8. genetika i mendel

48
dr. sc. Ivana Restović [email protected] GENETIKA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Upload: vuongkiet

Post on 28-Jan-2017

278 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: 8. GENETIKA I MENDEL

dr. sc. Ivana Restović

[email protected]

GENETIKA I

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

Page 2: 8. GENETIKA I MENDEL

GENETIKA Znanost o nasljeđivanju: ◦ održavanje karakteristika svake vrste iz generacije u generaciju, ◦ utemeljitelj - 19.st. Gregor Mendel.

GEN ◦ nasljedni faktor, osnovna jedinica nasljeđa,

◦ dio molekule DNA (500-1500 parova baza),

◦ određeno mjesto na kromosomu - genski lokus,

◦ raspoređeni linearno na kromosomu,

◦ mogu se prenositi – kromosomi se cijepaju uzdužno,

◦ uputa za sintezu funkcionalnog produkta.

Page 3: 8. GENETIKA I MENDEL

GENETIKA

FENOTIP ◦ Stvarni izgled organizma - morfološka i fiziološka svojstva,

◦ skup svih osobina koje su vidljive, oblik, građa i funkcija

◦ rezultat genotipa i okoliša.

GENOTIP ◦ Svi geni organizma,

◦ materijalna osnova nasljeđa.

POPULACIJA ◦ genetički nejednake individue nastale od različitih roditelja

◦ žive na jednom prostoru

Nasljeđe ◦ pojava kombiniranja posebnih jedinica nasljedne upute – gena

◦ nije pojava miješanja

Page 4: 8. GENETIKA I MENDEL

GENETIKA

Gen za svaku osobinu postoji u

dva ili više alternativnih oblika - alel

ALELI ◦ jedan, dva ili više alternativnih gena

◦ na istom lokusu jednog kromosoma

◦ DOMINANTNOST - svojstvo koje prevladava

◦ - homozigot (AA)

- forma gena i kod heterozigota (Aa)

◦ RECESIVNOST - svojstvo koje je potisnuto

- ekspresija samo kod homozigota (aa)

◦ LETALNI ALELI - smrtonosni homozigot

- albinizam biljaka

- srpasta anemija čovjeka

Page 5: 8. GENETIKA I MENDEL

Nasljeđivanje svojstava Svako svojstvo:

2 alela,

1 od svakog roditelja.

Diploidni organizam: nasljeđuje 2 seta kromosoma,

1 set od svakog roditelja,

homologoni kromosomi.

Dominantni alel: funkcionalni protein,

određuje svojstvo,

maskira druge alele.

Recesivni alel: ne ispoljava svojstvo,

nefunkcionalan protein.

homologous

chromosomes

I’ll speak for both of us!

allele producing

functional protein mutant allele

malfunctioning

protein

Page 6: 8. GENETIKA I MENDEL

GENETIKA HOMOZIGOT

◦ genski aleli identični (AA, aa)

HETEROZIGOT

◦ homologni kromosomi nose različite alele (Aa)

ČISTA LINIJA ◦ jedinke homozigotne za sva promatrana svojstva

◦ genetički slične jedinke nastale samooplodnjom jednog roditelja

KLON ◦ geni jednaki individui nastale nespolno, vegetativno

HIBRID ◦ nastali križanjem nejednakih roditelja

◦ somatske stanice različitih vrsta

GAMETE - spolne rasplodne stanice nastale mejozom (n)

ZIGOTA - nastala spajanjem 2 gameta (2n)

Page 7: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelova

genetika

• utemeljitelj znanosti o nasljeđivanju

Page 8: 8. GENETIKA I MENDEL

Pollen transferred from white flower to stigma of purple flower

anthers removed

all purple flowers result

Mendelov rad

F1

P

F2

self-pollinate

Vrtni grašak

samooprašivanje

parentalne generacije (P)

P = parental

Uzgojio sjemenke i oprašio ih -

prva filijalna generacija(F1)

F = filial

samooprašivanje F1

generacije

druga filijalna generacija (F2)

Page 9: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelov rad

P

100% F1 generation (hybrids)

100% purple-flower peas

X true-breeding

purple-flower peas true-breeding

white-flower peas

self-pollinate

F2 generation

3:1 75% purple-flower peas

25% white-flower peas

Page 10: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelov rad

Osobine se različito ispoljavaju

purpurni vs. bijelog cvijeta

aleli različiti aleli na sekvencama nukleotida na

specifičnom lokusu gena

Različite verzije gena na istoj

lokaciji na homolognim

kromosomima

Page 11: 8. GENETIKA I MENDEL

Genotip i fenotip

Razlika između genskog sastava

organizma i njegovog izgleda

genotip

genski sastav organizma

fenotip

vidljive osobine organizma

objasnite Mendelove rezultate koristeći:

…dominantno & recesivno

…fenotip & genotip F1

P X

purple white

all purple

Page 12: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelov rad

F2 generation

3:1

P

self-pollinate

X true-breeding

purple-flower peas true-breeding

white-flower peas

75% purple-flower peas

25% white-flower peas

AA aa

100% F1 generation (hybrids)

100% purple-flower peas

Aa Aa Aa Aa

? ? ? ?

phenotype

genotype

Aa Aa AA aa

Page 13: 8. GENETIKA I MENDEL

Genotipovi

Homozigoti = isti aleli = PP, pp

Heterozigoti = različiti aleli = Pp

homozygous

dominant

homozygous

recessive

heterozygous

Page 14: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelov 1. zakon nasljeđivanja

Zakon segregacije

Mejoza

Homologni kromosomi se razdvajaju

aleli segregiraju

svaki alel za određeno svojstvo odlazi u

zasebnu gametu

PP

P

P

pp

p

p

Pp

P

p

Page 15: 8. GENETIKA I MENDEL

Zakon

segregacije

Metaphase 1

Page 16: 8. GENETIKA I MENDEL

Test križanja

Određivanje genotipa organizma

Jedinka nepoznatog genoma križa se s

homozigotnom recesivnom jedinkom (pp)

Punnettov kvadrat

pp PP or Pp?

x

Page 17: 8. GENETIKA I MENDEL

PP pp

Test križanja

Pp pp

x x

100% purple 50% purple:50% white or 1:1

Page 18: 8. GENETIKA I MENDEL

Monohibridno i dihibridno

križanje

Nasljeđivanje jednog svojstva:

boja cvijeta,

oblik sjemenke,

monohibridno križanje.

Nasljeđivanje 2 različita

svojstva:

boja i

oblik sjemenke,

dihibridno križanje.

Page 19: 8. GENETIKA I MENDEL

Dihibridno križanje

true-breeding yellow, round peas

true-breeding green, wrinkled peas

x

_____ _____

P

_____

100% F1 generation (hybrids)

yellow, round peas

9:3:3:1

Y = yellow

R = round

y = green

r = wrinkled

self-pollinate

F2 generation 9/16

yellow round peas

3/16 green round peas

3/16 yellow

wrinkled peas

1/16 green

wrinkled peas

yyrr YYRR

YrRr

Page 20: 8. GENETIKA I MENDEL

Dihibridno križanje

YyRr YyRr

YR Yr yR yr

YR

Yr

yR

yr

x

9/16 yellow round

3/16 green round

3/16 yellow

wrinkled

1/16 green

wrinkled

YyRr

Yr yR YR yr

YyRr

YR yr

ili

Page 21: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelov 2. zakon nasljeđivanja

Metaphase 1

IZUZETAK

Ako su geni na istom

kromosomu i jako blizu,

nasljeđuju se zajedno!

Zakon neovisnog svrstavanja

Dihibridno (poli) križanje,

2 ili više svojstava,

geni na razdvojenim kromosomima,

razvrstavaju se u gamete neovisno.

Page 22: 8. GENETIKA I MENDEL

Nepotpuna dominacija

Heterozigot ne pokazuje ni dominantni ni recesivni fenotip primjer:

RR = red flowers

rr = white flowers

Rr = pink flowers

50% manje dominantne boje

RR Rr rr

Page 23: 8. GENETIKA I MENDEL

Mendelovi zakoni

1. Zakon jednoličnosti F1 generacije:

◦ homozigotni roditelji - čiste linije

◦ svi potomci u F1 generaciji - međusobno jednaki

2. Zakon cijepanja (segregacije) svojstava u F2

generaciji po stalnim brojčanim odnosima:

◦ križanjem jedinki F1 generacije međusobno - potomci s

različitim svojstvima,

monohibridno križanje u omjeru 3:1,

dihibridno križanje u omjeru 9:3:3:1,

intermerdijarno križanje u omjeru 1:2:1.

3. Zakon nezavisnosti nasljednih čimbenika:

◦ križanje jedinki s više svojstava - pojedina se svojstva nasljeđuju nezavisno.

Page 24: 8. GENETIKA I MENDEL

Interakcije gena

Monohibridno križanje s dominacijom

Monohibridno križanje bez dominacije – intermedijarno nasljeđivanje

Principi multiplih alela – nasljeđivanje krvnih grupa

Dihibridno nasljeđivanje

Spolno vezano nasljeđivanje

Mutacije

Page 25: 8. GENETIKA I MENDEL

Nepotpuna dominacija

true-breeding red flowers

true-breeding white flowers

X P

100%

100% pink flowers

F1 generation (hybrids)

self-pollinate

25% white

F2 generation

25% red 1:2:1

50% pink

Page 26: 8. GENETIKA I MENDEL
Page 27: 8. GENETIKA I MENDEL

Kodominacija

2 alela utječu na fenotip jednako i zasebno

Prisutna oba fenotipa

primjer: ABO krvne grupe kodimancija i multipli aleli

3 alela

IA, IB, i

IA i IB aleli su kodiminantni

oba proizvode antigene

IA i IB su dominantni

u odnosu na i alel

Page 28: 8. GENETIKA I MENDEL

Kodominacija antigena A i B

clotting clotting

clotting clotting

clotting clotting clotting

Page 29: 8. GENETIKA I MENDEL

Pleiotropija

Većina gena su pleiotropni - polifenija

jedan gen određuje više svojstava, odnosno

različitih fenotipova

pr. albino ljudi su i razroki

Široki raspon djelovanja jednog genaa

patuljastost (achondroplasia)

gigantizam (acromegalija)

albinizam

Page 30: 8. GENETIKA I MENDEL

Epistazija

jedan gen maskira efekt drugoga

Boja dlake u miša = 2 različita gena

C,c:

pigment (C) ili

bez pigmenta (c)

B,b:

mnogo pigmenta (black=B)

ili manje (brown=b)

cc = albino,

B alel nije važan

9:3:3:1 postaje 9:3:4

Page 31: 8. GENETIKA I MENDEL

Poligensko nasljeđivanje

Fenotipovi određeni zajedničkim efektima 2

ili više gena za jedno svojstvo,

fenotipovi kvantitativnih osobina,

ljudska svojstva:

boja kože,

težina,

visina,

boja očiju,

inteligencija,

ponašanje.

Page 32: 8. GENETIKA I MENDEL

Spolno vezani geni

Geni na spolnim kromosomima

Otkrio ih T.H. Morgan

Drosophila melanogaster – vinska mušica

dobar genetički subjekt:

brzi rasplodni ciklus (2 tjedna),

4 para kromosoma,

XX=ženka, XY=mužjak.

1910 | 1933

Page 33: 8. GENETIKA I MENDEL

autosomalni

kromosomi

spolni kromosomi

Vrste kromosoma

Page 34: 8. GENETIKA I MENDEL

ljudi i sisavci - 2 spolna kromosoma: X i Y

2 X kromosoma

ženski spol: XX

genska podudarnost,

slični autosomima

X i Y kromosom

muški spol: XY

nema podudarnosti

Genetika spolnosti

Page 35: 8. GENETIKA I MENDEL

Geni na spolnim kromosomima

Y kromosom

nekoliko gena:

određuje muškost,

geni za produkciju muških hormona

mnogo efekata = pleiotropija!

X kromosom

druga svojstva osim spolne determinacije,

mutacije:

hemofilija,

mišićna distrofija,

daltonizam.

Page 36: 8. GENETIKA I MENDEL

Spolno-vezani

ili “X-vezani” geni

Više od

60 bolesti

uvjetovanih

genima na X

kromosomu

Duchenne muscular dystrophy Becker muscular dystrophy

Ichthyosis, X-linked Placental steroid sulfatase deficiency Kallmann syndrome Chondrodysplasia punctata, X-linked recessive

Hypophosphatemia Aicardi syndrome Hypomagnesemia, X-linked Ocular albinism Retinoschisis

Adrenal hypoplasia Glycerol kinase deficiency

Incontinentia pigmenti Wiskott-Aldrich syndrome Menkes syndrome

Charcot-Marie-Tooth neuropathy Choroideremia Cleft palate, X-linked Spastic paraplegia, X-linked, uncomplicated Deafness with stapes fixation

PRPS-related gout

Lowe syndrome

Lesch-Nyhan syndrome HPRT-related gout

Hunter syndrome Hemophilia B Hemophilia A G6PD deficiency: favism Drug-sensitive anemia Chronic hemolytic anemia Manic-depressive illness, X-linked Colorblindness, (several forms) Dyskeratosis congenita TKCR syndrome Adrenoleukodystrophy Adrenomyeloneuropathy Emery-Dreifuss muscular dystrophy Diabetes insipidus, renal Myotubular myopathy, X-linked

Androgen insensitivity

Chronic granulomatous disease Retinitis pigmentosa-3

Norrie disease Retinitis pigmentosa-2

Sideroblastic anemia Aarskog-Scott syndrome

PGK deficiency hemolytic anemia Anhidrotic ectodermal dysplasia

Agammaglobulinemia Kennedy disease

Pelizaeus-Merzbacher disease Alport syndrome

Fabry disease

Albinism-deafness syndrome

Fragile-X syndrome

Immunodeficiency, X-linked, with hyper IgM

Lymphoproliferative syndrome

Ornithine transcarbamylase deficiency

Ljudski X kromosom

Page 37: 8. GENETIKA I MENDEL

Ljudski Y kromosom

< 30 gena na

Y kromosomu Sex-determining Region Y (SRY)

Channeling Flipping (FLP)

Catching & Throwing (BLZ-1)

Self confidence (BLZ-2) note: not linked to ability gene

Devotion to sports (BUD-E)

Addiction to death & destruction movies (SAW-2)

Scratching (ITCH-E) Spitting (P2E) linked

Inability to express affection over phone (ME-2) Selective hearing loss (HUH)

Total lack of recall for dates (OOPS)

Air guitar (RIF)

Page 38: 8. GENETIKA I MENDEL

Spolno-vezano nasljeđivanje

X-vezani geni:

prenose se X kromosomom,

sinovi nasljeđuju X od majki,

svojstvo se nikad ne prenosi s oca na sina,

većina bolesti - recesivno svojstvo.

Y-vezani geni:

svega nekoliko gena / svojstava,

svojstvo se prenosi samo s oca na sina,

kćeri ne mogu naslijediti ova svojstva.

Page 39: 8. GENETIKA I MENDEL
Page 40: 8. GENETIKA I MENDEL

Nasljeđivanje spola

Page 41: 8. GENETIKA I MENDEL

MAJKA (ravna kosa) OTAC (ravna kosa)

DIJETE

kovrčava kosa

Roditelji ravne kose su dobili dijete kovrčave kose. Prikažite genotip roditelja i djeteta.

Page 42: 8. GENETIKA I MENDEL

MAJKA (ravna kosa) OTAC (ravna kosa)

R r R r

r r

DIJETE

r

kovrčava kosa

r

R - ravna kosa

r - kovrčava kosa

Page 43: 8. GENETIKA I MENDEL

Svojstvo Dominantno Recessivno

Oblik eritrocita Diskoidan (normalan) Elipsoidan

Dioptrija Normalna Kratkovidost

Boja očiju Tamne Plave

Boja kose Tamna Plava

Tjelesna pigmentacija Pigmentirano Albinizam

Tjelesna dlakavost Maljavost Odsustvo malja

Forma dlake u vlasištu Kudrava Ravna (prava)

Dužina trepavica Duge Kratke

Oblik ušne resice Slobodna Prirasla

Oblik nosa Prominentan most Ravan most

Širina nozdrva Široke Uske

Punoća usana Pune (debele) Tanke

Forma gornje usne "Zečija" Normalna

Puls Sinusna bradikardija (usporen puls) Sinusna tahikardija

(ubrzan puls)

Čeona linija vlasišta Udovicin špic Ravna linija kose

Dominantna i recesivna svojstva kod ljudi

Page 44: 8. GENETIKA I MENDEL

Očni nabori Očni hipertelorizam Hipotelorizam

Forma obraza Rupice na licu Bez facijalnih rupica

Forma ušnog lobusa Slobodan ušni lobus Prirastao ušni lobus

Smjer zvrka u kosi Zvrk u smjeru kretanja kazaljki na

satu (s lijeva na desno)

Suprotno usmjeren zvrk u (s

desna na lijevo)

Forma brade Cjelovita brada Necjelovita brada

Savitljivost jezika

Sposobnost savijanja lateralnih

rubova jezika u žlijeb (savijač u U

oblik žlijeba)

Nesavijač

Brojnost prstiju Polidaktilija (dodatni prst/i) Normalnih pet prstiju

Distalna savitljivost palca Ravan palac Autostoperski palac

Ten lica Pjegavost Bez pjega

Dužina prstiju Kratki prsti (Brahidaktilija) Normalna dužina prstiju

Forma nokata Dugi Kratki

Oblik nosa Prominentan Ravan

Oblik nosa Rimski nos (prominentni most) Nos bez prominentnog mosta

Dominantno Recesivno Svojstvo

Page 45: 8. GENETIKA I MENDEL

Tjelesne proporcije Marfan sindrom Normalne tjelesne proporcije

Isturenost brade “Čelična“ brada Povučena brada

Urođeni čuperak u kosi Bijeli čuperak Tamni čuperak

Digestija šećera Normalna Galaktozemija

Boja nokata Leukonihija (totalna leukonihija, žuti

nokti) i Bartov sindrom Parcijalna leukonihija

Miris kože Odsustvo tjelesnog vonja na ribu Trimetilaminurija

Znojenje dlanova Primarna Hiperhidroza Slabo znojenje dlanova

Tolerancija laktoze Laktozna podnošljivost Laktozna netolerancija

Forma brade Prominetna brada (V-oblikovana) Odsustvo prominentnosti (U-

oblik)

Ten obraza Sklonost aknama Čiste kompleksije (lica)

Tjelesna visina Normalna visina Hrskavična hipoplazija

(patuljavost)

Svojstvo Dominantno Recesivno

Page 46: 8. GENETIKA I MENDEL

Utjecaj prirode

Color of Hydrangea flowers

is influenced by soil pH

Human skin color is influenced

by both genetics &

environmental conditions

Coat color in arctic

fox influenced by

heat sensitive alleles

Page 47: 8. GENETIKA I MENDEL

Hipoteza: jedan gen jedan protein ◦ srpasta anemija - promjena

samo jedne aminokiseline u proteinu

Transformacija gena ◦ postupak prijenosa nasljedne

osobine ekstraktom DNA (prijenos pneumonije kod miševa)

Promjena genoma i

evolucija organizama ◦ eukarioti 10-20 x više gena od

onih koji se stvarno eksprimiraju

◦ ljudski genom oko 30 000 gena (samo dva x više od vinske mušice)

Broj gena nije vezan uz

složenost organizma

Od bakterija do čovjeka

Page 48: 8. GENETIKA I MENDEL

Hvala na

pažnji!