika 94 - Crveno jezero, duboko528 m, do polovice dubine

ispunjeno vodom

ske (DISKF, SDP i SDK). Ronili su u kra�kimizvorima u Lici, Kordunu i Dalmatinskoj za-gori, od kojih je najva�niji u Majerovo vrelo uGackom polju, gdje je Francuz Richard Huttlerzaronio 92 metra duboko i oko 420 metara da-leko od ulaza (slika 95).

Karlovaèki speleolog Igor Jeliniæ (SOD)sudjelovao je 1997., u okviru meðunarodnogprojekta Rio La Venta, u meðunarodnoj speleo-lo�koj ekspediciji u Meksiku u organizaciji tali-janskih speleologa, a poèetkom 1999. organi-zirao je Hrvatsku speleolo�ku ekspediciju u istopodruèje Meksika (Chiapas). U njoj su sudjelo-vali èlanovi vi�e speleolo�kih udruga, èak je iHrvatska televizija imala tri predstavnika, kojisu o ekspediciji snimili dokumentarni film(slika 96).

Od 1997. do 2000. karlovaèki su speleolo-zi organizirali vi�e istra�ivanja u podruèju Be-govaèe na sjevernom Velebitu. Najva�nije is-tra�ivanje bilo je u jami Olimp koja je 2000.istra�ena do dubine od 534 metra; voða tih is-tra�ivanja bio je Neven Boèiæ (slika 97).

64

Slika 95 - Ronjenje u Majerovom vrelu

Slika 96 - Hrvatski speleolozi u �piljisustava Soconusco u Meksiku 1999.

Slika 97 - Detalj s istra�ivanja jame Olimp

65


66

U ljetu 2001. na Velebitu su opet boraviliSlovaci i u Ro�anskim kukovima otkrili novuduboku jamu koju su prozvali Meduza. Uzmnogo napora (pro�irivanjem uskih mjesta), usuradnji s èlanovima SOD izmjerili dubinu od707 metara i okomicu od 450 m, �to bi bila naj-veæa unutra�nja okomica u svijetu. U ljetu 2003.èlanovi ekspedicije KS HPS novim su mjere-njem izmjerili manju dubinu jame, 679 m, kaoi manju dubinu okomice, 333 m.

U ljetu 2001. u Lukinu su se jamu spustili ilitvanski speleolozi. Hrvatski su speleolozi istegodine, u organizaciji KS HPS, organiziralispeleolo�ku ekspediciju na Madagaskar i u Ju�no-afrièku republiku, gdje su istra�ili preko 5 km�piljskih kanala. Voða ekspedicije bio je DarkoBak�iæ (SOV). U jesen 2001. zagrebaèki i ma-

karski speleolozi na Biokovu su nastavili istra-�ivati jamu Amforu, koju su prije dvije godineprona�li Makarani, i uspjeli se spustiti 616 mduboko, a u ljetu 2002. èak 788 metara.

Koncem 2001. i poèetkom 2002. Igor Jeli-niæ je opet s Talijanima sudjelovao u meðuna-rodnoj speleolo�koj ekspediciji u Laosu, gdje jeuz razne pote�koæe istra�io nekoliko �pilja ve-likih dimenzija (slika 98). Nakon boravka fran-cuskih speleologa iz Lyona tijekom ljeta 2001.sa èlanovima SOD na Velebitu, uslijedio jepoziv u Francusku u jamu Jean Bernard, svo-jevremeno najdublju jamu na svijetu, duboku1602 m. Skupina èlanova SOD i SO� u veljaèi2002. spustila se u toj jami 870 m duboko, adalje nije mogla zbog velike kolièine vode ujami (slika 99).

Slika 98 - �pilja Tam Vietkong u Laosu Slika 99 - u Jami Jean Bernard

Èlanovi SOV i SO� su tijekom proljeæa iljeta 2002. istra�ivali na Crnopcu. SOV je ujami Muni�abi istra�io vi�e stotina metara no-vih kanala, tako da du�ina do sada istra�enihkanala iznosi gotovo 4 km, a moguænosti za da-lja istra�ivanja ima jo�. SO� je u ljetnim mje-secima istra�ivao oko Malog Bata na Crnopcu,gdje je istra�io tridesetak �pilja i jama, od kojihje najva�nija jama Mikelangelo, duboka 246metra (slika 100). Èlanovi SD »�piljar« izSplita organizirali su 2. Splitsku speleolo�kuekspediciju u Argentinu, u kojoj su sudjelovalai dva èlana iz BiH.

DISKF je koncem srpnja 2002. organiziraomeðunarodnu speleoronilaèku ekspediciju »Ra-kovica 2002« u Novoj Kr�lji kraj Rakovice ukojoj je sudjelovalo pedesetak sudionika izHrvatske, BiH, Èe�ke i Slovaèke. Voða je bioTihomir Kovaèeviæ (slika 101).

Naljepnica ekspedicije»Rakovica 2002«

Slika 101 - Tihomir Kovaèeviæ,voða meðunarodnih speleoroni-

laèkih ekspedicija »Rakovica2002« i »Rakovica 2003.«

U 2002. i 2003. najvi�e se ronilo u sustavuPanjkov ponor - Variæakovo vrelo, gdje je istra-�eno nekoliko stotina metara novih kanala (uglav-nom potopljenih), èime je sustav produljen za1657 m i sada je dug 11.557 m (slika 102).

Va�an je dogaðaj da je DISKF u NovojKr�lji otvorio prvi speleolo�ki dom u Hrvatskoj,pristupaèan svim speleolozima (slika 103).

67

Slika 100 - U jami Mikelangelo

68

Slika 102 - Novootkriveni dijelovi Panjkovog ponora 2003. godine

69

SOV je zajedno sa speleolozima iz Bosne iHercegovine ponovio istra�ivanje i mjerenje�pilje Vjetrenice u Popovom polju (slika 104).

U jesen 2002. obavljeno je opse�no mjere-nje protoka podzemne vode i trasiranje vodezelenom bojom u Rokinoj bezdani u Lici radi

utvrðivanja moguænosti kori�tenja vode za piæe.

U Hrvatskoj je tijekom ovog razdoblja or-ganizirano vi�e regionalnih speleolo�kih istra-�ivanja u Istri, na Kastav�tini, Pelje�cu, Vele-bitu, Risnjaku, te mnogo istra�ivanja pojedinih�pilja i jama.

Slika 104 - Ulaz u �pilju Vjetrenicu u Popovom polju (BiH)

Slika 103 - Prvihrvatski spele-olo�ki dom uNovoj Kr�lji naKordunu

70

Pregled hrvatskih dubinskih rekorda(od neolita do danas)

�enski dubinski rekordi

71

Legenda

Najdu�e �pilje u Hrvatskoj(stanje 2003.)

�PILJA / �PILJSKI SUSTAV PODRUÈJE DU�INA

1. Sustav Ðulin ponor - Medvedica Ogulin, Gorski kotar 16396 m

2. Sustav Panjkov ponor - Kr�lje Rakovica, Kordun 11557 m * (sustav Mu�kinja - Panjkova �pilja)

3. �pilja u kamenolomu Tounj Tounj, Kordun 8487 m

4. �pilja Veternica Zagreb, Medvednica 7128 m

5. Sustav Jopiæeva �pilja - Bent Krnjak, Kordun 6710 m

6. Muni�aba Crnopac, ju�ni Velebit 4000 m *

7. Sustav Vilinska �pilja - Ombla Dubrovnik 3063 m

8. Gospodska �pilja Cetinska krajina, Vrlika 3060 m

9. Donja Cerovaèka �pilja Graèac, Lika 2682 m

10. Slovaèka jama Mali kuk, sjeverni Velebit 2514 m

11. Klementina I �tirovaèa, srednji Velebit 2403 m

12. Mandelaja O�tarije, Kordun 2326 m

13. Sustav Ponorac - Suvaja Rakovica, Kordun 2232 m

14. �pilja Gromaèa Dubrovnik 2171 m

15. Izvor Gojak Gorski kotar, Ogulin 2160 m *

72

______________________

* istra�ivanje prekinuto, �pilja se nastavlja

Napomena: Naziv Panjkov ponor - Kr�lje dao je SOV, a naziv Mu�kinja - Panjkova �pilja DISKF. Dogovorenoje da se taj sustav ubuduæe naziva Panjkov ponor - Variæakova �pilja, jer �pilja u koju povremenoponire potok Kr�lje ima nazive Kr�lje, Mu�kinja i Variæakova �pilja, a sada�nji stanovnici okolnihnaselja �pilju zovu Variæakovom �piljom.

Najdublje jame u Hrvatskoj(stanje 2003.)

JAMA / JAMSKI SUSTAV PODRUÈJE DUBINA

1. Sustav Lukina jama-Trojama Hajduèki kukovi, sjeverni Velebit -1392 m *

2. Slovaèka jama Mali kuk, sjeverni Velebit -1320 m

3. Amfora Biokovo -788 m

4. Meduza Ro�anski kukovi, sjeverni Velebit -679 m

5. Stara �kola Biokovo -576 m

6. Vilimova jama (A2) Biokovo -572 m

7. Patkov gu�t Gornji kuk, sjeverni Velebit -553 m

8. Ledena jama u Lomskoj dulibi Lomska duliba, sjeverni Velebit -536 m

9. Ponor na Bunjevcu Ju�ni Velebit -534 m

10. Jama Olimp Begovaèki kuk, sjeverni Velebit -531 m

11. Crveno jezero Imotski -528 m *

12. Lubu�ka jama sjeverni Velebit -521 m *

13. Jama pod Kamenitim vratima Biokovo -520 m

14. Fantomska jama ju�ni Velebit -477 m

15. Muni�aba Crnopac, ju�ni Velebit -448 m *

73

______________________

* istra�ivanje prekinuto, jama se nastavlja

SPELEOLO�KADJELATNOST

I POSTIGNUÆA

SPELEOLO�KE EKSPEDICIJE

75

Speleolo�ke ekspedicije su vi�ednevna spe-leolo�ka istra�ivanja nekog veæeg speleolo�kogobjekta ili vi�e speleolo�kih objekata, èiji cilj jesustavno istra�ivanje svih njegovih nepoznatihdijelova ili pojava u njemu.

Kao �to se vidi iz dosada�njeg izlaganja,hrvatski su speleolozi veæ organizirali vi�e speleo-lo�kih ekspedicija u zemlji samo s hrvatskim,ali i sa stranim speleolozima (meðunarodne eks-pedicije), sudjelovali su na meðunarodnim eks-pedicijama u inozemstvu kao gosti, ali su i samiorganizirali ekspedicije u inozemstvu. Do sadasu boravili u mnogim �piljama i jamama u svi-

jetu, i to u svim biv�im jugoslavenskim repub-likama, u Albaniji, Austriji, Maðarskoj, Polj-skoj, SSSR-u, Èe�koj, Slovaèkoj, Njemaèkoj,Nizozemskoj, Belgiji, Engleskoj, Francuskoj,Italiji, �vicarskoj, �panjolskoj, Turskoj, Kini, In-diji, Ju�noj Koreji, SAD-u, Brazilu, Boliviji, Èileu,Argentini, Maroku, Meksiku, Madagaskaru,Ju�noafrièkoj republici, Laosu, Australiji i Tas-maniji. U Hrvatskoj su istra�ivali engleski, polj-ski, èe�ki, slovaèki, maðarski, talijanski, fran-cuski, nizozemski, belgijski, njemaèki i litvan-ski speleolozi, a takoðer i speleolozi iz biv�ihjugoslavenskih republika.

Popis speleolo�kih ekspedicijai logora izvan Hrvatske u kojima su

sudjelovali i hrvatski speleolozi

U tablici su prikazani: redni broj, godina, dr�ava, �pilja ili jama,organizator te broj sudionika iz Hrvatske

Tablicom nisu obuhvaæeni posjeti pojedinaca raznim �piljama u svijetu.

1. 1956 Slovenija jame u NP »7 triglavskih jezera« Slovenci 1

2. 1962 Poljska jama Snie�na Poljaci 1

3. 1963 Srbija ponor Reèke Srbi 6

4. 1972 Slovenija Brezno pri Gamsovi glavici Slovenci 3

5. 1973 Njemaèka logor u Hochensteinu Nijemci 3

6. 1975 Srbija Ponor iznad Peæurine Srbi 5

7. 1976 �vicarska �pilja Hölloch �vicarci 4

8. 1980 Francuska jama Jean Bernard Francuzi 1

9. 1981 Poljska jama Snie�na Slovenci 3

10. 1981 SAD Mammoth Cave Amerikanci 2

11. 1981, 82 Crna Gora Subra SOM ?

12. 1982 Francuska jama Berger KS PSH 12

13. 1983 Maroko �pilja Kef Aziza KS PSH 11

14. 1984 Austrija Jesenja jama SOV 7

15. 1985 Poljska logor u Tatrama Poljaci 3

16. 1985 Turska Ag Köprü Magara SOV 6

17. 1985, 86, 87 Crna Gora Jama na Vjetrenim brdima DISKF 31

18. 1986 �panjolska jame u Picos de Europa KS PSH 16

19. 1986 �panjolska jama Sistema d�Alba SD Proteus 5

20. 1986 Njemaèka logor u Schelklingenu Nijemci 5

21. 1986 Metohija �pilja Dush SO� 4

76

22. 1987 Slovenija Brezno pri Le�ki planini Slovenci 2

23. 1987 Njemaèka logor u Hochensteinu Nijemci 5

24. 1987 Crna Gora Duboki do DISKF 18

25. 1988 Kina �pilje u okolici Guilina SOV 7

26. 1988, Kina razne �pilje SD �piljar 4

27. 1988 Crna Gora jame na Sinjajevini SOV ?

28. 1989 Slovenija Brezno pri Le�ki planini Slovenci 2

29. 1990 SSSR speleoronilaèki logor na Krimu Rusi 5

30. 1990 Austrija Batmanhöhle SOV 8

31. 1992 Njemaèka logor u Schelklingenu Nijemci 4

32. 1992 �panjolska jame u Picos de Europa SOV 10

33. 1993 Albanija �pilje u Mali me Gropa Talijani 1

34. 1995 BiH estavela Gradnica SO� 4

35. 1995 �panjolska jame u Picos de Europa SOD 11

36. 1995 Bolivija i Èile speleol. i alpinistièka ekspedicija SOV 17

37. 1997 Meksiko �pilje u Rio la Venta Talijani 1

38. 1999 SAD razne �pilje SD Had 8

39. 1999 Meksiko �pilje u Chiapasu SD Dubovac 16

40. 1999 Italija jama Fighiera - Corchia SOD 5

41. 1999 Slovenija Èrnelsko brezno Slovenci 2

42. 2001 Madagaskar razne �pilje SOV 19

43. 2001 Rumunjska logor u Transilvaniji Rumunji 3

44. 2001 BiH logor u Kladnju Bosanci 4

45. 2002 Laos razne �pilje Talijani 1


47. 2002 BiH �pilja Vjetrenica Hercegovci 10

48. 2002 Argentina �pilja San Augustin SD �piljar 11


50. 2003 Rusija �pilje Sibira DISKF Zagreb 8

51. 2003 Albanija razne �pilje SD �piljar 9

77

ISTRA�IVANJA PO NARUD�BI

78

Osim ovih istra�ivanja, u kojima su uglav-nom istra�ivani veæi i znaèajniji speleolo�kiobjekti po vlastitom izboru pojedinih spele-olo�kih udruga, va�na su regionalna speleolo�-ka istra�ivanja za potrebe raznih naruèitelja.Prvo takvo speleolo�ko istra�ivanje bilo je zapotrebe Nacionalnog parka Plitvièka jezera, aprovela ga je SS� tijekom 1951. pod vodstvomVladimira Reden�eka. Uslijedilo je veliko, veæspomenuto istra�ivanje Dalmacije, Like i Gor-skog kotara tijekom 1958-1961, koje je za vojnepotrebe provodilo SDH pod vodstvom Ive Bau-èiæa (slika 105).

SOV je 1962. Istra�io �pilju Javornicu naMedvednici za potrebe tvornice cementa uPodsusedu (slika 106).

Radi gradnje velikog hidroenergetskog su-stava poèetkom �ezdesetih godina sustavno jeistra�ivano podruèje Livanjskog i Duvanjskogpolja i njihova �ira okolica pod vodstvom Mir-ka Maleza (JAZU). Slijedila su brojna istra�i-vanja na podruèju Like za potrebe akumulacijei gradnje hidroenergetskog sustava (brana Kru�-æica, ponor Perinka), koja je vodio Sreæko Bo-�ièeviæ (IGI) (slika 107).

Slika 105 - Ivo Bauèiæ, voditelj velikih regionalnihspeleolo�kih istra�ivanja

1958-1961. za vojne potrebe

Istra�ivanja za sliène potrebe bilo je jo�, npr.istra�ivanje ogulinskog podruèja za potrebeElektroprivrede (voða Marijan Èepelak), istra-�ivanje podruèja Nacionalnog parka Paklenica

Slika 106 - Sudioniciistra�ivanja �piljeJavornice: Ivan Filipèiæ, Vlado Bo�iæ,Radovan Èepelak,Vesna �egrc, DragoPavlièeviæ, èuèiSlavko Smolec

1965. i 1968. zapadnog dijeka Medvednice (voðaSreæko Bo�ièeviæ). Na poziv graditelja cesta nana�im otocima èlanovi SOM-a istra�ivali sujame na trasi ceste, i to na Mljetu 1982., Dugomotoku 1983. i Hvaru 1987.

Za potrebe buduæih akumulacija u slivu ri-jeke Korane i Dobre, tijekom 1988., speleolo�-ka istra�ivanja je vodio Svjetlan Hudec, aOzren Lukiæ 1989. istra�ivanja u NP »Krka«.Kaverne nabu�ene kod gradnje raznih tunelaistra�ivali su Sreæko Bo�ièeviæ (IGI), npr. u do-

vodnom tunelu vode za hidroelektranu »Obro-vac« na Zrmanji, te u cestovnom tunelu u Uèkii dr. (slika 108), a Mladen Gara�iæ u cestovnimtunelima kroz Gorski kotar (svim tunelima nanovoj autocesti) i tunelu »Velebit« kod SvetogRoka (slika 109, 110).

Nenad Buzjak (SDD) vodio je sustavnaistra�ivanja Nacionalnog parka Risnjak i Parkaprirode �umberak-Samoborsko gorje (slika 111).

79

Slika 108 - Dio kaverneu tunelu »Uèka«

Slika 107 - Ekipa u sastavu Pero iIvan Filipèiæ, Vlado Bo�iæ i Sreæko

Bo�ièeviæ prilikom istra�ivanjajama za branu Kru�æicu

Slika 109 - Kavernau tunelu Sveti Rok

Razna geolo�ko-hidrolo�ko-speleolo�ka is-tra�ivanja provodio je IGI za razne druge potrebe;gotovo sva je vodio Sreæko Bo�ièeviæ, a zad-njih godina Mladen Kuhta. Tijekom 2001. i2002. godine Mladen Kuhta vodio je istra�iva-nje na podruèju NP »Paklenica« (slika 112).

Radi znanstvenih istra�ivanja, posebnoarheolo�kih, paleontolo�kih i biolo�kih, u mno-gim je �piljama i jamama u Hrvatskoj istra�i-vala JAZU odnosno HAZU. Veæinu tih istra�i-vanja vodio je Mirko Malez.

Meðu znanstvenim istra�ivanjima, posebnomjesto imaju biospeleolo�ka istra�ivanja, kojapredstavljaju posebnu granu biologije.

80

Slika 110 - Diotunela Sveti Rok

Slika 111 - Nenad Buzjak,voditelj istra�ivanja za

NP Risnjak i PP �umberak-Samoborsko gorje

Slika 112 - Mladen Kuhta, voðabrojnih istra�ivanja za potrebe

raznih naruèitelja

BIOSPELEOLO�KA ISTRA�IVANJA

81

Najstariji poznati zapis o �ivotinjama iz kra�-kog podzemlja Hrvatske odnosi se na kra�keribe gaovice (Phoxinellus ghetaldii) koje dio�ivota provode u podzemlju izmeðu Popovapolja i morske obale kod Dubrovnika. VlastelinJ. Sorkoèeviæ je o njima i opa�anju osobitostinjihove ekologije pisao 1589. godine slavnomtalijanskom prirodoslovcu Aldrovandiju. Veæod poèetka 19. stoljeæa u Hrvatsku su èe�æepoèeli dolaziti strani biolozi koji su zalazili i u�pilje u kojima su nalazili obilje tada jo� nepo-pisanih vrsta. Prvi hrvatski istra�ivaèi poèeli susakupljati podzemne �ivotinje tek krajem 19.stoljeæa. �i�mi�e u �piljama Dalmacije prviistra�uje splitski profesor geometrije Juraj Ko-lombatoviæ, a Braèanin Lucijan Matuliæ (slika113) je sakupljao podzemne kukce u okoliciDubrovnika.

Slika 113 - Lucijan Matuliæ jedanje od prvih hrvatskih sakupljaèa

podzemne faune

Spiridion Brusina, prvi kustos i ravnateljNaravoslovnog odjela Narodnog muzeja u Za-grebu bio je krajem 19. stoljeæa pokretaè inten-zivnijeg sakupljanja faune u Hrvatskoj, pa takoi podzemne faune (slika 114). Na�alost, veæi diozbirki �piljskih �ivotinja koje su poèele pristi-zati u muzejsku zbirku nije saèuvan. On je

Slika 114 - Spiridion Brusina,prirodoslovac koji je shvatiovrijednost �piljske faune i

organizirao njena istra�ivanja

podupirao i ostale prirodoslovce da svoj interespreusmjere na faunu kr�a, pa je tako omoguæioi vara�dinskom profesoru biologije Adolfu Eu-genu Jurincu (slika 115) da prikuplja �ivotinjeu okolici Ogulina i Josipdola.

Slika 115 - Adolf Eugen Jurinacobranio je prvi hrvatski

doktorat u kojem je obraðena�piljska fauna

Jurinac je obradom tog materijala doktorirao naSveuèili�tu u Jeni 1887. godine, a kao dio njegovadoktorata bio je i opis endemiènog �piljskograku�ca kojeg je imenovao Niphargus croati-cus. To je prvi doktorat èija je tema bila kr�kafauna Hrvatske u koju su bile ukljuèene i �pilj-ske vrste, te ujedno prvi znanstveni opis dotadnepoznate podzemne �ivotinje iz pera domaæegistra�ivaèa. Vrsta je i danas va�eæa, a primjercipo kojima je opisana (tipovi vrste) se jo� i da-nas èuvaju.

I nakon umirovljenja Brusine Prirodoslov-ni odjel Narodnog muzeja u Zagrebu odigrao jeva�nu ulogu, a danas ju kao Zoolo�ki odjelHrvatskog prirodoslovnog muzeja ponovnoima u sakupljanju i prouèavanju �ivog svijetadinarskog kr�a. Veæ poèetkom 20. st. intenzivnabiospeleolo�ka istra�ivanja proveo je tada�njiravnatelj muzeja entomolog August Langhoffer(slika 116) na podruèju Korduna, Like, Gor-skog kotara i okolice Zagreba. Do sredine sto-ljeæa �piljska fauna je privlaèila mnoge priro-doslovce amatere, biologe i speleologe, meðukojima se od domaæih ljudi istièu UmbertoGirometta, Petar Novak, Guido Depoli, GuidoNonveiller, Vladimir Reden�ek i mnogi drugi.

Slika 116 - August Langhoffer,voditelj prvih sustavnihistra�ivanja faune �piljakorduna, Like, Gorskogkotara i oklice Zagreba

U drugoj polovici 20. stoljeæa lista hrvat-skih biospeleologa znatno se pro�irila. Ipak, dodanas je znaèajna i uloga stranih biospeleologa,meðu kojima posebno treba istaknuti Èeha Ka-rela Absolona, Nizozemku Cristu Deeleman-Reinhold i istra�ivaèe iz susjedne Slovenije(Egon Pretner, Jo�e Bole, Boris Sket i FranceVelkovrh). Od domaæih struènjaka, FranjoNikoliæ je poèeo istra�ivati �piljske pauke uokolici Dubrovnika i Dalmaciji, a na Zoolo-gijskom zavodu Prirodoslovno-matematièkogfakulteta (PMF) u Zagrebu Milan Me�trov po-èeo se oko 1953. godine baviti istra�ivanjimapodzemne vodene faune pri èemu je otkrioposebno stani�te vodom natopljenog kr�ja i�ljunèano pjeskovitih nanosa padina brda(hipotelminorejik) koje povezuje plitka povr-�inska stani�ta sa �piljskima. Njegova suradni-ca Romana Lattinger nastavila je istra�ivatifaunu rakova sliènih stani�ta. Vladimir Reden-�ek je za prouèavanje �piljske faune preko Spe-leolo�kog odsjeka PD »�eljeznièar« uspio zain-teresirati svoje mlaðe suradnike speleologe.Meðu njima treba istaknuti dvije osobe iz razli-èitih generacija. �i�mi�e je od 1954. godinepoèela prouèavati Beatrica Ðuliæ (slika 117)koja je svoj terenski rad nastavila kao profesorna Zoologijskom zavodu PMF-a. Uz pionirskaistra�ivanja ekologije �piljskih �i�mi�a ona ih je

Slika 117 - Beatrica Ðuliæprva je hrvatska znanstvenicakoja je prouèavala hibernaciju

�i�mi�a u �piljama

82

prva u Hrvatskoj i prstenovala, te tako dobilapodatke o njihovim selidbama. Drugi njegovsuradnik koji je nastavio istra�ivati �piljskekukce je Branko Jal�iæ, koji prikuplja i svuostalu �piljsku faunu, ukljuèujuæi i onu vodenu(slika 118). Istra�ivanja �i�mi�a nastavili su isuradnici B. Ðuliæ, Joszef Mikuska, NikolaTvrtkoviæ i Darko Kovaèiæ. Danas u Hrvat-skom prirodoslovnom muzeju rade tri mlaðabiologa koja se bave �i�mi�ima, Dra�ko Holcer,Igor Pavliniæ i Danijela Hamidoviæ koja je zaprojekt za�tite dugonogog �i�mi�a dobila po-sebnu nagradu od Engleskog kraljevskog geo-grafskog dru�tva u Londonu 2000. godine(slika 119).

Slika 118 - �piljski kukacLovricia jalzici

Slika 119 - Danijela Hamidoviæ jeu Londonu 2000. godinedobila vrijednu nagradu

za projekt za�tite �i�mi�a

Genetikom èovjeèje ribice bavi se EduardKleteèki (slika 120), �piljske pu�eve sakupljaTonæi Raða, �piljske rakove prouèava SanjaGottstein Matoèec, faunu planktona morskih�pilja Frano Kr�iniæ, te ribe morskih �pilja Mar-celo Kovaèiæ. Znaèajan podatak je da veæ dese-tak godina biospeleolozi prouèavaju i floru kojaraste na ulazima u �pilje i to Mirjana Vrbek(slika 121) i Suzana Buzjak koja je doktoriralana toj temi, a zapoèeto je i prouèavanje gljiva udubljim dijelovima �pilja (Neven Matoèec).

Godine 1996. u Zagrebu je osnovano Hr-vatsko biospeleolo�ko dru�tvo. Prvi predsjednikje bio Branko Jal�iæ. Sada ga vodi Roman Ozi-mec (slika 122), aktivni speleolog i biospeleolog

83

Slika 120 -Èovjeèja ribica(Proteus angui-nus), stanovnikbrojnih na�ihpodzemnihtokova

Slika 122 - Roman Ozimec,sada�nji predsjednik

Hrvatskog biospeleolo�kog dru�tva

koji osim �to sakuplja svu �piljsku faunu poseb-no prouèava la�i�tipavce. Dru�tvo okuplja prak-tièki sve hrvatske biospeleologe i ima surad-nike u mnogim speleolo�kim udrugama. Zbirkakoju oni prikupljaju postaje sve znaèajnija i traj-no se èuva na Hrvatskom prirodoslovnom mu-zeju. Jedan od va�nijih rezultata je izrada popisasvih �ivotinjskih vrsta koje �ive u hrvatskompodzemlju, te prvih publikacija koje æe odigratiznaèajnu pouènu ulogu u valorizaciji i za�titipodzemne faune. Meðu publikacijama Dru�tvatreba istaknuti bogato ilustriranu monografiju»Raznolikost i ugro�enost podzemne fauneHrvatske«, kojoj su autori Sanja Gottstein Ma-toèec, Roman Ozimec, Branko Jal�iæ, MladenKerovac i Tatjana Bakran-Petricioli. Knjiga jeiza�la 2002. godine u Zagrebu na 82 stranice.

Hrvatski prirodoslovni muzej obavio je vi�eznaèajnijih naruèenih sustavnih istra�ivanjafaune �pilja. Prvo je bilo u podruèju NP Krka,a posebno jo� detaljnije na izvori�tu Miljacka,drugo oko u�æa Neretve, a treæe na Jadranskimotocima Visu, Hvaru, Lastovu, Mljetu i Rabu.Posebno su istra�ivani �i�mi�i Zagorske peæinekod Novog Vinodolskog (slika 123), Vilinekuæe iznad izvora Omble kraj Dubrovnika, tenajveæe europske kolonije ugro�enog dugono-gog �i�mi�a u �pilji Miljacka II. Za potrebe bu-duæeg praæenja stanja populacija pojedinihugro�enih vrsta u Hrvatskoj istra�ivane su sveveæe poznate ljetne i zimske kolonije �i�mi�a u�piljama, a otkrivene su i brojne dosad nepoz-nate, meðu kojima je i jedna od najveæih uEuropi s vi�e od 30.000 �i�mi�a.

Prikupljanjem potrebnih podataka o fauni�piljskih sustava Ðula-Medvednica i Tounjèicaod pojedinih struènjaka Nikola Tvrtkoviæ (slika124), uspio je ishoditi da oni budu godine 2001.uvr�teni na listu 10 najugro�enijih kr�kih eko-sustava svijeta (listu vodi amerièki Karst WaterInstutute). Koordinirajuæi naruèenu studiju za»Hrvatske vode« po prvi puta se uspjelo u Vod-nogospodarsku osnovu Hrvatske kao znaèajnicilj ugraditi problem oèuvanja osobitih pod-zemnih vodenih �ivotinja, koje �ive samo u �pi-ljama Dinarida, kao npr. nedavno otkrivenahrvatska �krgavica Chroatobranchus mestrovi(slika 125).

84

Slika 121 - Mirjana Vrbekskuplja biljke koje rastu na otvoru

jame Pajne Pupe u Istri

Slika 124 - Nikola Tvrtkoviæ,ravnatelj Hrvatskog

prirodoslovnog muzejau Zagrebu (1985-2003)

Slika 125 - Hrvatska �krgavicaChroatobranchus mestrovi

�ivi samo u dubokim jamama sjevernog Velebita

85

Slika 123 - �i�mi�i u Zagorskoj peæi

86

GEOLO�KA I HIDROLO�KAISTRA�IVANJA

Geolo�ka istra�ivanjaO geologiji neke �pilje u Hrvatskoj prvi je

pisao geolog Ðuro Pilar (slika 126) jo� koncem19. stoljeæa. U opisu �pilje na Kupièkom vrhublizu Èabra u Gorskom kotaru, koju je istra�io1882., u djelu »Izvid nedavno otkrivene �piljena Kupièkom vrhu«, objavljenom 1883. u Za-grebu, uz opis �pilje dao je osnovne podatke ogeolo�koj graði terena gdje se �pilja nalazi,obradio tektoniku �pilje i hidrolo�ku funkciju.U opisu veæ spominjane �pilje Velika peæ naMedvednici takoðer je iznio geolo�ke podatke.

Slika 126 - Ðuro Pilarprvi u Hrvatskoj 1883.

pisao o geologiji �pilja

Njegov suvremenik Mijo Ki�patiæ, takoðergeolog, uz opis Baraèavih �iplja, o kojima jepisao 1885. takoðer je iznio osnovne geolo�ke

podatke. I geolog Dragutin Gorjanoviæ-Kram-bergeru u opisu �pilja i jama koje je istra�ivaood 1890. dao je i geolo�ke podatke o njima.Kada je s Ðurom Pilarom obraðivao geologiju�umberaèkog i Samoborskog gorja uz opis veæspominjane jame Strièanice 1986. dao je svojageolo�ka zapa�anja i o drugim �piljama i jama-ma, npr. �idovskim kuæama (slika 127).

Slika 127 - Savijeni slojevistijena na ulazu u �idovske kuæe

u �umberku

87

Znaèajnu je ulogu u daljnjoj primjeni geo-lo�kih znanja u prouèavanju na�ih �pilja i jamadao geolog Josip Poljak, jer je u svim svojimradovima detaljno obradio geologiju okolnogterena i same �pilje ili jame.

Primjena geolo�kih znanja u speleologijido�la je do izra�aja tek osnivanjem speleolo�kihudruga nakon Drugog svjetskog rata. Prvo pre-davanje speleolozima o osnovama geologijeodr�ao je tada�nji student geologije Sreæko Bo-�ièeviæ 1954. mladim èlanovima SS PD »Javor«u Zagrebu. Od tada na svim speleolo�kim �ko-lama i teèajevima dio nastave posveæen je geo-logiji. Znaèajan korak u tom smislu uèinjen je1961. kada je KS PSH izdala prvu speleolo�ku

�kolsku knjigu »Osnovna znanja iz speleologi-je«, jer je u njoj geolog Sreæko Bo�ièeviæ uztekst o geologiji objavio (na listu 14) i prve to-pografske znakove za crtanje raznih stijena ukojima se nalaze �pilje. Ti su topografski zna-kovi dopunjavani u svim slijedeæim speleolo�-kim �kolskim knjigama, a najbolje su obraðeniu knjizi »Speleologija«, izdanoj u Zagrebu 2000.godine. Lijep primjer primjene tih znakova daoje 1963. geolog Mirko Malez u svojoj doktor-skoj disertaciji i obraðenoj 1965. u djelu »Pe-æina Veternica na Medvednici, Opæi stratigraf-ski pregled i stratigrafija kvartarnih talo�ina«,gdje je uz tlocrt �pilje prikazan uzdu�ni profil imno�tvo popreènih presjeka crtani tim znako-vima (slika 128).

Slika 129 - Geolo�ki profilLukine jame

Slika 128 - Dio nacrta �piljeVeternice iz 1965. crtan

topgrafskim znakovima zarazlièite vrste stijena

Slika 130 - Damir Lackoviæu jami Golubinki na Velebitu

prouèava aragonitne sige

Od tada stalna je praksa prikazivati uzdu�niprofil i popreène presjeke �pilje ili jamepomoæi tih topografskih znakova za razlièitevrste stijena. Takoðer, lijep primjer primjenetih znakova prikazan je na uzdu�nom profiluLukine jame, za koji je uzorke stijena sabirao iobradio geolog Damir Lackoviæ a crte�om pri-kazao Darko Bak�iæ (slika 129).

Nekoliko je speleologa, koji kao geolozirade (ili su radili) u ustanovama èiji djelokrugrada djelomièno obuhvaæa i kra�ko podzemlje,koristili moguænost boravka u �piljama i jama-ma za svoje znanstveno usavr�avanje prouèa-vanjem raznih geolo�kih specifiènosti. Tako jenpr. geolog Mladen Gara�iæ magistrirao prouèa-vanjem neotektonskih pokreta u �piljama i ja-mama; geolog Damir Lackoviæ posvetio se sku-pljanju i prouèavanju �piljskih minerala i siga(slika 130) te o njima, kao djelatnik Hrvatskogprirodoslovnog muzeja, veæ organizirao niz li-jepih izlo�bi o sigama, a s kolegama HrvojemMalinarom i dr. o tome objavio vi�e knji�ica;geolog Boris Vrbek prouèava �piljske talo�ineza usporedbu sa zagaðenim povr�inskim tlom.

Svoj doprinos boljem poznavanju geolo�k-ih odnosa u �piljama i jamama dali su osimspomenutih i drugi speleolozi, po struci geo-lozi, kao npr. braæa Radovan i Marijan Èepe-lak, Mladen Kuhta, Ozren Lukiæ i dr. Nekolikoje speleologa obranilo diplomske i magistarskeradnje obradom jednog ili vi�e vi�e hrvatskihspeleolo�kih objekata a samo su èetvotica uHrvatskoj do sada stekli doktorsku titulu obra-dom speleolo�kih objekata, i to: Josip Poljak1922. (»Peæine hrvatskog kr�a«), Mirko Malez1963. (»Stratigrafska i paleontolo�ka prouèa-vanja diluvijalnog nalazi�ta u peæini Veternici(Medvednici)«, Sreæko Bo�ièeviæ 1985. (»Mor-fogeneza speleolo�kih objekata Istre i njihovazavisnost o geolo�kim i hidrolo�kim uvjetima«)i Mladen Gara�iæ 1986. (»Hidrogeologija i mor-fogeneza speleolo�kih objekata u kr�u Hrvat-ske«).

88

Hidrolo�ka istra�ivanjaKao preteèu hidrolo�kih istra�ivanja veza-

nih uz �pilje i jame mo�e se smatrati razmatranjeAlberta Fortisa iz 1774. o ponorima na kopnu ipodmorskim izvorima - vruljama podno Bio-kova, a takoðer i razmatranje Ivana Lovriæa iz1776. o vezi podzemne rijeke u Gospodskoj�pilji s izvorom Glava� rijeke Cetine. Mnogo

poslije, koncem 19. stoljeæa, Dragutin Gorja-noviæ-Kramberger pretpostavio je podzemnuvezu potoka Jezeranec na Ponikvama na Med-vednici sa �piljom Veternicom.

Bojanje vodenih tokova radi utvrðivanjanjihovog podzemnog prola�enja oduvjek je za-

nimalo i speleologe. Prvo bojanje u Hrvatskojobavio je 1958. speleolog Tomislav Imen�ek(slika 131), èlan SO PD »Javor« iz Zagreba,spomenutog potoka Jezeranec i ustanoviopojavu obojene (zelene) vode u �pilji Veternici,poniranje vode u �pilji i opet pojavu obojenevode na izvoru Markovac ni�e ulaza u �pilju.Jo� jedno bojanje potoka Jezeranec obavio jeSreæko Bo�ièeviæ 1969. mjereæi vremenapojave obojene vode i dobio sliène podatke kaoi Imen�ek desetak godina prije. Bojanje vodena ponorima i èekanje pojave obojene vode naizvorima bilo je u Hrvatskoj jo�, ali u tome nisuuvijek sudjelovali speleolozi.

Zadnje poznato bojenje vode obavljeno je2002. u Lici. Boja je baèena u jedan od ponorau Stajnièkom polju kod Jezerana, a pojavila senakon tridesetak sati u jami Rokinoj bezdaniudaljenoj oko dva kilometra od ponora (slika 132).

Brojna mjerenja kolièine vode, pa i manjabojanja, obavljena su u mnogim podzemnimvodotocima, naroèito radi provjere moguænostikori�tenja vode za piæe, odvodnje otpadnih vodai sl. Veæa zabilje�ena mjerenja protoka vode,

Slika 131 - Tomislav Imen�ek1959. prvi u Hrvatskoj

obavio praæenje obojanevode u �pilji Veternici

osim spomenutih bojanja, kada je obavljeno imjerenje protoka, zabilje�ili su speleolozi pri-likom istra�ivanja ponora Gotov� kod Klane1959, istra�ivanja sustava Panjkov ponor - �piljaKr�lje 1983., sustava Ðula - Medvedica 1986. isustava Ðula - izvor Gojak 2002.

Boljem poznavanju protjecanja podzemnihvoda mnogo pridodnose sve uèestalija speleo-ronilaèka istra�ivanja.

89

Slika 132 - Bacanje obojene vode u jedan od ponora u Stajnièkom polju koja sepojavila u Rokinoj bezdani nakon tridesetak sati

ARHEOLO�KA I PALEONTOLO�KA ISTRA�IVANJA

90

Slika 134 -Produbljavanjeulaznog dijelaVeternice 1950,kada su pronaðenibrojni ostaci davnog�ivota u njoj

Kako su speleolozi obièno prvi ljudi kojipoèinju isra�ivati neku �pilju, oni su i prvi glas-nici da u �pilji ima tragova nekada�njeg borav-ka �ivotinja ili ljudi.

Prvo iskapanje u nekoj hrvatskoj �pilji oba-vio je geolog Mijo Ki�patiæ (slika 133) u Bara-èevim �piljama kod Rakovice na Kordunu irezultate objavio 1885. u »Viestniku arheolo-gièkoga dru�tva« kao i u svojoj knjizi »Slike izRudstva«. Ustanovio je da su ulazni dijelovi�pilja bogati arheolo�kim i paleontolo�kim na-lazima koje treba za�tititi.

Geolog Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger uvi�e je �pilja nai�ao na ostatke davnog �ivota teih prouèavao, ali se kod nas i u svijetu prosla-vio prouèavanjem nalazi�ta praèovjeka u polu-�pilji brda Hu�njakovo u Krapini, koje je pro-uèavao od 1899-1905. i o tome mnogo pisao.

Slika 133 - Mijo Ki�patiæ prvi je uHrvatskoj (1885.) obavio iska-

panje u �pilji (Baraèevoj Gornjoj)

Raznih iskapanja i prouèavanja nalaza iz�pilja bilo je i poslije, ali su speleolozima zanim-ljiva samo ona u kojima su i oni sudjelovali.Prvi primjer za to je �pilja Veternica u kojoj suiskapanja poèela kad i prva istra�ivanja, tj.1934., dakako nestruèna. Struèno iskapanje po-èelo je tek 1951. Èlanovi SS PD »�eljeznièar«poèeli su 1950. kopati prolaze u niskom ulaz-nom dijelu �pilje i iskopali tada mno�tvo kosti-ju �ivotinja i ljudi, rimskog novca, bronèanognakita, razne keramike i dr. (slika 134). Zbogtoga je u SS PD� 1951. osnovana Komisija zaVeternicu koju su saèinjavali arheolog Vladi-mir Mirosavljeviæ, Vladimir Reden�ek (proèelnikSS), Slavko Marjanac i Mirko Malez (tek prido-�li student geologije). Iskapanje je najprije vo-dio Slavko Marjanac pod struènim vodstvomprof. Ivanièeka s Antropolo�kog zavoda u Za-grebu, a od 1953. Mirko Malez kada je diplo-mirao.

Mirko Malez je kao speleolog, geolog i pa-leontolog detaljno istra�io i struèno obradio�pilju Veternicu (1953-1965.), a poslije istra�iojo� mnoge �pilje u Hrvatskoj i drugim dr�a-vama. Gdje god je bilo moguænosti obavljao jei iskopavanje radi prouèavanja arheolo�kih ipaleontolo�kih ostataka, èime je stekao nedo-sti�iv ugled i 1979. stekao status akademika.

Prouèavanjem arheolo�kih iskopina, naro-èito po �piljama dalmatinskih otoka (npr. u Ve-loj �pilji na Korèuli i �pilji Raèi na Lastovu)bavio se tijekom pedesetih i �ezdesetih godina20. stoljeæa speleolog i arheolog MarinkoGjivoje, èlan SS PD�.

Od speleologa koji se sada, uz speleolo�kaistra�ivanja, bave i arheolo�kim istra�ivanjemvalja spomenuti biv�eg èlana SO PD »Zagreb«,arheologa Sta�u Forenbahera (slika 135). Istra-�ivao je po Gorskom kotaru, Hrvatskom pri-morju i Dalmaciji. Od va�nijih nalaza na polu-otoku Pelje�cu otkrio je �pilju Nakovanu i unjoj Ilirsko sveti�te koje je prouèavao s doma-æim i stranim suradnicima i 2003. rezultateobjavio u knjizi »Spila Nakovana«.

Treba naglasiti da u Hrvatskoj ima mnogo�pilja, ali i jama (�pilja s jamskim ulazom) koje

Slika 135 - Sta�o Forenbaher,speleolog i arheolog

su najprije istra�ili speleolozi, a onda struènoiskapanje i prouèavanje prepustili struènjacima.Od veæih takvih istra�ivanja treba istaknutiistra�ivanje jame Bezdanjaèe pod Vatinovcemkod Vrhovina, koju su otkrili speleolozi 1960.,a arheolo�ko i paleontolo�ko istra�ivanje tebronèanodobne nekropole 1965. vodili arheologRu�ica Bi�iæ-Drechler i geolog Mirko Malez, ukojem su sudjelovali i zagrebaèki speleolozi.Vaðenje kostiju �piljskog medvjeda 1974. izjame Èampari na Cresu, duboke 107 m, bilo jezanimljivo iskustvo zagrebaèkih speleologa, jersu s njima sudjelovali i predstavnici IGI, HPMi JAZU iz Zagreba i Muzeja iz Rijeke. BlizuKarlovca je nedavno otkriveno va�no nalazi�te- antièka nekropola u Bubijevoj jami kod selaSièe na Kordunu (slika 136). Jamu su 1999.otkrili karlovaèki speleolozi i odmah s arheolo-gom Domagojem Perkiæem obavili i arheolo�-ko istra�ivanje.

U Hrvatskoj ima mnogo �pilja s vrijednimarheolo�mim i paleontolo�kim nalazima ali svenisu poznate hrvatskim speleolozima jer onisami nisu sudjelovali u njihovom istra�ivanju.Poznatije �pilje s bogatim arheolo�kim i paleo-ntolo�kim nalazima su (mnoge veæ spomenute):Baraèeve �pilje, polu�pilja Hu�njakovo, �piljaVindija i Maèkova �pilja u Hrvatskom zagorju,

91

�pilja Lipa na Protulipi na Kordunu, �pilja Bez-danjaèa, Jozgina �pilja i Donja Cerovaèka �pil-ja u Lici, Mujina �pilja iznad Trogira, �pilja�andalja i Romualdova �pilja u Istri, �piljaGromaèa kod Dubrovnika, Grapèeva �pilja naHvaru, �pilja Kopaèina na Braèu, Vela �pilja naKorèuli, Raèa �pilja na Lastovu i jo� mnogonjih manje poznatih speleolozima.

U Hrvatskoj ima mnogo �pilja koje su uvrijeme raznih opasnosti, naroèito ratova, slu�i-le kao skloni�ta od neprijatelja, pa su prilago-ðene za boravak u njima. Takvih �pilja ima izantièkog doba (�pilja boga Mitre kraj Cavtata),iz ranokr�æanskog doba (Zmajeva i Opatja �pi-lja na Braèu, �pilja sv. Jeronima na poluotokuMarjanu), a najvi�e ih je iz srednjeg i poèetkanovog vijeka, iz doba ratova s Turcima. Te �piljenajèe�æe imaju blizu ulaza sagraðen zid s pu�-karnicama. Ima ih mnogo u �umberku (slika137), Kordunu, Lici i Dalmaciji. Neke od njihveæ su znanstveno obraðene ali mnoge jo� nisuiako je poznato da sadr�e vrijedne arheolo�kenalaze (npr. u Bo�iæevoj �pilji kod KoranskogLjeskovca jo� uvijek le�e brojne kosti ubijenihljudi i njihovi razni uporabni predmeti).

92

Slika 137 - Zid s pu�karnicom u Zidanoj peæi u �umberku

Slika 136 - Detalj iz antièkenekropole u Bubijevoj jami

ISTRA�IVANJEUMJETNOG PODZEMLJA

93

Kao i drugdje u svijetu, i u Hrvatskoj imaumjetnog podzemlja, tj. �upljina u zemljinojkori nastalih djelovanjem èovjeka, a koje istra-�uju speleolozi. Njima je zanimljivo samo onopodzemlje koje je nastalo prije mnogo godina iza koje ne postoji odgovarajuæa dokumentacija.To su npr. napu�teni rudnici, podzemni kame-nolomi, bunkeri i skloni�ta, katakombe ispodvojnih, crkvenih i civilnih graðevina, ali i staripodzemni vodovodi.

Prvo istra�ivanje umjetnog podzemlja po-èelo je u Hrvatskoj poèetkom 20. stoljeæa, aradilo se o istra�ivanju zagrebaèkih katakombi.Potaknuti uglavnom èitanjem romana o staromZagrebu (Augusta �enoe i Marije Juriæ Zagor-ke), obavljali su ih povremeno znati�eljni novi-nari koji su ustanovili da ispod Gornjeg gradapostoji èitav splet kanala i dvorana. Na�alost, taje istra�ivanja prekinuo Drugi svjetski rat.

Intenzivnija istra�ivanja umjetnog pod-zemlja poèela su nakon Drugog svjetskog rataosnivanjem speleolo�kih udruga.

Istra�ivanja podzemlja Gornjeg grada u Za-grebu nastavili su èlanovi SO PD »Zagreb« 1967.

pod vodstvom speleologa i novinara Dra�enaJakèina (slika 138), ali su uskoro dobili zabranudaljeg istra�ivanja, koja vrijedi i danas. Ipak,poèetkom domovinskog rata 1991. za graðanstvoje otvoren jedan dio tog podzemlja - TunelGriè, preureðen kao skloni�te u sluèaju bom-bardiranja grada.

Poèetkom pedesetih godina pro�log stoljeæana Medvednici je speleolog i novinar VladoHorvat, s mladim pomoænicima (Sreækom Bo-�ièeviæem, Vladom Bo�iæem, Tomicom Jutro-viæem i dr.) istra�ivao Francuske ili Carionoverudnike u kojima je poèetkom 19. stoljeæa ko-pana ruda galenit (za dobivanje srebra). Zajed-no s njima istra�ivao je i podzemne kameno-lome �rvene peæi pokraj �pilje Veternice u ko-jima su se koncem 19. st. kopali �rvnjevi (mlin-ski kamenovi).

Speleolozi su bili veoma iznenaðeni kadasu koncem 2001. saznali da u Baranji, u Bano-vom brdu, ima prostranog podzemlja. Istra�i-vanja obavljena tijekom 2002. pokazala su dase radi o podzemnim kamenolomima u kojimase jo� prvoj polovini 20. st. kopao bazalt potre-ban za gradnju cesta u Baranji (slika 139).

Slika 138 - Prvi speleolozizapoèeli suistra�ivatizagrebaèkopodzemlje 1967.,pod vodstvomDra�ena Jakèina

I drugi stari, napu�teni rudnici poèeli suzanimati speleologe. Tako su zagrebaèki speleo-lozi 1993. istra�ili kod Ivanca u Hrvatskomzagorju rudnik Kra�evski zviri, u kojem se ko-pala cinkova ruda - smithsonit, otvoren sredi-nom 19. stoljeæa. Na otoku Braèu zagrebaèki,splitski i braèki speleolozi istra�ili su tijekom1998.-2000. rudnik Minjeru, djelomièno kopanu prirodnoj �pilji, u kojem se od konca 18. dosredine 19. stoljeæa vadio bitumen za pravljenjeasfalta (slika 140). Na Visu je skupina speleo-loga iz Zagreba, Splita i Fu�ina poèetkom 2000.istra�ila rudnike kvarca, rude za pravljenjestakla. Sliènih je istra�ivanja bilo jo�.

Po zavr�etku Domovinskog rata ustanov-ljeno je da je vojska biv�e dr�ave ostavila na-pu�tena razna podzemna skloni�ta koja su tre-bala poslu�iti za sklanjanje ljudi, hrane i opre-me u sluèaju atomskog rata. Takva su skloni�tasagraðena po cijeloj Hrvatskoj tijekom 1950-1953., tj- u godinama velike bojazni od svjetskogatomskog rata. Speleolozi su prvo (1991.) istra-�ili skloni�te u kanjonu Velike Paklenice, kojeje sada ureðeno za posjeæivanje, èak je u jednojgaleriji ureðena stalna postava kamenih figurakoje je stvorila priroda. Speleolozi su 1995.istra�ili i jedno od skloni�ta na Medvednici iz-

94

Slika 139 - Diopodzemnogkamenoloma bazaltau Banovom brdu uBaranji, djelomiènopotopljen

Slika 140 - Jedan odrudnièkih rovova u �pilji-rudniku Minjeri na Braèu

nad Marku�evca (slika 141), skloni�te na Braèukod Povlja (1998-1999), skloni�te iznad Ko-mi�e na Visu (2000.) i dr.

Ne zaboravimo da su gotovo sve tvrðave iutvrðeni dvorci imali neke podzemne prostorijekoje su slu�ile za spremanje ratne opreme (barut),ali i za druge svrhe, kao npr. »tajne« prolaze zaizlaz iz njih za sluèaj da ih neprijatelj osvoji.Dio takvih prostorija nedavno su zagrebaèkispeleolozi razgledali u starom gradu u Krapini.

Najstariji iskopani podzemni prostori u Hr-vatskoj su podzemni vodovodi kopani u dobavladavine Rimljana na�im krajevima. Poznatasu dva takva vodovoda. Poznatiji je onaj kodSplita, koji je vodu zahvaæao u izvoru rijekeJadro i poznatim akvaduktom vodu dovodio uDioklecijanovu palaèu, a sagraðen je 303. go-dine. Vodovod je pro�ao kroz 4 tunela, najduljije dug 1268 m, graðen s 23 odzraènika. Manjeje poznat onaj na otoku Pagu, koji nosi naziv»Talijanova bu�a«, danas djelomièno ureðen zaturistièko razgledavanje. Istra�ivali su ga 1983.-1986. èlanovi gotovo svih hrvatskih udruga. Toje tunel iskopan u 1. stoljeæu, dug je 1160 m iima 9 odzraènika, a dovodio je pitku vodu izNovaljskog polja u rimsku utvrdu Cissu, dana�-nju Novalju (slika 142).

95

Slika 142 - Tunel s jarkomkojim je tekla pitka voda u»Talijanovoj bu�i« na Pagu

Slika 141 - Velikadvorana atomskogskloni�ta iznadMarku�evca naMedvednici

96

EKOLO�KA ISTRA�IVANJA

Prouèavanje klime podzemlja

Zametke ekolo�kih istra�ivanja (Ekologija- znanost o odnosima �ivih organizama i oko-line u kojoj �ive) u Hrvatskoj mo�emo smatratii prvu znanstvenu speleolo�ku raspravu NikoleGuèetiæa iz 1584. u kojoj je usporeðivao pojavuvjetra, vlage i temperature u �pilji �ipun kodCavtata i �pilji Vjetrenici u Popovom polju.

I u prvim opisima �pilja istra�ivanim kra-jem 19. te poèetkom 20. stoljeæa nalaze se os-kudni podaci koji se takoðer danas mogu sma-trati zamecima ekolo�kih istra�ivanja. Veæ tadasu istra�ivaèi �eljeli, svjesni ili ne, predoèiti ineke druge, a ne samo geomorfol�ke ili hidro-geolo�ke znaèajke istra�ivanih podzemnih pro-stora, nasluæujuæi da ta svojstva imaju utjecajana opæe stanje prostora i, vjerojatno ostale na-laze, posebno �ivi svijet podzemlja.

Prva mjerenja su se iskljuèivo odnosila nakriptoklimu, odnosno temperaturu u �pilji, osje-tilno opa�anje strujanja zraka, vodene tokove,pojavu magle i prokapavanje vode cjednice.Takva mjerenja i opa�anja u to vrijeme nalazi-mo u radovima D. Gorjanoviæa-Krambergera,D. Hirca i J. Poljaka, npr. poku�aj tumaèenjastrujanja zraka kroz �pilju Veternicu, koje je usvom èlanku iz 1899. dao D. Gorjanoviæ-Kram-berger.

Koncem prve polovice 20. stoljeæa trebaistaknuti i poèetak sustavnih mjernja koja je ti-jekom svojih speleoentomolo�kih istra�ivanjaobavljao prvi proèelnik Speleolo�ke sekcije PD»�eljeznièar« Vladimir Reden�ek, a nastavilinjegovi nasljednici. Osim mjerenih podatakatemperature i vla�nosti, sva ostala opa�anja ima-la su iskljuèivo kvalitativni znaèaj (slika 143).

Slika 143 - Branko Jal�iæ mjeri1969. temperaturu i vlagu u

ponoru Kosici kod Ravne goreu Gorskom kotaru

Ozbiljniji pristup problematici klime pod-zemlja, kao bitne fizikalne komponente u opisi-vanju ekosustava i njegova utjecaja, kako na�ivi svijet, tako i na svojstva iskopina, nalazimotek nakon 1950. godine, prvenstveno u rado-vima Mirka Maleza i Beatrice Ðuliæ.

Mirko Malez je npr. tijekom paleontolo�kihiskapanja ulaznog dijela �pilje Veternice dao ivrlo dobar model stvaranja maglica u tom pro-storu. Lako je zakljuèiti da su mikroekolo�kiuvjeti bili znaèajni za postupke konzerviranjaiskopina, èega je paleontolog Malez itekako biosvjestan.

97

Najcjelovitiji pristup ekologiji prva je ima-la Beatrica Ðuliæ, koja je godinama istra�ivala�i�mi�e i sustavno pratila zbivanja u njihovojpopulacija u korelaciji s klimatskim i drugimuvjetima u �piljama. Pokojnoj profesorici bio-logije moramo zahvaliti i na prvom èlanku oekologiji podzemlja nu�nom za �kolovanje spe-leologa, objavljenom u prvom hrvatskom spe-leolo�kom ud�beniku »Osnovna znanja izspeleologije« (1961). U tom su djelu prvi putakori�teni ekolo�ki pojmovi - kao npr. ekotop.

Mnogi su speleolozi nakon toga poèeli su-stavno koristiti mjerne instrumente za odreði-vanje elemenata kriptoklime �pilja i jama (slika144). Potrebno je istaknuti rad Hrvoja Mali-nara, kemièara i geologa, koji je kao restauratori konzervator Konzervatorskog zavoda bio ve-zan uz probleme kriptoklime, pa je svoje znanjei iskustvo obilno koristio u mjerenju i obja�-njavanju fizikalnih ekolo�kih pojava u �piljamai jamama. Prvi je, na primjeru jame Puhaljke(1965.) postavio naèela konvekcijskog meha-nizma strujanja zraka u kosim kanalima �pilja ijama s vi�e ulaza. U �piljama uz branu Kru�-æicu u Lici obavio je niz dugotrajnih meteoro-lo�kih mjerenja, a potrudio se u vi�e struènihèlanaka obuhvatiti i ostale fizikalne pojave uspeleolo�kim objektima (elektricitet, akustuku,utjecaj vanjskih atmosferskih promjena i sl.).

Za potrebe ureðenja �pilje Veternice JurajPosariæ je 1984. poèeo obavljati niz fizièkih ikemijskih mjerenja sa svrhom utvrðivanja pri-hvatnog (ekolo�kog) kapaciteta �pilje, utjecajaekosustava na ugraðenu opremu, pona�anjakonstrukcijskih materijala, prvenstveno poli-mera u �piljskim uvjetima (slika 145).

Slika 145 - Uzorci izolacijekablova postavljeni u �piljiVeternici radi utvrðivanja

utjecaja �piljske klime na svojstva

Slika 144 - U �pilji�u�njar kod PetrinjeJuraj Posariæ pomoæuposebnih instrume-nata i naprava pratistrujanje zraka

98

Ostvareni rezultati, a posebno razraðenametodologija takvih istra�ivanja, omoguæili suspeleolozima SO HPD »�eljeznièar« da u raz-doblju 1986. - 2000. naèine dobre ekolo�kemodele nekoliko �pilja koje su bile u planu ure-ðenja ili su veæ djelimièno bile ureðene zaturistièke posjete, a meðu njima su uz Veter-nicu Grgosova �pilja u Otru�evcu, Martina ja-ma kod Biæina, Manita peæ u NP Paklenici,�pilja �ipun u Cavtatu i �pilja Modriæ kod Ro-vanjske.

Najkompletniji elaborat o ekologiji neke�pilje u Hrvatskoj obavljen je tijekom 2002. -2003. za �pilju Veternicu, a izradilo ga je Hrvat-sko biospeleolo�ko dru�tvo (Roman Ozimec kaovoditelj te Jana Bedek, Sanja Gottstein-Ma-toèec i Vlado Bo�iæ) pod naslovom »Ekolo�kaanaliza i inventarizacija faune �pilje Veternicena Medvednici« (na 103 stranice). No, to jesamo dio projekta koji podrazumjeva i praæenjeekolo�kog stanja �pilje kroz dulje razdoblje(slika 146).

Slika 146 - Moderni instrumentpostavljen 2003. u �pilji

Veternici koji mjeri i bilje�iosnovne parametre �piljske

klime

Za�tita podzemlja

Sastavni dio ekologije podzemlja je i njegovaza�tita �to podrazumjeva za�titu �ive i ne�iveprirode.

Povijesno gledano prvo je ostvarena fizièkaza�tita, i to �pilje Biserujke na otoku Krku. Jo�1834., kada je �pilja otkrivena, onda�nja je vlastuoèila vrijednost �pilje i odmah dala izgraditivrata na ulazu u �pilju i postaviti èuvare. No,neki su ljudi svladali èuvare, provalili vrata, u�pilji polomili mnoge sige (slika 147) i odnijeliih misleæi da je to drago kamenje koje moguskupo prodati. Bili su brzo uhvaæeni i kako jezapisano »bili su strogo ka�njeni, ali kazna nebija�e dostatna za �tetu koju su poèinili«. To jeprvi zapis u Hrvatskoj o za�titi (fizièkoj) neke�pilje te prvi i jedini do sada primjer da je netkobio ka�njen za poèinjenu �tetu u �pilji.

Slika 147 - Dio polomljenih siga u�pilji Biserujki na kojime veæ

rastu nove sige

99

Slika 148 - Ulaz u �pilju Gromaèukod Dubrovnika zatvoren

re�etkastim �eljeznim vratima

Nakon toga, naroèito koncem 19. i poèet-kom 20. st. mnoge su �pilje dobile fizièku za�titu- vrata, èime je bilo moguæe kontrolirati ula�e-nje u �pilju (slika 148). Takvu za�titu imajusada sve turistièki ureðene �pilje i jame (njih 17),ali takoðer jo� desetak �pilja koje se �tite zbogvrijednih nalaza u njima, posebno one koje suprogla�ena spomenicima prirode. Na�alost, umnogim lako dostupnim �piljama ima mnogopolomljenih siga.

Pravna za�tita �pilja u Hrvatskoj uslijedilaje mnogo kasnije od fizièke. Prvi poku�aj uèin-jen je tek 1934. kao prijedlog zakona o za�titi�pilja, ali nije ostvaren. Tek 1949. usvajanjemZakona o za�titi prirode bile su obuhvaæene i�pilje pa je od tada na snazi i pravna za�tita�pilja. Veæ 1951. progla�ena je prva �pilja zageomorfolo�ki spomenik prirode (Modra �piljana otoku Bi�evu), a postupno je uslijedila za-�tita i ostale podzemne prirode, i to kao geo-morfolo�kih, paleontolo�kih i hidrolo�kih spo-menika prirode. Zadnja za�tita neke �pilje ostva-rena je 1986. iako su speleolozi od tada zaza�titu predlo�ili jo� desetak vrijednih �pilja.

Poseban problem je za�tita jama na èije seotvore ne mogu postaviti vrata (npr. Pazinskiponor, ponor Gotov� kod Klane) pa se u njihbaca svakakvo smeæe i otpad ili èak odvodi ka-nalizacija. Zagaðenje jama mo�e imati ozbiljneposljedice za �ivi svijet u njima ali i za svijet napovr�ini, naroèito ako kroz jamu protjeèe voda,u njoj se zagadi, a onde negdje izvire kao»èista« voda (slika 149).

Zadnji va�eæi zakon o za�titi prirode done-sen je 1994. i njime su za�tiæene sve �ivotinjskevrste koje stalno ili povremeno �ive u podzem-lju. Posebno su za�tiæene samo: èovjeèja ribica(Proteus anquinus), sve vrste �i�mi�a i morskamedvjedica (Monachus monachus). Zakonomje odreðena i novèana kazna za uznemiravanje�ivog svijeta u podzemlju a naroèito za ubijanjeili izno�enje iz zemlje za�tiæenih �ivotinja (npr.od 1000 do 3500 kuna za pojedine vrste �i�-mi�a, 8000 kuna za èovjeèju ribicu, 100.000kuna za morsku medvjedicu).

Slika 149 - Smeæe u jamiGolubinki kod Buniæa u Lici

100

�pilje i jame kao spomenici prirode

Br. Naziv spomenika Lokalitet Datum za�tite Reg.br.

GEOMORFOLO�KI SPOMENICI PRIRODE

1. Modra �pilja Otok Bi�evo kraj Visa 22. 01. 1951. 33

2. �pilja Lokvarka Lokve 11. 12. 1961. 54

3. Cerovaèke �pilje Graèac 11. 12. 1961 59

4. �pilja Vrlovka Kamanje kod Ozlja 26. 11. 1962 83

5. Moèiljska �pilja Podbre�je kod Dubrovnika 18. 03. 1963. 93

6. �pilja �ipun Cavtat 22. 05. 1963 96

7. �pilja Vranjaèa Kotlenice kod Splita 30. 08. 1963. 101

8. �pilja Golubnjaèa Naconalni park Plitvièka jezera 17. 01. 1964. 137

9. �pilja �upljara Nacionalni park Plitvièka jezera 17. 01. 1964. 138

10. �pilja Vile jezerkinje Nacionalni park Plitvièka jezera 17. 01. 1964. 139(Crna �pilja)

11. Patinski ponor Pazin 17. 03. 1964. 147

12. Crveno jezero Imotski 25. 03. 1964. 150

13. �pilja Samograd Peru�iæ 16. 09. 1964. 181

14. �pilja Raèa Otok Lastovo 06. 01. 1965. 201

15. Vela �pilja Otok Korèula 21. 05. 1966. 234

16. Medvivina �pilja Otok Bi�evo kod Visa 01. 03. 1967. 404

17. Zelena �pilja Otok ravnik kod Visa 02. 08. 1967. 411

18. Ponor Gotov� Klana kod Rijeke 08. 07. 1969. 586

19. �pilja Ledenica Studenci kod Gospiæa 23. 02. 1970. 599

20. �pilja Ostrovica Lièki Osik 23. 02. 1970. 600

21. �pilja Pèelinja Medak 24. 04. 1970. 601

22. Petriæeva �pilja Studenci kod Gospiæa 24. 02. 1970. 602

23. Grgosova �pilja Otru�evac kod Samobora 28. 03. 1974. 691

24. �pilja Veternica Zagreb 11. 07. 1979. 758

25. Zametska �pilja Rijeka 05 .03. 1981. 772

26. �pilja Gromaèa Dubrovnik 05. 06. 1986. 803

27. Modriæ �pilja Rovanjska kod Starigrad-Paklenice 29. 05. 1986. 809

28. Markova jama Poreè 20. 11. 1986. 811

29. Jama Baredine Poreè 20. 11. 1986. 812

101

PALEONTOLO�KI SPOMENICI PRIRODE

1. Polu�pilja Hu�njakovo Krapina 22. 11. 1948 58

2. �pilja Vindija Donja Voæa kod Vra�dina 13. 11. 1964. 182

3. Maèkova �pilja Lepoglava 12. 03. 1966. 231

HIDROLO�KI SPOMENICI PRIRODE

1. Izvor Kupe Èabar 12. 12. 1963. 129

2. Vrela Cetine Vrlika kod Knina 30. 06. 1972. 662(Vrelo Glava� i Vukoviæa vrelo)

3. Vrelo Gacke Otoèac 31. 08. 1973. 682(Majerovo vrelo)

Crte�i, natpisi i gravure u �piljamaVrlo rasprostranjen oblik nagrðivanja �pilja

je �aranje po stijenama �pilja i ostavljanje raz-nih natpisa i potpisa. Ipak, neke crtarije, gra-vure i potpisi danas predstavljaju va�an doku-ment o boravku èovjeka u �pilji. U Hrvatskojima svega nekoliko crtarija i gravura iz pretpo-vijesnog doba a potpisa mnogo u povijesnomdobu.

Najstariji takav zapis su gravure naðene1997. (DISKF) u �pilji Sinièiæ kod Brinja u Liciza koje je te�ko utvrditi �to pretstavljaju, a pret-postavlja se da su nastale u Mezolitu (razdobljuizmeðu Starijeg i Mlaðeg kamenog doba). Pre-ko njih je netko mnogo kasnije ugravirao velikekri�eve (slika 150).

Slika 150 - Gravure u �piljiSinièiæ èija se toèna starosti znaèenje jo� prouèavaju

104

Preronjavanjem petnaestak sifona u susta-va Panjkov ponor - Kr�lje na Kordunu istra�enje sustav dug preko 11 km (ronili su èlanoviSOV, SO�, DISKF i strani speleolozi). U Gos-podskoj �pilji ronjeno je u nekoliko sifona, aspeleoronioci �piljskim su se kanalima pribli-�ili onima iz izvora Glava�a rijeke Cetine nasvega stotinjak metara udaljenosti. U izvori�turijeke Cetine, u izvoru Glava�u, zaronjeno je103 metra duboko i oko 180 metara daleko (slika154), a u Vukoviæa vrelu oko 300 m daleko. Ujami Mandelaji, na dubini od 85 m, preronjenasu 4 sifona i istra�eno oko 800 m novih kanala(slika 155).

Posebno je bilo va�no ronjenje u izvoru ri-jeke Dobre, gdje je istra�eno preko 2 km �pilj-

skih kanala, koji se hidrolo�ki nadovezuju nanajdulji hrvatski �piljski sustav Ðula-Medvedica,udaljen svega nekoliko kilometara neistra�enihkanala.

Ronjenjem na moru u podmorskim �piljamai vruljama, npr. u Vrulji izmeðu Makarske iOmi�a, zaronjeno je do najsna�nijeg podmor-skog vrela u Hrvatskoj 85 m duboko. Ronje-njem u podmorskim �piljama postignuti su vri-jedni rezultati, naroèito �to se tièe istra�ivanja�ivog svijeta, ali i arheolo�kih nalaza. Ronjenoje i u vi�e kra�kih izvora (u izvorima Rjeèine,Lièanke, Kupe, Gacke, Cetine, Tounjèice i dr.,npr. izvoru Sinjac (-102 m), Kusa (-50 m)(slika 156).

Slika 155 - Skupinaronilaca pred prvimod 4 sifona akvatorijajame Mandelaje, dugog800 metara

Slika 156 - Ronjenjem uKusi, izvoru rijekeDobarnice (pritokeZrmanje) 2003. godine,speleolozi DISKF-aprodrli su 600 m dalekou utrobu Velebita

105

SPA�AVANJE IZ �PILJA I JAMAIstra�ivanje �pilja i jama opasna je djelat-

nost, pa su toga svjesni svi koji odlaze u kra�kopodzemlje i primjereno tome se vladaju. Spe-leolo�kih nesreæa, pogotovo onih sa smrtnimposljedicama, u Hrvatskoj bilo je relativno malo,zahvaljujuæi velikoj pa�nji koju speleolozi po-sveæuju sigurnosti istra�ivanja.

Prva zabilje�ena speleolo�ka nesreæa dogo-dila se u Hrvatskoj u jami Ra�por u Istri 1925.godine. Tada su dvojica mje�tana (nespeleolozi)iz sela Raspora (braæa Bla� i Karlo Bo�iæ) po-magali izvlaèiti opremu iz Velike okomice nadubini od oko 80 metara. Tu ih je zahvatila bu-jica nastala prolomom oblaka na povr�ini iodnijela u ponor. Tijela im nikada nisu prona-ðena.

Nakon osnivanja SS, odnosno SO-a nezgo-da i nesreæa nije bilo sve do 1959. kada se do-godila prva, i to ba� iskusnom speleologu Sreæ-ku Bo�ièeviæu u Srednjoj Cerovaèkoj �pilji nadubini od oko 90 m. On se poskliznuo na blat-nim speleolo�kim ljestvicama, pao i slomionogu. Spa�avanje, odnosno izvlaèenje, obavilisu njegovi kolege odmah.

Taj je dogaðaj ponukao speleologe da sepripreme za takve situacije, tj. da nauèe spa�a-vati unesreæenog kolegu. Veæ na Treæem spe-leolo�kom teèaju odr�anom u Tounju 1960.jedna je od tema bila i spa�avanje iz jama, od-nosno izna�anje unesreæenog po speleolo�kimljestvicama (slika 157). Od tada se na svim teèa-jevima i �kolama uèi pru�anje prve medicinskepomoæi i tehnika spa�avanja.

KS PSH bila je 1968. domaæin Prvog jugo-slavenskog seminara o spa�avanju iz speleolo�-kih objekata, koji je odr�an na Medvednici. Nanjemu su sudjelovali i èlanovi stanice GSS izZagreba. U �pilji Medvednici na Horvatovimstubama prikazana je tehnika spa�avanja izjama pomoæu, tada, modernog vitla Mariner(slika 158).

Slika 157 - Vje�ba spa�avanjaunesreæenog speleologa penja-

njem po speleolo�kim ljestvicamaodr�ana u Tounju 1960.

Slika 158 - Vje�ba spa�avanjapomoæu vitla Mariner iz jame

na Medvednici 1968.

106

Te iste (1968.) godine izabran je u Savezuspeleologa Jugoslavije Vlado Bo�iæ za predsjed-nika Komisije za spa�avanje iz speleolo�kihobjekata, a tu du�nost je obna�ao do 1976. go-dine.

Prva potreba za intervencijom Gorske slu�-be spa�avanja javila se 1971. godine. Iz veæspomenute jame Podgraèi�æe II na Braèu u kojojsu na uskoj polici cijeli jedan dan stajali speleo-lozi Mladen Gara�iæ i Boris Vrbek, spa�avanjesu izveli èlanovi stanica GSS iz Splita i Zagreba.

Kako se u svijetu do tada dogodilo vi�e raz-nih speleolo�kih nesreæa, pa i smrtnih, Me-ðunarodna speleolo�ka unija organizirala je1991. u Belgiji, u gradu Domain de Mozet, Prvimeðunarodni simpozij o spa�avanju iz speleo-lo�kih objekata. Na njemu je sudjelovao i Vla-do Bo�iæ. Na simpoziju je prikazana razna, ta-da moderna, oprema za spa�avanje (slika 159).Nedugo zatim u Jopiæevoj �pilji kod Krnjakaorganizirana je vje�ba spa�avanja na kojoj suprimijenjena iskustva iz Belgije.

Od tada su hrvatski speleolozi posebnouvje�bavali tehniku samospa�avanja, tj. pru-�anje prve pomoæi i izvlaèenje unesreæenog sa-mo pomoæu opreme za istra�ivanje, koje izvo-de samo èlanovi istra�ivaèke ekipe, a posebnouvje�bavali spa�avanje pomoæu spa�avalaèkeopreme GSS-a.

Prva veæa spa�avalaèka akcija pomoæu stan-dardne opreme GSS-a obavljena je 1983. iz�pilje Veternice kada je jedna polaznice speleo-lo�ke �kole pala i slomila nogu na oko 1300 mod ulaza. U spa�avanju su sudjelovali gotovosvi èlanovi zagrebaèke stanice GSS-a i mnogizagrebaèki speleolozi. Za prijenos unesreæenekori�teno je nosilo Mariner, �to se pokazalovrlo nepraktièno u uskim �piljskim kanalima.Spa�avanje je zato trajalo od nedjelje u podnedo ponedjeljka ujutro (slika 160).

Slika 160 - Spa�avanje iz �pilje Veternice pomoæu nosila Mariner 1983. godine

Slika 159 - Prvo speleo-lo�ko nosilo prikazano1971. na vje�bi u �piljiGoyet u Belgiji

107

Slika 161 - Vje�ba spa�avanjamodernim speleolo�kim nosilom

na vje�bali�tu pokraj Ozlja 2000.

Ta neprilagoðenost opreme za spa�avanjeiz uskih i krivudavih �piljskih kanala rezultiralaje nabavkom novih speleolo�kih nosila, kon-struiranih ba� za takve uvjete, kao i za izvla-èenje iz jama. Sreæom, nikada do sada nisu upo-trijebljena u pravoj akciji spa�avanja veæ samona vje�bama (slika 161).

Prva i jedina smrtna nesreæa speleologa uspeleolo�kom istra�ivanju dogodila se 1993. uizvoru �pilje Zeleni vir kod Skrada. Roneæi sjo� jednim kolegom u potopljenim kanalimaovog izvora, oko 70 daleko od ulaza na dubiniod 27 metara, najvjerojatnije zbog neispravneopreme i neodgovarajuæe organizacije ronjenja,smrtno je stradao Vinicio Potleca iz Buja. Ta senesreæa neko vrijeme dr�ala u tajnosti.

No, manjih nezgoda i nesreæa bilo je i dalje.Za vrijeme istra�ivanja Lukine jame 1993-1995.bilo je nekoliko lak�ih ozljeda, pa nije inter-

venirala GSS, jer su ozljede sanirali èlanoviGSS-a koji su sudjelovali u istra�ivanju, a tu suimali i svu potrebnu opremu za spa�avanje. Njusu ipak upotrijebili 1995. na izlazu iz Lukinejame. Pomoæu novog vitla s dubine od 140 mizvlaèili su �eljka Jeleniæa koji se premorio po-pravljajuæi telefonsku liniju prekrivenu ledom(slika 162).

Smrtna se nesreæa mogla dogoditi 1996. uLedenoj jami u Lomskoj dulibi kada se lavinaleda i kamenja sruèila na Borisa Bukovèakakoji je na dubini od oko 170 metara visio nau�etu i penjao van. Najvi�e su mu stradale rukekojima se htio za�titi, a stradala su mu i glava,rebra i noge. Samospa�avanje do dubine od 90m obavili su njegovi kolege, a dalje èlanoviGSS-a iz Karlovca i Rijeke. Speleolog je oveozljede pre�ivio i dalje se bavi speleologijom(slika 163).

Slika 162 - Izvlaèenje speleologaiz Lukine jame 1995. godine

pomoæu suvremenogspa�avalaèkog vitla

108

Slika 163 - Boris Bukovèak 1998.pokazuje o�iljke na rukama

zadobivene 1996. od lavine ledai kamenja u Ledenoj jami u

Lomskoj dulibi

Najnovije sredstvo za brzo prebacivanje une-sreæenog izvaðenog iz jame do bolnice je heli-kopter, pa speleolozi - èlanovi stanica GSS mo-raju proæi i obuku njihove uporabe (slika 164).

Treba napomenuti da su speleolozi nakonprvih nezgoda i nesreæa pomi�ljali na osnivanjeposebne speleolo�ke slu�be spa�avanja, ali jezakljuèeno da bi to bilo preskupo i neracionalno.Zbog toga je dogovoreno da aktivni speleolozi(nositelji naziva speleolog) stupe u èlanstvo GSS-a,proðu sve teèajeve spa�avanja i tako struènoojaèaju slu�bu. Sada se sa zadovoljstvom mo�eustanoviti da su vodeæi gorski spa�avatelji rani-je stekli naziv speleolog ili speleolo�ki instruk-tor, kao �to su npr. Vinko Prizmiæ, sada�nji pred-

sjednik Hrvatske gorske slu�be spa�avanja, Go-ran Gabriæ, Mladen Mu�iniæ, Jurica Sekelj, Da-mir Lackoviæ (tijekom 1999-2002. bio je pro-èelnik stanice GSS Zagreb), Darko Bak�iæ, AnaBak�iæ (jedina �ena speleolog-spa�avatelj),Branko Jal�iæ, Vladimir Lindiæ, Svjetlan Hu-dec, Robert Dado, Mladen Kuhta, Igor Jeliniæ imnogi drugi.

Vje�be spa�avanja koje su proveli ovidana�nji speleolozi-spa�avatelji (npr. spa�avan-je iz Slovaèke jame, iz jame Olimp, iz �piljeVeternice; spa�avanje sa stijena u Velikoj Pa-klenici u okviru zasjedanja organizacije IKARu Hrvatskoj), pokazuju da su sposobni i za naj-veæe pothvate, ali sa �eljom da ih nikada nemoraju ostvariti u zbilji.

Slika 164 - Teèaj primjenehelikoptera u spa�avanju

unesreæenih na nepristupaènimmjestima u planini moraju proæi

i speleolozi-spa�avatelji

109

SPELEOLO�KI SKUPOVI

Va�na je speleolo�ka djelatnost i organi-ziranje raznih skupova na kojima se, osim dru-�enja, razmjenjuju iskustva, prikazuju rezultatiistra�ivanja i prouèavanja raznih speleolo�kihproblema, i to u pisanom, govornom i slikov-nom obliku. Skupova ima raznih po namjeni,sadr�aju i du�ini trajanja. U Hrvatskoj su do sadaodr�ani skupovi pod nazivom kongresi, sim-poziji, savjetovanja, speleolo�ke veèeri i danispeleologa.

Najva�niji skupovi su kongresi. U Hrvat-skoj su do sada odr�ana samo dva speleolo�kakongresa, i to: Drugi jugoslavenski 1958. uSplitu i Deveti jugoslavenski 1984. u Karlovcu,oba u organizaciji SDH. Osim na ovima,hrvatski su speleolozi sudjelovali i na speleo-

lo�kim kongresima izvan Hrvatske, i to na svimdo sada odr�anim kongresima u biv�oj Jugo-slaviji kojih je bilo ukupno deset. Prvi je odr�an1953. u Ljubljani, kada je osnovan i Speleolo�-ki savez Jugoslavije (SSJ), na Treæem 1962. uSarajevu, Èetvrtom 1965. u Ljubljani i ujedno iÈetvrtom meðunarodnom (slika 165), Petom1968. u Skoplju, �estom 1972. u Lipicama,Sedmom 1976. u Herceg Novom, Osmom1980. na Borskom jezeru i Desetom 1998. u Sa-rajevu. Na svim tim kongresima hrvatski suspeleolozi dali svoj doprinos putem izvje�æa oradu i struènih referata, te su bili birani u vod-stvo SSJ, gdje su obna�ali razne du�nosti.

Isto tako, hrvatski su speleolozi sudjelovalina svim meðunarodnim speleolo�kim kongre-

Slika 165 - Sudionici iz Hrvatske na Èetvrtom jugoslavenskom speleolo�kom kongresuu Ljubljani 1965.: Vlado Bo�iæ, Slavko Smolec, Mirko Malez, Du�an Gavriloviæ izBeograda, Sreæko Bo�ièeviæ, akademik Grga Novak, Ivo Bauèiæ i Mirko Markulin

110

sima (osim na Prvom 1953. u Parizu) koje jeorganizirala Meðunarodna speleolo�ka unija(UIS), i to: na Drugom 1957. u Bariju (Italija),Treæem 1961. u Beèu, Èetvrtom 1965. u Lju-bljani, Petom 1969. u Stuttgartu, �estom 1973.u Olomoucu (ÈSSR), Sedmom 1977. u Sheffi-eldu (Engleska), Osmom 1981. u Bowling Gre-enu (SAD), Devetom 1986. u Barceloni, Dese-tom 1989. u Budimpe�ti, Jedanaestom 1993. uPekingu (Kina), Dvanaestom 1997. u Chaux-de-Fonds (�vicarska) i Trinaestom 2001. u Braziliji(Brazil), te na Drugom meðunarodnom kongre-su o umjetnom podzemlju 1997. u Monsu (Bel-gija).

Hrvatska je bila domaæin svega nekolikospeleolo�kih simpozija, i to samo meðunarod-nih, organiziranih nedavno. U Makarskoj je 1999.odr�an Èetrnaesti meðunarodni biospeleolo�kisimpozij (organizatori su bili Biospeleolo�kodru�tvo i HPM), u Zadru 2000. simpozij ALCADIo povijesti speleologije (organizatori HSS i DISKF)i u Starigradu-Paklenici 2000. Treæi simpozij oumjetnom podzemlju koji su organizirali KSHPS i SOV (slika 166).

Meðutim, hrvatski su speleolozi sudjelo-vali i na mnogim simpozijima izvan Hrvatske.Prvi puta 1962. godine u Ribnici (Slovenija) naSimpoziju o speleolo�koj opremi i tehnici istra-

Slika 166 - Sudionicisimpozija o umjet-nom podzemlju kod�pilje Svetinje u Lici

Slika 167 - Simpozij ospeleolo�koj opremi1972. u Domain deMozet u Belgiji

111

�ivanja, a zatim npr. 1971. u Belgiji o spa�ava-nju iz speleolo�kih objekata (slika 167), 1972.o �portskoj speleologiji opet u Belgiji, 1974. uDom�alama (Slovenija) o speleolo�kom katas-tru, u Postojni 1978. o speleolo�koj fotodoku-mentaciji, u Cividaleu (Italija) 1987. o spa�a-vanju iz speleolo�kih objekata, u Postojni 1993.o �piljskim mineralima, u BiH na gotovo svimsimpozijima pod nazivom »Èovjek i kr�« odr-�anim u razdoblju 1980-1990. i opet 2000-2001, takoðer na simpozijima u Postojni podnazivom »�kola krasa« u razdoblju 1992-2002,na Simpoziju o �kolovanju speleologa u Orthe-zu (Francuska) 1994. godine (slika 168) i Dru-gom simpoziju o umjetnom podzemlju 1995. uMaastrichtu (Nizozemska). Na�i biospeleolozisudjelovali su na Speleobiolo�kom simpoziju1994. u Firenci, 1995. u Moulisu (Francuska),1997. u Maroku, 1999. u Makarskoj i 2001. uBrazilu.

Savjetovanja o nekom odreðenom speleo-lo�kom problemu odr�ano je u Hrvatskoj mno-

Slika 168 - Simpozij o �kolovanjuspeleologa odr�an u Orthezu u

Francuskoj 1994. Na slici:domaæin J. Bauer, M. Meysonier -

predsjednik komisije za �kolo-vanje UIS i A. Slagmolen - pred-sjednik komisije za spa�avanje UIS

go, npr. o spa�avanju, izradi nacrta, evidenti-ranju speleolo�kog rada, voðenju speleolo�kogkatastra, svladavanju vodenih prepreka, opremii tehnici, arheolo�kim i paleontolo�kim nala-zima u �piljama, o �piljskoj meteorologiji i dru-gim temama. Organizator tih savjetovanja bilaje KS PSH.

Speleolo�ke veèeri odr�ane su, poèam od1960., samo u Zagrebu i Splitu, a bile su posve-æene nekom posebnom dogoðaju (istra�ivanjunekog speleolo�kog objekta, nekoj godi�njici ilinekoj osobi).

Posljednjih godina KS HPS i HSS organi-ziraju jednom godi�nje okupljanje svih hrvat-skih speleologa, a domaæini su im do sada uvi-jek bili karlovaèki speleolozi iz SDK. Prvi jeodr�an 1999. u planinarskom domu »Vodice« u�umberku pod nazivom Dani hrvatskih spele-ologa (slika 169), a ostali u starom gradu Ozljupod nazivom Skup hrvatskih speleologa (slika 170).

Kako talijanski speleolozi veæ desetak god-ina organiziraju svoje Speleolo�ke dane, koji suse pretvorili u meðunarodne, i hrvatski ih spe-leolozi redovito posjeæuju.

Slika 169 - Igor Jeliniæ otvaraDane hrvatskih speleologa

u planinarskom domu »Vodice« u�umberku koncem 1999. godine

112

Slika 170 - Skup hrvatskih speleologa u Ozlju 2002.

113

SPELEOLO�KA PUBLICISTIKA

Hrvatski speleolozi, kao i drugi u svijetu,svoju speleolo�ku djelatnost najbolje dokumen-tiraju raznim publikacijama. O speleologiji uHrvatskoj pisalo je na razne naèine nekolikostotina autora.

Va�nu skupinu publikacija èine �kolskeknjige (ud�benici). Do sada ih je izdano neko-liko. Najstarija publikacija koju mo�emo sma-trati �kolskom, jer je slu�ila za obuèavanje lju-di u Hrvatskoj, prijevod je njemaèke knjige dr.Rudolfa Vilnera »O iskori�æavanju kra�kih pe-æina« (115 stranica) izdan 1917., a preveden oko1953. za vojne potrebe. Prva �kolska knjiga zajavnu primjenu bila su »Osnovna znanja izspeleologije« (32 str. teksta i 21 list slikovnihpriloga), tiskana u Zagrebu 1961. (izdavaè KSPSH) za potrebe Prvog jugoslavenskog spele-olo�kog teèaja odr�anog te godine u Tounju.Sljedeæa bio je »Priruènik zagrebaèke speleo-

lo�ke �kole �77« (191 str. sa crte�ima), izdana uZagrebu 1977. (izdavaè KS PSH i SOV), azbog velikog zanimanja objavljen je i reprint uKarlovcu 1983. (izdavaè KS PSH i SOD). Zad-nja �kolska knjiga nosi naziv »Speleologija«(330 str., sa cre�ima i fotografijama crno-bije-lim i u boji), a tiskana je 2000. u Zagrebu (izda-vaè KS HPS i SOV). U tim knjigama obraðenasu sva podruèja speleologije (slika 171).

Meðutim, tijekom tog razdoblja objavljenoje jo� nekoliko izdanja koja su takoðer slu�ilaza obuku mladih èlanova, ali su obradila samoneka podruèja speleologije. To su: Speleolo�kipriruènik, sv. 1 (samo 4 podruèja, 15 str.) izdanu Zagrebu 1986, i sv. 2 (samo 2 podruèja, 16str.) takoðer u Zagrebu 1992. (izdavaè obaju jeKS PSH); »Planinarski speleolo�ki rjeènik« (37str.) Hrvoja Malinara (izdavaè KS PSH) uZagrebu 1978; »Tumaè zapisnika speleolo�kog

Slika 171 - Naslovnice do sada iza�lih speleolo�kih ud�benika

114

istra�ivanja« (1. izdanje 1976, 50 str. i 2. izda-nje 1982, 48 str.) R. Èepelaka i M. Gara�iæa, iz-dano u Zagrebu (izdavaè KS PSH); »Speleo-lo�ki znakovi« Vlade Bo�iæa 1968., Juraja Po-sariæa 1978. i 1982., »Materijal za svladavanjegradiva za dobivanje planinarskog nazivaspeleolog« skupine autora 1969. i 1979, te Po-pisi literature od 1975. do 1982. o speleologiji,turistièkim �piljama, izradi nacrta, speleolo�kojopremi, spa�avanju, aktivnosti amaterskihudruga i dr., sve autora Vlade Bo�iæa u izdanjuKS PSH.

Raznih speleolo�kih monografija napisaloje vi�e autora. Najplodniji speleolo�ki publicistje dr. Sreæko Bo�ièeviæ, koji ih je napisaoosam: »Speleolo�ko dru�tvo Hrvatske - prvidecenij rada 1954-1964«, Zagreb 1964, 15 str.(kao anonimus); »Vladimir Horvat i njegovih500 stuba na Medvednici«, Planinarski odborZagreba, Zagreb 1969, 32 str.; »Spilja Vrlovkau Kamanju«, posebno izdanje Kajkavskog spra-vi�èa, Zagreb 1977, 16 str.; »Èovjek u podzem-lju«, �kolska knjiga, biblioteka »Modra lasta«,Zagreb 1977, 68 str.; »Kroz na�e spilje i jame«,Mala znanstvena knji�nica Hrvatskog prirodo-slovnog dru�tva, Zagreb 1983. i 1984, 72 str.);

»Jame (kao) grobnice«, Azur Journal, Zagreb1991, 80 str.; »Fenomen kr�«, �kolska knjiga,Zagreb 1992, 104 str., i »Kamen i voda«, MTG-Topograf, Velika Gorica 2000, str. 1-150 (slika172).

Slijedi ga autor ovog teksta sa pet knjiga:»Literatura o speleolo�koj opremi, tehnici i or-ganizaciji istra�ivanja, Beograd, 1978, 226 str.,»Vodiè kroz ureðene �pilje u Hrvatskoj, Zagreb1983, 32 str., »Speleolo�ki turizam u Hrvat-skoj«, Zagreb 1999, 168 str., »Schauhöhlen inKroatien«, Zagreb, 2001, 144 str. i Planinarskaobilaznica »�piljama Lijepe Na�e«, Zagreb,2003., 48. str.

Po jednu speleolo�ku monografiju napisalisu: Mijo Kusijanoviæ »Moèiljska peæina kodDubrovnika«, Dubrovnik 1918; Smiljana Antu-noviæ-Mikaèiæ »Vranjaèa«, Split 1929; PetarKunièiæ »Bi�evska Modra �pilja«, Dubrovnik1932; Vlado i Anðela Horvat »Spilja Vrlovka uKamanju kraj Ozlja«, Zagreb 1928; MirkoMalez »Cerovaèke peæine«, Zagreb 1965; Ma-rijan Èepelak »Ðulin ponor u Ogulinu«, Ogulin1987; �elimir �anko, Nikola �oliæ »Jazovka«,Zagreb 1990., Sta�o Forenbaher: Spila Nako-vana, Zagreb 2003., 138 str., Tihomir Kovaèe-

Slika 172 - Naslovnice knjiga Sreæka Bo�ièeviæa

115

viæ: Baraèeve �pilje, Zagreb, 2003., 48. str. iIvo Luèiæ: Vjetrenica - pogled u du�u zemlje,Zagreb - Ravno, 2003., 323. str., najljep�a spe-leolo�ka monografija objavljena u Hrvatskoj.

Od èisto speleolo�kih hrvatskih monogra-fija treba spomenuti i zbornike radova sa spe-leolo�kih skupova, i to »Drugi jugoslavenskispeleolo�ki kongres u Splitu 1958«, Zagreb,1961. i »Deveti jugoslavenski speleolo�ki kon-gres u Karlovcu« 1984, Zagreb 1984. Za povi-jest speleologije va�ne su i publikacije posve-æene raznim godi�njicama: veæ spomenuti »Prvidecenij rada SDH«, Zagreb 1964; Rudo Stariæ»Razvoj speleologije na podruèju regije Kar-lovac (1957-1983)«, Karlovac 1983; Bilten1927-1987 - Speleolo�ki odsjek PD »Mosor«,Split 1987; Pola stoljeæa speleolo�kog odsjekaHPD »�eljeznièar«, Zagreb, 2000. i Pet godinauspje�nog rada SD »Karlovac«, Karlovac, 2001.

Raznih èlanaka u obliku rasprava, opisa,izvje�taja, obavijesti i sl. objavljeno je mnogo unekoliko èisto speleolo�kih periodnih publika-

cija - u èasopisima, biltenima i magazinima(slika 173). SO� je 1951., neposredno prijePrvog jugoslavenskog speleolo�kog kongresaizdalo prvi broj èasopisa »Speleolog«, koji jena tom skupu pobudio veliko zanimaje kao prvispeleolo�ki èasopis u Jugoslaviji i tada jedinina jugoistoku Europe. Taj èasopis postigao jevisok struèni domet, a do sada je iza�lo 30 bro-jeva. Zbog raznih te�koæa, najvi�e financijskih,zadnjih godina èasopis izlazi kao dvogodi�njak.Razmjenom za speleolo�ke publikacije iz cije-log svijeta SO� ima danas najveæu speleolo�kubiblioteku u Hrvatskoj.

PDS »Velebit« od 1990. do danas izdajebilten »Velebiten« (do sada je iza�lo 37 broje-va), a karlovaèki speleolozi (najprije SOD, asada SDK) od 1992. izdaju »Speleo�zin« (Spe-leolo�ki magazin); do sada je iza�lo 14 brojeva.DSK izdaje u Splitu od 1998. »Speleobilten«(do sada iza�la 4 broja). U jesen 2003. SD»Ursus spelaeus« u Karlovcu je izrao prvi brojlista »Subterranea croatica«.

Slika 173 - Naslovnice najpoznatijih hrvatskih speleolo�kih èasopisa

116

Velik je broj èasopisa i biltena koje su po-jedine speleolo�ke udruge namjeravale izdavatiredovno, ali zbog raznih te�koæa nisu to mogle(slika 172). Tako su u Splitu 1983. iza�la dvabroja »Spiljarskog vjesnika« u izdanju SD�, uPoreèu od 1982. do 1985. èetiri broja biltena»Proteus« u izdanju SDPR i 1998. èasopis»Hades« od SDHA, takoðer iz Poreèa. Samo-borski su speleolozi 1980. izdali bilten »Jubi-larni �i�mi�«, SOV zajedno sa SOB iz Makar-ske bilten »Speleon« 1984, a SO� je u Kar-lovcu 1989 izdao »Speleobilten«. SDH i DISKFzapoèeli su 1990. izdavati u Zagrebu èasopis»Spelaeologia croatica«, ali su do 1992. izdalisamo 3 broja.

Svoje su radove hrvatski speleolozi objavi-li i u vi�e raznih periodnih publikacija, meðukojima speleologija najdulju tradiciju ima uèasopisu »Hrvatski planinar« (»Na�e planine«).

Od prve godine izla�enja (1898.) u njemu imaèlanaka i vijesti o speleologiji, speleologija jezastupljena u svim godi�tima, a veæ niz godinasvi va�niji speleolo�ki dogoðaji i zanimljivostiobjavljuju se u stalnoj rubrici »Speleologija«.Takoðer, speleologija je dobro zastupljena i uèasopisima Bilogorski planinar, Lièki planinar,Biltenu PD »Kamenjak«, Priroda, Ekolo�ki glas-nik, Hrvatski zemljopis (Meridijani), Naturacroatica, Geolo�ki vjesnik te u jo� mnogo dru-gih, manje poznatih èasopisa, biltena i magazina.Posebno mjesto zauzimaju znanstveni radoviobjavljeni u izdanju JAZU, sada HAZU.

Hrvatski su speleolozi svoje radove objav-ljivali i u brojnim inozemnim publikacijama,naroèito u zbornicima sa struènih skupova iraznim èasopisima, meðu njima i u najugledni-jem speleolo�kom èasopisu u svijetu, »Spelun-ca«, koji izlazi u Parizu.

Slika 174 - Naslovnice speleolo�kih èasopisa koji, na�alost, vi�e ne izlaze

117

SPELEOLO�KADOKUMENTACIJA

Poseban oblik dokumnetiranja speleolo�-kog rada predstavljaju crte�i, nacrti, fotografije,dijapozitivi, audio, video i filmski zapisi. Crte�i,nacrti i fotografije (crno-bijele i u boji) sastavni

su dio pisane dokumentacije (prilozi uz tekstizvje�taja), dok su dijapozitivi, audio, video ifilmski zapisi zasebni dokumenti posveæeninekom speleolo�kom dogoðaju ili objektu.

Crte�i i umjetnièke slike

Najstariji crte� koji prikazuje ulaz u neku�pilju u Hrvatskoj objavio je I. V. Valvasor1689., a predstavlja zazidani ulaz u �pilju To-unjèicu, a najstariji crte� ulaza u jamu DragutinGorjanoviæ-Kramberger 1892. i to jame Strièa-nice u �umberku (slika 175).

Prvu umjetnièku sliku ulaza u hrvatskopodzemlje izradio je nepoznati autor u prvojpolovici 19. stoljeæa (oko 1830. godine), a pri-kazuje ulazni otvor Ðulinog ponora u Ogulinu(slika 176).

Prve slike koje prikazuju unutra�njost �piljeu Hrvatskoj izradio je Eugen von Ransonnet1884-1892, a prikazuju Modru �pilju na Bi�evu.Izradio ih je vi�e, a ovdje je prikazana jedna iz1890. godine (slika 177).

Od tada je svega nekoliko hrvatskih slikaraizradilo umjetnièke slike podzemlja. Od njih jevrijedno spomenuti slikara-planinara AdrijanaHorvata i njegovu sliku »�pilja« koju je 1997.godine poklonio Vladi Bo�iæu (slika 178).

Slika 175 - Crte�jame Strièaniceu �umberku D.Gorjanoviæ-Krambergera iz1894. najstarijije crte� jame uHrvatskoj

118

Slika 176 - Ðulin ponoroko 1830. kako ga jevidio nepoznati slikar

Slika 177 - Jedna odprvih umjetnièkihslika koje prikazujuunutra�njost �pilje -Modra �pilja Eugenavon Ransonneta iz1890. godine

Slika 178 - Umjetnièkaslika »�pilja« AdrijanaHorvata iz 1997.

119

Fotografije i dijapozitivi

Snimanje (nepokretnih) slika - fotografija,poèelo je u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. st. ito u c/b tehnici. Prvu fotografiju koja prikazujeulaz u hrvatsko podzemlje snimio je Èeh IvanStandl 1868., a prikazuje ulaz u Ðulin ponor uOgulinu (slika 179).

Slika 179 - Najstarija speleolo�kafotografija u Hrvatskoj - snimak

Ðulinog ponora I. Standla iz1868. godine

Prvu fotografiju koja prikazuje sige u �piljisnimio je nepoznati autor uz dnevno svjetlo;objavio ju je Don Luka Jeliæ 1904. u Beèu, apredstavlja ulazni dio �pilje Stra�ne peæi naDugom otoku (slika 180).

Prvu fotografiju snimljenu duboko u �pilji,uz pomoæ umjetne rasvjete, snimio je mladiJosip Poljak 1911. u �pilji Lokvarki (slika 181).

Slika 180 - Najstarija fotografijasiga u �pilji iz 1904. godine,

snimljena u Stra�noj peæina Dugom otoku

Slika 181 - »Kapelica u �pilji«,najstarija fotografija snimljena

duboko u �pilji uz pomoæumjetne rasvjete - snimio JosipPoljak 1911. u �pilji Lokvarki

Br�i razvoj crno-bijele tehnike nastao je teknakon Drugog svjetskog rata kada su foto-apa-rati, filmovi i sredstva za osvjetljavanje postalidostupniji. Od ljudi koji su svojim dokumentar-nim i umjetnièkim fotografijama pridonjeli raz-voju speleologije u Hrvatskoj treba spomenutiAntuna Markiæa, Krasina Gr�inèiæa, Du�ka Mu-zikanta, a posebno Dragu Pavlièeviæa (slika 182)

120

koji je svojim izumom pra�ka za osvjetljavanje,zvanim »Pavlekin«, u�ao u povijest svjetskefotografije.

Boljem dokumentiranju speleolo�kog radasnimanjem u crno-bijeloj tehnici mnogo su pri-donjeli aktivni speleolozi, kao npr. V. Reden-�ek, S. Marjanac, S. Bo�ièeviæ, I. Filipèiæ, R. iM. Èepelak i jo� mnogi drugi.

Snimanje na filmu u boji zapoèelo je tako-ðer tek poslije Drugog svjetskog rata, kada sufilmovi boji postali dostupniji. Poèeli su ih pri-mjenjivati speleolozi koji su snimali i u crno-bijeloj tehnici. Veliki je doprinos dao sedamde-setih godina Boris Krstiniæ usavr�avanjem pri-bora za snimanje speleolo�ke makro-fotografije(veliko uveæanje sitnih detalja, posebno �pilj-ske faune).

Prve snimke podzemlja na dia-filmu uradioje Sreæko Bo�ièeviæ 1960. u jami Krasici kodBakra (ulaz u jamu uz danje svjetlo), a iste go-dine, za potrebe speleolo�kog teèaja u Tounju,snimio je vje�bu penjanja po speleolo�kim lje-stvama u �pilji Medvednici na Horvatovim stu-bama na Medvednici uz pomoæ elektronskebljeskalice (slika 183), a od tada i mnogi drugi.

Slika 183 - Prvi nastavni dijapozitiv snimio je Sreæko

Bo�ièeviæ 1961. u �piljiMedvednici na Sljemenu zapotrebe speleolo�kog teèaja

Slika 182 - Drago Pavlièeviæu svom elementu - u �piljiHajdovoj hi�i u Gorskom kotaru

121

Snimanje zvukova

Snimanje zvuka u �piljama i jamama po-moæu magnetofona poèelo je u Hrvatskoj jo�1969. godine. Te je godine 16. sijeènja u �piljiVeternici odr�an neobièan koncert. Oko 1000metara daleko od ulaza (kod »Bubrega«) zasvi-rali su: Hrvoje Malinar na trubi, Zlatko Èorakna klarinetu i Miron Kovaèiæ na gitari, a snimioih je Mario Kirin. Slijedilo je snimanje razgo-vora speleologa prigodom istra�ivanja. Prvi jeto snimio Boris Vrbek (slika 184) u Jopiæevoj�pilji 1974. godine, a od tada i u mnogim dru-gim �piljama i jamama. Posebno su danas vri-jedni zapisi snimljeni u vrijeme kada sudioniciistra�ivanja nisu znali da se snima, npr. prili-kom ronjenja u Panjkovom ponoru, u ponoruna Bunjevcu i u Lukinoj jami.

Slika 184 - Boris Vrbek (predulazom u Lukinu jamu 1994.)

svojim je magnetofonom snimiomnoge zgode u podzemlju

Snimanje filmskih i video zapisaSnimati filmskom kamerom u podzemlju

poèeo je jo� 1959. Zvonko Perhaj, a nastavili su1971. Branimir Jendra�iæ, Zoran Boloniæ (slika185), Mario Kirin, Juraj Posariæ, Kre�o Gus-zak, Mladen Gara�iæ, Radovan Èepelak i drugi.Veæi uspjeh postigao je Radovan Èepelak sni-majuæi klasiènom filmskom kamerom na filmuformata S-8. Njegova se kamera i rasvjetnaoprema 1977. spustila 410 metara duboko u po-noru na Bunjevcu i snimila prodiranje premadnu, �to je jedinstven sluèaj u Hrvatskoj dosada. Svojim filmom »Snimanje« 1980. Rado-van Èepelak (slika 186) u Francuskoj je na Me-ðunarodnom festivalu speleolo�kog filma dobiovrijednu nagradu (prvi u Hrvatskoj). Slika 185 - Snimanje u Kicljevoj jami

122

Slika 186 - Radovan Èepelak,prvi dobitnik vrijednog meðu-

narodnog priznanja 1980. godine

Velik je rad na filmskom i video snimanjuobavio je DISKF, koji je do sada snimio mnogofilmova u vrlo te�kim uvjetima snimanja (uskiprolazi, blato, voda) i za svoje filmove veæ do-bio vi�e meðunarodnih nagrada.

Filmska je kamera pro�la veæ mnogim �pi-ljama i jamama, ronila u sifonima, posebnoznaèajno prilikom istra�ivanja �piljskog susta-va �pilja Panjkov ponor - Kr�lje. Kamera jeronila u Crvenom jezeru 182 metra duboko, abila je i na dnu Lukine jame (-1355 m) te uSlovaèkoj jami (slika 187).

Zahvaljujuæi Hrvatskoj televiziji, na tele-vizijskom programu bilo je vi�e emisija o spe-leologiji, od domaæih ali i stranih snimatelja.Prva je emisija ostvarena 1968. posredstvom�eljka Sanseviæa, kada je snimljena reporta�a oMijatovoj jami, gledana u cijeloj onda�njoj Ju-goslaviji. Slijedila je emisija o Jami Bezdanjaèi,takoðer 1968., a poslije i mnoge druge, npr.Jurja Posariæa 1971. o �pilji Veternici. Tijekom1998. Stipe Bo�iæ snimio je �est polusatnihemisija pod naslovom »Dubine« u kojima je,izmeðu ostalog, prikazao spu�tanje u Lukinujamu i ronjenje na njenom dnu, pijavice u Slo-vaèkoj jami na dubini od oko 380 m, ronjenje uizvoru rijeke Cetine do dubine od 103 m, �i�-mi�e u �pilji Miljacki, te ronjenje u podmor-skim �piljama i vruljama.

Slika 187 - Stipe Bo�iækamerom je 1998. snimiopijavicu u Slovaèkoj jami

Tijekom 2003. godine prikazane su i trodi-jelne polusatne emisije o Hrvatskoj speleolo�-koj ekspediciji u Meksiku 1999. i o Hrvatskimturistièkim �piljama (slika 188).

Slika 188 - Alan �imunoviæsnimio je 2002. serijal o

turistièkim �piljama u Hrvatskoj

127

VA�NIJA LITERATURA(KRONOLO�KIM REDOM)

- Hirc, D., (1905): Kako smo upoznalihrvatske peæine, Prirodni zemljopisHrvatske, str. 686-688, Zagreb

- Golf L., (1929): Razvoj turizma (planinarstvai saobraæaja putnika) u Dalmaciji, Split

- Pasariæ J., (1931): Na�i planinari -istra�ivaèi �pilja, Hrvatski planinar, br. 3,Zagreb

- Sakaè, K., (1953): Kratki historijat spele-ologije u Hrvatskoj, Speleolog, br. 1, str. 2-7, Zagreb

- Bo�ièeviæ, S., (1956): Planinari u Hrvatskoji speleologija, Na�e planine, br. 4, str. 300-314, Zagreb

- Bo�ièeviæ S., (1970): Na�i prirodoslovci kaoistra�ivaèi �pilja, Priroda, br. 10, Zagreb

- Bo�ièeviæ, S., (1971): Razvoj istra�ivanjadinarskog kr�a, Simpozij o za�titi prirode una�em kr�u, str. 45-62, Zagreb

- Bo�ièeviæ, S., (1974): Historijat planinarskespeleologije, u knjizi Planinarstvo ialpinizam Zlatka Smerkea, str. 374-376,Vara�din

- Bo�ièeviæ S., (1975): Planinarska speleo-logija, Hrvatsko planinarstvo, knjiga �eljkaPoljaka i Vladimira Bla�koviæa, str. 169-178, Zagreb

- Ivan Pederin (1975): Poèeci speleologije uHrvatskoj, Na�e planine, br. 3-4,str. 70, Zagreb

- Bo�iæ, V., (1977): Povijest speleologije uHrvatskoj, Priruènik zagrebaèke speleolo�ke�kole �77, str. 14-25, Zagreb

- Gabriæ, G., (1980): Mala kronika speleologi-je u Dalmaciji, Na�e planine, br. 3-4, str. 81-85, Zagreb

- Bo�iæ, V., (1980): Speleolo�ke ekspedicije,Na�e planine, br. 3-4, str. 79-80, Zagreb

- Stariæ, R., (1983): Razvoj speleologije napodruèju regije Karlovac, str. 1-137,Karlovac

- Malez, M., (1984): Povijest speleolo�kihistra�ivanja u Hrvatskoj, Deveti jugoslaven-ski speleolo�ki kongres, str. 73-102, Zagreb

- Poljak, �., & Bo�iæ, V., (1994): �portska iliplaninarska speleologija u Hrvatskoj do dru-gog svjetskog rata, Povijest �porta, br. 101,str. 27-32, Zagreb

- Bo�iæ, V., (1997): �enski dubinski speleo-lo�ki rekordi, Speleolog, god. 42/43 (za1994-1995), str. 25-30, Zagreb

- Bo�iæ, V., (1998): Hrvatski speleolo�kidubinski rekordi, Hrvatski planinar, br. 6,str. 178-183, Zagreb

- Bo�iæ V., (1998): Na�i speleolo�ki rekordi,Hrvatski planinar, br. 7-8, str. 235, Zagreb

- Bo�iæ, V., (1999): Kratka povijest speleo-logije u Hrvatskoj, Speolo�ki turizam uHrvatskoj, str. 12-20, Zagreb

- Bo�iæ, V., (2000): Kratka povijest speleo-logije u Hrvatskoj, Speleologija, str. 17-23, Zagreb

- Ozimec, R. (2002): Povijesni pregledistra�ivanja podzemne faune Hrvatske uSanja Gottstein Matoèec i ost.: Raznolikost iugro�enost podzemne faune Hrvatske, str.41-42, Zagreb

128

Amfora, jama: 66, 73Anderle, Vaclav: 25Bak�iæ, Ana: (vidi i Sutloviæ), 9, 35,

88, 108Bak�iæ, Darko: 9, 46, 63, 66, 88Balinka, jama: 50, 54Baraèeve �pilje: 32, 91, 102, 115Baredine, jama: 100Bariæeva �pilja: 22Bari�iæ, Teo: 46, 56, 60Batman, jama: 59Bauèiæ, Frano: 30Bauèiæ, Ivo: 78, 109Behren, Thomas: 63Berger, jama: 54, 76Bertarelli, Abisso: 27, 28Bezdanjaèa, jama: 14, 16, 49, 91,

92, 122Biserujka, �pilja: 98Bizjak, Tanja: 46, 61Bla�koviæ, Vladimir: 36, 44Boèiæ, Neven: 46, 64Boloniæ, Nikola: 44, 45, 54, 55, 121Bo�ièeviæ, Sreæko: 34, 35, 40, 41,

44, 47, 78, 79, 80, 87, 88, 89,105, 109, 114, 120

Bo�iæ, Stipe: 122Bo�iæ, Vlado: 9, 23, 34, 35, 37, 40,

44, 49, 50, 78, 79, 98, 105,106, 109, 114, 117, 128

Brezno pod Gamsovo glavico: 51,76

Brusina, Spiridon: 81Bujas, Radimir: 26, 33Bukovac, �pilja: 13, 27Bukovèak, Boris: 107Burinka, jama: 58Buzjak, Nenad: 79, 83Buzjak, Suzana: 80Carrara, F.: 22Cerovaèke �pilje: 16, 40, 72, 92 100,

105Chiudina, Jakov: 23Club Alpino Fiumano (CAF): 23, 32Club Alpino Italiano: 23Chroatobranchus mestrovi: (vidi

hrvatska �krgavica)

Crnopac: 67Crveno jezero: 63, 64, 73, 100, 103,

122Èepelak, Marijan: 9, 44, 53, 55, 56,

78, 88, 114, 120Èepelak, Radovan: 44, 53, 78, 88,

114, 121, 122Èorak, Zlatko: 121èovjeèja ribica: 53, 83, 99Èudinka, jama 47D'Alba, jamski sustav: 57, 76Dalmatinska spel. koordinacija

(DSK): 35, 36, 115Danica ilirska, list: 22Depoli, Guido: 23, 82Devèiæ, Ivo: 23dijapozitivi 117, 119Dinaridi - dru�tvo za istra�ivanje i

snimanje kr�kih fenomena(DDISKF): 6

Dobroviæ, Slaven: 45, 59Domain de Mozet, jama: 106, 110Dru�ka peæ: 102Dru�tvo za istra�ivanje i snimanje

kr�kih fenomena (DISKF): 6,36, 38, 54, 56, 57, 63, 64, 67,72, 76, 77, 101, 102, 104, 110,116, 122

Duboki do, ponor: 57, 77Du� kod Klimna, ponor-�pilja 57Ðula-Medvedica, jamski sustav: 55,

56, 72, 84, 89, 104Ðuliæ, Beatrica: 44, 82, 83, 96, 97Ðulin ponor: 55, 56, 72, 114, 117,

118, 119Erhardt, Robert: 45, 54, 55, 58, 59Fantomska jama: 59, 73Filipèiæ, Ivan: 34, 35, 40, 44, 49, 78,

79, 120Forenbaher, Sta�o: 91, 114Fortis, Alberto: 20, 21, 88fotografije: 117, 119, 120Franiæ, Ivan: 27Fras, Julije: 22Frischauf, Johannes: 23Gabriæ, Goran: 9, 43, 45, 55, 108Gara�iæ, Mladen: 35, 36, 44, 51, 53,

57, 63, 79, 88, 106, 114, 121Girometta, Umberto: 12, 26, 27, 29,

33, 38, 82Glava�, izvor: (vidi: izvori Cetine), 104Gojak, izvor: 72, 89Golubinka, jama: 51, 52, 88, 99Golubnjaèa, �pilja: 100Gorjanoviæ-Kramberger, Dragutin:

11, 26, 88, 90, 96, 117Gospodska �pilja: 21, 22, 23, 24, 72,

88, 102, 104Gotov�, ponor 48, 89, 99, 100Gottstein-Matoèec, Sanja: 83, 84Graniæ, J. M.: 23Grapèeva �pilja: 14, 27Grgosova �pilja: 98, 100Gromaèa, �pilja: 14, 72, 92, 99, 100Gr�etiæ, Stanko: 29Gr�inèiæ, Krasin: 119Guèetiæ, Nikola: 20, 96Hacquet, Belsazar: 22Hajdova hi�a, �pilja: 25Hamidoviæ, Danijela: 83HAZU: 6, 80, 116Herak, Milan: 30Hirc, Dragutin: 12, 23, 25, 26, 96Holcer, Dra�ko: 83Hölloch, �pilja: 53, 76Horvat, Vladimir: 29, 93, 114, 117,

118Horvatovih 500 stuba: 29, 105, 114,

120Hra�æanec, Sunèica 46, 61hrvatska �krgavica: 84, 85Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM):

6, 91, 110Hrvatski planinar, èasopis: 26, 116Hrvatski planinarski savez (HPS):

9, 35, 36, 37, 43, 59, 66, 110,111, 113

Hrvatsko biospeleolo�ko dru�tvo:38, 83, 98

Hrvatsko speleolo�ko dru�tvo (HSD):35, 36, 38

Hrvatski speleolo�ki savez (HSS):35, 36, 37, 38, 63, 110, 111

ABECEDNO KAZALO

129

Hudec, Svjetlan: 45, 54, 57, 79, 108Hu�njakovo: 13, 14, 26, 90, 91, 101Huttler, Richard: 64Imen�ek, Tomo: 40, 44, 89Institut za geolo�ka istra�ivanja: 38izvor Cetine: 20, 22, 23, 88, 101,

103, 104, 122Jal�iæ, Branko: 44, 54, 55, 59, 83,

84, 96, 108Jama na Koli�tini: 27, 48Jama pod Kamenitim vratima: 57, 73Jazovka, jama: 114JAZU: 6, 22, 78, 80, 91, 116Jean Bernard, jama: 66, 76, 77Jeleniæ, �eljko: 107Jeliæ, Luka: 119Jeliniæ, Igor: 9, 34, 35, 45, 62, 64,

66, 108, 111Jendra�iæ, Branimir: 121Jesenja jama: 76Jopiæeva �pilja: 51, 52, 54, 72, 106,

121Jozgina �pilja: 16Jurinac, Adolf Eugen: 24, 81, 82Jurkoviæ, Armand: 44, 51Kalata, Vlado: 44, 48Kef Aziza, �pilja: 55, 76Kirin, Mario: 121Ki�patiæ, Mijo: 23, 32, 86, 90Klaiæ, Vjekoslav: 23Kolombatoviæ, Juraj: 81Komisija za speleologiju HPS: 9,

33, 34, 35, 36, 37, 40, 41, 43,49, 50, 52, 53, 54, 55, 57, 76,87, 102, 105, 111, 113, 114

Koordinacijska komisija za speleo-logiju Plan. saveza Jugoslavije(KKS PSJ): 6, 36, 37, 40

Kovaèeviæ, Tihomir: 9, 45, 56, 57,63, 67, 114

Kovaèiæ, Marcelo: 44, 83, 121Krajaè, Ivan: 28, 29Kraljièina �pilja: 102Krstiniæ, Boris: 44, 54, 120Kr�lje, �piljski sustav: (vidi i

Panjkov ponor), 54, 72, 89,104, 122

Kru�æica: 78, 79, 97Kuhta, Mladen 46, 55, 80, 88, 108Kusa, izvor 104Kusijanoviæ, Mijo: 27, 114Lackoviæ, Damir: 45, 60, 63, 88, 108Langhoffer, August: 27, 82

Lattinger, Romana: 82Ledena jama: 62, 73, 107, 108Ledenica, jama 100Legoviæ, Silvio: 57Lepan, Boris: 44, 51Lindiæ 44, 51, 108Lokvarka, �pilja: 100, 119Lovricia jalzici: 83Lovriæ, Ivan: 20, 21, 22, 88, 102Lubu�ka jama: 73Lukiæ, Ozren: 38, 45, 54, 58, 60, 79, 88Lukina jama - Trojama, jamski

sustav: 35, 59, 60, 61, 62, 63,73, 87, 88, 103, 107, 121, 122

Ljubitovica, �pilja: 16Macochi, jama: 14Macura, Slobodan: 103Maèkova �pilja: 13, 91, 101Majerovo vrelo: 64, 101, 103Malez, Mirko: 13, 35, 36, 78, 80,

87, 88, 91, 96, 109, 114Malinar, Hrvoje: 44, 97, 103, 113, 121Mamet, jama: 50Mammoth Cave, �pilja: 76Mandelaja, jama: 47, 72, 104Manita peæ, �pilja: 98Manual: (vidi i Lukina jama -

Trojama), 59, 60Margetiæ, Marko 27Marinov, Ivan: 35Marjanac, Slavko: 34, 35, 40, 44,

47, 91, 120Markiæ, Antun 119Markova �pilja: 14Markulin, Mirko: 44, 109Marsiglia, Loigi Fernando: 20Martel, Eduard Alfred: 11Martina jama: 98Matoèec, Neven: 83Matuliæ, Lucijan: 24, 81Meduza, jama: 66, 73Medvedica: (vidi Ðula - Medvedica)Medvednica: 24, 29, 40, 42, 78, 86, 87,

88, 93, 94, 95, 98, 105, 114, 120Me�trov, Milan: 82Mijatova jama: 122Mikaèiæ, Rade: 29Mikelangelo, jama: 67Mikuska, Joszef: 83Mioto, Luigi: 24, 25Mlinariæ, Stjepan 22Moèiljska �pilja: 100Modra �pilja 99, 100, 114, 117, 118

Modriæ, �pilja: 98, 100, 102Muniæ, Jagoda: 46Muni�aba, jama: 58, 67, 72, 73Mu�kinja: (vidi Panjkov ponor), 54, 72Muzikant, Du�ko: 119Na�e planine, èasopis: 116Nikolajeviæ, G.: 22Novak Grga: 14, 27, 109Novak Pero: 82Odbor za istra�ivanje �pilja: 26, 32Olimp, jama: 64, 65, 73, 108Ozaljska �pilja: 22Ozimec: 83, 84, 98Ozalj: 100, 107, 111, 112, 114Paklenica: 36, 78, 80Palmotiæ, Junije: 20Pancer, Ivan: 30Panjkov ponor (Kr�lje, Mu�kinja):

54, 67, 68, 72, 89, 104, 121, 122Pasariæ, Josip: 28Patkov gu�t, jama: 63, 73Pavlekin: 120Pavlièeviæ, Drago: 44, 49, 78, 119, 120Pavliniæ, Igor: 83»pechica«: 19Perhaj, Zvonko: 121Perinka, ponor: 78Petter, Franz: 22Pilar, Gjuro: 23, 86Planinarski savez Hrvatske (PSH):

31, 35, 36, 37, 40, 41, 43, 49,50, 52, 53, 54, 55, 57, 76, 87,102, 105, 111, 113, 114

Podgraèi�æe II, jama: 51, 54, 106Podru�nica HPD

- »Orjen«: 32, 33, 36- »Prijatelj prirode«: 32, 33- »Runolist«: 32, 33- na Kne�iji: 33

Pokrivenik, �pilja: 14, 27Poljak, Josip: 26, 27, 30, 36, 87, 88,

96, 119Poljak, �eljko: 9Ponor kod Ra�pora: 27, 28, 52Ponor na Bunjevcu: 53, 73, 121Ponor na Krasici: 120Posariæ, Juraj: 9, 44, 97, 121Potleca, Vinicio: 107Pozo Chizidi, jama: 59Premu�iæ, Ante: 28Priroda, èasopis: 116Prizmiæ, Vinko: 45, 108Program �kolovanja speleologa: 41

130

PTD »Liburnija«: 26, 32, 36, 46Puhaljka, Jama 49, 97Raða, Tonæi: 45, 54, 55, 58, 83Razzi, Serafin: 20Reden�ek, Vladimir: 29, 30, 31, 33,

40, 44, 78, 82, 91, 96, 120Referada za �piljarstvo PSH: 33, 36Rivièr, Emil: 11Rogliæ, Josip: 28, 36Rokina bezdana: 53, 69, 89Rosandiæ, Z.: 28Rossi, Ljudevit: 23Sabljar, Vjekoslav: 22Samograd, �pilja: 27, 32, 100, 102Sapetz, J.: 22Schneider, M.: 27Sjau�, Mile: 29Slovaèka jama: 72, 73Snie�na, jama: 49, 76Soconusco, jamski sustav: 65Sorkoèeviæ, Jakov: 20, 81Speleo�zin, èasopis: 115Speleolo�ka grupa »�i�mi�«: 38Speleolo�ka sekcija »Vladimir

Nazor«: 38Speleolo�ka udruga

- »Estavela«: 38, 77- »Spelunka«: 38

Speleolo�ki odbor: 26Speleolo�ki savez Jugoslavije: 38, 109Speleolo�ki klub »Samobor«: 36,

38, 46, 116Speleolo�ki odsjek planinarskog

dru�tva- »Biokovo« (SOB): 57, 116- »Dubovac« (SOD): 9, 36, 44,

45, 46, 62, 64, 66, 77, 113, 115- »Kamenjak«: 40, 116- »Malaèka«: 36, 46- »Mosor« (SOM): 9, 29, 32,

33, 36, 44, 45, 46, 48, 54, 57,63, 76, 79, 115

- »Platak«: 36, 44, 45- »Sutjeska«: 36, 45, 54- »Velebit« (SOV): 9, 41, 53,

54, 55, 56, 57, 58, 59, 62, 63,66, 67, 69, 72, 76, 77, 78,

104, 110, 113, 115, 116- »Zagreb-Matica«: 9, 31, 33,

44, 45, 91, 93- »�eljeznièar« (SO�): 9, 36,

40, 44, 45, 46, 47, 51, 54, 55,57, 58, 59, 66, 67, 76, 77, 82,91, 96, 98, 102, 104, 115, 116

Speleolo�ko-alpinistièki klub»Ekstrem«: 38

Speleolo�ko dru�tvo:- »Buje«: 38- »Æiæarija«: 38- »Had« (SDHA): 38, 116- »Jamar«: 38- »Javor« 36, 40, 87, 89, 103- »Karlovac« (SDK): 38, 64,

111, 115- »Krstatica«: 38- »Lika«: 38- »Matokit«: 38- »Myotis Myotis«: 38- »Pauk«: 38- »Prezid«: 38- »Proteus« (SDPR): 38, 76,

83, 99, 102, 116- »Rovinj«: 38- »�piljar«: 32, 38, 58, 67, 77- »Ursus spelaeus«: 38, 115

Speleolo�ko dru�tvo Hrvatske: 6, 35,36, 48, 50, 51, 78, 109, 115, 116

Speleoronilaèko dru�tvo: 38Spila Nakovana: 91, 114Standl, Ivan 119Stara �kola, jama: 57, 73Stariæ, Rudolf: 45, 115Stipetiæ, Zoran: 46, 56, 60Stra�na peæ, �pilja: 119Strièanica, jama: 86, 117Subterranea croatica, èasopis: 115Sinjac, izvor: 104Sutloviæ (Bak�iæ), Ana: 34, 35, 45,

59, 61sveti Ilar: 16, 17sveti Jeronim: 16�andalja, �pilja: 13�egrc, Veljko: 34, 35, 44, 78�enoa, Milan: 26

�imunoviæ, Alan: 122�ipun, �pilja: 16, 20, 96, 98, 100�mida, Branislav: 63�pilja u kamenolomu Tounj 40, 41,

42, 56, 72, 84, 105, 113, 120�pilja Vile jezerkinje: 100�pilja u zaljevu �eljini: 19�upljara, �pilja: 100Tietz, E.: 23Tounjèica: 20, 102, 103, 104, 117Trojama: (vidi Lukina jama -

Trojama)Tvrtkoviæ, Nikola: 9, 83, 84, 85Union internationale de spéléologie

(UIS): 6, 35, 110, 111Valvasor, Ivan Vajkard: 20, 117Variæakovo vrelo: 67Varnjaèa, jama: 29Vele vode, ponor: 53Velebiten, èasopis: 115Velika Gajna, jama: 48Velika Realka: 26, 33Veternica, �pilja: 13, 14, 29, 30, 35,

41, 72, 87, 88, 89, 90, 91, 93,96, 97, 98, 100, 102, 103, 106,108, 121, 122

video: 117, 121, 122Vilimova jama: 57, 73Vilinska �pilja: 72Vindija, �pilja: 13, 91, 101Vjetrenica, �pilja: 20, 69, 96Vjetrena brda: 56, 57, 76Vodice, planinarski dom: 36, 111von Kerner, Fritz: 25von Ransonnet, Eugen: 117Vranjaèa, �pilja: 24, 25, 29, 100, 114Vrbek Boris: 44, 51, 53, 88, 106, 121Vrbek Mirjana: 83, 84Vrela Cetine: 101Vrelo Gacke: 101Vrlovka, �pilja: 100, 114Vrtlina, jama: 29Vukoviæa vrelo: 104Waagen, A.: 27Zeleni vir, �pilja: 107Zid smrti: (vidi Gromaèa), 14, 15Zmajeva �pilja: 16, 17

132

O autoruVlado (Vladimir) Bo�iæ roðen je 17. sijeènja 1936. u Kri�evcima. �kolovao se u

Kri�evcima, Petrinji i Zagrebu. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebustekao je zvanje diplomiranog in�enjera brodogradnje a na Fakultetu za fizièku kul-turu, takoðer u Zagrebu, zvanje instruktora speleologije.

Posjeæivati planine te istra�ivati �pilje i jame poèeo je 1951. kao pomagaè plani-naru i speleologu Vladi Horvatu. Od 1955. do danas èlan je Speleolo�kog odsjekaHrvatskog planinarskog dru�tva »�eljeznièar« u Zagrebu.

Od 1960. obna�ao je kao speleolog mnoge du�nosti, a najdulje, od 1962.-1999.,du�nost predsjednika Komisije za spelelogiju Hrvatskog planinarskog saveza.Osnivaè je te prvi i jedini predsjednik Koordinacijske komisije za speleologijuPlaninarskog saveza Jugoslavije od 1964.-1991. U Savezu speleologa Jugoslavije bioje od 1984.-1991. predsjednik Komisije za speleolo�ko obrazovanje.

133

Veæ dugi niz godina predavaè je i instruktor na speleolo�kim i planinarskim �ko-lama i teèajevima, te sudionik raznih speleolo�kih skupova u zemlji i inozemstvu.

Napisao je knjige: »Literatura o speleolo�koj opremi, tehnici i organizaciji istra-�ivanja« (Beograd, 1978, 226 str.), »Vodiè kroz ureðene �pilje Hrvatske« (Zagreb,1983, 32 str.), »Speleolo�ki turizam u Hrvatskoj« (Zagreb, 1999, 168 str.),»Schauhöhlen in Kroatien« (Zagreb, 2001, 144 str.) i »Planinarska obilaznica -�piljama Lijepe Na�e« (Zagreb, 2003, str.1-48) te vi�e od 700 raznih èlanaka (struè-nih radova, vijesti, izvje�taja i osvrta) u domaæim publikacijama (najvi�e u èasopisi-ma »Speleolog« i »Na�e planine« odnosno »Hrvatski planinar«) ali i stranim pu-blikacijama (u svim republikama biv�e Jugoslavije, te u Francuskoj, Engleskoj,Belgiji, Nizozemskoj, Njemaèkoj, Èe�koj i Slovaèkoj).

Posjetio je vi�e ureðenih �pilja i jama u Europi i Australiji te sudjelovao u broj-nim speleolo�kim istra�ivanjima (u ekspediciji u Lukinu jamu 1994. spustio se 750 mduboko).

Zajedno s Ivicom Posariæem konstruirao je padomjer (instrument za mjerenjedu�ine i visine nagnutih kanala u podzemlju) i lagano vitlo za istra�ivanje jamadubokih do 150 m (danas izlo�ak u Speleolo�kom muzeju SO HPD »�eljeznièar«), teizradio nacrte penjalica, spu�talica i drugih spravica za penjanje i spu�tanje po u�eturadi vlastite izrade.

Fotografiranjem se bavi od 1961. i sada raspola�e sa zbirkom od nekoliko tisuæadijapozitiva.

Odlikovan je najvi�im priznanjima planinarskih i speleolo�kih udruga (plaketaPlaninarskog saveza Zagreba, zlatni znak i plaketa Planinarskog saveza Hrvatske,zlatni znak Planinarskog saveza Jugoslavije, zlatni znak Planinske zveze Slovenije,diploma zaslu�nog èlana i diploma poèasnog èlana Saveza speleologa Jugoslavije,orden zvjezde Danice s likom Franje Buèara i dr.)

�ivi u Zagrebu od 1948. (ul. Braæe Cvijiæa 17, tel.3835-549), a radio je 35 godinau Tvornici �eljeznièkih vozila »Gredelj« d.o.o kao rukovoditelj Slu�be za razvojproizvoda, sada u mirovini.

134

Autori fotografija

Bak�iæ Ana: 84, 104

Bak�iæ Darko: 96

Bo�ièeviæ Sreæko: 107, 183

Bo�iæ Vlado: 6, 8, 10, 11, 12, 14, 24, 35, 40,49, 54, 55, 67, 68, 69, 72, 75, 76, 77,79, 83, 85, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94,100, 101, 103, 111, 112, 119, 122,123, 127, 132, 137, 139, 140, 141,142, 143, 144, 145, 147, 148, 149,151, 152, 153, 154, 155, 158, 159,161, 162, 164, 166, 167, 168, 169,170, 171, 172, 174, 177, 178, 187

Èaplar Alan: 47, 48

Èepelak Marijan: 160

Erhardt Robert: 82

Filipèiæ Ivan: 64

Gara�iæ Mladen: 73

Gomzi Zdenko: 182

Gr�inèiæ Krasin: 62

Hu�man Drago: 61, 63

Jakèin Dra�en: 138

Jal�iæ Branko: 120, 125, 130

Jeliniæ Igor: 98

Katu�iæ Stjepan: 60

Kovaèeviæ Tihomir: 51, 80, 81, 95, 109,110, 150, 156

Krstiniæ Boris: 87, 87

Kuhta Mladen: 97, 99, 108

Kunoviæ Dra�en: 146

Lackoviæ Damir: 86

Lepan Boris: 70, 71

Malez Mirko: 5, 7

Markiæ Antun: 39, 134

Ozimec Roman: 9

Pavlièevæ Drago: 45, 53, 106, 131, 157

Pepeonik Zlatko: 66

Poliæ Gordan: 102

Poljak Josip: 38, 181

Poljak �eljko: 16

Posariæ Juraj: 36, 43, 44, 56, 117, 185

Puhlek Davor: (Portet Vlade Bo�iæa)

Standl Ivan: 179

Vranar Domagoj: 188

Vrbek Boris: 121

Vrbek Mirjana: 184

Velike slike (autor: Vlado Bo�iæ)- Naslovnica: Bogatstvo �piljskih ukrasa u Vodenoj jami kod Sinja

- Str. 10: Ulaz u jamu Muni�abu na Crnopcu

- Str. 18: Velike kamenice u Donjoj Cerovaèkoj �pilji

- Str. 74: Savladavanje zasigane stijene u Vodenoj jami kod Sinja

- Str. 123: Dio turistièkog puta u Donjoj Cerovaèkoj �pilji

- Zadnja stranica: Jezerce u �pilji F-2 iznad izvora rijeke Rude u Sinjskom polju

9 7 8 9 5 3 6 9 1 4 1 1 1

9 789536 914111 - hps.hr u... · 2016. 3. 11. · alan ¨aplar recenzenti dr. nikola tvrtkoviæ,...

Documents