43993088-13-jaša-tomić

Upload: despot88

Post on 13-Oct-2015

21 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Jaa Tomi (1856-1922) voa vojvoanskih radikalaDimitrije Boarov

  • Zato je za istoriju srpske tampe znaajan Jaa TomiZato to je, preuzevi najuticajniji vojvoanski list Zastavu, 1884. godine, u narednih gotovo etiri decenije kao darovit, drzak i opasan, zubat, ak duhovit bio najitaniji novinar u Vojvodini;Zato to je stalno pokuavao da inkorporira u radikalni politiki program i interese seljaka i niih socijalnih slojeva pokreui pitanje hleba; Zato to je kao talentovani demagog i izraziti nacionalista odravao srpsku nacionalnu ideju i u fazi snane maarizacije srpskog stanovnitva u Ugarskoj krajem XIX veka;Zato to je i linom akcijom na Velikoj narodnoj skuptini u Novom Sadu 1918. godine, dao snaan doprinos otcepljenju Bake, Banata i Baranje od Ugarske i njihovom sajedinjenju sa Srbijom.

  • Biografija Jae TomiaJaa Tomi je roen 23. oktobra 1856. godine u Vrcu (upisan je kao Jakov);Otac Nikola, trgovac i zemljovlasnik, majka Sofija, ro. Pavlovi-Kordin iz Paneva, takoe je iz trgovake porodice;Tomii su imali petoro dece: Milutina, Svetislava, Jau, Julku i Velimira. Samo sestra Julka je Jau nadivela.Osnovnu narodno-veroispovednu kolu zavrio je u Vrcu;Gimnaziju je prvo uio u Temivaru (est razreda), pa jo dva i maturu u reformatorskoj gimnaziji u Kekemetu (1876);

  • Biografija Jae TomiaJo u Vrcu se sprijateljio sa dve godine starijim Lazom Naniem, koji e na njega, sa leviarskim idejama, imati veliki uticaj sve do rane smrti (1887);Sa svojih 15 godina, u Vrcu je prisustvovao poslednjoj skuptini Ujedinjene omladine srpske, avgusta 1871. godine, a tada je sluao i Svetozara Markovia, ijih se rei, kako je govorio, seao celog ivota;Po prepisci, moe se zakljuiti da se ve kao maturant Tomi oseao sledbenikom Markovia i socijalistom.Iz Vrca kao nesvreni gimnazijalac, za vreme ferija 1875, odlazi u Bosnu i pridruuje se kao dobrovoljac hercegovakim ustanicima.

  • Biografija Jae TomiaTomi sa dva druga, avgusta 1875, odlazi u Bosnu preko Srbije. U Uicama ih je svoju ustaniku etu uzeo pop arko Ljeevi.Posle ratnog neuspeha, Tomi i drugovi vraaju se u Vrac, u novembru 1875. Pokuali su da se kao dobrovoljci ukljue i u srpsko-turski rat 1876.Kao dvadesetogodinjak, pod pseudonimom Milutin Spasi, objavljuje 1876. godine brouru Srpsko-turski rat (kod tampara Pajevia);Sa Naniem u Vrcu osniva pokret Nove omladine.

  • Biografija Jae TomiaTomi je 1877-1880 studirao u Beu (medicinu i filozofiju) i Pragu (filozofiju, istoriju i geografiju), ali nema dokaza da je diplomirao;Jo kao student alje dopise mnogim austrijskim i nemakim listovima i uestvuje u studentskim politikim akcijama (adresa narodno-crkvenom saboru u Sremskim Karlovcima);Tomieva porodica, posrnula u trgovakom poslu, 1880. se seli iz Vrca u Beograd.

  • Biografija Jae TomiaPrvi susret Tomia sa Miletiem odigrao se na zboru Srpske narodne slobodumne stranke, aprila 1881. godine u Novom Sadu, kada ga je Mileti oterao sa skupa kao apostola nove nauke (socijalizma), jer je traio da se Bekereki program proiri pitanjem hleba;Tomi iste, 1881. godine objavljuje u Beogradu brouru Politiko stanje srpskog naroda u Ugarskoj, u kojoj kritikuje i Miletia;Pred Timoku bunu, 1883. Tomi ulazi u urednitvo radikalske Samouprave u Beogradu (nijedan tekst u listu nije potpisao). Smatra se da je kao urednik oeljao uveni Paiev lanak Razoruanje narodne vojske (koji je pokrenuo Timoku bunu);U kritinim danima, kada je poelo hapenje radikala u Srbiji, Tomi je, 25. oktobra 1883, preao u Zemun i pratio Paia na putu u emigraciju, preko Novog Sada do Bugarske. Kada se vratio u Zemun, Tomi je napisao pesmu Buna u Srbiji.

  • Biografija Jae TomiaAprila 1884, kada se u Kikindi usvaja novi notabilitetski program SNSS, Tomi i Nani se odmah izjanjavaju protiv njega;Ve na zboru u Uljmi, maja 1884. Kikindski program je propao u irim masama, a andrami su izazvali krvoprolie, koje je Tomi, kao izveta Zastave nazvao pokolj u Uljmi; 1884. godine Tomi objavljuje svoje predavanje u Beu, kao kontroverznu antisemtisku brouru Staridrevni, srednjovekovni i dananji antisemitizam; Sredinom 1884. godine Tomi postaje urednik novosadskog Srpskog kola (na preporuku Mie Dimitrijevia), a anonimno pie i za list vrakih socijalista Srpstvo;Ubrzo posle toga, Jaa Tomi se pribliio Milici Mileti, pa 2. januara 1885. postaje urednik novosadske Zastave. Oni e se venati 25. oktobra 1885. godine. Tada poinje politilki rat izmeu ovog lista i Dimitrijevievog Branika.

  • Biografija Jae TomiaMiletieva stranka raspada se 7. aprila 1887, na neuspelom zboru u Sentomau;Tomi 7. maja sa svijim mnogobrojnim pristalicama (naspram malog krila Polita Desania) osniva Celokupnu srpsku narodnu slobodoumnu stranku;Zaotrava se i medijski rat u kome se protiv Tomia zloupotrebljava jedno pismo Milice Mileti ranijem vereniku;Mia Dimitrijevi u Braniku stalno preti da e to pismo objaviti i da e se tako razjasniti da je Tomi dobio urednitvo Zastave u miraz;

  • Biografija Jae TomiaPonieni Tomi, na Tucindan, 4. januara 1890, na eljeznikoj stanici u Novom Sadu ubija Dimitrijevia lovakim noem;Posle suenja prvostepeni sud u Novom Sadu osudio je Tomia na doivotnu robiju, ali je kasacioni sud u Budimpeti 29. maja 1891. kaznu smanjio na est godina robije.Sa izdravanja kazne u Vacu, Jaa Tomi je izaao aprila 1896. godine.Po povratku u Novi Sad objavio je roman Nazareni i studiju O uzrocima zloina.Avgusta 1898. Tomi se vraa na funkciju urednika Zastave i ponovo postaje faktiki voa Srpke narodne radikalne stranke (to ime je uzela jo 1891. godine).

  • Biografija Jae TomiaPo povratku na elo Zastave Tomi vodi otru kampanju protiv patrijarha Brankovia i klerikalnih krugova (bio je u sokubu i sa predhodnim patrijarhom Germanom Aneliem i sa potonjim, Lukijanom Bogdanoviem);Ratuje i sa Ilarionom Ruvarcem i osuuje njegovu kritiku istoriografiju;Od poetka 1900. godine Zastava postaje dnevni list, a od 17. septembra 1904. imala je i jutarnje i veernje izdanje (sa vie hiljada pretplatnika);Zastava je obustavljena poetkom Prvog svetskog rata 1914. Kada je obnovljena, 14. januara 1919. godine, imala je tira od 10.000 primeraka.

  • Biografija Jae TomiaTomi je autor politikog programa Radikalne stranke 1903. godine;Tomi preko svojih ljudi ima veliki uticaj i na rad narodno-crkvenih sabora u Karlovcima, koje je pratio kao izveta, jer nije zbog okajanog zloina mogao biti poslanik;Na saboru 1906. godine, Tomi inicira donoenje Manastirske uredbe, novog naina upravljanja manastirskom zemljom i narodno-crkvenim fondovima;Tomi je oalio narodno-crkvenu autonomiju kada je ona ukinuta 1912. godine i ak se povukao iz Zastave i sa vostva stranke kako bi koalicija srpskih stranaka pokuala da povrati autonomiju bez tereta njegove reputacije.

  • Biografija Jae TomiaKad su poeli Balkanski ratovi 1912. Jaa Tomi odlazi u Srbiju kao ratni izveta;Po povratku sa ratita, februara 1913. godine izdaje knjigu Rat na Kosovu i u Staroj Srbiji;Prati i crnogorski ulaz u Skadar 1913. godine, pa izdaje knjigu Rat u Albaniji i pod Skadrom 1912. i 1913. godine;Napokon, izdaje i knjigu Rat u Medoniji i Bugarskoj. Ova trilogija je dostigla tira od 15.000 primeraka.

  • Biografija Jae TomiaKada je poeo Prvi svetski rat Jaa Tomi je interniran, najdue je bio u Segedinu;U Novi Sad se vraa poetkom 1918, prilino oronuo;Kada je voa maarske opozicije Mihalj Karolji formirao vladu polovinom 1918, Jaa Tomi i Kosta Hadi su s njim pregovarali, ali su odbili da kao ministri uu u tu vladu;U proces separacije Vojvodine od Ugarske, Tomi se ukljuuje 21. oktobra 1918. godine, kada govori na zboru u Novom Sadu i kada dolazi na elo gradskog Srpskog narodnog odbora.

  • Biografija Jae TomiaTomi 9. novembra 1918. sveano doekuje jedinicu formiranu od srpskih zarobljenika, na elu sa majorom Vojislavom Bugarskim, i pozdravlja ih kao srpske oslobodioce;U konsultacijama sa Nikolom Paiem i Vladom Srbije, Tomi izbacuje ideju da se Baka, Banat i Baranja na Velikoj narodnoj skuptini slovenskih naroda u Vojvodini direktno sjedini sa Srbijom i sa njom ue u buduu junoslovensku dravu;Tomi vodi Veliku skuptinu 25. novembra 1918. godine u Novom Sadu, koja usvaja odluku o sajedinjenju na njegov predlog.

  • Biografija Jae TomiaNakon sajednjenja, Tomi se izjasnio za dravni unitarizam i centralizam Kraljevstva SHS, ali je bio protivnik ideje o troimenom narodu;U seriji lanaka u obnovljenoj Zastavi , Tomi je, uprkos odmaklih godina, vrlo aktivan. Objavljuje i broure Naa nova drava u kolevci i S kim emo i kuda emo, sa dosta kritikih nota prema vladi, jer na njenom elu nije bio njegov prijatelj Nikola Pai;Bio je izabran za redovni saziv Skuptine Kraljevstva SHS 1921/22 ali zbog bolesti nije mogao uestvovati u njenom radu;Umro je od tumora mozga i zapaljenja plua 22. oktobra 1922. godine u Novom Sadu i sahranjen je pored tasta Svetozara Miletia, na Uspenskom groblju.

  • Kljuni stavovi Jae TomiaO Bekerekom programu SNSS

    Mi smo prilikom novosadske konferencije jedino od nae narodnosne partije iskali, da zasad izree, kako je gotova da se brine o narodnim materijalnim nevoljama, te da dopuni svoj isto narodnosni program i ekonomskim programom

    Politiki spisi 1, str 256.

  • Kljuni stavovi Jae Tomia O Kikindskom programu notabiliteta

    Mi na tom programu vidimo ufitiljene maarske brkove, nami izgleda, kao da se taj program duboko klanja maarskoj vladi i utivo veli sluga pokoran

    Politiki spisi 1, str 295.

  • Kljuni stavovi Jae TomiaPitanje hleba

    Dosta je bilo politike skretnih ruku, dravnog nemeenja. Dajte da vidimo malo politiku leba

    Politiki spisi 1. str 435.

  • Kljuni stavovi Jae TomiaO bunama i revoluciji

    Vara se svaki ko misli, da se mogu bunom i nasiljem, bilo neijom voljom stvarati veliki preobraaji u drutvu. Bune ne stvaraju nita. One mogu samo da uliju duu u gotovu stvar, mogu da je osvetaju sa krvlju svojom

    Politiki spisi 1, str 512.

  • Kljuni stavovi Jae TomiaO ujedinjenju sa Srbijom

    Hoemo da obuemo prvo srpsku koulju, jer nam je ona najblia, a posle toga zaogrnuemo se i ogrtaem Jugoslovena

    Lazar Raki, Jaa Tomi (1856-1922), Novi Sad, 1986. str 293.

  • LiteraturaLazar Raki, Jaa Tomi (1856-1922), Novi Sad, 1986.Ljubomirka Krklju, Politika delatnost Jae Tomia u: Sabrana dela, Jaa Tomi, politiki spisi 1, str. 8-159, Novi Sad, 2007.