##8,ŠUMARSKA NASTAVA,POVIJEST

ŠUMARSKA NASTAVA U HRVATSKOJ

1860 — 1960

Urednici — Redact ores:

#U1NIKOLA NEIDHARDT

#U2MILAN ANDROIĆ

#PPŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

#NNŠUMARSKA NASTAVA U HRVATSKOJ 1 8 6 0 — 1 9 6 0

SCHOLAE FORESTALES IN CROATIA (1860—1960)

S A D R Ž A J — INDEX

Predgovor — Praefatio — KNEBL ing. FRANJO 1

Uvod — Prooemium — ANDROIĆ dr MILAN 5

Šumarski odjel Gospodarsko-Šumarskog učilišta u Križevcima i860—1898 — Sectio forestalls Scholae agricuUuralis forestalisque Crisii (1860—1898) - K A U D E R S dr ALFONS 9

Šumarska akademija 1898—1919 — Acamedia forestalls Universitati Zagre-biensi annexa (1898—1919) — PETRAČIĆ dr ANDRIJA 57

Šumarska nastava na Fakultetu 1919—1960 — DiscipUnae fotestales in

Universitatis Facultate (1919—1960) 113

U v o d —• Prooemium 115

O t v a r a n j e f a k u l t e t a — Inauguratio Facultatis 117

P r v i n a s t a v n i p l a n o v i — Studiorum materiae deserlptio

prima 118

B i f u r k a c i j a — Bifurcatio 124

S a m o s t a l a n f a k u l t e t 1 9 6 0 — Facultas forestalls autonoma (19 6 0) 133

S t a t u t Š u m a r s k o g f a k u l t e t a — Facultatis forestalls sta-tutum 135 Nastavni plan Šumsko-gospođarskog odjela — Materia studio-

rum Sectionis verum forestalium 137 Nastavni plan Drvno-industrijskog odjela — Materia studiorum

Sectionis llgnariae-industrialis 139

" D e k a n i — Decani 157

Z a v a d i — Instituta 158

VII

Zavod za uzgajanje Suma - institutum silviculturae - ANIĆ dr M. . . . 158 Zavod za Šum. genetiku i đendrologiju - Institutum pro genetica forestall

dendrologiaque - VIDAKOVlC dr M. , 164 Zavod za uređivanje Šuma - institutum pro silvarum dispositlone -

KLEPAC dr D . 165 Zavod za zaStitu šuma — Institutum pro silvarum conservation -

VAJDA dr Z. 168 Zavod za anatomiju i zaštitu drva - Institutum pro lignorum anatomia et

conservaiione - SPOLJAKIC dr Z. 170 Zavod za tehnologiju drva - Institutum pro xylatechnologia -

HORVAT d r i 172 Zavod za iskorišćivanje šuma — Institutum pro silvarum usu-fructu -

BENIĆ dr R. 174 Zavod za mehaničku preradu drva - Institutum pro lignorum transfor­

mations mechanica — KRPAN dr J. \ 175 Zavod za drvno-industrijsko strojarstvo — Institutum pro inđustriae lig~

nariae machinamentis — HAMM ing. Đ. 176 Zavod za šum. građevinarstvo i komunikacije — Institutum pro construe

tionibus adiumentiSQue foresticis — LOVRIĆ ing. N . , 177 Zavod za ekonomiku i organizaciju šum. privrede i drvne industri je —

Institutum pro arte oeconomica et institutionibus rerum forestalium industriaeque lignariae — PLAVSIC dr M. 179

Zavod za dendrometriju — institutum pro đendrometria — EMROVIĆ dr B. 181 Zavod za geodeziju — Institutum pro geođesia — NEIDHARDT dr N. I 181 Zavod za lovnu privredu — Institutum pro oeconomia venatoria —

ANDRASlC ing. D. 182 Zavod za kemijsku preradu drva — Institutum po lignorum transformatione

chemica — OPACIC dr I. 182 Zavod za botaniku - Institutum botanieum - PEVALEK dr I. 183 Zavod za kemiju — Institutum chemicum — ROGINA d r B. 184 Zavod za pedologiju — Institutum pro peđologia — SKORIC dr A. j 185 Zavod za šumske pokuse — Institutum pro expertmentis foresticis —

BASTJANCIC ing. I. , 186 Katedra za slobodna predavanja — Cathedra pro đisputationibus liberis —

GOLUBOVIC ing. U. \ . 187

N a s t a v n i p r e d m e t i — Materia studiorum 188

Šumsko-gospođarski odjel — Sectio rerum forestalium 188

Botanika - Botanica - PEVALEK dr I. 188 Viša matematika — Artes maihematicae superior es ~ KUGDER M. 189 Kemija - CAemia - ROGINA dr B. . . . . . . . 191 Nacrtna geometrija — Geometria descripttva — TOMASEGOVIC đr Z. 191 Osnove društvenih nauka — Fundamenta anthroposociologiae j ao Osnove prava — Fundamenta iuris — SREMAC dr D. 193 Mehanika - Ars mechanica - KOSTRENCIC dr Z. X94 Šumarska genetika — Genetica forestalls - VIDAKOVlC dr M. 195 Petrografija i geologija - Petrographia geologiaque - TAJDER dr M. 195 Meteorologija i klimatologija - Meteorologta et climatolooia. -

MAKSIC dr B . 1QP7

VIII

Pedologija - Pedologiu - SKORIĆ đr A. . . . . 198 Dendrologlja - Dendrologla - VIDAKOVIC dt M. 200 Šumarska entomologija - Entomalogia forestalls ~ ANDROIČ đr M. 201 Šumarska fitopatologija ~ Phytopathologie forestalls -

KISFATIĆ dr J. «02 Geodezija - Geodesta - NEIDHARDT dr N. 203 Tehnologija drva - Xylotechnalogla ~ HORVAT dr I. 204 Anatomija drva - Anatomta lignorum — SPOLJARIC dr Z. , 205 Lovna privreda - Oeconomla venatoria - CEOVIC ing. I. 206 Šumarska fitccenologija - Phytocoenologla forestalls - ANIC dr M. 207 Uzgajanje šuma - Sllvlcultura - ANlC đr M. _ 208 Iskorišćivanje Šuma — Sllvarurn usus fructus — BENIĆ đr B. •' 214 Dendrometrija s biometrikom — Dendrometria (cum arte biometrica) —

EMROVIC dr B. . 2 1 7 Šumarsko građevinarstvo - Constructlones forestales —

LOVRIC ing. N. 217 Šumarsko strojarstvo — Machinamenta forestalia -

JAMBROSIC ing. 2 , 218 Uređivanje bujica - Inaedificaüo torrentium — GODEK Ing. X. , 220 Zaštita Šuma - Conservaiio silvarum — VAJDA dr Z, , 221 Melioracije degradiranih Šumskih terena — Melloratlo locorum silve-

strlum in đegrađatione - HORVAT ing. A. . 224 Uređivanje šuma — Dispositio silvarum - KLEPAC dr D. . . . . . 225 Šumske komunikacije — Ađiumenta forestica — LOVRIC ing. N. _ _ 228 Prerada drva — Converslo lignorum — HORVAT dr i. . . . . . . . 229 Ekonomika šumsko-privrednih organizacija — Ars oeconomlca Instb-

tutlonum forestalium-oeconomicarum — PLAVSIC dr M, . . . . 230 Ekonomika šumarstva — Forestalls ars oeconomlca - POTOČIĆ dr Z. 232 Organizacija i poslovanje šumsko-privrednih organizacija — Constt-

tutlo et operositas institutionum forestalium-oeconomlcarum — R A D O S E V I C ing, J. . . jfa 234

Seminar za uzgajanje šuma — Seminarium ex silvlcultura -ANIC dr M. 236

Seminar iz iskorižćivanja Šuma — Seminarium ex usu-fructu silvarum - BENic dr R. . . . jfijl",, 237

Racionalizacija rada u šumarstvu - RationaUsatia operum forestico-rum - BENIC dr R. 238

Šumarska Jotogrametrija - Photogrammetria forestalls -TOMA5EGOVIĆ dr Z. 239

Drvno-industrijski odjel — Sectio Hgnaria-industrialis 189

Viša matematika — Artes mathematicae superiores — KUGLEB M. , , 189 Kemija - Chemia - ROGINA dr B. 191 Fizika - Physica - GOSPODNETIC dr D. 240 Nacrtna geometrija - Geometric đescrlptiva - TOMASEGOVIC đr Z. 191 Dendrologija (s osnovama botanike) - "Dendrologla (cum fundamentu

botaniets) - VIDAKOVIC dr M. 240 Osnove društvenih nauka — Fundamenta anthropoaactotogiae _ ; ] jg2 Analitička kemija - Chemia analyHca - OPACiC dr L 242 Mehanika - Ars mechanica - KĐSTRENClG đ r Z. 294

IX

Osnove šumarstva — Fundamenta rerum forestalium — VAJDA dr. Z. 242 Tehnologija drva - Xylotechnologta - HORVAT đr I. 244 Opće strojarstvo — Macftinamentomm scientia generalis —

BILJAN ing. M. 245 Anatomija drva - Anatomia lignorujn — SPOLJARIC d r Z. 247 Šumarsko građevinarstvo s osnovama komunikacija — Ccmstructtones

forestales cum adiumentorum fundamentis — LOVRIC ing. N. j : 247 Elektrotehnika - Ars electrica ~ HAMM ing. Đ. 248 Osnove matematičke statistUce — Artium mathematicarum statistlcarum

fundamenta - EMROVTC đr B. 249 Privredno pravo — lus rerum oeconomicarum — SREMAC đr. D. . , 250 Eksploatacija šuma — silvarum usits-fructus — BENIĆ dr R. . . . . 250 Radni strojevi za drvo — Machinamenta operaria ađ llgna tractanda —

HAMM ing. Đ. , 252 Kemijska prerada drva — Lignorum transformatio chemica —

OPACIĆ dr I. 254 Zaštita drva - Lignorum conservatio — SPOLJARIC dr 2- 255 Industrijske vodogradnje — Constructiones hydrotechnicae Industri­

ales - VERNER dr V. 255 Dendrometrija — Dendrometria — EMROVIČ dr B. 256 Trgovina drvom — Commercium lignartum — POTOČIĆ đr. Z. , . . 257 Strojevi za t ransport i dizala — Machinamenta ađ transvectionem et

onera tollenda - BILJAN ing. M 258 Ekonomika drvne industrije — Ars oeconomica industriae lignariae —

POTOCiC dr z . 259 pilanska, prerada drva — Lignorum conuersio serratoria —

HORVAT đr I. 260 Industrija furnira i ploča — Laminarum tabularumgue llgnearum

industria - KRPAN dr J. ~ , 262 Sušenje i parenje drva — Siccatio et vaporatio lignorum —

KRPAN dr J. 264 Specijalni proizvodi od drva — Fabrtcata. lignea singularia —

KRPAN đr J. / 266 Proizvodnja namještaja — Supellectilium productio — P O P P ing. I. # , 267 Projektiranje đrvno-industrijskih pogona — Fabricarum inđustrtalium

designaUones - ŠERBETTC ing. A. 269 Ekonomika drvno-industrijskih poduzeća — Ars oeconomica industriae

lignariae — PLAVSlC đr M. 269 Organizacija i poslovanje drvno-industrijskih poduzeća — Constitutio

et operositas industriae lignariae — PLAVŠIC dr M. 271 Racionalizacija rada u drvnoj industriji — Operum in industria llp-

naria raüonalisatio - BENIC dr R. J j 272

Š k o l s k i š u m s k i o b j e k t i L i p o v l j a n i i Z a l e s i n a i t a m o š n j a t e r e n s k a n a s t a v a — Silvae facultatis in

Lipovljani et in Zalesina sitae quae ad studiosos docendos adhi-bentur — RADOŠEVIČ ing. J. 274

N a s t a v n i i p o k u s n i o b j e k t i u o k o l i c i Z a g r e b a — Silvae finitima loca Zagrebiae occupantes et ad demonstrandum experimentandumque adhibitae — ANlO dr M. . . . . . 282

X

T e r e n s k a n a s t a v a D r v n o - i n d u s t r i j s k o g o d j e l a — Exercitationes Sectionis industrialis in fabricis loca habentes — RADOŠEVIC Ing. 3 286

P o s t d i p l o m s k a n a s t a v a — Studio, quae diploma obtinentes perficiunt — NEIDHARDT dr N 293

D o k t o r a t i — Ad amplissimum doctoris gradum promoti 300

H a b i l i t a c i j e — Qui iura doctoris publici rite capessiverunt . . 30*5

D r u š t v e n a i p o l i t i č k a a k t i v n o s t s t u d e n a t a 191S— 1 9 4 1 — Studiosorum socialis et politica aetivitas (1919—1941) — ANDROIĆ dr M . 307

S t u d e n t i i i n ž i n j e r i š u m a r s t v a u n a r o d n o o s l o -b o d i l a č k o j b o r b i 1 9 4 1 — 1 9 4 5 — Herum forestalium Stu­diosi ingeniatoresque in hello Ubertatis nationalis recuperandae causa gesto (1941—2945) — ANDROIĆ dr M 300

O r g a n i z a c i j e s t u d e n a t a 1 9 4 5 — 1 9 6 0 — Studiosorum so-cietates (1945—1960) — GOLUBOVlC ing. U 337

D r u š t v e n o u p r a v l j a n j e — Publica administrate Facultatis — SREMAC dr D 348

B r o j n o s t a n j e s t u d e n a t a — Studiosorum numerus — SRE­MAC dr D 350

A p s o l v e n t i — Qui Facultatis stadia peregerunt — NEIDHARDT dr N 353

Š u m a r s k a k n j i ž n i c a — Bibliotheca — BASTJANCIC ing. I. 374

I z g r a d n j a — Aedificationes — LOVRIĆ ing. N. 375

N a s t a v n i c i — Magistrorum ordo (eorumque opera) 382

ANDRASIĆ DRAGO, ANDROIĆ MILAN, ANIC MILAN, BADJUN STANKO, BADOVINAC ZVONIMIR, BASTJANCIC IVO, BAZALA ALBERT, BELO-BRK JOSIP, BELOSEVIC VASTLIJE, BENIC ROKO, BEVTLAQUA BRANKA, BLFFL MLADEN, BILJAN MIRKO, BLANUSA DANILO, B O H N I C E K STJE­PAN, BÖHM ALEKSANDAR, BOJANIN STEVO, BOZICEVIC JURAJ, BREZNJAK MARIJAN, CESAREC RUDOLF, CRNOKRAK ZVONIMIR, CEr HOVIN VTLJEM, CEOVlC D70, DEKANIC IVO, DOMAINKO DRAGUTIN, EMROVIC BORIVOJ, FANTONI RATMOND, FLÖGL STANKO, FRANKOVIC ANTE, GAZT-BASKOVA VALENTINA, GILIC ANDRO, GLAVAC VJEKO-SLAV, GODEK IVO, GOGLIA ANTUN, GOLUBOVlC UROS, GOSPODNETIC DRASKO, HAMM ĐURO, HERGULA BOZLDAR, HIRTZ MIROSLAV, HO-LJAC JANKO, HORVAT AUGUST, HOBVAT IVO, HORVAT PAVLE, HRI-BAR JOSD?, IVSIC MILAN, JAMBROSIC ZELJKO, JOVANOVAC ANTUN, JUSTTNIJANOVIC JURAJ, JUSIC PAVAO, KAIC MILAN, KALAFADZIĆ

XI

ZVONIMIR, KARAVLA JOSIP, KISELJAK MARIJE, KISPATIC JOSIP, KLEPAC DUŠAN, KNEŽEVIĆ IVO, KOCH FERDO, KOS ERIKA, KOUDEL-KA VIKTOR, KOVACEVIC ZELJKO, KRALJIĆ BRANKO, KRIZANEC RA­DOVAN, KRPAN JURAJ, KXJGLER MIROSLAV, LANGHOFFER AUGUST, LEVAKOVIĆ ANTUN, LISAC IVO, LORKOVIC ZDRAVKO, LOVRIC NINO­SLAV, LOZOVINA MILIVOJ, L U N A C E K VALDEMAR, MAKSIC BRANKO, MATEK KATARINA, MATOVINOVlC VLADIMIR, M E S T R O V I C SIME, MIK-LOS IVAN, MILATOVIC IVANKA, MOHACEK MARKO, NEIDHARDT NI­KOLA, NENADIC ĐURO, NJEGOVAN VLADIMIR, NOVAK MIJO, NEUGE-BAUER VIKTOR, OGRIZEK ALBERT, OPACIC IVAN, PANCER OTON, PAVLIN ZDENKO, PERUSlC ANDRIJA, PETRIC BOZIDAR, PEVALEK IVO, PINTER VIKTOR, PLANCTC JOSIP, PLAVSlC-GOJKOVlC NEVENKA, PLAVSIC MILENKO, POPP IVAN, POTOČIĆ ZVONIMIR, PRANJIC ANKICA, PREJAC MILIVOJ, PREMUZIC ANTE, PRPIĆ BRANIMIR, RACZ ZOLTAN, RADOSEVIC JOSIP, ROGINA B02IDAR, RÖSSLER ERVIN, SEIWERTH ADOLF, SEVER STANISLAV, SERDAR JOSIP, SETINSKI VIKTOR, SPAIC IVAN, SREMAC DRAGUTIN, STRAZNICKY MIXORAD, SANDOR FRANJO, SARIC ANA, SERBETIC ADOLF, SKORIC ARSO, SKO­RIC VLADIMIR, SKREB STJEPAN, SOLAJA BOGDAN, SOS TARI C-PIS ACIC KARLO, SPOLJARIC ZVONIMIR, SUKLJE FRAN, TAJDER MIROSLAV, TOMASEGOVIC ZDENKO, TRINAJSTIC IVO, UGRENOVIC ALEKSANDAR, USCUMLIC LJUBICA, VAJDA ZLATKO, VELIKONJA NENAD, VERLIC JELENA, VERNER VLADIMIR, VERNlC RADOVAN, VIDAKOVTĆ MIRKO, VRANČIĆ IVAN, VRANKOVlC JANDRO, VRKXJAN VLADIMIR, ZLATA-RIC BORIS, ZORlClC MILOVAN, ZIC MAGDALENA.

O s o b l j e i D e k a n a t — Facultati adscript! decanatusque — SREMAC dr D. 538

L i t e r a t u r a — Bibliographic, 539

Srednje šumarske škole — Scholae forestales mediae 541

Š u m a r s k a š k o l a u K a r l o v c u — Schola forestalls Carlo-stadii — LIPOVSĆAK ing. J., JERMAN S 542

Š u m a r s k a š k o l a z a k r š u S p l i t u — Schola Spalatii pro silvicultura in regionibus karstosis — PIŠKORIĆ ing. 0 554

S r e d n j a t e h n i č k a š k o l a d r v n e s t r u k e u V i r o v i t i c i — Schola pro arte lignaria Viroviticae — RADAKOVIĆ ing. D. 571

D r v o - p r e r a đ i v a č k a t e h n i č k a š k o l a u Z a g r e b u — Schola pro lignorum tra-ns/ormatione Zagrebiae — HRDLIČKA IVKA 5 7 9

Stogodišnjica — Celebratio centenaria — NEIDHARDT dr N. 589

Likovni prilozi — Additamenta picta

Josip Broz Tito, Beogradska konferencija (LIPNITZKI) Josip Broz Tito, 3r loni (STOJANOVIĆ)

XII

Quercus robur, Lipovljani (DEKANIC) Macan, Boljkovo Prašuma, Perußlca (LEIBUNDGUT) Quercus robur, Mikanovci (I. HORVAT) Abies alba, Zalesina (KLEPAC) Bohutlnskl: Josip Kozarac (SZABO) Šumarski Dom, Zagreb (LOZOV1NA) g4 Bohutlnskl: F. z . Kesterćanek (SZABO) gg Cervus elaphus, Fosavlje (CAR) 3Q phasianus colchicus, Zelendvor (SRDiC) g i Alnus glutinosa, Đurđevac (GLAVAC) gg ZiČara, Gorski Kotar (SORIC) 97 Fagus silvatica, Zagrebačka Gora (GLAVAC) 112 Abies alba, Fužine (HARAPIN) U 3 Fakultet, Zagreb, Maksimir (LOZOVTNA) 128 Bohutlnskl: Andrija PetraČlć (SZABO) 129 Pinus nigra, Brač (SORIĆ) IßQ Ostrya carpinifolia, Istra, Suhi Kuk (BERTOVTĆ) 161 Utovar, Gorski Kotar (FOTODOKUMENTACIJA, Zagreb) 17Q Trupci, Gorski Kotar (FOTODOKUMENTACIJA) 177 Ekskurzija, Lipovljani (DEKANIC) 192 Fraxinus angustlfolia (GLAVAC) 193 Rasadnik, Omiš (SORIC) 208 Pinus halepensis, Mljet (KEVO) 209 Fakultet, Zagreb, Maksimir (LOZOVtNA) 224 Studentske nastambe, Lipovljani (DEKANIĆ) 225 izvlačenje, Gorski Kotar (FOTODOKUMENTACIJA) 240 Pilana, BeliSće (FOTODOKUMENTACIJA) 241 Piljenje bukovine, Gorski Kotar (FOTODOKUMENTACIJA) 256 Piljena građa, Đurđenovac (SORIC) 257 Tvornica Ijepenke, Belišće (SORIC) 288 Krš, Velebit (SORIC) 320 Preborna šuma, Gorski Kotar (HARAPIN) 321 Populus marilandica (18 g, 50 cm) Podravina (PODHORSKI) 352 Populus serotina (6 g.). Spačva (DEKANIC) 353 Abies alba (100 X) (ZAVOD ZA ANATOMIJU I ZAŠTITU DRVA) 384 Clematis vitalba (20 X) ZAVOD ZA ANAT. I ZAST. DRVA) 385 Šumarska škola za krš, Split (BILANDZIC) 560 Park-Šuma, Lokrum (TURINA) 561

Sadržaji na stranim jezicima — Summaria in Unguis externis

RESUME EN FRANCAIS — Summarium in lingua Francogallica 607

SUMMARY IN ENGLISH — Summarium in lingua Britannica 609

PE3IOME HA PYCCKOM H3BIKE — Summarium in lingua Russica 611

ZUSAMMENFASSUNG IN DEUTSCHER SPRACHE — Summarium in lingua Germanica ***

XIII

RIASSUNTO IN ITALIANO — Summarium in lingua Italiana 615

RESUMEN EN ESPANOL — Summanum in lingua Hispanica 617

Urednici (Redactores): NEIDHARDT dr N., ANDROIC dr M-

Korektori (Correctores); BASTJANČIČ ing. I., HORVATlC Z., KALAFADŽIČ ing. Z., PAVLIN ing Z., PRANJlO ing. 4 .

Izdao (Editor): ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU — FACULTAS FORESTAHS VNIVERSITATIS, ZAGREB, MAKSIMIR, JUGOSLAVIA.

XIV

PREDGOVOE

Suma je imala u prošlosti, ima sada te če imati i u budućnosti veliko značenje za naš narod, U prošlosti su eksploatacijom šuma akumulirana sredstva za izgradnju prvih industrijskih postrojenja kao i komunikacija (cesta i željeznica), iako je za vrijeme Austro­ugarske monarhije veliki dio tih sredstava odlazio u njezine metropole. U vjekovnoj borbi koju su narodi Jugoslavije vodili protiv različnih osvajača Često su u šumama našli zaštitu mnogi borci za slobodu. Neposredno iza oslobođenja iz šuma su akumu­lirana sredstva koja su doprinijela, da se brže zaliječe rane koje nam je nanio okupator te da se pride industrijalizaciji zemlje, I danas — iako su se snažno razvile ostale industrijske grane — šumarstvo i drvna industrija imaju veliko značenje za našu privredu, a naročito za izvoz.

Možemo biti ponosni na činjenicu da naša šumarska nauka i izobrazba kadrova imade stogodišnju tradiciju. Zahvaljujući tome, našim se šumama već dugo vremena gospodari na temelju naučnih postavki. Isto tako nas raduje da su šumarski kadrovi oduvijek stajali u prvim redovima u vjekovnoj borbi koju su noM narodi vodili protiv različitih ugnjetača i neprijatelja. U najvećoj i naj­slavnijoj našoj norodnooslobodilačkoj borbi šumarski su kadrovi osvjetlali obraz svojoj struci o čemu svjedoči veliki broj onih, koji su svoje živote uzidali u temelje naše socijalističke domovine.

Danas, kada naši radni ljudi brzim tempom izgrađuju socija­lizam, veliki zadaci stoje pred šumarskim kadrovima. Zahvaljujući snažnom privrednom razvoju naše zemlje te u vezi s Ume sma­njenju pritiska na relativno poljoprivredna tla, stvaraju se predu­vjeti da se zaustavi proces degradacije šuma koji je trajao vjeko­vima. U mnogim područjima već se prišlo restauraciji degradiranih šuma. U tome trebaju šumarski kadrovi preuzeti vodeću ulogu. Uslijed sve veće potražnje za drvom podižu se uz primjenu naj-

1

novijih naučnih metoda plantaže i intenzivne kulture u kojima je prirast višestruko veći nego u postojećim Šumama. Zbog brze indu­strijalizacije zemlje raste iz dana u dan i rekreativni te zaštitni značaj naših šuma. Prema tome i gospodarenje u postojećim Šumama treba sve više prilagođivati tim zahtjevima.

Šumarski stručnjaci mogu naći Široko polje rada kod izvrša­vanja svih tih zadataka. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji koju ima naša šumarska nastava kao i zalaganju onih koji rukovode tom nastavom te nastoje da je što više prilagode potrebama prakse, uvjereni smo da će sadašnja i buduće generacije šumarskih struč­njaka u potpunosti izvršiti zadatke koje pred njih postavlja naša socijalistička zajednica kao što su to činili oni o kojima govori ova Spomenica.

Knebl ing. Franjo

2

UVOD

Sume zapremaju više od trećine površine Hrvatske. U prošlosti je postotak njezine šumovitosti bio daleko veći. Stoga je prirodno da je povijest naroda koji je naselio tako šumovitu zemlju bez­brojnim nitima vezana uz šumu i sve ono što se na nju odnosi. Zbog obilja šuma nije se vodilo računa o njihovu racionalnom korišćenju, pa su dugo imale karakter neiscrpljivoga prirodnog bo­gatstva. Porastom stanovništva, krčenjem i sječom šuma naglo se smanjilo njihovo prostranstvo. One su nestale iz blizine naselja te su se povukle na planinsko zemljište i apsolutna Šumska tla. Ne­povoljni politički i ekonomski uvjeti pod kojima je živio narod Hrvatske, kao i narodi Jugoslavije uopće, ogleda se u stanju šuma naše zemlje. Krš Hrvatskog Primorja i Dalmacije priča žalosnu priču o postupku i politici tadašnjih tuđinskih vlasti u našim pri­morskim krajevima. I sami seljaci sjekli su šumu nemilice jer im je bila nametnuta obaveza besplatne sječe i dovoza do utovarne luke, pa je seljak uništavajući i paleći šumu mislio da se riješi toga tereta. Moguće je da je upravo takvo stanje na Kršu, koje je nastalo iza sječa, požara i paše, dovelo do proglašivanja prvih šumskih zaštitnih mjera koje nalazimo u statutima pojedinih gradova (Nin 1103. g., Korčula 1214. g., Split 1240. g., Dubrovnik 1272. g. i Trogir 1327. g.). Možda je jedina svijetla stranica u odnosu na šumarstvo u našim krajevima kratkotrajna vlast Francuza koji su pokazali brigu za šumu, osnivali rasadnike i vršili pošumljivanja. I Austrija je u Dalmaciji razmjerno malo učinila za obnovu i zaštitu šuma. Tek u XVIII stoljeću pod utjecajem zapada javljaju se prvi propisi koji reguliraju postupak sa šumom. To nisu bili samo kruti propisi već u isto vrijeme i instrukcije te priručnici za iskorišćivanje, uzgoj i čuvanje šuma. No, sve to nije moglo zaustaviti nesmiljeni proces smanjenja šumskih površina.

I pored ovakvog stanja šuma i usprkos razUčnim odredbama o njihovu korišćenju, koje smo prije spomenuli, nije dugo vremena