77587378 klima uredjaji u motornim vozilima

5/28/2018 77587378 Klima Uredjaji u Motornim Vozilima

1/74

Servis

Program za samostalno u!enje br. 208

Klima-ure!

aji u motornim vozilima

Osnove

Temperatura

Tlak


2/74

"Air-condition", odn. klimatiziranje vozila, odavnose prestalo smatrati luksuzom. Klima-ure"aji su

postali !imbenici aktivne sigurnosti i gotovo daspadaju u sigurnosnu tehnologiju vozila.

Ako je prije 10 godina samo cca. 10% svihregistriranih vozila posjedovalo klima-ure"aj, ve#

je 1996 godine u vie od !etvrtine svihnovoregistriranih vozila bio ugra"en serijski klima-ure"aj.

elja za klimatiziranjem vozila kod kupaca postajesve ve#a i ve#a.

Konstrukcija krunog toka rashladnog sredstva uklima-ure"aju ista je kod svim vozila. Razlika je

jedinu u prilagodbi glede snage hla"enja.

U ovom Vas Programu za samostalno u!enjeelimo upoznati sa temeljnim principima ikonstrukcijom klima-ure"aja. Upoznati #ete se safunkcijom pojedinih dijelova prilikom hla"enja, saposebnostima rashladnog sredstva i zato klima-ure"aji posjeduju specifi!ne propise u vezi sodravanjem. Prikazani dijelovi uglavnom suop#eniti i vrijede za sve klima-ure"aje.

Kod navedenih broj"anih pokazatelja valja imatina umu da se radi o odabranim primjerima. Uovisnosti o potrebnom u"inku hla!enja iapsolutne vrijednosti variraju u ovisnosti ospecifi"nostima pojedinih vozila.

NovoPozorNapom

Program za samostalno u!enje nijePriru!nik za popravke !

Napomene u vezi s ispitivanjem,podeavanjem i popravkama moguse prona#i u za to predvi"enojservisnoj literaturi


3/74

Sadraj

Klima u automobilu.. 4Zato klima-ure"aj ?

Fizikalne osnove tehnologije hla!enja....6

Primijenjena fizika

Rashladno sredstvo. 8

Tehnologija hla!enja#2Kruni tok rashladnog sredstva - principKruni tok rashladnog sredstva s ekspanzionim ventilomKompresorNa!in rada kompresoraMagnetska sponaKondenzatorSpremnik za teku#inu i suilo

Ekspanzioni ventilEkspanzioni ventil - nova generacijaIspariva!Kruni tok rashladnog sredstva sa prigunikomPrigunikPrihvatni spremnik

Regulacija sustava...32Komponente sigurnosnog sustava

Uklju"ivanje ventilatora hladnjaka...40Uklju!ivanje ventilatora za hla"enje motora/kondenzatora

Upravlja!ki ure"aj ventilatora rashladnog sredstva J293

Regulacija temperature...42Regulacija - manualnaRegulacija - automatskaPregled sustavaUpravlja!ki ure"aj sa komandama i predo!nom jedinicomNajvaniji temperaturni osjetniciDodatni signali za regulaciju temperatureIzvrni motoriVodilice zrakaPrema raspodjeli zraka

Rad za zatvorenim optokom

Servisna tehnika64Sigurnosne napomeneOp#enite napomene u vezi s utjecajima na funkcijuDijagnoza pomo#u provjere tlakaDijagnoza pogreki pomo#u samodijagnoze

Informacija..72Vani pojmovi u vezi s rashladnom tehnikom


4/74

Klima u vozilu

$emu zapravo klima-ure!aj

$ovjek se na odre"enoj temperaturi okolia i u

odre"

enim uvjetima vlanosti zraka osje#augodno.

Ugoda kao komponenta aktivne sigurnosti imaveliki utjecaj na voznu sposobnost.

"Klima" u vozilu ima direktan utjecaj na voza!a, nanjegov stupanj umora, a time i na sigurnostvonje.

Ugodna unutranja temperatura odre"ena jevanjskom temperaturom i dostatnim protokomzraka:

nia vanjska temperatura, npr. -20 C via vanjska temperatura 28 C

ve#i stupanj protoka zraka 8 kg/min

visoka vanjska temperatura, npr. 40 C nia unutranja temperatura 23 C

ve#i stupanj protoka zraka 10 kg/min

srednja vanjska temperatura, npr. 10 C nia unutranja temperatura 21,5 C

nii stupanj protoka zraka 4 kg/min

I moderni sustav grijanja i prozra!ivanja kod viihvanjskih temperatura samo uvjetno ispunjavazadatak stvaranja ugode. Zato ?

- Posebice kod jakog sun!evog zra!enja zagrijan

je unutranji zrak mogu#e zamijeniti samo vanjskim zrakom vie temperature.- Od usisnog mjesta pa do mjesta gdje zrak ulaz u unutranji prostor zrak se naj!e#e zagrije za nekoliko stupnjeva.- Ako se ugodna klima postie otvorenim prozorom, pomi!nim krovnim otvorom ili ve#im brojem okretaja ventilatora to uzrokuje propuh i druge ometaju#e okolnosti kao to su buka, ulazak ispunih plinova ili peluda.

U uvjetima vieg stupnja vlanosti zrakaoptere#enje organizma pove#ava se viestruko.

Krivulja osje#aja ugode

T

emperaturauunutranjostivozila

Protokzraka

Vanjska temperatura

Temperature u osobnom vozilu srednje klase u sljede#imuvjetima: vri jeme vonje 1h

vanjska temp. 30 Cupadaju#e sun!evezrake

Podru!je saklima-ure"ajem

bezklima-ure"aja

glava

grudi

noge


5/74

Posljedice nepovoljnih unutranjihtemperatura u vozilu na "ovjeka

Znanstvena istraivanja WHO-a (World HealthOrganisation/Svjetska zdravstvena organizacija)pokazuju da sposobnost koncentracije i reakcijekod optere#enja opadaju u znatnoj mjeri.

Vru#ina je optere#enje

Najpovoljnija temperatura za vonju lei izme"u20-22 .To odgovara klimatskom optere#enju A, daklepodru!ju ugode.

Intenzivna sun!eva svjetlost moe pove#atitemperaturu u unutranjosti i na iznad 15 C uodnosu na vanjsku temperaturu - posebice upodru!ju glave.U tom podru!ju vru#ina je najopasnija.

Tjelesna temperatura raste, pove#ava sefrekvencija rada srca. Karakteristi!no za to jepove#an stupanj znojenja.Mozak dobiva previe malo kisika.Vidi podru!je klimatskog optere#enja B.

Podru!je C za organizam ve#predstavljapreoptere#enje.

Medicinski stru!njaci to nazivaju jo i "klimatskistres".

Pove#anje temperature sa 25 na 35 C, takopokazuju istraivanja, umanjuje otrinu osjeta isposobnost kombinatorike za 20%. Ova vrijednostotprilike odgovara sadraju alkohola u krvi od cca.0,5 promila.

Kako bi se ovakva tjelesna optere#enja umanjilau potpunosti izbjegla, sa klima-ure"ajem jestvoren sustav, koji osigurava ljudima ugodnutemperaturu u vozilu, a koji tako"er i !isti zrak iumanjuje mu vlagu.

Ovaj sustav omogu#uje stvaranje puno niihtemperatura na mlaznicama za izlaz zraka odvanjskih, i to kada je vozilo u mirovanju ili upokretu.

Dodatni tehni!ki efekt, ali isto toliko vaan kao ismanjenje temperature, je smanjenje zraka i stime povezano pro!i#avanje zraka.Filtri za pelud i filtri s aktivnim ugljenom sudopunski faktori za pro!i#avanje zraka. Topro!i#avanje uvelike pogoduje i ljudima salergijskim oboljenjima.

- pravi sigurnosni element

Klima-ure!aj u vozilu

- funkcionalna dopuna, i to ne damo za kupce s viim o"ekivanjima i zahtjevim

Podru!je ugode

Transpiracija

Sr!anafrekvencija

Tjelesnatem eratura

klimatsko optere#enje nisko srednje visoko

Optere#enje


6/74

Fizikalne osnove tehnologijehla!enja

Primijenjena fizika

Zakonitosti

Za mnoge su tvari poznata 3 agregatna stanja.

Npr. voda: "vrsto-teku%e-plinovitoPostupak hla"enja se ravna prema toj zakonitosti.

Tenja ka rashla"ivanjem poznata je oduvijek.Jedan od prvih postupaka hla"enja namirnica bilo

je !uvanje u "ledenici".

Led = voda u !vrstom agregatnom stanjupreuzima toplinu namirnica, koje se na taj na!in

hlade.

Nakon toga led se topi i poprima drugo agregatnostanje - pretvara se u teku#u vodu.

U slu!aju daljnjeg zagrijavanja vode ona dostievrelite i po!inje se isparavati.Tako se postie plinovito agregatno stanje.

Plinovita se tvar hla"enjem ponovno pretvara uteku#inu, a u slu!aju daljnjeg hla"enja ponovno u!vrstu tvar.

Ovaj se princip moe primijeniti na gotovo svetvari:

- Tvar prilikom pretvaranja iz teku#eg u plinovito stanje zaprima toplinu.

- Tvar prilikom pretvaranje iz plinovitog u teku#e stanje odaje toplinu.

- Toplina uvijek prelazi sa toplije na hladniju tvar.

Efekti izmjene topline, kod koje tvar u odre"enojto!ki mijenja svoje stanje koristi se u

klimatizacijskoj tehnologiji.

Led-!vrsto stanje

Led- pod utjecajemtopline prelazi uteku#e stanje

Voda - podutjecajem toplineprelazi u plinovitostanje

Zakonitost

Ledite (to"ka prelaska u "vrsto stanje)npr. voda se pretvara u ledVrelite (to"ka prelaska u plinovito stanje)npr. voda se pretvara u paru


7/74

Tlak i vrelite (to"ka isparavanja)

Kod promjene tlaka iznad neke teku#ine mijenjase i njeno vrelite (to!ka isparavanja).Sve se teku#ine ponaaju isto:

To!ka isparavanja H2O/voda = 100 CStrojno ulje= 380-400 C

Kod vode je poznato da #e u uvjetima nieg tlakabre proklju!ati, dakle bre se po!eti pretvarati uplin.

Na to ukazuje krivulja plinskog tlaka ?

Na temelju krivulja plinskog tlaka dva rashladnasredstva R134a i R12 (R12 se vie ne koristi) i

vode mogu#e je prepoznati sljede#e:

- Kod ravnomjernog tlaka sa smanjenjem temperature para se pretvara u teku#inu (u krunom toku klima-ure"aja to se doga"a u kondenzatoru = pretvara!u teku#e stanje).

Fenomen isparavanja primjenu je naao i u klimaure"ajima vozila. U tu se svrhu koristi tvar sa vrloniskom to!kom isparavanja.Ona se naziva rashladno sredstvo.

To!ka ispar. rashladno sredstvo R12 -29,8Crashladno sredstvo R134a - 26,5

(Gore navedene to!ke isparavanja uvijek seodnose na atmosferski tlak od 0,1 Mpa = 1 bar).

- odn. smanjenjem tlaka rashladna teku#ina prelazi iz teku#eg u plinovito stanje (u krunom toku klima-ure"aja to se doga"a u ispariva!u).

Krivulja plinskog tlaka

Tlak

Temperatura

Krivulje plinskog tlaka

Tlak

Temperatura

Teku#estanje

Plinovito

stanje

Teku#estanje

Plinovito

stanje


8/74

Rashladno sredstvo

Rashladno sredstvo u klima-ure"ajima vozila kojese vrlo lako isparava gotovo je uvijek u plinovitomstanju.

U plinovitom stanju je nevidljivo,kao para i teku#ina je bezbojno kao i voda.

Rashladna sredstva ne smiju se me"usobnomijeati, smije se koristiti samo sredstvopropisano za doti!ni sustav.

Od 1995 se u Njema!koj vie ne smije koristitirashladno sredstvo F12, a od srpnja 1998 vie se

ne smije niti puniti.U klima-ure"ajima dananjih vozila smije sekoristiti isklju!ivo rashladno sredstvo R134a.

- R134a -fluor-ugljikovodik ne sadri atome klora kao rashladno sredstvo R12, koji kod svog odvajanja ote#uju ozonski sloj zemljine atmosfere.

- Krivulja plinskog tlaka sredstva R134a vrlo je sli!na krivulji sredstva R12. Hla"enje se vri isto kao i kod sredstva R12.

Za klima ure"aje, koji se sada vie ne mogu puniti sredstvom R12 pomo#u specijalnog nadogradnog kompleta mogu#je prelazak na sredstvo R134a (Retrofit-postupak).

Tako izmijenjeni sustavi me"utim vie ne postiu prvobitni stupanj hla"enja.

U ovisnosti o tla!nim i temperaturnim omjerima ukrunom toku rashladnog sredstva ono je u

plinovitom ili teku#em stanju.

Rashladno sredstvo R12 - diklor-fluor-metan,kem.formula CCl2F2predstavlja

fluor-klor-ugljik-vodik koji djeluje tetno na

okoli !

Rashladno sredstvo R134a - tetra-fluor-etan,kem.formula CH2F-CF3predstavlja

fluor- ugljik-vodik koji ne djeluje tetno naokoli !

Odredba zabrane Halogenskihsredstava

R#34a

Krivulja plinskog tlaka R#34a

Temperatura

plinovito

Isparavanje

ekspanzija

teku#e

Tlak


9/74

Stanje rashladnog sredstva #34a ukrunom procesu klima-ure!aja

Dodatno uz krivulju plinskog tlaka kruni procesprikazuje i promjenu stanja rashladnog sredstva uuvjetima razli!ite vrijednosti tlaka i temperature

dodatno uz energetsku bilancu, kada se opetvra#a u po!etno stanje.Donja grafika je isje!ak iz dijagrama stanjarashladnog sredstva R134a za klima ure"ajvozila.U ovisnosti o potrebi za hla"enjem odre"enog tipavozila proizlaze i druga!ije vrijednosti.

Energetska bilanca vrlo je vana za konstrukcijuklima-ure"aja. Ona nam govori koja je energijapotrebna za neometano odvijanje procesa(temperatura isparavanja, temperaturakondenziranja) kako bi se postigao predvi"enistupanj hla"enja.

Fizikalni podaci R#34a:

To!ka isparavanja: - 26,5 CTo!ka stvrdnjavanja: - 101,6 CKriti!na temperatura: 100,6 CKriti!ni tlak: 4,056 Mpa

(40,56 bar-a)

A B Kompresija u kompresoru, pove#anje tlaka i temperature, plinovito stanje,visoki tlak, visoka temperatura

B C Proces kondenziranja u kondenzatoru, visoki tlak, smanjenje temperature, uz laganohla"enje sredstvo kondenzator naputa u teku#em stanju

C D Ekspanzija = naglo smanjenje tlaka, posljedica je isparavanje

D A Proces isparavanja (prihvat topline) u ispariva!u.Prelazak iz stanja pare u plinovito stanje, niski tlak

Temperaturna krivulja prema to!ki B

Glede objanjenja vidi i str. 72

Temperaturna krivulja -zasi#ena teku#ina

Kriti!na to!ka(tlak/temperatura) Temperaturna krivulja -

zasi#eni plin

Sadraj energije

Tlak

Tlak


10/74

Rashladno sredstvo

Rashladno sredstvo i ozonski sloj

Ozon titi zemljinu povrinu od UV-zra!enja, takoto apsorbira ve#i dio zra!enja.UV zrake razbijaju Ozon (O3) na jednu molekulukisika (O2) i jedan atom kisika (O). Atomi imolekule kisika iz drugih reakcija nakon toga opetse spajaju u ozon. Ova se reakcija odvija uozonskoj sferi, koja je dio stratosfere, na visini od20 do 50 km.

Sastavni dio FCKW- rashladnog sredstva kao toje R12 je i klor (Cl).Kod nestru!nog rukovanja R12 molekule - potosu lake od zraka- dolazi sve do ozonskog sloja.Zbog UV zra!enja u FCKW molekuli osloba"a se

jedan atom klora, koji reagira s ozonom.

Pritom se ozon raspada, te ostaje jedna molekulakisika (O2) i klor-monoksid (CIO), koji nakon togaopet reagira s kisikom, te dolazi do osloba"anjaklora (Cl). Ovaj se kruni tok moe ponoviti i do100.000 puta.

Slobodne molekule kisika (O2) me!utim nemogu apsorbirati UV-zra"enje.

Rashladno sredstvo i efekt staklenika

Upadaju#e sun!evo zra!enje na povrinu zemljereflektira se kao infracrveno zra!enje.Plinovi u tragu -najvaniji je CO2- ove valoveme"utim reflektiraju u troposferi. Dolazi dozagrijavanja klime - nastupa efekt staklenika.FCKW spojevi imaju veliki udio u pove#anjukoncentracije plinova u tragovima.

1 kg sredstva R12 uzrokuje isti stupanj efektastaklenika kao i 4000 t CO2.

R134a samo u manjoj mjeri pridonosi efektustaklenika.Potencijal razgradnje ozona jednak je nuli.

Reakcija izme"u FCKWspojeva i ozona u atmosferi

Potenci al efekta staklenika

Po

tencialraz

radneozona


11/74


12/74

Rashladna tehnologija

Kruni tok rashladnog sredstva - princip

Odvijanje procesa hla!enja i tehni"kipreduvjeti

Znamo:ako se neto hladi, potrebno je i odavati toplinu.U tu se svrhu u motornim vozilima koristikompresijski rashladni sustav. Rashladnosredstvo cirkulira u zatvorenom krunom toku istalno se prebacuje iz teku#eg u plinovito stanje iobrnuto.

Sredstvo se:- u plinovitom obliku komprimira;- odavanjem topline ono se kondenzira;- smanjenjem tlaka zbog prihvata topline ono se isparava.

Ne proizvodi se zapravo hladno#a, ve#se zrakukoji ulazi u vozilo oduzima toplina.

Kako se to tehni!ki zapravo odvija ?

Kompresor usisava hladno rashladno sredstvoniskog tlaka u plinovitom stanju.

Rashladno sredstvo se kompresoru zbija, pri!emu se zagrijava.Nakon toga se upumpava u kruni tok(visokotla!na strana).

U toj je fazi rashladno sredstvo u

plinovitom obliku, pod visokim jetlakom i visoke temperature.

Niskotla!na strana

Visokotla!na strana

Kompresor

Zrak hla"enja

Kondenzator


13/74

Rashladno sredstvo dospijeva u kondenzatorkra#im putem.Zgusnutom, vru#em plinu se u kondenzatoruuslijed struje#eg zraka (vjetar od vonje,ventilator) oduzima toplina.Kod dostizanje to!ke kondenziranja koja ovisi o

tlaku, plin rashladnog sredstva se kondenzira iprelazi u teku#e stanje.

U toj je fazi rashladno sredstvo dakle uteku#em stanju, visokog je tlaka isrednje temperature.

Teku#e i zgusnuto rashladno sredstvo dalje te!e

prema suenom mjestu. To moe biti prigunik ilekspanzioni ventil. Tamo se ubrizgava u isparivapri !emu slijedi pad tlaka (niskotla!na strana).

U ispariva!u dolazi do "oputanja" rashladnogsredstva u teku#em stanju nakon !ega se onoisparava. Toplina potrebna za isparavanjeoduzima se toplom svjeem zraku koji struji krozlamele ispariva!a. Zrak se pritom hladi, te u vozipostaje ugodno hladno.

U ovoj je fazi rashladno sredstvo

obliku pare, niskog je tlaka i nisketemperature.

Rashladno sredstvo koje opet poprima plinovitioblik izlazi iz ispariva!a.Ponovno ga usisava kompresor, nakon !ega sekruni tok ponavlja. Tako se kruni tok zatvara.

U ovoj je fazi rashladno sredstvo ponovnou plinovitom stanju, niskog je tlaka i nisketemperature.

Ventil Rashla"eni svjeizrak

Ispariva!

Zagrijani svjei zrak


14/74


Kruni tok rashladnog sredstva sekspanzionim ventilom

Kruni tok rashladnog sredstva u funkcijuse stavlja uz aktiviran motor vozila. U tu sesvrhu u kompresor ugra"ena magnetskaspona.

1 MPa = 10 bar-aApsolutne vrijednosti uvijek su specifi!ne

za odre"eno vozilo. Obratiti pozornost naodgovaraju#i Priru!nik za popravke.

Radni tlak HD = visoki tlakND = niski tlak

U tehni!koj dokumentaciji, npr. u Priru!nicima zapopravke dijelovi su prikazani shematski.

rijednostitlaka itemperature ukrunom toku(primjer) Kompresija

na cca. 1,4 Mpa(14 bar-a),temperaturacca. 65 C

KondenzacijaTlak cca. 1,4 Mpa(14 bar-a),hla"enje za 10 C


15/74

Legenda

visoki tlak

niski tlak

Rashladni u!inak klima ure"aja u vozilu odre"enje uvjetima ugradnje u vozilu i kategorijom vozila(osobno vozilo, Transporter).

Dijelovi od A do H postoje u svakom krunomtoku. U ovisnosti o konstrukciji i potrebi mogu#a jeugradnja daljnjih priklju!aka za servisne radove,temperaturne osjetnike, tla!ne prekida!e u visoko-i niskotla!nom krunom toku, te vijci za isputanjeulja. I raspored u krunom toku razli!it je od vozila

do vozila.Kod nekih je sustava ispred kompresora ugra"enprigunik za smirenje titraja rashladne teku#ine.

Dijelovi:

A Kompresor s magnetskom spojkom

B Kondenzator C Spremnik teku#ine sa suilomD Visokotla!ni prekida!E Visokotla!ni servisni priklju!akF Ekspanzioni ventilG Ispariva!H Servisni priklju!ak - niskotla!niI Ispariva!(specifi!an za pojedina vozila)

Kruni tok rashladnog sredstva izsigurnosnih razloga nije doputenootvarati. Ako je to zbog provedbeeventualnih popravaka na vozilu ipakpotrebno, prije toga je potrebno isisatirashladno sredstvo pomo#uodgovaraju#eg servisnog postrojenja.

Vrijednosti tlaka i temperature u krunom tokuovise uvijek o trenutnom radnom stanju.Navedene vrijednosti predstavljaju samoreferentne vrijednosti. Oni se uspostavljaju nako20 minuta u uvjetima okolne temperature od 20 i broja okretaja motora od 1500 - 2000 o/min.

Kod vrijednosti temperature od 20 C i motora umirovanju u krunom toku rashladnog sredstvauspostavlja se nadtlak od 0,47 MPa (4,7 bara).

U nastavku donosimo detaljniji opis krunog tokarashladnog sredstva sa ekspanzionim ventilom(sa prigunikom vidi str. 28).

Ekspanzijasa cca. 1,4 MPa (14 bar-a) na cca. 0,12MPa (1,2 bar-a)Temperatura od cca. 55 C do -7 C

IsparenjeTlak cca. 0,12 MPa (1,2 bar-a)Temperatura cca. -7 C


16/74


Kompresor

Kompresori u klima-ure"ajima vozila zapravo supotisni ure"aji za zbijanje sa uljnimpodmazivanjem. Oni rade samo kada je klima-ure"aj uklju!en, !ime se upravlja pomo#umagnetske spojke.

Kompresor pove#ava tlak rashladnog sredstva.Pritom raste i temperatura rashladnog sredstva.

Bez tog pove#anja tlaka ne bi bila mogu#aekspanzija, a na taj na!in i hla"enje rashladnogsredstva u klima-ure"aju.

Za podmazivanje se koristi specijalno uljerashladnog sustava. Oko 50% ulja ostaje ukompresoru, dok ostatak odlazi u kruni tok skupa

s rashladnim sredstvom.Nadtla!ni ventil za isklju!ivanje, ugra"en naj!e#ena kompresoru, titi sustav od prevelikog tlaka.

Proces kompresije

Kompresor kroz ispariva!usisava rashla"enorashladno sredstvo niskog tlaka i u plinovitomstanju.

Plinovito stanje za kompresor je "od ivotnevanosti", jer teku#e rashladno sredstvo nijemogu#e komprimirati, a i unitilo bi kompresor(moglo bi se usporediti s "vodenim udarom" umotoru).

Kompresor komprimira rashladno sredstvo, te gau vidu vrelog plina potiskuje prema kondenzatoru(visokotla!na strana krunog toka rashladnogsredstva).

Kompresor tako zapravo predstavlja mjesto

razdvajanja izme"u nisko- i visokotla!ne stranekrunog toka rashladnog sredstva.

Kompresor Magnetska spona


17/74

Princip rada kompresora

Kompresori za klima-ure"aj rade po razli!itimprincipima:

- kompresor s klipovima

- spiralni kompresor- krilni kompresor- kompresor s pomi!nim plo!ama

U nastavku #emo opisati princip rada kompresoras pomi!nim plo!ama.

Kruni pokret pogonske osovine preko pomi!neplo!e pretvara se u aksijalni pokret = hod klipova.U ovisnosti o konstrukciji to moe biti od 3 do 10klipova, koji su smjeteni centri!no oko pogonskeosovine. Svakom je klipu dodijeljen usisni / tla!ni

ventil.Oni se otvaraju/zatvaraju automatski u ritmuradnog takta.Klima-ure"aj je prilago"en maksimalnomokretnom momentu kompresora.Snaga kompresora me"utim ovisi o broju okretajamotora. Pri tome mogu nastupiti razlike u brojuokretaja kompresora od 0 do 6000 o/min. To pakutje!e na punjenje kompresora, a samim time i nau!inak hla"enja klima-ure"aja. Zbog prilagodberazli!itim brojevima okretaja motora, razli!itojokolnoj temperaturi ili temperaturi u unutranjosti

vozila koju bira voza!- ukratko re!eno-potrebnom stupnju hla"enja, razvijeni sukompresori promjenjivog obujma, sa mogu#no#ureguliranja snage.To se doga"a promjenom kuta pomi!ne plo!e.

Kod kompresora sa konstantnim obujmomprilagodba potrebnom stupnju hla"enja vri seperiodi!nim uklju!ivanjem i isklju!ivanjem pomo#umagnetske spone.

Kompresor s pomi!nom plo!om - izvedba bezsamostalne regulacije;kut pomi!ne plo!e konstantan;obujam konstantan

Kompresor s pomi!nom plo!om -samoreguliraju#i;kut pomi!ne po!e varijabilan;obujam varijabilan

Pogonska osovina

Pomi!na plo!a Klip

Usisno tla!niventil

Klip Pomi!na plo!a


18/74


Samoreguliraju#i kompresor tijekom rada klima-ure"aja stalno radi

Regulacijsko podru"je kompresora

Svi regulacijski poloaji izme"u gornjeggrani!nika (100%) i donjeg grani!nika (5%)potrebnoj snazi rada prilago"uju se pomo#uvarijabilnog tlaka u komori. Tijekom regulacijekompresor cijelo vrijeme radi.

Kruni pokret pogonske osovine prenosi se naglav!inu pogona, te se preko pomi!ne plo!epretvara u aksijalni pokret klipova.Pomi!na plo!a postavljena je uzduno u kliznojipci.

Promjenjivim kosim poloajem pomi!ne plo!e

odre"uje se hod klipova, a time i snaga rada.

Kosi poloaj ovisi o tlaku u komori, te na taj na!ino tla!nim odnosima na gornjoj i donjoj strani klipa.Potporu poloaju daju opruge ispred i iza pomi!neplo!e.

Tlak u komori odre"uje se preko visokog ili niskotlaka koji nalijee na regulacijski ventil i prekokalibriranog prigunog provrta.

Kod isklju!enog klima-ure"aja visoki i niski tlak ukomori su isti. Opruge ispred i iza pomi!ne plo!enamjetaju plo!u na snagu od cca. 40%. Ugodan

dodatni u!inak regulacije snage:Trzaj tijekom vonje do kojeg dolazi koduklju!ivanja kompresora kod ovog se sustava ne

javlja.

Kalibrirani priguniprovrt

Regulacijski ventil

Pomi!na plo!a

Klizna ipka

Pogonska osovina

Pogonska glav!ina

Opruge

Tlak u komori

Donja strana

Klip

Gornja strana

Visoki tlak

Niski tlak


19/74

Visoka potisna sila uz visok stupanj hla!enja -niski tlak u komori

Visoki i niski tlak relativno visoki

- Mijeh 2 stisnut uslijed visokog tlaka.

- Mijeh 1 uslijed relativno visokog "niskog" tlaka tako"er stisnut.

- Regulacijski ventil se otvara. Tlak se smanjujepreko niskotla!ne strane.

- Zajedni!ka sila uslijed niskog tlaka nagornjoj strani klipa i sila opruge 1 postajeve#a od zajedni!ke sile tlaka komore na donjostrani klipa i sile opruge 2.

Ve#a kosina pomi!ne plo!e= ve#i hod sa ve#om potisnom snagom

Regulacijski ventil Mijeh 2 Mijeh 1

Tlak u komori

Tlak u komoriPriguni provrt

Opruga 1 Opruga 2

Visoki tlak Niski tlak


20/74


21/74

Magnetska spona

Pomo#u magnetske spone uspostavlja se vezaizme"u pogona kompresora i motora vozila (dokmotor radi).

Konstrukcija

Spojka se sastoji od:

- remenice s leajem- oprune plo!e s glav!inom- magnetskog svitka

Glav!ina oprune plo!e !vrsto je montirana napogonsku osovinu kompresora. Remenica jepostavljena na ku#itu kompresora - na izlaznom

dijelu osovine. Magnetski je svitak fiksno povezans ku#item kompresora. Izme"u oprune plo!e iremenice nalazi se slobodan prostor "A".

Funkcija

Motor vozila preko klinastog remena pogoniremenicu (strelica). Ona se kod isklju!enogkompresora slobodno okre#e.

Nakon uklju!ivanja kompresora, magnetski svitak

se po!inje napajati. Dolazi do formiranjamagnetskog polja koje povla!i oprunu plo!uprema remenici koja se okre#e (slobodni prostor"A" se premo#uje), te uspostavlja spregu izme"uremenice i pogonske osovine kompresora.Kompresor se tako"er okre#e.On se okre#e tako dugo dok se ne prekine strujnikrug prema magnetskom svitku.Nakon toga opruge odvajaju oprunu plo!u odremenice. Remenica se nakon toga okre#e bezzahva#anja osovine kompresora.

Shematski prikaz uz isklju!enu sponu.

Shematski prikaz uz uklju!enu sponu

Uvjeti uklju!ivanja i isklju!ivanjakompresora - vidi pod regulacija funkcijeklima-ure"aja.

Spregasnage

Magnetski svitak

Opruna plo!a sglav!inom

Remenica s leajem

Pogonska osovinakompresora

Ku#ite kompresora


22/74


Kondenzator

Kondenzator je "hladnjak" klima-ure"aja.

Konstrukcija kondenzatora

On se sastoji od cijevi postavljene u obliku"serpentina" me"usobno !vrsto povezane pomo#ulamela. Tako se postie ve#a povrina hla"enja idobar prijenos topline.Nakon uklju!ivanja klima-ure"aja kondenzator sehladi preko ventilatora hladnjaka, kako bi seosigurao kruni tok rashladnog sredstva. Uprincipu je ugra"en ispred hladnjaka. Na taj sena!in pove#ava u!inkovitost kondenzatora.

Razmjena topline u kondenzatoru vri se

hla"enjem zraka. Hla"enje se postie zra!nomstrujom od vonje i ventilatorom hladnjaka -uovisnosti o izvedbi jo dodatno i sa dodatnimventilatorom-. Ventilator se naj!e#e uklju!ujezajedno sa uklju!ivanjem klima-ure"aja. Iznimka

je sustav sa dava!em tlaka G65, u tom slu!ajuuklju!ivanje slijedi tek nakon postizanjaodre"enog tlaka.One!i#enja na kondenzatoru umanjuju protokzraka, to moe utjecati na stupanj hla"enja, ali ina hla"enje samog motora.

Funkcija

Iz smjera kompresora se gore u kondenzatorutiskuje vru#e rashladno sredstvo u plinovitomstanju sa temperaturom od cca. 50-70 C. Cijevi ilamele kondenzatora zaprimaju toplinu. Hladnivanjski zrak usmjerava se preko kondenzatora,gdje preuzima toplinu, te dolazi do hla"enjarashladnog sredstva. Prilikom hla"enja rashladnose sredstvo na odre"enoj temperaturi i uzodre"eni tlak kondenzira i prelazi u teku#e stanje.

Iz kondenzatora izlazi u teku#em stanju.

Kondenzator se zbog svoje funkcije naziv

jo i "pretvara!u teku#e stanje".

Kondenzator

Hladnjak

Vanjski zrak,rashla"en

Ventilatorhladnjaka

Teku#erashladnosredstvo

Vru#e rashladnosredstvo uplinovitom stanj

Zagrijanivanjski zrak


23/74


24/74


Ekspanzioni ventil

Ekspanzioni ventil je mjesto, gdje se rashladnosredstvo "oputa" u ispariva!u i hladi ga. Onpredstavlja to!ku razdvajanja izme"u visokotla!nei niskotla!ne strane u krunom toku rashladnogsredstva.

Pomo#u ekspanzionog ventila regulira se protokrashladnog sredstva prema ispariva!u -u ovisnostio temperaturi pare rashladne teku#ine na izlazuispariva!a-.

U ispariva!u se "oputa" samo ona koli!inarashladnog sredstva koja je potrebna za o!uvanjeravnomjernog omjera u ispariva!u.

Regulacija

Protok rashladne teku#ine regulira se prekoekspanzionog ventila u ovisnosti o temperaturi.

- Kod porasta temperature rashladne teku#ine,koja naputa ispariva!, dolazi do irenjarashladne teku#ine u termostatu. Pove#ava seprotok rashladnog sredstva na kugli!nomventilu prema ispariva!u.

- Kod pada temperature rashladne teku#ine, koja

naputa ispariva!, smanjuje se volumenrashladne teku#ine u termostatu. Protok premaispariva!u na kugli!nom ventilu postaje manji.

Termostatski ekspanzioni ventil radi na temeljume"usobne sprege 3 sile.

1. Tlak u senzorskom vodu ovisi o temperaturijako zagrijanog rashladnog sredstva. On namembranu djeluje kao sila otvaranja (Pfue).

2. Tlak ispariva!a (Psa) djeluje u suprotnompravcu na membranu.

3. Pritisak regulacijske opruge (Pfe) djeluje uistom smjeru kao i tlak ispariva!a.

Ekspanzioni ventili su podeeni i ne smijuse mijenjati. Ne pregibati senzorskevodove, poto su napunjeni sa specijalnimplinom.

Termostat sa senzorskim vodom i

rashladnim sredstvom

Membrana

prema kompresoru(niski tlak)

od kondenzatora(visoki tlak)

Kugli!ni ventil

Regulacijskaopruga

od ispariva!a(niski tlak)

premaispariva!u(niski tlak)


25/74

Ekspanzioni ventil - nova generacija

Tako"er je smjeten izme"u visoko- i niskotla!nestrane krunog toka rashladnog sredstva,neposredno ispred ispariva!a.

Ekspanzioni ventil ima termi!ku regulaciju. Onposjeduje regulacijsku jedinicu sa termi!komglavom i kugli!nim ventilom. U termi!koj glavi sena jednoj strani membrane nalazi punjenje saspecijalnim plinom. Druga je strana preko provrta

za uravnoteenje tlaka povezana sa izlazomispariva!a (niski tlak).Kugli!ni se ventil regulira preko klipnja!e.Temperatura na niskotla!noj strani odre"uje tlakspecijalnog plina, a na taj na!in i koli!inurasprskavanja rashladne teku#ine.

Ekspanzioni ventil uvijek posjeduje i toplinskuizolaciju.

Nedostaju#a toplinska izolacija kao

posljedicu ima izmjenu podeeneregulacijske krivulje.

prema kompresoru(niski tlak)

Termi!ka glava sapunjenjemspecijalnog plina

Provrti zauravnoteenje tlaka

od kondenzatora(visoki tlak)

Regulacijska opruga kugli!ni ventil

Izlaz ispariva!a(niski tlak)

Membrana

Poluga klipnja!e

prema ispariva!u(niski tlak)


26/74


Pove#anje stupnja hla"enja - viatemperatura na izlazu ispariva!a -

na taj na!inporast tlaka (Po) plina u

termi!koj glavi

Preko membrane i poluge klipnja!epove#ava se popre!ni presjekotvora na kugli!nom ventilu.

Rashladno sredstvo struji premaispariva!u i prilikom prelaska iz viskotla!ne

na niskotla!nu stranu

zaprima toplinu.

Zraku koji struji kroz ispariva!oduzima se toplina.

Sa smanjenjem temperature rashladnogsredstva na izlazu ispariva!a slijedi

opadanje tlaka (Pb) u termi!koj glavi.

Popre!ni presjek na kugli!nom ventilu, ana taj na!in i protok prema ispariva!u

postaje manji.

Omjer otvora ventila ovisi o temperaturi na izlazuispariva!a (niski tlak).Regulira se uravnoteenje tlaka.


27/74


28/74


29/74

Legenda

visoki tlak

niski tlak

Ubrizgavanje teku#eg rashladnog sredstva uispariva!vri se suprotno krunom toku saekspanzionim ventilom preko prigunika.

Kod klima ure"aja reguliranih prigunikomumjesto spremnika teku#ine na visokotla!nojstrani ugra"en je prihvatni spremnik naniskotla!noj strani.

On slui kao spremnik i zatita kompresora (udarteku#ine). Vidi i str. 31.

Dijelovi:

A Kompresor s magnetskom sponomB Niskotla!ni prekida!C KondenzatorD Servisni priklju!ak - visokotla!na strana

E PrigunikF Ispariva!G Niskotla!ni prekida!H Servisni priklju!ak - niskotla!na stranaI Prihvatni spremnik

Svi su ostali dijelovi identi!ni sa dijelovima ukrunom toku sa ekspanzionim ventilom.

U ovisnosti o konstrukciji i potrebama mogu#a jeugradnja i daljnjih priklju!aka za servisne radoveili za osjetnike koji nadgledaju rad krunog toka.

Tlak i temperatura ovise o trenutnom radnomstanju. Navedene vrijednosti uspostavljaju senakon odre"enog vremena u ovisnosti o vanjskotemperaturi (vidi Priru!nik za popravke).

Ekspanzijasa 2 MPa (20 bar-a) na > 0,15 MPa (1,5 bar-a)temperatura sa 60 C na > - 4 C

Isparavanjetlak do > 0,15 MPa (1,5 bar-a)temperatura > - 4 C


30/74


Prigunik

Prigunik predstavlja suenje u krunom tokurashladnog sredstva. Smjeten je neposrednoispred ispariva!a. To suenje "priguuje" protokrashladnog sredstva.

Ispred prigunika rashladno je sredstvo zagrijano ipod visokim tlakom.

Sa prolaskom kroz prigunih po!inje nagloopadanje tlaka.

Rashladno sredstvo u uvjetima niskog tlakapostaje hladno.

Prigunik tako predstavlja mjesto razdvajanje

izme"u visokotla!ne i niskotla!ne strane ukrunom toku rashladnog sredstva. Brtva jam!iprolazak rashladnog sredstva samo u podru!jusuenja prigunika.

Zadaci

- Odre"ivanje koli!ine protoka rashladneteku#ine. To se vri pomo#u kalibriranogprovrta. Kroz takav provrt moe prote#i samokoli!ina rashladnog sredstva koja odgovaratlaku.

- Odravanje tlaka na visokotla!noj strani (zavrijeme rada kompresora)krunog toka rashladnog sredstva, i na tajna!in teku#e stanje rashladnog sredstva.

- U priguniku se doga"a pad tlaka. Uvjetovanodjelomi!nim isparenjem rashladnog sredstvadolazi i do hla"enja prije prodora u ispariva!.

- Rasprivanje rashladnog sredstva.

Prije suenja u prigunik je ugra"eno sito zaodvajanje prljavtine. Iza suenja nalazi se sito zarasprivanje rashladnog sredstva prije njegovogulaza u ispariva!.

Obratiti pozornost na poloajugradnje !Strelica na priguniku usmjerena j

prema ispariva!u.

prema ispariva!u

Sito za rasprivanje

Kalibrirani provrt

Sito za prljavtinu

O-prsten. Vri funkciju brtvljenjaizme"u visokotla!ne i niskotla!nestrane.


31/74

Prihvatni spremnik

U niskotla!nom dijelu klima-ure"aja s prigunikomnalazi se prihvatni spremnik. On je instaliran natoplom mjestu u prostoru motora (naknadno

isparavanje).

On slui kao kompenzacijska posuda i spremnikza rashladno sredstvo i ulje rashladnog sustava,te kao zatita kompresora.

Plinovito rashladno sredstvo koje dolazi odispariva!a ulazi u spremnik. Ako se u rashladnomsredstvu nalaze tragovi vlage oni se vezuju uintegriranom suilu.

Rashladno sredstvo u plinovitom stanju prikuplja

se gore u podru!ju plasti!nog poklopca, te sepreko U-cijevi usisava u kompresor u zajam!enoplinovitom stanju.

Tako se kod tog sustava osigurava usisavanjesamo rashladnog sredstva u plinovitom obliku,bez kapljica. Tako se jam!i zatita kompresora.

Rashladno sredstvo se prikuplja na dnuprihvatnog spremnika.

Plinovito rashladno sredstvo usisano od

kompresora preko provrta u U-cijevi preuzima uljerashladnog sustava.

Sito filtra sprje!ava prodor one!i#enog uljarashladnog sustava kroz provrt.

Prihvatni spremnik prije ugradnje trebadrati to due zatvorenim (!epovi napriklju!cima), kako bi u suilu biloto manje vlage iz okolnog zraka.

Usisno mjesto za plinovito rashladno sredstvo

Plasti!ni poklop

prema kompresor

Suilo

U-cijev

Provrt za uljerashladnog sustava

Sito filtra

od ispariva!a


32/74


33/74

A AkumulatorE35 Prekida!klima-ure"ajaF18 Termoprekida!ventilatora rashladnog

sredstvat1= 95 Ct2= 103 C

F129 Tla!ni prekida!klima-ure"ajaP1 = 0,2 MPa (2 bar-a)/3,2 MPa (32 bar-a)P2 = 1,6 MPa (16 bar-a)

G62 Dava!temperature rashladnog sredstvaG153 Dava!temperature ispariva!aJ32 Relej klima-ure"aja

J101 Relej 2.stupnja ventilatora rashladnogsredstvaJ257 Upravlja!ki ure"aj Mono-MotronicJ301 Upravlja!ki ure"aj klima-ure"ajaN25 Magnetska sponaV7 Ventilator rashladnog sredstvaS Osigura!

Jednostavan princip funkcije za uklju!ivanje iisklju!ivanje kompresora (preko magnetske sponN25) i ventilatora rashladnog sredstva.

Zna!enje pojedinih boja:

PlusMinusUlazni signalIzlazni signalBidirekcionalni signal

U klima-ure"ajima nove generacije tla!niprekida!zamijenjen je visokotla!nimdava!em (vidi i str. 36).


34/74

Regulacija sustava

Komponente sigurnosnog sustava

Prekida"klima-ure!aja E35

Ventil za reduciranje podtlaka

Dava"temperature ispariva"a G#53

Prekida!za uklju!ivanje klima-ure"aja,magnetska spona predstavlja vezu premakompresoru.

Istovremeno kod sustava za automatskomregulacijom dolazi do uklju!ivanja ventilatora zadovod svjeeg zraka i ventilatora za hla"enjerashladnog sredstva. Kod manualnih klima-ure"aja ventilator mora biti uklju!en u prvi stupanInformacija o uklju!enju prenosi se upravlja!komure"aju motora, te dolazi do pove#anja brojaokretaja u praznom hodu (uravnoteenjeoptere#enja uslijed rada kompresora).Prekida!u moe biti dodan i prekida!na vanjskutemperaturu.On osigurava to da na temperaturama niim od

5 C ne dolazi do uklju!ivanja klima-ure"aja.

Ventil (ranije plomba) ugra"en je direktno nakompresoru ili na spremniku rashladne teku#ine.Otvara se na tlaku od cca. 3,8 MPa (38 bar-a), azatvara se nakon pada tlaka (cca. 3,0 - 3,5MPa/30-35 bar-a).U ovisnosti o izvedbi mogu#a je ugradnjaplasti!ne plo!e koja izbija nakon odgovaraju#egsignala ventila.

U takvom slu!aju potrebno je utvrditi uzrok za

nadtlak u sustavu.Plomba se smije mijenjati samo kada je sustavispranjen !

On utvr"uje temperaturu izme"u rashladnihlamela ispariva!a. Signal dava!a dostavlja seupravlja!kom ure"aju klima-ure"aja. Kod previeniskih temperatura ispariva!a dolazi doisklju!ivanja kompresora.Isklju!uje se na temperaturama od cca. -1 do0 C, a uklju!uje na cca. + 3 C. Sprje!ava sezamrzavanje ispariva!a uslijed kondenzirane

vode.Kod nekih sustava umjesto tog dava!a ugra"ujese temperaturni prekida!na temperaturuispariva!a E33. Preko tog prekida!a se direktnoprekida dovod struje u magnetsku sponu.

Drugi sustavi reguliraju ovu funkciju prekoprekida!a na temelju vanjske temperature.


35/74


36/74


37/74


38/74

Regulacija sustava

U uvjetima vieg tlaka (u porastu)

Signal duljine impulsa

U uvjetima vieg tlaka (u porastu) dolazi do ja!edeformacije kristala, uslijed !ega i promjenaotpora postaje ve#a. Izmjereni napon smanjuje su istom omjeru.

Duljina impulsa pove#ava se u istom omjeru kaoporast tlaka.

U uvjetima visokog tlaka od 3,7 MPa (37 bar-a)duljina impulsa iznosi 18 ms. To odgovara duljini

perioda od 90%.

Sa digitalnim memorijskim osciloskopomnovog dijagnosti!kog sustava vozila VAS5051 signal duljine impulsa postaje vidljiv

Signal s moduliranimimpulsnim omjerom

Mikroprocesor

Napon

Izmjereni napon

Silicijev kristal (otpornik)

Trajanje perioda 20 ms

Duljina impulsa 18 ms


39/74

Razdvojeni sigurnosni prekida"a u krunomtoku rashladnog sredstva sa prigunikom

Kontrolni prekida"na temelju temperaturerashladnog sredstva

Kod vozila sa proirenom elektronskomanalizom osjetnika preko kombinacijeupravlja!kih ure"aja u vozilo ovaj dodatnikontrolni sustav otpada. Koristi se signalprvog sustava za nadzor.

U krunom toku rashladnog sredstva saprigunikom niski i visoki tlak !esto se nadziru sdva odvojena sigurnosna prekida!a.

Niski tlak

Niskotla!ni prekida!klima ure"aja F73 uodre"enim uvjetima isklju!uje kompresor(primjerice kod smanjenja tlaka na cca.0,17 MPa /1,7 bar-a u krunom toku rashladnogsredstva).(Niski tlak moe nastati uslijed nedovoljnenapunjenosti krunog toka rashladnog sredstva.Na taj se na!in titi kompresor).

Visoki tlakVisokotla!ni prekida!magnetske spone F118tako"er ima zadatak isklju!ivanja kompresora

nakon dostizanja odre"enih uvjeta (primjerice kopove#anja tlaka na cca 3,0 MPa (30 bar-a).

Apsolutne vrijednosti pritom uvijek trebapromatrati u kontekstu cijelog sustava.

Kompresor zapravo predstavlja dodatnooptere#enje motora.

Kako bi se u uvjetima ve#eg optere#enja motoraprimjerice kod vonje uz brdo, rashladno sredstvne bi pregrijalo, isklju!uje se kompresor kao

dodatno optere#enje.Uz to se pomo#u kontrolnog prekida!a natemperaturu rashladne teku#ine dodatnonadgleda i temperatura rashladne teku#ine.(Prvi je sustav za nadzor dava!temperaturerashladne teku#ine sa kontrolnim svjetlom uumetku instrumentne plo!e).Isklju!ivanje kompresora vri se na temperaturirashladne teku#ine od cca. 119 C, a ponovnouklju!ivanje na temperaturi od cca. 112 CU ovisnosti o izvedbi vozila koriste se razli!itikontrolni prekida!i kao npr.:

F18 - Termoprekida!ventilatora rashladnog sredstva

F163 - Termoprekida!za isklju!ivanje klima- ure"aja


40/74


41/74


42/74

Regulacija temperature

Manualna regulacija

Zato se vri regulacija temperature ?

- Struja svjeeg zraka rashla"ena u podru!juispariva!a pomo#u ventilatora se dovodi uputni!ki prostor.

- Zrak je naj!e#e hladniji nego to je to zapravopotrebno (klima ure"aj namjeten na

maksimalno hla"enje, ali vani uglavnomvladaju temperature srednje vrijednosti).

- Za postizanje ugodnih temperatura uunutranjosti vozila jedan se dio hladne strujezraka stoga usmjerava preko izmjenjiva!atopline grijanja, gdje se zagrijava.

- Osim toga na nestalnu temperaturu djeluju jo irazli!ite temperature vanjskog zraka, brzinavonje, temperatura rashladne teku#ine i dovodsvjeeg zraka.

- Regulaciju temperature kod jednostavnogmanualnog klima-ure"aja preuzima voza!.

to se regulira ?

- Utvr "uju se stvarne vrijednosti, odn. mjeri sevisina temperature.

- Vri se usporedba stvarnih i zadanihvrijednosti, odn. voza!obavlja individualnuprocjenu. On odre"uje temperaturu osobne

ugode, bila ona previe visoka ili niska.- Neovisno o procjeni on donosi iodluke o tome: treba li izvriti dodatnu regulaciju u kom smjeru koji stupanj regulacijeOn te odluke nakon toga manualno provodi udjelo.U prenesenom smislu je voza!u ovom slu!ajkako upravlja!ki, tako i izvrni element.

On podeava temperaturnu zaklopku.

Ispariva!Struja svjeegzraka

Ventilator

Kruni tok rashladnogsredstva

Kondenzator

Temperiraniunutranji zrak

Izmjenjiva!topline


43/74


44/74


Pregled sustava klima-ure!aja s elektronskomregulacijom (lijeva i desna strana putni"kogprostora s istom regulacijom, npr. Golf ili A3)

Osjetnici(za regulaciju sustava i temperature)

Fotoosjetnikza upadaju#u sun!evu svjetlost G107

Temperaturni osjetnikna instrumentnoj plo!i G56sa ventilatorom zatemperaturni osjetnik V42

Osjetnik vanjsketemperature G17

Temperaturni osjetniku usisnom kanalusvjeeg zraka G89

Dava!temperature

zra!nog mlaza uprostoru za noge G192

Tla!ni prekida!klima-ure"aja F129

Dodatni signali:- signal brzine vonje

- signal broja okretaja- signal vremena stajanja

Kontrolni prekida!na temperatururashladne teku#ine (prevru#a) F14

Termoprekida!ventilatora rashladnogsredstva F18


45/74


46/74


47/74

Izvrnici / osjetnici grijanja/klima-ure!aja

Svakoj zaklopki za vo"enje zraka u grijanju/klima-ure"aju dodijeljen je izvrni motor.

Tla!no akumulacijska zaklopka i opto!nazaklopka pogone se pomo#u izvrnog motor.Zasebno podeavanje vri se pomo#u pogonskeplo!e sa vode#im stazama.

Podeavanje opto!ne zaklopke kod nekih sustavase regulira i pomo#u podtlaka i magnetskihventila.

Ventilator za dovod svjeeg zraka i upravlja!kiure"aj ventilatora u ovom su slu!aju dva zasebndijela.

Mogu#e je i zajedni!ka izvedba.

Temperaturni osjetnik u kanalu zadovod svjeeg zraka

Izvrni motor zaklopke u prostoruza noge / defrost zaklopke Izvrni motor tla!no akumula

zaklopke

Ventilator za dovod svjeeg zrak

Upravlja!ki ure"aj ventilatora zadovod svjeeg zraka

Izvrni motorcentralne zaklopke

Izvrni motor temperaturnezaklopke (prekriven)

Dava!temperature zra!nog mlazau prostoru za noge


48/74


49/74

Temperaturni osjetnik u instrumentnoj plo"iG56 sa ventilatorom temperaturnog osjetnikaV42

Temperaturni osjetnik naj!e#e je ugra"en

izravno u upravlja!kom ure"aju, te upravlja!komure"aju prenosi postoje#u temperaturu uunutranjosti vozila. On je smjeten u zra!nojstruji ventilatora za isisavanje zraka izunutranjosti vozila. Ventilator aktivira komandna ipredo!na jedinica. On isisava zrak izunutranjosti, kako bi se izbjegle mjerne pogrekena temperaturnom osjetniku.

Uporaba signalaIzmjerena vrijednost se uspore"uje sa zadanomvrijednosti. Temperaturna zaklopka i ventilator za

dovod svjeeg zraka aktiviraju se na odgovaraju#ina!in.

Posljedice izostanka signalaU slu!aju izostanka signala pretpostavlja sezamjenska vrijednost od +24 C. Rad se neprekida. Temperaturni osjetnik obuhva#en jesamodijagnozom.

Dava"temperature struje zraka u prostoru zanoge G#92

Mjeri se temperatura zraka koji struji iz grijanja/klima-ure"aja (u unutranji prostor vozila).Temperatura se mjeri pomo#u otpornikasenzitivnog na temperaturu. Kod opadaju#etemperature pove#ava se elektri!ni otpor.

Uporaba signalaSignal se analizira u upravlja!kom ure"aju. Onslui za odre"ivanje raspodjele zraka na defrostzaklopkama / zaklopkama u prostoru za noge, teza snage rada ventilatora za dovod svjeeg zraka.

Posljedice izostanka signalaU slu!aju izostanka signala upravlja!ki ure"ajkoristi zamjensku vrijednost od +80 C. Rad se neprekida. Dava!je obuhva#en sustavomsamodijagnoze.

Ventilator

Temperaturniosjetnik


50/74


51/74


52/74


53/74

Zra"na vodilica

Grijanje / klima-ure!aj

Na!in vo"enja i raspodjele zraka uvijek ovisi okonstrukciji grijanja / klima-ure"aja i o ponu"enomkomforu.

Na"in vo!enja zraka u sklopu grijanja / klima-ure!aja, nepodijeljeno vo!enje zraka-shematski- kod najja"eg stupnja hla!enja.

Vrlo topli svjei zrak se preko ispariva!adovodi do mlaznica.Kanal prema izmjenjiva!u topline ostaje zatvoren.

U principu se razlikuju dva sustava:- nepodijeljeni ulaz zraka u putni!ki prostor- zasebni (podijeljeni) dovod zraka za lijevu i desnu stranu putni!kog prostora.Izvedba sa zasebnim dovodima zraka za lijevu idesnu stranu putni!kog prostora naravnozahtijeva ve#i broj osjetnika, izvrnika i zaklopki.

Mlaznica uinstrumentnoj plo!i

Svjei zrak

Tla!no akumulacijskazaklopka

Zaklopka za svjezrak/optok zraka

Ventilator za dovodsvjeeg zraka

Tla!no akumulacijzaklopka

Zaklopka za svjeizrak/optok zraka

Ventilator za dovodsvjeeg zraka

Ispariva!

Defrost

Mlaznica uprostoru zanoge

Izmjenjiva!topline

Defrost

Mlaznica uprostoru zanoge

Mlaznica uinstrumentnojplo!i

Rad klima-ure"aja

Svjei zrak


54/74


55/74

Zra"na vodilica u grijanju/klima-ure!aju,nepodijeljena zra"na vodilica - shematski -kod mjeovitog na"ina rada.

Klima-ure"aj uklju!en,grijanje uklju!eno

= Podru!je individualnog podeavanja

topli zrak u svrhu hla"enja struji kroz ispariva!. Svjei zrakpostaje previe hladan, zbog !ega se jedan dio usmjeravapreko izmjenjiva!a topline, kako bi se postigla individualnoodabrana temperatura zra!nog mlaza.

I u uvjetima vlanog i hladnog vanjskogzraka mogu#je rad klima-ure"aja.Tada se vri izvla!enje vlage iz zrakapreko ispariva!a, te dolazi doodmagljivanja zamagljenih stakala.

Svjei zrak


56/74

ostvaruje sepomo#u


Razli!ita vanjska temperatura

Ravnomjerna (ista) unutranjatemperatura

Automatska regulacija zaklopke i

uklju!ivanje/isklju!ivanje klima-ure"aja


57/74


58/74


59/74


60/74


61/74


62/74


63/74

Osjetnik za kvalitetu zraka G238

U principu osjetnik radi kao lambda-sonda.Mjerni element je mjeoviti oksidni osjetnik sapoluvodi!kom tehnologijom (cink dioksid - SnO2).

Osjetljivost je poja!ana kataliti!kim dodacima odplatine i paladija. Osjetnik radi na radnoj temperaturi odcca. 350 . Ima vrlo malu potronju od 0,5 Watt-a.

Analiti"ki elektronski sklop u osjetniku

Analiti!ki elektronski sklop integriran u osjetniku reagirana promjene provodljivosti osjetnika.Postie se vrlo visoki stupanj senzibilnosti.

Sustav posjeduje sposobnost samostalnog u!enja.

Elektronika utvr"uje ve#postoje#i srednji udio tetnihtvari u vanjskom zraku, te taj podatak preko digitalnogkvadratnog signala alje upravlja!kom ure"aju klima-ure"aja.

Upravlja!ki ure"aj nakon toga u ovisnosti o vanjskojtemperaturi i stupnju one!i#enja zraka zatvarazaklopku za zatvoreni optok zraka.

Tako se osigurava da u podru!jima sa ja!im stupnjemone!i#enja nije stalno uklju!en zatvoreni optok zraka.

Neovisno o elektronskoj analizi neki sustavi uklju!ujuzatvoreni optok nakon aktiviranja sustava za brisanje i

pranje.

Servis

Osjetnik za kvalitetu zraka ne podlijee troenju.Kombinirani filtar mijenja se prema odgovaraju#imservisnim intervalima.

Vanjskatemperatura

One!i#enjezraka

Optok

> +2 C blago pove#anje damin 25 sekund

> +2 C malo ne+2 C> -5 C ve#e pove#anje da< -5 C ve#e pove#anje maksimalno 15

sekundiECON na!in radakompresor isklju!en

minimalno 15sekundi

Deforst na!in rada ne

Faza zagrijavanja osjetnikacca. 30 sekundi ne

Osjetnik za kvalitetu zraka G238

Osjetnik zakvalitetu zraka

Digitalni

kvadratni signal

Upravlja!kiure"aj klima-ure"aja

Izvrni motor -zatvoreni optok


64/74

Servisna tehnika

Sigurnosne mjere prilikom radova na vozilima sklima-ure!ajem, te prilikom rada sa rashladnimsredstvom R#34a

Radovi na vozilima s klima-ure"ajima i rad s

rashladnim sredstvom zahtijeva odre"ene sigurnosnemjere, kako rashladno sredstvo ne bi nikoga ugrozilo.

Isto bi se tako nestru!nim radovima mogao otetiti samklima-ure"aj, to u svakom slu!aju valja izbje#i.

Vano !

Radove na vozilu valja pripremiti i provesti nana"in da se ne otvara kruni tok rashladnogsredstva vozila (npr. demontiranje hladnjaka,demontiranje motora).Neposredni kontakt s rashladnim sredstvom trebaizbje%i u svakom slu"aju, kako bi se sprije"ilepromrzline na koi. Rashladno sredstvo imatemperaturu od -26 C. Ako je zbog popravaka navozilu potrebno otvoriti kruni tok rashladnogsredstva, vozilo treba predati u specijalnuradionicu zbog pranjenja krunog toka rashladnogsredstva.

Samo takve radionice raspolau postrojenjima zastru!no isisavanje rashladnog sredstva. Osim toga serashladno sredstvo u takvom slu!aju zbrinjava naekoloki prihvatljiv na!in, te ga je mogu#e ponovnokoristiti.

Kako postupiti ako do"e do nekontroliranog prodorarashladne teku#ine i njenog dodira sa dijelovima tijela

Ako teku#e rashladno sredstvo dospije u o!i, potrebnih je 15 minuta temeljito ispirati vodom.Nakon toga staviti kapi za o!i i posjetiti lije!nika, !ak iako nema bolova.Informirati lije!nika da je uzrok bilo rashladno sredstv

Kod kontakta s koom odmah skinuti natopljenu odje#i pogo"ena podru!ja koe isprati s puno vode.

Nositi zatitne rukavice

Nositi zatitu za o!iVatra, otvoreno svjepuenje nisu dopu


65/74


66/74


67/74


68/74


69/74


70/74


71/74


72/74


73/74


74/74

77587378 klima uredjaji u motornim vozilima

Documents