7_32_15_09_2011

3

VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO SAOBRAAJA I POMORSTVA

Prijedlog Programa rekonstrukcije i sanacije kritinih taaka na dravnim

putevima

Podgorica

4

PROGRAM REKONSTRUKCIJE I SANACIJE KRITINIH TAAKA NA DRAVNIM PUTEVIMA

U okviru programa rjeavanja uskih grla na saobraajnoj mrei Crne Gore 2007-2009.godine i programa eliminisanja crnih taaka, a koji se nastavlja i u 2011.godini, Ministarstvo saobraaja i pomorstva i Direkcija za saobraaj izvrili su realizaciju preko 77 projekta na rekostrukciji, sanaciji i rehabilitaciji dravne putne infrastrukture. Sa ovim radovima izvreno je vidno unapreenje putne mree i znatno povean nivo bezbjednosti saobraaja na njoj. Imajui u vidu da se radi o vremenoj-staroj dravnoj putnoj infrastrukturi, pored do sada uinjenog, neophodno je redovno vriti njeno unapreenje sa permanentnim praenjem bezbjednosti saobraaja. U tom cilju, Ministarstvo je od Uprave Policije zatrailo statistike podatke o broju i mjestima deavanja saobraajnih nezgoda na dravnim putevima Crne Gore. Po dobijanju podataka od strane Uprave policije, Ministar saobraa i pomorstva je Rjeenjem br: 01-223/1 od 25.01.2011.godine, obrazovao Radni tim (u kojem je ukljuen i predstavnik Uprave policije), sa zadatkom da izvri obilazak kritinih taaka, utvrdi stepen rizika i definie prioritete za sanaciju isth, sa ciljem podizanja stepena bezbjednosti i smanjenja broja saobraajnih nezgoda na putevima. Konani zadatak radnog tima je izrada Programa sanacije kritinih taaka na dravnim putevima. U radnom timu imenovani su:

Ednand Abdi, glavni inspektor, Ministarstvo saobraaja i pomorstva; Mladen aranovi, savjetnik, Ministarstvo saobraaja i pomorstva; Dalibor Miloevi, savjetnik, Ministarstvo saobraaja i pomorstva i Dragan Savi, vii komesar I klase, Uprava policije.

Pristupajui realizaciji zadatka po predmetnom Rjeenju, radni tim je izvrio ternski obilazak svih kritinih poteza po dostavljenom spisku od strane Uprave policije, kao i onih poteza koji nijesu bili na spisku, a za koje je procijenjeno da su problematini i da kao takvi ugroavaju bezbijednost saobraaja. Ukupno je pregledano 75 lokaliteta, a pregled sa detaljnijim opisom i predlogom mjera sa sanaciju istih dat je u daljem dijelu teksta. Pregledom je detaljno sagledano trenutno stanje puta na kritinim potezima i konstatovani su svi uoeni nedostaci, ije otklanjanje bi eventualno doprinijelo samnjenju broja saobraajnih nezgoda i podizanju bezbijednosti saobraaja. Na veini poteza, uoeni nedostaci se uglavnom odnose na pozicije radova iz Plana redovnog i investicionog odravanja dravnih puteva (snacija i presvlaenje asfalta, dopuna nedostajue vertikalne signalizacije, usaglaavanje vertikalne i horizontalne signalizacije, opravka i postavljanje novih odbojnih ograda i dr.), a koji se izvode po dinamikom planu izvoenja radova i po isteku zimskog perioda i stvaranja povoljnih vremenskih prilika (posebno asfalterski radovi). S obzirom da je terenski obilazak obavljen prije izvrenja radova predvienih Planom za 2011.godinu, stanje na ovim potezima dravnih puteva e biti zantno promijenjeno-poboljano u odnosu na zateeno, a to se (po saznanju) ve i dogodilo na nekoliko poteza (Stevanovac, Miii, Kljunaa, Lokve, Ljuta, Dobrota i dr). Na preostalih 18 poteza, po ocjeni radnog tima, neophodno je kao trajno rjeenje uraditi projektnu dokumentaciju rekonstrukcije dijela puta i regulacije drumskog i pjeakog saobraaja. Od ovih poteza, izdvajaju se tri poteza na kojima je potrebno izvriti rekonstrukciju puta, koji zbog svoje sloenosti zahtijevaju iznalaenja tehnikih rjeenja sa veim obimom radova i cijenom kotanja, i to: dva poteza na dionici magistralnog puta M-2 Podgorica-Kolain Tunel br.11 na km 1012+000 i Stevanovac na km 1071+900, kao i potez Boreti, km 57+800 na dionici magistralnog puta M-2.3 Cetinje-Budva.

5

UVOD Sigurnost putnikog saobraaja je problem globalnih razmjera i predstavlja jedan od izazova savremenog drutva. Nastojanja da se u u Evropi smanji broj stradalih u saobraajnim nezgodama (Evropska povelja o sigurnosti putnikog saobraaja), nalae potrebu za odlunim djelovanjem na poboljanju svih elemenata bezbjednosti saobraaja (ovjek, put, vozilo) koji u odgovarajuem okruenju sa prirodom stvaraju odreene uslove odvijanja saobraaja, a samim tim i odreen stepen bezbjednosti. Prema stanju putne saobraajne bezbjednosti Crna Gora uveliko zaostaje za zemljama Evropske Unije, a za razliku od gotovo svih evropskih zemalja biljeimo i vrlo nepovoljne trendove. Na evropskim cestama se deava oko 1.300.000 nesrea godinje to je uzrok vie od 40.000 poginulih i 1.700.000 povrijeenih. Direktni i indirektni trokovi tih nesrea se procjenjuju na 160 milijardi eura. Odreene grupe uesnika u saobraaju su posebno ugroene: mlai ljudi u dobi izmeu 15 i 24 godine (10.000 poginulih svake godine) te pjeaci (7.000) i biciklisti (1.800)

1. FAKTORI BEZBEJDNOSTI PUTNIKOG SAOBRAAJA Saobraaj je veoma sloena pojava pri kojoj dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Da bi se poveala bezbjednost saobraaja, potrebno je sprovesti vie mjera koje imaju za cilj otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Opasnost od saobraajnih nesrea koje nastaju pri kretanju vozila moe se prikazati kao stanje u sistemu faktora koji se pri tom pojavljuju. Analizirajui mogue uzroke, putniki saobraaj moemo pojednostavljeno posmatrati kroz osnovne podsisteme:

a) ovjek; b) vozilo; c) put; d) okolina.

Saobraajne nesree se rijetko dogaaju kao posljedica jednog od faktora, odnosno uzroka. One najee predstavljaju kombinaciju ovih elemata. Uzrok nastajanja nesree je pad bar jednog od komponenti sistema. Uslijed kompleksnosti i interakcije svih podsistema u fazi prije, za vrijeme i nakon nastanka saobraajne nesree, teko je izvriti apsolutno rangiranje stepena uticaja u procesu nastanka saobraajne nezgode. Meutim, iz istraivanja sprovedenih u razvijenim zemljama moe se utvrditi da je uloga ljudskog faktora dominantna (u literaturi se ovaj uticaj kree i do 70-85%). Navedena istraivanja su ukazala da je uticaj puta na nastanak saobraajne nesree mali (u literaturi se kree 4%-12%, a prema nekim pokazateljima ak i do 30%). Namanji doprinos nastanka saobraajnih nezgoda dodijeljen je vozilima (3-5%). Za siguran saobraajni sistem neophodni su nam vozai sa pet zvjezdica, putevi sa pet zvjezdica, vozila sa pet zvjezdica te okolina koja nee dodatno ugroavati bezbejdonosni aspekt saobraaja.

a) Faktor ovjek ovjek predstavlja subjektivni element saobraajnog sistema i ujedno element koji najvie doprinosi nastanku saobraajnih nezgoda, a takoe i onaj na koji je najtee uticati. Kao takav ovjek predstavlja najvaniji element bezbjednosti u putnikom saobraaju. Ponaanje uesnika u saobraaju je najei uzrok nastajanja nesree pa je od velike vanosti pravovremeno i svrsishodno uticati na promjenu ponaanja u toku vonje. Prema sprovedenim istraivanjima u okruenju oko 70-85% saobraajnih nesrea se dogodi upravo zbog greke ovjeka. Na ponaanje ovjeka kao faktora bezbjednosti saobraaja utiu: - karakteristike vozaa (pjeaka); - psihofizike ososbine; - obrazovanje i kultura.

6

Na ovom planu je uinjen dobar i efikasan korak naprijed donoenjem Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima koji je u skladu sa evropskim propisima i direktivama.

b) Faktor vozilo Vozilo svojim aktivnim elementima treba da smanji rizik, tj. da ne dovodi do nastanka saobraajnih nesrea. Prema zvaninim statistikim podacima, tehnika ispravnost vozila je uzrok saobraajnih nesrea u 3-5% ukupnog broja saobraajnih nesrea. Ovo potvruje injenicu da vozilo u znatnoj mjeri odskae od ostalih faktora. Osnovni razlog je i u tome to se proizvodnja vozila vri pod pokroviteljstvom drava sa savremenom tehnologijom uz maksimalno praenje i primjenu novih tehnikih dostignua. Svjedoci smo sve eeg izlaska na trite vozila koja zadovoljavju standard od pet zvjezdica prema strogim Euro NCAP testiranjima. Koliko moe biti pozitivno to se ovaj faktor nalazi na zadovoljavajuem nivou, toliko je i kontra produktivan ako se posmatra u korelaciji sa vozaima i putevima koji nemaju sigurnost na nivou pet zvjezdica. To u velikoj mjeri podstie vozae da koriste mogunosti vozila na putu koji nije adekvatan za takve radnje, a i tempo savremenog ivota izaziva vozaa na vee brzine koje nijesu prilagoene uslovima na putu.

c) Faktor put Put je vaan element bezbjednosti saobraaja i utie na nastanak saobraajnih nesrea sa vie aspekata: - put utie na vozaa i vozilo i odreuje uslove pod kojima se odvija saobraaj i nastaju

saobraajne nesree; - nedostaci na putu mogu biti neposredan uzrok saobraajne nezgode; - elementi puta stvaraju uslove da se opasnost, izazvana od drugih elemenata, pretvori u

saobraajnu nesreu; - neki elementi puta ne utiu na saobraajnu nesreu, ali mogu uticati na teinu tj. posljedicu

saobraajne nesree. Takoe, faktor put utie na nastajanje saobraajnih nesrea posebno sa:

svojom geometrijom (horizontalni i vertikalni elementi puta i putne okoline); graevinskim elementima (uzduni i popreni nagib puta); stanjem kolovoza (udarne rupe, ispucalost kolovoza, hrapavost, ravnost kolovoza); opremom puta (vrsta i stanje zatitne ograde, smjerokazni stubii); preglednou (za preticanje, saobraajnih znakova i obavjetenja uz put, rasvjeta); signalizacijom (vrsta i stanje horizontalne i vertikalne saobraajne signalizacije). odvodnja kolovoza (da li se voda zadrava na kolovozu, u kakvom su stanju rigoli, jarkovi, i

propusti); stabilost nasipa i karpe usjeka ili zasjeka;

Prema statistikim podacima, 4-12% (prema nekim istraivanjima ak i do 30%) saobraajnih nezgoda se dogodi zbog loeg stanja puta. Da bi se ovaj faktor bezbjednosti promjenio potrebno je izvriti temeljne promjene u projektovanju, izvoenju, odravanju, eksploataciji, ali takoe i u projektovanju saobraajne signalizacije i opreme puta. Uglavnom se potrebe svode na graenju novih savremenih autoputeva i brzih saobraajnica, kao i u rekonstrukciji postojeih puteva. Meutim, iskustvo pokazuje da se problem gustine saobraaja i sigurnosti u saobraaju ne rjeava u potpunosti samom izgradnjom novih saobraajnica. Potrebno je takoe implementirati i inteligentni transportni sistem koji e pratiti stanje na saobraajnicama, regulisati saobraaj, obavjetavati uesnike u saobraaju o uslovima odvijanja saobraaja na putu. U unapreenju putne infrastrukture Crna Gora mora pratiti pozitivne primjere iz okruenja u kojem se uveliko sprovode projekti procjene puta EuroRAP (Road Assesment Program) u kojima bi se

7

izvrila ocjena sigurnosti magistralnih puteva po dionicama, kao i predlagati mjere za otklanjanje nedostataka koji najvie ugroavaju uesnike u saobraaju.

d) Faktor okolina Okolina predstavlja prostorno-ambijentalno okruenje u kojem se odvija saobraaj. U irem smislu pored elemenata koji se nalaze u blizini pojasa puta, opreme puta, pod okolinom se moe posmatrati stanje vremenskih prilika (neprilika), stanje signalizacije, stanje gustine saobraaja i sl.

2. STANJE PUTNE MREE U CRNOJ GORI

Kada je u pitanju put, mora se imati u vidu da je uticaj puta na bezbjedno odvijanje saobraaja mnogostruk i veoma znaajan i da razvoj putne mree u Crnoj Gori nije iao uporedo sa poveanjem broja motornih vozila i poveanjem saobraajnih usluga. Putnu mreu u Crnoj Gori sainjavaju magistralni, regionalni, lokalni putevi kao i gradkse saobraajnice. Izgraenih autoputeva jo uvjek nema u Crnoj Gori, ali se uveliko vode pripreme za njihovo projektovanje i izgradnju. U ukupnoj mrei M i R putevi u Crnoj Gori ine 1860 km. Od toga 932km ili 52% su M, i 928km su R, a 4270km su L.

9

Mreu dravnih puteva ini 8 magistralnih i 23 regionalna puta, koji su podijeljeni u pedeset i dvije dionice-partije i to: 1. M-2 PETROVAC - PODGORICA (l = 54.500 km) , 2. M-2 PODGORICA - RIBAREVINA (l = 112.375 km), 3. M-2.3 PODGORICA - CETINJE (l = 30.783 km), 4. M-18 DANILOVGRAD - PODGORICA (l = 19.790 km),

5. M-18 PODGORICA - BOZAJ ( l = 23.651 km), 6. R-16 VIRPAZAR - OSTROS (l = 34.030 km), 7. R-18 MIOSKA - SEMOLJ - BOAN (l = 41.500 km),

8. R-19 BIOCE MATESEVO (l = 50.720 km), 9. M-18 DANILOVGRAD - EPAN POLJE (l = 115.000km),

10. M-6 NIKI VILUSI - KLOBUK (l = 37.300 km), 11. R-5 NIKI AVNIK - BOAN (l = 62.000 km), 12. JASENOVO POLJE KRUSEVICE ( l= 13.000 km), 13. R-6 GORNJE POLJE - GRANICA BIH (l = 44.500 km), 14. R-11 VILUSI - OSJEENICA (l = 7.160 km), 15. R-12 VILUSI DELEUA (l = 21.300 km) 16. R-14 PLUINE - VIRAK (l = 48.700 km) 17. R-15 i R-23 RIANI EVO - DANILOVGRAD (l = 60.500km) 18. M-8 PLJEVLJA MIHAJLOVICA - GR.SRBIJE (l = 16.810km) 19. M-8 GRADAC - PLJEVLJA (l = 25.000 km) 20. R-4 .TARA - MOJKOVAC (l = 46.200 km) 21. R-4 PLJEVLJA - .TARA (l = 38.278 km) 22. R-5 .TARA ABLJAK (l = 22.392 km) 23. R-3 PLJEVLJA - METALJKA (l = 40.000 km) 24. R-3 DAJEVIA HAN - EMERNO (l = 10.360 km) 25. R-10 SLIJEPA MOST - TRLICA (l = 65.510 km) 26. R-21 GRADAC POROS - ULA (l = 10.667 km) 27. R-5 ABLJAK - TUINA (l = 28 km) 28. M - AVNIK ABLJAK (l = 26.000 km) 29. M-2 RIBAREVINA - PILJANI (l = 80.200 km) 30. M-2.1 BARSKI MOST RIBAREVINA (l = 22.250 km) 31. M-9 KOLAIN-MATEEVO-ANDRIJEVICA-MURINO-BJELUHA 32. R-2 BERANE - ANDRIJEVICA (l = 15.978 km) 33. R-7 MOST ZELENI VUA (l = 28.400 km) 34. R-8 ROAJE KULA STUBICA (l = 23.000 km) 35. R-9 MURINO PLAV - GUSINJE (l = 20.165 km) 36. R-20 BERANE STJENICE KALAE (l= 36.080 km) 37. M-2 DEBELI BRIJEG - KAMENARI - KOTOR (l = 54.664 km) 38. M-2 KOTOR - LEPETANI (l = 12.000 km) 39. M-2 LEPETANI PETROVAC (l = 44.900 km) 40. M-2.3 CETINJE - BUDVA (l = 27.900 km) 41. M-2.4 PETROVAC - BAR - ULCINJ (l = 46.889 km) 42. M-2.4 ULCINJ - SUKOBIN (l = 24.189 km) 43. R-1 CETINJE NJEGUI - TROICA (l = 39.870 km) 44. R-1 KOTOR - RADANOVII ( l = 9.140 km) 45. R-11 RISAN GRAHOVO - OSJEENICA (l = 36.040 km) 46. R-13 CETINJE LOVEN (l = 20.025 km) 47. R-15 EKANJE - EVO (l = 20.000 km) 48. R-16 OSTROS - VLADIMIR (l = 17.184 km) 49. R-17 ULCINJ - ADA (l = 13.993 km) 50. R-22 KOTOR- TUNEL "VRMAC" RADANOVII (l = 3.654 km) 51. R-23 RESNA - GRAHOVO - NUDO (l = 53.200 km) 52. LIPCI GRAHOVO OSJEENICA (l = 33.500 km)

10

Posmatrano sa aspekta tehniko-eksploatacionih karakteristika kao i bezbjedonosnih uslova, stanje osnovne putne mree u Crnoj Gori nije zadovoljavajue, to se ogleda prije svega u:

nezadovoljavajuim projektnim standardima na znatnom dijelu mree magistralnih i regionalnih puteva;

nezadovoljavajuim stanjem putnih kosina; nezadovoljavajuim stanjem kolovoza;

nezadovoljavajuim stanjem putnih objekata (mostova, tunela, poluobjekata i.t.d.);

nedostatak putne opreme, vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije i loim

stanjem postojee;

prolazima magistralnih puteva kroz ua gradska jezgra.

posebni problemi (ne posjedovanje upotrebne dozvole za brojne dionice dravnih puteva, sve ea urbanizacija i izgradnja objekata uz dravne puteve, nekvalitetne rekonstrukcije kolovoza i sl).

nezadovoljavajui projektni standardi na znatnom dijelu mree magistralnih i regionalnih puteva;

Magistralne i regionalne puteve u Crnoj Gori karakterie neujednaenost ukupnog stanja izgraenosti i kvaliteta, a to je posljedica razliitih perioda izgradnje, primjenjene tehnologije graenja i specifinosti geolokih i morfolokih karakteristika terena. Problemi su u prvom redu vezani za prvoizgraene dionice koje su uraene prije vie od 40 godina, sa skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima puta, nedovoljnom kolovoznom konstrukcijom i po svim parametrima za znatno manje saobraajno optereenje- ukupno i po ukupnoj teini saobraajnih jedinica. Najvei broj regionalnih puteva, kao i jedan broj magistralnih, karakteriu skromni elementi puta - otre krivine i serpentine, veliki usponi, nedovoljna irina kolovoza (3,0 - 4,5m), slaba kolovozna konstrukcija, nedovoljna putna oprema i saobraajna signalizacija, to zasigurno ne zadovoljava osnovne zahtjeve bezbjednosti saobraaja. Isto tako, kroz redovno odravanje nije mogue sanirati i izvesti nedovrene radove na nekim putevima, kao to su: nedovoljno izbijeni profili u tunelima, ne obloeni i ne osvijetljeni tuneli, ne izgraena hidroizolacija na njima (kanjoni Morae i Pive), ne izgraene galerije za zatitu od snijenih usova i osipanja materijala (kanjoni Morae, Tare i Pive) i slino. Nadalje, problematini su i objekti za odvodnju voda, koji nijesu u cjelosti izvedeni, a i nijesu odgovarajue odravani, tako da se voda prelijeva preko kolovoza i prouzrokuje opasna mjesta za vozae uz mogunost pojave efekta "akvaplaninga". Sline potekoe prouzrokuju neodgovarajui odvodni sistemi uslijed kojih se javljaju klizita koja oteuju kolovoz i prave neravnine opasne za saobraaj (magistralni put Debeli Brijeg-Petrovac-Virpazar (klizita na lokalitetu Bijele, Baoia, enovia, Sotonia), Podgorica-Kolain, regionalni put Kalae-Trpezi (etiri klizita) i dr.).

nezadovoljavajue stanje putnih kosina; Putna mrea Crne Gore je veim dijelom izgraena u terenima sa izrazito tekim topografskim i sloenim geolokim uslovima. Tako su, na relativno malom prostoru, zastupljene dionice sa brojnim i dubokim klizitima, kosinama sklonim odronjavanju, esto i sa smrtonosnim posljedicama. Odronjavanju, pored velike visine i nagiba kosina koji se ne mogu izbjei u brdsko - planinskim

11

podrujima, odgovaraju i klimatski uslovi, sa velikom koliinom padavina, naglim temperaturnim promjenama i dr. Na brojnost odrona svakako utie i to to su se zbog tednje, ve pri projektovanju i graenju, usvajala rjeenja sa skromnijim tehnikim elementima, ali i sa veim rizikom. Tako su preventivne mjere za obezjeenje kosina, osim putarske mree, rijetko gdje primjenjivale tokom graenja, ve uglavnom nakon odrona u cilju spreavanja novih slinih pojava. Pojavama nestabilnosti kosina u znaajnoj mjeri doprinosi i neadekvatno izveden iskop - nepaljivim miniranjem. Na stabilnost kosina i pojavu odrona izuzetan znaaj imaju i lokalni hidrogeoloki uslovi, klima i seizminost terena. Sva tri uticajna faktora, na teritoriji Crne Gore variraju u izrazito irokom dijapazonu, pa ih je u svakom konkretnom sluaju potrebno posebno analizirati i uvaiti. Zbog svih tih nepovoljnosti esta su osipanja i odroni stijenskog i zemljanog materijala na magistralnim i regionalnim putevima, naroito na onima koji vode du rijenih tokova, a prouzrokuju se i viednevni prekidi saobraaja. Kod nas se u dosadanjoj praksi, problemima sanacije odrona na putevima panja poklanjala uglavnom poto se odron dogodi, u cilju spreavanja novih odrona na istoj lokaciji. To je ustalom do skora bila praksa i drugdje u svijetu. Meutim potreba za rekonstrukcijom postojeih i izgradnjom novih savremenih puteva, koji e odgovarati viim standardima saobraaja, vrlo brzo namee potrebu za detaljnim geotehnikim istraivanjima i prognozama, u cilju davanja kvalitetnijih projektantskih rjeenja zatite kosina na putevima. Kao dobar primjer takvog pristupa navodimo odluku Ministarstva saobraaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore (jo od 2000. godine) da paraleleno sa rekonstrukcijom postojeih puteva sprovede studiju definisanja kritinih mjesta i uslova njihove sanacije na svim magistralnim i regionalnim putevima u Crnoj Gori. Znaajna iskustva u ovoj problematici steena su prilikom dopunskih istraivanja stabilnosti kosina pruge Beogarad-Bar koja su sprovedena u periodu od 1980-1990 godine. U okviru tih istraivanja obuhvaene su kosine na duini od oko 300 km ove pruge, a na osnovu njihovih rezultata, projektovane su i znaajnim dijelom izvedene mjere zatite. Znaajan dio puteva u Crnoj Gori je izgraen u planinskim predjelima, sa visokim kosinama i dubokim usjecima, brojnim mostovima i tunelima. Rijetke su, ali ima i dionica sa tzv. poluobjektima galerijama i konzolnim konstrukcijama. Veina tih puteva je ugroena pojavama odronjavanja vrstih stijenskih masa, koje ponekad imaju i izuzetne dimenzije. U odnosu na veinu bogatih i razvijenih zemalja, kod nas su ove pojave ee, jer se zbog tednje, a i specifino regulisanih pitanja odgovornosti, ve pri projektovanju i graenju, prihvataju rjeenja sa veim rizikom. Ako se tome doda i injenica da je dobar dio tih puteva lociran u terenima sa izrazito sloenim geotektonskim uslovima i visokom seizminou, ovaj problem postaje jo oigledniji. Generalno gledano oko 10% putne mree u Crnoj Gori pripada ravniarskim trasama, uglavnom bez kosina. Breuljkastim trasama pripada oko 68% duine, a brdsko planinskim oko 22% duine cijele putne mree.

nezadovoljavajue stanje kolovoza; Veliki porast saobraajnog bruta i osovinskog optereenja razorno su djelovali na skromne kolovozne konstrukcije izgraene za manje saobraajno optereenje od oekivanog, to se na optereenim dionicama puteva manifestovalo pojavom kolotraga i drugih oteenja kolovoza. Takoe porastom saobraajnog bruta i osovinskog optereenja ubrzana je amortizacija kolovoznih konstrukcija, to sve nije mogue sanirati kroz redovno odravanje. Negativan uticaj za bezbjednost saobraaja ima i uglaanost zavrnog habajueg sloja asfalta, koji je na straim dionicama, ali I na nekim novoizgraenim uradjen od krenjakog agregata, nedovoljna putna oprema i saobraajna signalizacija, kao i nedovoljna zatita kosina zasjeka i usjeka. Stanje kolovoza magistralnih i regionalnih puteva kao i veliina i bezbjednost saobraaja na njima zahtijevaju znatno vei obim radova na rehabilitaciji dotrajalih kolovoznih zastora. Potrebna sredstva za kvalitetno odravanje kolovoznog zastora su mnogostruko manja od teta koje izaziva loe odravanje.

12

nezadovoljavajue stanje putnih objekata (mostova, tunela, poluobjekata i.t.d.); Loe odravanje mostova prouzrokuje opasnosti na samom kolovozu, a neblagovremene zatite i sanacije prouzrokuju dalja oteenja mostovskih konstrukcija, to sve ukupno moe dovesti do ruenja konstrukcija i dovesti do velikih havarija (most na epan Polju, Pajkov Vir, Krivi Vir i dr.). U naoj praksi je preventivno i redovno odravanje mostova vrlo skromno, nepravovreneno i nekvalitetno. Opte poznata injenica u odravanju puteva i objekata je da se kanjenje u intervenciji plaa viestruko veom cijenom od potrebne u pravom trenutku. Oteenja asfaltnog zastora na mostovima u vidu pukotina i udarnih rupa se toleru godinama, a i kada se "popravljaju" to se izvodi nekvalitetno i bez popravke hidroizolacije na njima. O posljedicama na mostovima gdje hidroizlacija nije ni izvdena nije potrebno govoriti. Rezultati gore navedenog vidljivi su u velikom broju i obimu. Najdrastiniji primjer su mostovi na putu Podgorica- Berane - Roaje, gdje su poslije samo dvadesetak godina eksploatacije zapoete obimne i skupe sanacije. "Provaljivanje" kolovozne ploe je vrlo esta pojava na mostovima sa ploama male debljine (most "Ibar 2", "Pinja", Mojkovac, Ribarevina). Ova vrsta tete se po posljedicama jo moe smatrati "bezazlenijom", jer se ispoljava lokalno i rjeava se "plombiranjem" ploe. Neto rjea pojava, ali sa daleko teim posljedicama su ozbiljne havarije prednapregnutih mostova zbog prekida kablova korozijom ili uslijed odrona kamena (most Kostova Greda). Loe odravanje elemenata za odvodnju, dilatacionih sprava na mostovima ugroavaju leita i stubove mostova, pa se prave velika oteenja (most u Mojkovcu). Loe odravanje rijenog profila i gomilanje granja oko stubova izaziva vrtloenje i podlokavanje, a vegetacija smanjuje proticajni profil i mijenja tok matice, to esto uzrokuje dramatine posljedice (most Pajkov Vir). Loe odravanje mostovskih ograda, pjeakih staza i drugih mostovskih elemenata, dovode do deformacija i ruenja ovih elemenata na mostovima, pa isti teko mogu obavljati funkciju za koju su namijenjeni. Takoe, vei broj mostova projektovan je za saobraajna optereenja koja su znatno manja od danas propisanih, a to sve dovodi do njihove brze amortizacije, pojave oteenja i skupih rekonstrukcija. Razloga za ovakvo loe stanje putne mree ima vie, a osnovni je nedovoljna ulaganja u odravanje puteva u proteklom periodu, posebno u posljednjih 15 godina, kao i nepravovremeno izvravanje i neizvravanje izdatih naloga izvoau radova na redovnom odravanju, za njihovo saniranje. Kada je rije o tunelima, treba istai da pojedini tuneli na dravnim putevima ne zadovoljavaju propisane tehnike standarde. U njima je smanjen saobraajni profil uslijed ega se teretna vozila "saekuju" da bi se mimoila (tuneli na magistralnom putu M-2 Podgorica-Kolain, kao i na regionalnim putnim pravcima), brojni od njih ne posjeduju hidroizolaciju i tunelsku oblogu, a na veoma malom broju tunela izvreno je osvijetljavanje. Na dionici puta epan Polje- Pluine duine 20 km registrovna su 36 lokaliteta na kojima se, u cilju bezbjednosti sdaobraaja, u narednom periodu moraju izgraditi zatitni objekti od usova-lavina (galerije, polugalerije, tuneli), a za to su neophodna dodatna finansijska sredstva. Poseban problem na ovoj dionici puta predstavlja stanje putnih objekata - tunela. Naime, na svega 20 km puta probijeno je 54 tunela, (pravi metro), od kojih samo mali broj posjeduje oblogu, a nijedan nema uraenu hidroizolaciju ili osvjetljenje, pa je uruavanje portalnih djelova tunela ili ispadanje kamenih blokova u njima, postala gotovo svakodnevnica. Sanacija tunela na magistralnim i regionalnim putevima je otpoela intenzivnije prije 4 godine. Sanirano je ukupno 17 tunela. Shodno preporukama tijela Evropske unije koja prate ovu oblast potrebno je ove aktivnosti nastaviti i naredne godine.

13

nedostatak putne opreme, vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije i loe stanje

postojee;

Saobraaj na magistralnim i regionalnim putevima regulie se vertikalnom i horizontalnom saobraajnom signalizacijom. Saobraajnim znacima na putevima postie se bezbjedno, brzo i neometano odvijanje saobraaja. Na naim putevima esti su sluajevi namjernog oteivanja, unitavanja, premjetanja, pa i otuivanja saobraajnih znakova. Tako se iz ve betoniranih postolja za saobraajne znake unitavaju i otuuju ne samo stubovi na kome je saobraajni znak, ve se otuuje i sam saobraajni znak. to se tie horizontalne signalizacije, (sredinje i ivinih linija) evidentno je da ona nedostaje, slabo je uoljiva (lo kvalitet i loe retroreflektujue svojstvo), a i loe je geometrijski oblikovana - "izvuena" na gotovo svim putnim pavcima, a to je neprihvatljivo i znatno utie na bezbjednost svih uesnika u saobraaju. Takoe, na pojedinim potezima primjeena je neuskalenost vertikalne i horizontalne signalizacije. Stanje zatitne putne ograde je nezadovoljavajue na brojnim dionicama puta. Naime, na brojnim dioniocama dravnih puteva njena visina je ispod propisom i standardom dozvoljene (minimum 75 cm od kote kolovoza), a na pojedinim dionicama puta zatitna ograda je deformisana, polomljena ili nedostaje.

prolazi dravnih puteva kroz ua gradska jezgra

Nedostatak obilaznica oko veih naselja i gradova ima za posljedicu da dravni putevi prolaze kroz ua gradska jezgra, pa samim tim u najfrekventnijim dnevnim satima tzv. "picevima" i u jeku turistike sezone stvaraju se saobraajni "kolapsi" u gradovima, a samim tim i "epovi" na dravnim putevima. To je naroito izraeno u gotovo svim primorskim gradovima, Podgorici, Bijelom Polju. Takoe zbog loe planirane dinamike izvrenja radova i nepravovremenih intervenicija na brojnim gradskim saobraajnicama i bulevarima, kao i njihovim rekonstrukcijama u vrijeme najvee frekvencije saobraaja (turistika sezona), dolazi do preusmjerenja saobraaja na dravne puteve uslijed ega se nepotrebno stavaraju saobraajne guve i kolone na dionicama dravnih puteva koje prolaze kroz gradove (Podgorica, Bar), to samo doprinosi stvaranju sve vie konfliktnih situacija u saobraaju. I pored postignutih rezultata na poboljanju mree dravnih puteva izgradnjom traka za sporu vonju, postoje jo brojni problemi za ije rjeavanje su neophodna znaajna finansijska sredstva i ulaganja.

posebni broblemi (ne posjedovanje upotrebne dozvole za brojne dionice dravnih puteva,

sve ea urbanizacija uz dravne puteve, nekvalitetne rekonstrukcije kolovoza i sl). Odavno je poznata injenica da su brojne dionice dravnih puteva putene u saobraaj bez prethodno izvrenog tehnikog prijema objekta, odnosno bez upotrebne dozvole, jer se mislilo da e se vremenom stvoriti uslovi za dogradnju i sanaciju nedovrenih dionica. Ono to posebno zabrinjava je i injenica da se takva praksa nastavlja i danas. Naime, od svih veih izgradnji i rekonstrukcija izvrenih na dravnim putevima u Crnoj Gori u zadnjih 5 godina, za veliki broj od njih nije izdata upotrebna dozvola tj. negativan je izvjetaj komisija za tehniki prijem objekata sa brojnim primjedbama i nedostacima. U svemu tome zabrinjavajui je krajnje inertan stav na otklanjanju nedostataka na navedenim objektima i to kako izvoaa radova, tako i samih investitora, a to traje godinama. Sa jednim ovakvim stavom, umjesto da se eliminiu i otklone nedostaci navedeni u izvjetajima komisija za tehniki prijem, ime bi se smanjili negativni uticaji puta na bezbjednost saobraaja, stvaraju se nove crne take na naim putevima. Poseban problem oko bezbjednosti saobraaja i propusne moi dravnih puteva kroz naselja, predstavlja sve uestalija izgradnja objekata uz dravne puteve i njihovo prikljuivanje na postojeu putnu infrastrukturu sa veoma skromnim saobraajno-tehnikim elementima, a to se odraava na bezbjednost uesnika u saobraaju. Prednje je naroito izraeno u primorskim krajevima zahvaenim naglom izradom urbanistikih planova (optina Budva) u kojima se "urbanistikim divljanjem" izgrauju

14

objekti uz sam kolovoz dravnog puta, ime se vri trajna devastacija javne putne povrine, a nijesu rijetki sluajevi i uzurpacije dravnih puteva (putnog pojasa). Kada su u pitanju radovi na rekonstrukciji kolovoza tzv "presvlaenje" kolovoznih povrina, ono se vrlo esto izvodi bez prethodno izraene projektne dokumentacije, a to sve ima odraza i na kvalitet uraenih poslova. Sve ovo dovodi do promjene poprenih i podunih nagiba kolovoznih povrina uslijed ega je poremeen i reim voda na putu, dodatnog smanjenja saobraajnog profila u tunelima (viegodinje presvlaenje "sloja na sloj" asfalta, nestruno i tehniki neprihvatljive ravnosti kolovozne povrine (denivelacije i defleksije kolovoza), a to sve ima uticaja i reflektuje se na bezbjednost saobraaja. Sa nestruno i nekvalitetno ugraenim materijalom, na nekvalitetnom tamponskom sloju i trupu puta, ovakva presvlaenja su osuena na veoma brzo propadanje, to nuno dovodi do "sanacije ve jednom saniranih" kolovoznih povrina. . U ukupnoj mrei M i R putevi u Crnoj Gori ine 1860 km. Od toga 932 ili 52% su M, i 928 su R, a 4270 su L. U tabelama koje slijede date su odreene karakteristike puteva u Crnoj Gori.zavisno od iriine kolovoza, strosti i stanja kolovoza na njima.

Kategorija puta

irina kolovoza

3,0-3,5 4,0-4,5 5,0-5,50 6,0-7,0 M 0% 13% 7% 80% R 17% 42% 25% 16% L 55% 35% 8% 2%

Izgradnja savremenih puteva u Crnoj Gori poela je izgradnjom Jadranskog puta krajem 50-tih godina dionica Podgorica-Kolain i Podgorica-Petrovac. Ukupna duina ovog puta sa krakom Petrovac-Bar iznosi 380km ili 45% M puteva. Jadranski put izgraen je primjenom vaeih tehnikih propisa u vrijeme graenja za srednje teak saobraaj do 3.000 bruto tona na dan. Meutim dinamian rast saobraaja poslije njegove izgradnje ubrzali su njegovu amortizaciju.

Kategorija puta

stanje kolovoza dobro zadovoljavajue loe

M 25% 50% 25% R 30% 50% 20% L 10% 30% 60%

Kategorija puta

starost kolovoza do 10 god. 10-20 god preko 20god

M 10% 25% 65% R 30% 40% 30% L 30% 30% 40%

Ipak i pored toga, ako pogledamo starost putne infrastrukture, vidjeemo da je situacija vrlo nepovoljna, tj. da je preko 65% M- puteva starije od 20 godina.tj. da imaju veoma nepovoljnu starosnu strukturu, kao i to da je mrea puteva znatno amortizovana. S tim u vezi moe se zakljuiti da je na njima kolovozna konstrukcija izgubila svoja svojstva uslijed zamora i dolazi do brzog propadanja i deformacija na kolovoznoj povrini (pojava mreastih pukotina, udarnih rupa, dubokih kolotraga i deformacija na povrini kolovoza. Svemu tome treba dodati i

15

nedovoljnu nosivost kolovozne konstrukcije, to sve ubrzano utie na propadanje kolovozne konstrukcije i iziskuje znaajna sredstva za odravanje (investiciono i redovno).

U pogledu starosti putne mree, moemo vidjeti da je situacija vrlo nepovoljna.

Starost puteva Do 10 godina 10-20 godina preko 20 godina Ukupna duina

puteva km % km % km %

Magistralnih puteva

73 9,00 291 34,00 482 57,00

Regionalnih puteva

256 27,00 436 46,00 261 27,00

Iz gornjih podataka vidi se da se u Crnoj Gori 91% magistralne putne mree i 95% regionalne putne mree nalazi u drugoj polovini vijeka trajanja.

Od mnogih karakteristika koje reprezentuju tehniko eksploatacione karakteristike puteva sa aspekta: odravanja, ekonominosti eksploatacije i bezbjednosti korisnika puteva, najvaniji su podaci o kolovoznoj konstrukciji i njenom stanju. a) Prema vrsti kolovoza izgraenost magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori je:

U Crnoj Gori asfaltni kolovoz laki asfaltni kolovoz tucaniki kolovoz

km 932 829 38 % 52% 46% 2%

b) Prema irini kolovoza stanje magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori je:

U Crnoj Gori

Magistralni putevi Regionalni putevi

preko 6,0 m

5,10-6,0 m ispod 5,0 m

preko 5,10 m 4,10-5,0 m ispod 4,1m

% 80,0% 7,0% 13,0% 31,0% 42,0% 17,0%

Bitno poboljanje propusne moi i bezbjednosti saobraaja na maigstralnim i regionalnim putevima zahtijeva znatan obim radova na dogradnji kolovozne konstrukcije, bermi i bankina, sanaciji sistema za odvodnjavanje, ispravke deformisanih poprenih profila trupa puta, izgradnji saobraajnih traka za sporu vonju na prevojima, sanaciji kosina zasjeka i usjeka, dopuni putne opreme i saobraajne signalizacije, a za to je potrebno obezbijediti znatna finansijska sredstva. Takoe neophodno je obezbijediti i znatno vei stepen angaovanja, strunosti, profesionalnosti, pravovremenih intervencija na putu kao i vei stepen saradnje svih inilaca vezanih za kvalitetno odravanje putne infrastrukture. U protivnom, problemi u putnoj infrastrukturi e sve vie kulminirati, a posljedice takvog stanja reflektovae se i na bezbjednost svih uesnika u saobraaju.

SANCIJA OPASNIH MJESTA NA DRAVNIM PUTEVIMA Kada je rije o saobraajnim nesreama, uklanjanjanje njihovih uzroka najee znai i uklanjanje nedostataka na putu i njegovoj okolini. Valja napomenuti da put i njegov uticaj nije jedini niti najvei uzronik saobraajnih nezgoda, ali se otklanjanjem odreenih nedostataka na putu, odgovarajuom izmjenom i dopunom saobraajne

16

signalizacije i opreme puta, najbre i najefikasnije moe uticati na smanjenje broja i posljedica saobraajnih nesrea na kritinim lokacijama. Sanacija tzv. crnih taaka odnosno kritinih poteza predstavlja sistematsko rjeavanje opasnih mjesta ili zona koje zahtijeva dugogodinje istraivanje i analizu podataka o nezgodama.

Naalost, kod nas jo uvjek nema statistikih pokazatelja koji bi ukazali na to koliko koji od ranije navedenih faktora (ovjek, vozilo, put i okolina) utie na bezbjednost saobraaja. Upravo zbog toga postoje procjene u bliem okruenju (a slino je i kod nas) da put doprinosi nastanku nezgoda u samo nekoliko procenata (4%-12%). Imajui u vidu stanje nae putne mree, kao i to da se u razvijenim zemljama putu pripisuju i desetine procenata nezgoda, onda jedan ovakav pokazatelj moe biti i pogrean.

Suoeno sa problemom bezbjednosti saobraaja u Crnoj Gori Ministarstvo saobraaja i pomorstva u saradnji sa Upravom policije zapoelo je aktivnosti na redukciji saobraajnih nesrea.

U tom smislu statistiki su obraeni i aurirani podaci o saobraajnim nesreama u Crnoj Gori u

smislu traenja ciljne grupe, odnosno fokusiranja problema i davanja smjernica u kojem pravcu treba djelovati.

Jedna ovakva analiza je veoma korisna sa aspekta odredjivanja uslova i vremena nastanka

saobraajnih nezgoda (ljetii-kada imamo pojaanu frekvenciju saobraaja na naim putevima i zimi- kada su loiji vremenski uslovi, dane vikenda, odnosno u koje doba dana (veernji sati kada je slabija vidljivost ili u toku dana kada je vea saobraajna guva); zatim sa aspekta lokacije tj. na kojim lokalitetima se najee dogadjaju nesree (da li je rije o gradskoj zoni gdje je prisutan heterogeni i mirujui saobraaj sa mnogim raskrsnicama u nivou ili otvorenom putu), na kojim dionicama puta se najee deevaju saobraajne nezgode (u krivinama, otvorenim trasama, mostovima, tunelima, zasjecima, usjecima itd) i.td.

Jednom ovakvom analizom e se moi realno sagledati svaki od uticajnih faktora bezbjednosti saobraaja i shvatiti znaaj djelovanja u oblasti puteva. Tada e se otvoriti i mogunost ozbiljnijeg sistematskog djelovanja u ovoj oblasti.

U tom smislu, a posebno kada je put u pitanju kao jedan od inilaca odnosno faktora koji utiu

na bezbjednost saobraaja, neophodno je djelovati sa dva aspekta i to: 1. sa aspekta redukcije (smanjivanja) broja saobr. nesrea i njihovih posljedica; 2. sa aspekta prevencije (spreavanja) nastanka saobraajnih nesrea i njihovih posljedica; Kada je rije o redukciji ona obuhvata sljedei postupak:: vrenje makroanalize tj. praenje i analiza saob. nezgoda na putu u cilju utvrdjivanja potrebe

za mikroanalizom; (ovo podrazumijeva da odgovorni subjekti godinje pripreme i analiziraju pregled saobraajnih nesrea i njihovih posljedica po putnu mreu.

svako grupisanje nezgoda upuuje na potrebu mikroanalize (istraivanje lokacije, generisanje rjeenja i sl). U svemu tome potrebno je da uzmu uee pored odgovornih subjekata i strunjaci iz oblasti bezbjednost saobraaja, projektovanja puteva i sl. Takodje ovdje treba ukljuiti i korisnike puta kako bi dobili i najbolje kritike, a s druge strane korisnici puta bi shvatili problem bezbjednosti saobraaja i bolje bi prihvatali nova rjeenja)

Kada je rije o prevencijii saobraajnih nezgoda ona se odnosi na put odnosno dionicu puta na kojoj do sada nijesu evidentirane saobraajne nezgode, odnosno nijesu evidentirana nastradala lica u ovim nezgodama. Prije svega treba istai da je prevencijia saobraajnih nezgoda u osnovi projektovanja, izgradnje i odravanja.

17

Prevencija saobraajnih nezgoda se u osnovi svodi na:

Otkrivanje potencijalno opasnih lokacija; Istraivanje te lokacije; Definisanje problema bezbjednosti saobraaja; Generisanje moguih rjeenja i donoenje rjeenja kao i praenje i ocjenjivanje stanja.

Osnovni ciljevi prevencije odnose se na stvaranje uslova da se u narednom periodu smanji vjerovatnoa dogadjanja nezgode na nekoj dionici puta. Velika je razlika izmedju redukcije i prevencije saobraajnih nezgoda. Naime, kod redukcije polazimo od nezgoda (obino sa nastradalim licima), doim kod prevencije saobraajnih nezgoda polazimo od primjedbi korisnika puteva, strunih stavova i sl. Jedan od razloga poveanog broja saobraajnih nesrea mogu biti i elementi puta koji ne odgovaraju intenzitetu saobraaja. Saobraajne nesree nisu ravnomjerno rasporeene na putnoj mrei, niti su rasporeene proporcionalno veliini saobraajnog toka, ve u brojnim sluajevima stepen te neravnomjernosti prevazilazi granice sluajnih varijacija. Kada je rizik saobraajne nezgode na nekoj lokaciji znatno vei od prosjenog, onda se radi o posebno ugroenoj ili tzv opasnoj lokaciji. Posebno treba istai da program analize i praenja sigurnosti saobraajne infrastrukture, odnosno sanacija crnih taaka predstavlja proces koji zahtijeva rad multidisplicinarnih timova iz vie oblasti i sastoji se iz sljedeih koraka:

kreiranje baze podataka o saobraajnim nezgodama iz dugogodinjeg praenja na dravnom nivou;

uspostavljanje programa poboljanja sigurnosti saobraajne infrastrukture; analiza nesrea i identifikacija crnih taaka; odreivanje i dizajnirane mjera sanacije crnih taaka; izvoenje mjera; Monitoring uspjenosti primjenjenih mjera sanacije.

Ustvari sav rad na poveanju stepena sigurnosti saobraaja na putevima treba biti zasnovan na istraivanjima odnosno izradi studije crnih taaka. U tom smislu uraena je klasifikacija lokacija na kojima se najee deavaju saobraajne nesree. Koristei iskustva iz okruenja o definisanju samog pojma crne take, kao i opasnog mjesta, treba istai da isti varira od drave do drave, ali je najee prihvaeno da je:

Posebno opasno mjesto crna taka, lokacija gsje se u periodu od 5 godina dogodilo 12 nezgoda sa nastradalim licima u odsjeku puta duine 500m);

Opasno mjesto, gdje se u periodu od 5 godina dogodilo 5-12 nezgoda sa nastradalim licima u

odsjeku do 500m, ili vie od 12 nezgoda na odsjeku puta duem od 500m;

Ostala mjesta na kojima se dogaaju nezgode sa nastradalim licima. Imajui u vidu specifinosti Crne Gore (mali broj stanovnika, relativno mala duina putne infrastrukture, kao i relativno manja gustina saobraaja u odnosu na okruenje), miljenja smo da ove kriterijume na podruju Crne Gore treba umanjiti.

18

Takoe neophodno je i definisati Program upravljanja crnih taaka (Black Spot Management) koji predtsavlja postupak otkrivanja mjesta izrazito poveane ugroenosti u saobraaju i definisanje mjera u cilju saniranja tih mjesta. U svemu tome neophodno je pokrenuti izradu baze podataka o saobraajnim nezgodama na dravnim putevima i Baze podataka o crnim takama kao osnovni preduslov za ukljuenje u proces upravljanja crnim takama.

Jedan od najznaajnijih i opteprihvaenih programa i metodoligija za ocjenu sigurnosti puteva predstavlja EuroRAP (European Road Assessment Programme)- Evropski program procjene sigurnosti perfomansi puta. EuroRAP se bazira na uspostavljanju meunarodnih procesa i protokola kojima bi se osigurao globalni okvir za realizaciju programa za unapreenje perfomansi koje se odnose na sigurnost saobraaja na putevima. U okviru prve faze EuroRAP protokola potrebno je uraditi Mape rizika Na osnovu kreiranih Mapa rizika vri se rangiranje najsigurnijih i najopasnijih dionica puta prema stepenu individualnog i kolektivnog rizika na odreenom podruju ili dravi u cjelini, te se omoguava uporedni prikaz i analiza sa drugim dravama. Mape rizika predstavljaju baznu platformu za preduzimanje konkretnih mjera. Obzirom da se mape rizika auriraju svake godine, mogue je izvriti praenje uinka tako da se vidi na kojim dionicama je bilo najvie poboljanja, a na kojima jo uvjek postoji neprihvatljivo visok nivo rizika. Na osnovu svega toga, neophodno je stvoriti uslove za implementaciju EU Direktive o bezbjednosti putne infrastrukture. Naime, od svih naina prevoza, putni prevoz je najopasniji i odnosi najvie ljudskih ivota. Suoena sa brojnim rtvama na putevima i materijalnim trokovima (na evropskim putevima se godinje deava 1.3 miliona saobraajnih nesrea to je uzrok vie od 40.000 poginulih i 1.7 milona povrijeenih, a direktni i indirektni trokovi tih nesrea se procjenjuju na 160 milijardi eura.), Evropska unija je u zadnjih desetak godina predloila niz mjera koje treba da doprinesu poboljanju nivoa bezbjednosti saobraaja na evropskim putevima. S toga je Evropski Parlament i Vijee donijelo 18.11-2008.godine odluku o primjeni Direktive o bezbjednosti putne infrastrukture. Cilj Direktive je definisanje procedura kojima se garantuje visok nivo bezbjednosti na mrei trans-evropskih puteva i odnosi se kako na puteve u fazi planiranja, projektovanja i izgradnje, tako i na postojee puteve koji su u fazi upotrebe-eksploatacije. Kao budue aktivnosti u cilju poveanja bezbjednosti, a u saglasnosti sa EU Direktivom o bezbjednosti putne infrastrukture, neophodno je sprovesti: Strateke komparativne analize uticaja puta na bezbjednost saobraaja na putnoj mrei u fazi izrde

studija opravdanosti (Road Safety Impact Assessment- RIA); Revizije bezbjednosti saobraaja za Idejne i Glavne projekte izgradnje, rekonstrukcije i rehabilitacije

dravnih puteva (Road Safety Audit-RSA); Provjera bezbjednosti saobraaja postojeih dravnih puteva, sa obavezom da se godinje izvri

provjera 20% dravnih puteva (Road Safety Inspection-RSI); Upravljanje crnim takama na dravnim putevima-Black Spot Management- BSM); Upravljanje bezbjednou putne mree-(Network Safety Management NSM), putem mapiranja

rizika kao vida identifikacije najopasnijih i najrizinijih dionica;nezavisne ocjene uticaja puta na nastanak nezgode sa nastradalim licima- (In-depth Studies-IDS);

Projekte oznaavanja naseljenih mjesta, naselja, ogranienja brzine kretanja na dravnim putevima zbog novih definisanih ogranienja i pojmova;

Projekte poboljanja po nalogu inspektora za dravne puteve nakon redovne kontrole dravnog puta u eksploataciji sa aspekta bezbjednosti saobraaja na putu (novi pristip kontrole puteva)

U radu je, na bazi podataka dobijenih iz Uprave policije ukupno analizirano 75 opasnih lokacija. Na svakoj od ovih lokacija izvrena je analiza stanja puta, uzroka nastanka pojedinih saobraajnih nezgoda i date su mjere u cilju poboljanja bezbjednosti saobraaja. Od ukupno 75 analiziranih opasnih lokacija 13 se nalaze na dionici M-2 Podgorica Kolain, 6 na dionici M2.3 Podgorica-Cetinje, 6 na

19

dionici M-2.3 Cetinje-Budva, 5 na dionici M-2 Kamenari Kotor, 5 na dionici M-2 Berane Roaje, 5 na dionici M-21 Barski most-Bijelo Polje-Ribarevina, 4 na dionici M-2 Kolain- Mojkovac, 4 na dionici M-6 Ilino brdo-Vilusi-Niki, 3 na dionici M-2 Mojkovac-Ribarevina, 3 na dionici Ribarevina-Berane, 3 na dionici M-18 Pluine- Niki, 2 na dionici M-18 Niki-Danilovgrad, 3 na dionici M-18 Danilovgrad-Podgorica, 2 na dionici M-2 Budva-Petrovac, 2 na dionici M-2.4 Petrovac-Bar, 3 na dionici M-2.4 Bar-Ulcinj, 2 na dionici R-17 Ulcinj-Ada, i po jedna lokacija na M-2 dionica Debeli-Brijeg-Kamenari, M-9 dionica Andrijevica-Murino, R-2 Berane -Andrijevica i R-22 Kotor tunel Vrmac-Radanovici. Nadalje, u radu je na osnovu baze podataka uraena i mapa rizika, koja predstavlja baznu platformu za preduzimanje konkretnih mjera. Imajui u vidu da se mape rizika auriraju svake godine, mogue je izvriti praenje uinka tako da se vidi na kojim dionicama je bilo najvie poboljanja, a na kojima jo uvjek postoji neprihvatljivo visok nivo rizika. Takoe, u radu su date smjernice za upravljanje crnim takama, odnosno opsanim lokacijama a sve u skladu sa EuroRAP (European Road Assessment Programme)- Evropski program procjene sigurnosti perfomansi puta. Nadalje u radu su date i smjernice o podacima koje treba upisivati u izvjetaje o nesreama u cilju analize uzroka nastanka same saobraajne nesree, a sve u skladu sa aneksom IV iz EU Direktive o bezbjednosti putne infrastrukture. Na kraju, u prilogu rada data je fotodokumentacija lica mjesta svih analiziranih lokacija. SPISAK KRITINIH POTEZA MAGISTRALNI PUTEVI M-2 (gr.Hrv.) DEBELI BRIJEG-PETROVAC-PODGORICA- RIBAREVINA-BERANE-ROAJE (gr.R.Sr.) Dionica M-2 DEBELI BRIJEG-KAMENARI

1. Km 869+350 Kumbor

Dionica M-2 KAMENARI-KOTOR 2. Km 4+850 Morinj; 3. Km 19+400 Orahovac; 4. Km 20+800 Ljuta; 5. Km 22+350 Ljuta; 6. Km 26+200 Dobrota Dionica M-2 BUDVA-PETROVAC 7. Km 908+400 Beii; 8. Km 915+300 Blizikue; Dionica M-2 PODGORICA-KOLAIN 9. Km 983+400 Smokovac 10. Km 987+900 Bioe (200m prije pumpne stanice) ; 11. Km 992+400 Bioe (kue Bracanovia); 12. Km 1000+600 150m prije table naziv mjesta Dromira 13. Km 1001+700 Dromira; 14. Km 1008+850 15. Km 1009+400 16. Km 1010+400 17. Km 1010+600 ulazni dio tunela 7,8 i 9;

20

18. Km 1011+400 oko 70m prije tunela br.10. 19. Km 1012+000 Tnel br.11 20. Km 1025+100 Most Grlo 21. Km 1041+200 Pinja

Dionica M-2 KOLAIN-MOJKOVAC 22. Km 1047+000 Drijenak; 23. Km 1053+550 Trebaljevo (kod fabrike vode); 24. Km 1063+800 Podbie (Zakrnica); 25. Km 1065+000 Podbie (Kr Minia); Dionica M-2 MOJKOVAC-RIBAREVINA 26. Km 1071+900 Stevanovac (zavretak III-e trake Krstac); 27. Km 1078+500 Lepenac ( ispod nadvonjaka pruge Mojkovac-B.Polje); 28. Km 1083+300 Slijepa Most Dionica M-2 RIBAREVINA-BERANE 29. Km 1091+600 Zaton (Kljunae); 30. Km 1099+000 Paia polje; 31. Km 1100+000 Paia polje (klizite); Dionica M-2 BERANE-ROAJE-BA 32. Km 1122+500 Dapsii; 33. Km 1127+100 34. Km 1135+500 35. Km 1143+150 Dedeii; 36. Km 1152+300 MAG. PUT M-2.3 PODGORICA-CETINJE-BUDVA

Dionica PODGORICA-CETINJE 37. Km 14+200 Gospotine; 38. Km 18+100 Meterizi I; 39. Km 18+500 Meterizi II; 40. Km 19+800 Meterizi III; 41. Km 21+750 Jankovia kr (na potezu III-e trake); 42. Km 27+350 Dobrsko selo (prikljuak);

Dionica CETINJE-BUDVA 43. Km 33+100 Zabre; 44. Km 39+000 Obzovica; 45. Km 45+600 Brajii; 46. Km 52+200 Staniii; 47. Km 56+900 Koljun (zavretak III-e trake); 48. Km 57+800 Boreti; MAG. PUT M-2.4 PETROVAC-BAR-ULCINJ

Dionica PETROVAC-BAR 49. Km 8+200 Miii; 50. Km 8+500 Miii Dionica BAR-ULCINJ 51. Km 33+200 Utjeha; 52. Km 38+500 Krue (od prevoja do mosta Krue);

21

53. Km 46+800 Raskrsnica M-2.4 sa R-17 Ulcinj-Ada

MAG. PUT M-6 (Gr.BiH) ILINO BRDO-VILUSI-NIKI 54. Km 142+200 55. Km 146+200 56. Km 149+800 57. Km 160+200

MAG. PUT M-9 ANDRIJEVICA-MURINO 58. Km 60+800 Rudo Polje (u blizini kua ijakovia);

MAG. PUT M-18 (Gr.BiH) EPAN POLJE-NIKI-PODGORICA-BOAJ (gr.Alb.) Dionica PLUINE-NIKI 59. Km 75+900 Gornje Polje (ukrsnica M-18 sa R-6 za Krstac) 60. Km 78+600 Mokra njiva (200m od mosta Duklo ka Pluinama); 61. Km Grebice raskrsnica novoizgraene obilaznice (kod kue Kontia) Dionica NIKI-DANILOVGRAD 62. Km 108+000 Kujava; 63. Km 112+300 Orja luka

Dionica DANILOVGRAD-PODGORICA 64. Km 120+300 Kafana Sutjeska 65. Km 121+500 Novo Selo (prikljuak lokalnog puta); 66. Km 134+000 Naselje Gornja Gorica (poetak bulevara u pravcu stacionae); MAG. PUT M-21 (Gr.R.Srb.)BARSKI MOST- BIJELO POLJE- RIBAREVINA 67. Km 142+050 Potkrajci; 68. Km 144+950 Nedakusi; 69. Km 149+250 Rakonje; 70. Km 150+650 Rakonje (kod motela Durmitor); 71. Km 152+450 Kruevo (bive skladite goriva Jugopetrola); REGIONALNI PUTEVI

R-2 BERANE-ANDRIJEVICA 72. Km 2+500 Bue

R-17 ULCINJ-ADA 73. Km 3+000 Donji toj 1; 74. Km 5+800 Donji toj 2;

R-22 KOTOR-Tunel VRMAC-RADANOVII 75. Km 3+500 Krivina (200m prije raskrsnice na M-2 Budva-Tivat).

22

OPISNI PREGLED ANALIZIRANIH LOKALITETA

1. Km 869+350

dion.M-2 H. Novi-Kamenari

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Na ovom potezu u ranijem period izvreno je preventivno hrapavljenje kolovoza i od tada nije bilo saobraajnih nezgoda. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m i od vie uzastopnih horizontalnih krivina i prolazi kroz naseljeno mjesto. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog agregata i provjeriti poprene nagibe krivina. Obnoviti i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine, opasna krivina.).

2. Km 4+850-dion.M-2 Kamenari-Kotor

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od desne horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja se zavrava neposredno ispred mosta i prolazi kroz naseljeno mjesto Morinj. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Na ovom potezu u ranijem period izvreno je preventivno hrapavljenje kolovoza. Kolovoz je bez vidnih oteenja mada ima jedno manje ulegnue na sobraajnoj traci za smjer KotorKamenari ispred samog mosta. Mostovska ograda je oteena i kao takva ugroava pjeaki saobraaj. Mjere: Presvui kolovoz novim habajui sloj od eruptivnog agregata i sanirati uoenu deformaciju koja se nalazi ispred mosta vodei rauna o poprenom nagibu. Zamijeniti mostovsku ogradu novom sa odgovarajuim profilom koji se po standardima koristi za naseljena mjesta.


Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od dvije uzastopne S horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz naseljeno mjesto Orahovac. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Na ovom potezu postoji saobraajni znak opta opasnost koji je neadekvatno postavljen ve u samoj krivini. Takoe postoji i odbojna ograda sa desne strane u gledano pravcu Kotora. Kolovoz je bez vidnih oteenja mada na jednom dijelu na sredini krivne postoji dio starog asfalta (od krenjakog agregata) koji je zdrav ali je pohaban i predstavlja opasnost da doe do proklizavanja. Mjere: Presvui dio starog asfalta novim habajuim slojem od eruptivnog agregata ili slojem mikroasfalta vodei rauna o poprenom nagibu. Izmjestiti saobraajni znak opta opasnost na adekvatno mjesto prije krivine sa desne strane gledano u pravcu Kotora. Postojeu odbojnu ogradu produiti u pravcu Kamenara u duini od cca 50 m (do zanka ogranienja brzine).

23

4. Km 20+800 dion.M-2 Kamenari-Kotor

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od dvije uzastopne S horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz naseljeno mjesto Ljuta. Na ovom potezu postoji putni objekat Most Ljuta koji je takoe u krivini. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Na potezu 100 m prije mosta gledano u pravcu Kotora u ranijem period izvreno je preventivno hrapavljenje kolovoza. Kolovoz je bez vidnih oteenja ali je dosta pohaban to ute na smanjenje koeficijenta trenja. Mjere: Presvui kolovoz novim habajui sloj od eruptivnog agregata ili mikroasfaltom vodei rauna o poprenom nagibu. Sa desne strane prije mosta gledano u pravcu Kotora postaviti 3-4 polja odbojne ograde sa kosim zavretcima, a sa lijeve 2-3 polja, kako bi se preventivno sprijeilo eventualno izlijetanje vozila sa puta. Redukovati brzinu na 40 km/h iz oba smjera i dopuniti nedostajuu vertikalnu signalizaciju (znak ogranienja brzine gledano u pravcu Kotora, znak opasna krivina i sl.)

5. Km 22+350 dion.M-2 Kamenari-Kotor

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz smjera Kamenara prema Kotoru. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od lijeve horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja se nalazi na granici naseljenih mjesta Dobrota i Ljuta. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 40 km/h. Na ovom potezu postoji saobraajni znak klizav kolovoz. Takoe postoji i odbojna ograda sa desne strane u gledano pravcu Kotora. Kolovoz je bez vidnih oteenja i deformacija. Radi se o relativno novom afaltnom zastoru koji je uraen od krenjakog agregata, a koji ve pokazuje znake pohabanosti. Mjere: Provjeriti koeficijent trenja kolovoznog zastora i u sluaju negativnih rezultata presvui isti mikroasfaltom vodei rauna o poprenom nagibu. Postaviti nedostajuu saobrajnu signalizaciju.


Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od lijeve horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz naseljeno mjesto Dobrota (zona DUP-a). Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 40 km/h. Takoe postoji uraen trotoar sa desne strane gledano u pravcu Kotora. Kolovoz je vidno oteen i ima deformacija. Mjere: Presvui kolovoz novim habajuim slojem od eruptivnog agregata vodei rauna o poprenom nagibu. Postaviti odbojnu ogradu sa desne strane puta izmeu kolovoza i trotoara u duini od cca 100 m.

7. Km 907+800 dion.M-2 Budva-Petrovac

Opis lokaliteta: Bulevar u Beiima prolazi kroz naseljeno mjesto koje je obuhvaeno zonom DUP-a, a njegova izgradnja je u nadlenosti jedinice lokalne samouprave optine Budva. Bulevar je jo uvjek u izgradnji, a izgraen je dio od km 907+800 do km 909+800, a nezgode se deavajau upravo na mjestima gdje bulevar poinje i zavrava se, t.j., na prelazima sa etiri na dvije saobraajne trake, odnosno na standardne dimenzije magistralnog puta. Imajui u vidu da bulevar prolazi kroz naseljeno mjesto, ogranienje brzine kretanja je 50km/h. Mjere: Nastavak izgradnje bulevara (koji je planiran u 2011god. od strane jedinice lokalne samouprave optine Budva) i ee kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.

24

8. Km 915+300 dion. M-2 Budva-Petrovac

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Blizikue nezgode se deavaju iz pravca Petrovca, izlijetanjem vozila van puta. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m, od desne horizontalne krivine iz pravca Budva-Petrovac. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Desna saobraaja traka presvuena je novim slojem asfalta zbog radova na postavljanju cijevi regionalnog vodovoda. Na lijevoj saobraajnoj traci (na kojoj se inae deavaju saobraajne nezgode), asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez oteenje i deformacija, ali na osnovu vizuelnog pregleda, procijenjeno je, da je habajui sloj dosta pohaban-uglaan i da nema zadovoljavajui koeficijenat otpornosti na trenje-klizanje. Mjere: Na lijevoj saobraajnoj traci (gledano u pravcu Petrovca), provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju negativnih rezultata, hitho kao preventivnu mjeru izvriti rapavljenje-struganje kolovoza u duini od oko 800m, dok se ne izvri presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem mikroasfalta. Takoe, sa lijeve strane puta, na mjestu izlijetanja vozila, postaviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.

9. Km 983+400 dion. M-2 Podgorica-Kolain

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, Smokovac nezgode se deavaju iz oba pravca, ali vie iz pravca Bioa. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sa dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu. Na ovom potezu u ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji je vremenom mjestimino dotrajao. Na kolovozu su vidno izraene deformacije i oteenja u vidu neravnina, ulegnua i mreastih pukotina. Postoji saobraajni znaci ogranienje brzine na 50 km/h iz smjera Bioa. Na ovom lokalitetu, na kraju mosta Smokavac postoje dva prikljuka na magistralni put, koji nijesu uraeni u skladu sa saobraajnim propisima. Mjere: Izvriti rehabilitaciju-presvlenje dotrajalog asfaltanog kolovoza, duine oko 150 m habajuim slojem od eruptivnog agregata, vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito u krivini. Iz oba smjera postaviti saobraajni znak I-2.2 (opasna krivina).


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, Bioe nezgode se deavaju iz oba pravca, ali vie iz pravca Bioa. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu. Na ovom potezu u ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji je vremenom mjestimino dotrajao. Na kolovozu su vidno izraene deformacije i oteenja u vidu kolotraga, neravnina, ulegnua i mreastih pukotina. Postoje saobraajni znaci II-30 (ogranienje brzine na 50 km/h), iz oba smjera. Mjere: Izvriti presvlenje dotrajalog kolovoza, duine oko 150m habajuim slojem od eruptivnog agregata, vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito u krivini. Iz smjera Podgorice postaviti saobraajni znak I-2.2 (opasna krivina).


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, 2km od Bioa prema Kolainu nezgode se deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu. Asfaltni kolvoz u prvom-ulaznom dijelu krivine je dotrajao, sa izraenim mreastim pukotinama i neravninama.

25

Mjere: Izvriti presvlenje vidno dotrajalog kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito u krivini. Postaviti saobraajni znak II-30 (ogranienje brzine na 50 km/h), ispred krivine iz pravca Bioa, kao i znak III-63 pojedinane (obostrane table za usmjerenje), na propisnom rastojanju i visini, sa lijeve strane (spoljnji dio krivine) u pravcu Kolaina.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu 50m prije table Dromira nezgode se deavaju iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je povoljnih geometrijskih elemenata i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez vidnih oteenja i denivelacija. Mjere: Opraviti-sanirati oteni parapetni zid sa desne strane puta u pravcu Kolaina. Takoe sa desne strane, postaviti odbojnu ogradu u duini od oko 30m, od kolobrana do proirenja. Napomena: Na potezu Dromire sagledati mogunost poveanja stepena bezbjednosti saobraaja poboljanjem putne opreme kao na primjer sistemima kojima se spreava izlijetanje vozila sa kolovoza naroito uzrokovano umorom vozaa (postavljanje zvunih traka).


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dromira nezgode se deavaju iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je povoljnih geometrijskih elemenata, tri blage krivine, veeg radijusa dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez vidnih oteenja i denivelacija. Mjere: Opraviti-sanirati oteene parapetne zidove sa desne strane puta u pravcu Kolaina, a na proirenju, takoe sa desne strane, postaviti trjnu zatitu (zemljani nasip; betonska ili dvostruka odbojna ograda) u cilju sprijeavanja izlijetanja vozila sa puta. Napomena: Na potezu Dromire sagledati mogunost poveanja stepena bezbjednosti saobraaja poboljanjem putne opreme kao na primjer sistemima kojima se spreava izlijetanje vozila sa kolovoza naroito uzrokovano umorom vozaa (postavljanje zvunih traka).


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina, prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez prepreka, koji se naziva slobodni profil puta. Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina, prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez

26

prepreka, koji se naziva slobodni profil puta. Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina, prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez prepreka, koji se naziva slobodni profil puta. Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.

17.

Km 1010+600 dion. M-2 Podgorica-Kolain

Na ovom lokalitetu u tunelu broj 7, 8 i 9 nezgode se deavaju iz pravca Podgorice, na nekih 50m od ulaza u tunel, iz razloga to prilikom rekonstrukcije tunela nije vidno regulisana ni fiziki odvojena nova trasa puta od stare. S obzirom da se radi o krivini u tunelu (lijeva u pravcu Kolaina), koji nije osvijetljen, to kod vozaa stvara dezorjentaciju, a to je razlog deavanja saobraajnih nezgoda. Mjere: Izvriti fiziko razdvajanje nove i stare trase puta u tunelu br. 7, 8 i 9 sa odbojnim ogradama i postavljanjem pojedinane table za usmjerenje (znak III-63).

18.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu prilaz, tunelu broj 10 nezgode se deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu put je u pravcu i sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m. Asfaltni kolvoz u duini od oko 100m od ulaza u tunel je dosta pohaban-uglaan, na kome su mjestimino vidljive manje mreaste, podune i poprene pukotine, ali bez oteenje i deformacija. Meutim, na osnovu vizuelnog pregleda procijenjeno je da habajui sloj nema zadovoljavajui koeficijenat otpornosti na trenje-klizanje. Sa desne strane puta nedostaju kameni kolobrani. Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju negativnih rezultata, kao preventivnu mjeru izvriti rapavljenje-struganje kolovoza u duini od oko 100m (od karaja novog sloja asfalta do tunela br.10.), dok se ne izvri trajnije rjeenje, presvlaenjem habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem mikroasfalta. Takoe, sa lijeve strane puta, na mjestu nedostajuih kolobrana, postaviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.

19.


Opis lokaliteta: Tunel br.11. L=23m, je lokalitet, koji je ostao nazavren prilikom izgradnje ipredmetne dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer nije izveden slobodni profil puta u tunelu, sa prilazima, i kao takav predstavlja Usko grlo koje onemoguava nasmetano odvijanje saobraaja, jer se tertni saobraaj u tunelu odvija naizmenino, to uzrokuje zastoje vozila na putu i stvaranje saobraajnih guvi, koje ugroavaju bezbjednost saobraaja. Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije tunela sa prilazima, kojim bi se izvrila reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.

20.

Km 1025+100 dion. M-2

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Most Grlo u ranijem periodu nezgode su se deavale iz pravca Kolaina, u krivini na poetku mosta, izlijetanjem vozila sa puta i mosta. irina kolovoza je 7,0m

27

Podgorica-Kolain

(dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta od tunela br.18 do mosta Grlo je nepovoljnih geometrijskih elemenata, sa podunim padom nivelete i desnom horizontalnom krivinom manjeg radijusa iz pravca Kolaina spaja se sa mostom. Na ovom potezu u ranijem periodu, izvreno je rapavljenje kolovoza struganjem, meutim u meuvremenu kolovoz se u znatnoj mjeri pohabao-uglaao i mjestimino je dotrajao. Mjere: Izvriti presvlenje asfaltanog kolovoza habajuim slojem od eruptivnog agregata, u duini od oko 70 m (od kraja mosta prema tunelu br.18.) vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito u krivini.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Pinja nezgode se deavaju iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m, od desne horizontalne krivine iz pravca Podgorice. Iz pravca Kolaina postoje saobraajni znaci: I-25 (opasnost na putu); I-11 (klizav kolovoz) i II-30 (ogranienje brzine na 40 km/h), kao i pojedinane table za usmjerenje (znak III-63). Asfaltni kolvoz je u loem stanju i mjestimino je dotrajao. Prije dvije godine od kad je izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem, na ovom lokalitetu nije se desila ni jedna saobraajna nezgoda, meutim u meuvremenu kolovoz se u znatnoj mjeri pohabao-uglaao. Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u krivini, vodei rauna da se zadovolji propisana ravnost kolovoza.. Obnoviti, dopuniti i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine, opasna krivina). Postaviti znak III-63 (obostrane table za usmjerenje) na propisnom rastojanju du cijele krivine.

22. Km 1047+000 dion. M-2 Kolain-Mojkovac

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Drijenak (kod prodavnice) nezgode se deavaju iz oba pravca, prilikom iskljuenja vozila sa, i ukljuenja vozila na magistralni put. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj horizontalnoj krivini (gledano u pravcu Mojkovca), a ogranienje brzine kretanja vozila je 50 km/h. Na ovom potezu puta postoji vie prikljuaka koji nijesu uraeni ni regulisani po saobraajnim propisima i kao takvi, glavni su uzrok deavanja saobraajnih nezgoda. Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije saobraaja na ovom potezu puta u duini od oko 300m, u sklopu kojeg rijeiti i pitanje regulisane odvodnje atmosverske vode sa kolovoza magistralnog puta.

23.

Km 1053+550 dion. M-2 Kolain-Mojkovac

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Fabrika vode u Trebaljevu nezgode se deavaju iz pravca Mojkovca, uglavnom po vlanom i mokrom kolovozu. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u lijevoj horizontalnoj krivini (gledano u pravcu Mojkovca), a ogranienje brzine kretanja vozila je 50 km/h. Na ovom potezu puta postoji prikljuak za fabriku vode sa desne strane u pravcu Mojkovca, u spoljnjem dijelu krivine, koji nije u potpunosti uraen ni regulisani po saobraajnim propisima, zbog ega je zabranjeno lijevo skretanje za Fabriku vode. Na ovom potezu kolovoz je mjestimino dotrajao, sa izraenim mreastim pukotinama i manjim udarnim rupama. Prole godine, na ovom potezu je izvreno hrapavljenje kolovoza -

28

struganjem, kao preventivna mjera, koja je dala dobre rezultate, jer se od tada nijesu deavale saobraajne nezgode. Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u krivini, vodei rauna da se zadovolji propisana ravnost kolovoza. Iz smjera Kolaina (prije krivine), smanjiti brzinu na 50 km/h i postaviti novi znak ogranienja brzine kretanja vozila.Takoe prije krivine, uz punu sredinu liniju ipisati uslovnu isprekidanu liniju za smjer iz Mojkovca. Postojei saobraajni znak II-26 (zabrana skretanja ulijevo), zamijeniti novim znakom odgovarajue dimenzije (za magistralni put) i dislocirati ga za nekih 70m u smjeru Mojkovca.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Podbie- Zakrnica, nezgode se deavaju iz oba pravca, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, povoljnih geometrijskih elemenata i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je dotrajao, radi se o starom sloju koji je pohaban-uglaan, sa izraenim pukotinama. Prije dvije godine, izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem, kao preventivna mjera, ali je u meuvremenu kolovoz dosta pohaban-uglaan. Na ploastom propustu, koji se nalazi u krivini, nema zatitne ograde. Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u krivini, vodei rauna da se zadovolji propisana ravnost kolovoza. Na ploastom propustu, obostrano postaviti zatitne ograde, radi eventualnig spreavanja izlijetanja vozila sa puta.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Podbie- Kr Minia, nezgode se deavaju iz oba pravca, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u zasjeku (lijeva krivina u pravcu Mojkovca), povoljnih geometrijskih elemenata i dobre preglednosti. Sa desne strane, neposredno ispod puta (visinske razlike nekih 6-8m), prolazi eljznika pruga Bar-Gostun. Na dijelu poteza izmeu puta i pruge, postoji dvostruka odbojna ograda, ali postoji potez koji nije zatie, gdje se desila saobraajna nezgoda, kada se prikolica otkaila od kamiona, sletjela sa puta i pala direktno na kolosjek pruge. Sa lijeve strane je nestabilna kosina, sa koje se stalno osipa sitniji material, koji prolazi kroz zatitnu mreu. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez vidljivih deformacija i oteenja. Mjere: Sa desne strane puta, produiti za oko 100m postojeu dvostruku odbojnu ogradu u pravcu Mojkovca, kao i postaviti obostrane table za usmjerenje (znak III-63) na propisnom rastojanju du cijele krivine, bez obzira to se ne radi o otroj krivini malog radijusa.

26.

Km 1071+900 dion. M-2 Mojkovac-Ribarevina

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Stevanovac na 150m od zavretka III-e trake Krstac, u pravcu Ribarevine, nezgode se deavaju iz pravca Mojkovca. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u blaem zasjeku, u otroj krivini (desna u pravcu Ribarevine), nepovoljnih geometrijskih elemenata sa veim podunim padom nivelete. Prije dvije godine, izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem, kao preventivna mjera, ali je u meuvremenu kolovoz dosta pohaban-

29

uglaan. Obostrano postoji odgovarajua vertikalna signalizacija. Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju pohabanog kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u krivini, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost kolovoza. Za trajno rjeavanje problema na ovom lokalitetu, potrebno je uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije krivine, sa kojim bi se poboljali horizontalni i vertikalni elementi puta. Napomena: Od dana obilaska ove lokacije u meuvremenu je izvreno presvlaenje novim slojem asfalta od eruptivnog agrgata.

27. Km 1078+500 dion. M-2 Mojkovac-Ribarevina

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Lepenac, nezgode se deavaju iz oba smjera. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta prolazi ispod pruge S krivinom manjih radijusa (desna-lijeva u pravcu Ribarevine). Na kolovozu su izraene deformacije i oteenja u vidu udarnih rupa, neravnina i mreastih pukotina. Na ovom potezu u ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji je vremenom dotrajao i mjestimino izgubio funkciju. Postoje saobraajni znaci II-30 (ogranienje brzine na 40 km/h), iz oba smjera, kao znak III-63 (table za usmjerenje-obostrane), ali ne u dovoljnom broju i na propisnom rastojanju i visini. Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju pohabanog i dotrajalog kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost kolovoza. Postaviti-dopuniti table za usmjerenje- obostrane, znak III-63, na propisnom rastojanju i visini, sa desne-spoljne strane dijela lijeve krivine, od nadvonjaka u pravcu Ribarevine.

28. Km 1083+300 dion. M-2 Mojkovac-Ribarevina

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Slijepa Most, nezgode se deavaju iz smjera Mojkovca. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u S krivini manjih radijusa (lijeva-desna u pravcu Ribarevine), sa vei podunim padom nivelete. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez vidljivih deformacija i oteenja, a prole godine, izvreno je hrapavljenje-struganjem, kao preventivna mjera protiv klizanja, meutim, na desnoj (silaznoj) saobraajnoj traci hrapavljenje nije uraeno na cijeloj-potrebnoj irini. Mjere: Kako je hrapavljenje kolvoza struganjem, privremena mjera koja daje kratkorone rezultate (do divje godine), zbog toga je potrebno u 2012.godini izvriti presvlenje-rehabilitaciju kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost kolovoza, ili postaviti sloj mikroasfalta, s obzirom da na postojeem sloju asfalta nema oteenja.

29.

Km 1091+600 dion. M-2 Ribarevina-Berane

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kljunae Zaton, duine 2,3 km, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m). Du poteza, asfaltni kolvoz je od eruptivnog agregata, uraen jo prilikom izgradnje dionice puta i u solidnom je stanju, a na jednom dijelu u ranijem periodu izvrena je rehabilitacija i postavljen je sloj mikroasfalta, koji je vremenom dotrajao i mjestimino izgubio

30

funkciju. Na kolovuzu, mjestimino izraene deformacije i oteenja, u vidu udarnih rupa, neravnina, ulegnua i mreastih pukotina. Sa desne strane puta (u pravcu Berana), postoje nove odbojne ograde i stare, koje su na nepropisnij visini, a ima i dosta oteenih. Na ovom potezu, kao i na kompletnoj dionici puta, nedostaje vertikalna signalizacija, Mjere: Na svim mjestima ovog poteza, izvriti sanaciju oteenog kolovoza presvlenjem, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost kolovoza, kao i zamjenu starih odbojnih ograda. Na km 1092+200 korigovati sredinu liniju, t.j. umjesto tri polja isprekidane, izvui punu liniju. Na km 1093+400 (lijeva krivina), postaviti odgovarajui saobraajni znak za krivinu. Na kompletnoj dionici magistralnog puta Ribarevina-Berane, izriti dopunu sve nedostajue vertikalne signalizacije.

30. Km 1099+000 dion. M-2 Ribarevina-Berane

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Paia Polje, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uglavnom uestvuju pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u pravcu, povoljnih elemenata i dobre preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto i pored kole, a du njega, nema uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno autobusko stajalite, a kola nije oznaena potrebnom vetikalnom signalizacijom. Asfaltni kolvoz je u solidnom je stanju, sa manjim mjestiminim oteenjima-flekama. Prole godine smanjena je brzina kretanja vozila sa 80 km/h na 60 km/h, to je rezultiralo smanjenjem saobraajnih nezgoda. Mjere: Pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.

31. Km 1100+000 dion. M-2 Ribarevina-Berane

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Klizite na izlazu iz Paia Polja, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), na kraju pravca, prije ulaska u S krivinu (u pravcu Berana), oteen je trup puta u duini od oko 70m, usled klizita. Klizite nije propisno naznaeno potrebno signalizacijom, nedostaje obostrano saobraajni znak II-30 (ogranienje brzine 60km/h). Mjere: Uraditi projektno rjeenje i sanaciju klizita, a do tada redovno pratiti stanje i preduzimati privremene mjere sanacije denivelacija kolovoza, kao i obostrano postaviti znak II-30 (ogranienje brzine 60km/h), a postojei znak I-8 (neravnine na putu), iz smjera Berana pomjeriti blie klizitu.

32. Km 1122+500 dion. M-2 Berane-Roaje-Ba

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dapsii, nezgode se deavaju iz pravca Roaja, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, dosta povoljnog radijusa, koja daljim tokom prelzi u lijevu krivinu. Asfaltni kolvoz je dotrajao, radi se o starom sloju, koji dosta pohaban sa izraenim mreastim pukotinama, ulegnuima i udarnim rupama. Sa lijeve strane puta (u pravcu Roaja) postoji potporni zid, na kojem je, na jednom njegovom dijelu postavljena odbojna ograda. Ispod zida, u neposrednoj blizini, na nekih 3-4m visinske razlike, nalazi se objekat za stanovanje. Iz pravca Roaja nema sobraajnog znaka opasna krivina. Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza,

31

habajuim slojem od eruptivnog agregata, duine oko 400m, sa dovoenjem poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u krivinama, vodei rauna da se zadovolji i propisana ravnost kolovoza. Na potpornom zidu postaviti-produiti odbojnu ogradu u smjeru Berana u duini od oko 120m. Zamijeniti postojee stare dotrajale odbojne ograde, novim, u duini od oko 100m. Postojei znak ogranienja brzine 50km/h, sa lijeve strane, dislocirati-izmjestiti za oko 300m, na kraju S krivine (a gledano iz pravca Roaja, doe poetak krivine).

33.

Km 1127+100 dion. M-2 Berane-Roaje-Ba

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu nezgode se deavaju iz pravca Roaja, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u zasjeku, sa lijeve strane u pravcu Roaja je nastabilna kosina, koja mjestimino nije nezatiena, zbog ega se deavaju odroni koji ugroavaju bezbijednost saobraaja. Mjere: Izvriti kavanje karpe kosine zasjeka, sa postavljanjem zatitne mree.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu izmeu tunela Lokve i Motela Turjak, nezgode se deavaju iz smjera Berana. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini manjeg radijusa u pravcu Roaja), sa vei podunim padom nivelete. Na asfaltnom kolvozu vidljive deformacija i oteenja, u vidu pukotina i neravnina. Mjere: Na desnoj-silaznoj saobraajnoj traci (gledano u pravcu Roaja), provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju negativnih rezultata, hitho kao preventivnu mjeru izvriti hrapavljenje kolovoza-struganjem, u duini od oko 400m, dok se ne izvri presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem mikroasfalta. Takoe, sa desne strane puta, na mjestu izlijetanja vozila, opraviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dedeii, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uglavnom uestvuju pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, velikog radijusa i dobre preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, nema uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno autobusko stajalite. Asfaltni kolvoz je u solidnom je stanju, sa manjim mjestiminim oteenjima-flekama. Prole godine, na ovom potezu smanjena je brzina kretanja vozila sa 80 km/h na 40 km/h. Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije pjeakog saobraaja, izgradnjom pjeakih staza ili trotoara. Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, velikog radijusa i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, a u ranijem periodu postavljen je sloj mikroasfalta, koji je jo uvijek nije izgubio funkciju. Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti kolovoza na klizanje, i u sluaju negativnih rezultata, kao preventivnu mjeru izvriti hrapavljenje kolovoza-struganjem, u duini od oko 100m, dok se ne izvri presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem mikroasfalta. Takoe, sa desne strane puta, postaviti-produti odbojnu ogradu (povezati dva poteza) u duini oko 120m.

32

37. Km 14+200 dion. M-2.3 Podgorica-Cetinje

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Gospotine duine od oko 1000m, nezgode se deavaju iz oba pravca. Potez puta izgraen je u zasjeku i povoljnih je geometrijskih elemenata, radi se o dva meupravca povezana blagom S krivinom, dobre preglednosti na kojem je u veem dijelu isprekidana linija, ogranienje brzine je 80 km/h iz oba pravca. Kolovoz je irine 6,5m (dvije saobraajne trake irine 2x3,25m) i u dobrom je stanju, uz mjestimino manje denivelacije (talase) pri ivici kolovoza sa lijeve strane, gledano iz pravca Podgorice. U ranijem periodu, na veem dijelu poteza postavljen je sloj mikroasfalta, koji je jo uvijek u dobrom stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je neoprezno preticanje i brza vonja. Mjere: Izvriti sanaciju asfaltnog kolovoza na dijelu lijeve saobraajne trake, a u cilju otvaranja preglednosti, izvriti sjeenje iblja i drvea, takoe sa lijeve strane puta (gledano iz pravca Podgorice), u pojasu irine 2-3m, ime bi se ostvarila bolja preglednost na veoj duini poteza puta. Pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 1 duine od oko 300m, nezgode se deavaju iz pravca Cetinja. Na ovom potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna, gledano iz pravca Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno preticanje iz pravca Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Kolovoz je irine 9,75m (sa tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je nepropisno preticanje preko pune linije i prekoraenje dozvoljene brzine kretanja vozila.. Mjere: Izvriti sjeenje iblja kod prikljuka za stambeni objekat (sa desne strane puta gledano iz pravca Podgorice), u duini od oko 50m, ime bi se ostvarila bolja preglednost puta, za smjer iz pravca Cetinja.


Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 2, nezgode se deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna, gledano iz pravca Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno preticanje iz pravca Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Kolovoz je irine 9,75m (sa tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je uglavnom neregulisan pjeaki saobraaj i neadekvatno stacionirano autobusko stajalite koje se nalazi na nepreglednom mjestu na kome nije bezbjedno ukljuivanje u saobraaj. Takoe postoje i dva prikljuka sa obje strane puta i oba se nalazi u samoj krivini , nepregledni su i nisu bezbjedni za prikljuenje na put. Mjere: Izmjestiti autobusko stajalite 20 metara u pravcu prema Cetinju, kako bi se dobila vee preglednost prilikom ukljuenja autobusa u saobraaj. Napraviti pjeaki natputnjak tzv.pasarelu u cilju trajnog regulisanja pjeakog saobraaja, zbog potrebe mjetana za prelaskom preko magistrale jer se na drugoj strani nalaze crkva i mjesno groblje, kao i imanja. Takoe, izvriti reprojektovanje saobraajnog rjeenja postojeih prikljuaka u cilju bezbjednog odvijanja saobraaja.

40.

Km 19+800 dion. M-2.3 Podgorica-

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 3, nezgode se deavaju iz pravca Podgorice. Na ovom potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna, gledano iz pravca

33

Cetinje

Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno preticanje iz pravca Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Kolovoz je irine 9,75m (tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je prekoraenje dozvoljene brzine kretanja vozila. Mjere: Provjeriti popreni nagib i koeficijent trenja kolovoznog zastora i u sluaju negativnih rezultata presvui isti mikroasfaltom. Kao preventinu mjeru izvriti rapavljenje postojeeg sloja asfalta.

41.

Km 21+750 dion. M-2.3 Podgorica-Cetinje

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Jankovia kr, nezgode se deavaju iz oba pravca na potezu duine od oko 500 m. Na ovom potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u blagoj horizontalnoj krivini (lijeva, gledano iz pravca Podgorice) i na prevoju. Ogranienje brzine je 70 km/h iz oba

7_32_15_09_2011

Documents