4 plemenite istine: 1. Dukkha 2. Samudaya, podrijetlo dukkhe 3. Nirodha, prekid dukkhe 4. Magga, način koji dovodi do prekida dukkhe1.PLEMENITA ISTINA: Dukkha Prva plemenita istina (Dukkha-ariyasacca) obično je prevedena kao „Plemenita istina o patnji“ sa interpretacijom da je prema budizmu život samo bol i patnja zbog čega se budizam često karakterizira kao pesimističan. Budizam nije niti optimističan niti pesimističan, nego realan pogled na život i svijet. Objektivno prikazuje tko smo mi sami i što je svijet oko nas, te pokazuje put do savršene slobode, mira i sreće. Dukkha patnja, tuga, bol, bijeda sukkha sreća, ugoda, lakoća Dukkha, kao 1. plemenita istina, koja predstavlja Buddhin pogled na život i svijet ima dublje filozofsko značenje kao nesavršenstvo, nestalnost, praznina. Teško je jednom riječju prevesti značenje dukkhe, a da se ne naruši njeno prvotno značenje. Buddha ne niječe postojanje sreće kad kaže da postoji patnja. On, naprotiv, priznaje različite oblike sreće, i materijalnu i duhovnu. U jednoj od pet originalnih kolekcija koje sadrže Buddhine govore, nalazi se popis oblika sreće, kao što su sreća obiteljskog života i sreća života pustinjaka (osamljenika), sreća osjetilnih užitaka i sreća odricanja, sreća privrženosti (prijanjanja) i sreća otuđenosti (odvajanja), fizička i mentalna sreća, itd. Sve to obuhvaćeno u dukkhi. „sve što je nestalno je dukkha“ Buddha, s obzirom na život i uživanje osjetilnoh užitaka kaže kako bi trebali jasno razumjeti tri stvari: (1) prijanjaje (privlačenje) ili uživanje, (2) ono loše, zlo, posljedice ili opasnosti, (3) sloboda ili oslobođenje Kada upoznamo ugodnu i lijepu osobu mi smo privučeni i želimo ponovo vidjeti tu osobu jer nas taj susret ispunjava dobrim osjećajem privlačenje ili uživanje. Uživanje nije trajno kao ni privlačenje te osobe, ako nismo u mogućnosti vidjeti tu osobu postajemo tužni (uskraćeni tog uživanja) zlo, opasnost. Ali ako nema tog privlačenja prema nečemu onda smo slobodni (oslobođeni). (PRIMJER KOJI SE ODNOSI NA SVA UŽIVANJA U ŽIVOTU) ideja dukkhe može biti sagledana na tri načina: (1) dukkha kao uobičajena patnja, (2)dukkha kao nešto proizvedeno promjenom, (3) dukkha kao uvjetovana stanja 3. aspekt dukkhe kao uvjetovanog stanja je najvažniji filozofski aspekt Prve plemenite istine što zahtjeva analizu pojmova kao što su biće, individua i ja. ono što mi smatramo bićem, individuom, prema budističkoj filozofiji je samo kombinacija vječno promjenjivih mentalnih i fizičkih energija koje su podijeljene na pet skupova. Tih pet skupova privlačenja čine dukkhu. Pet skupova Prvi je skup tvari (Aggregate of Matter). To uključuje tradicionalna 4 elementa, to jest čvrstoću, protok, toplinu i gibanje i tzv. derivate 4 elementa što uključuje naših pet osjetilnih organa (vid, sluh, njuh, okus i dodir)

Drugi je skup osjetila (Aggregate of Sensations) što uključuje sve naše osjećaje (doživljaje), ugodne, neugodne ili neutralne doživljene kroz kontakt fizičkih i mentalnih organa sa vanjskim svijetom. Ima ih šest vrsta: kontakt oka s vidljivom formom, uha sa zvukom, nosa s mirisom, jezika s okusom, tijela sa opipljivim objektima i uma sa objektima uma (mislima ili idejama). formaciju, jedan od 5 agregata koji čine bića. Uzrok, klica koja proizlazi iz dukhhe nalazi se unutar dukkhe ,a ne izvan njega a

Treći je skup opažanja (Aggregate of Perception). Percepcije proizvodimo kroz kontakt naših 6 osjetila sa vanjskim svijetom. Percepcija prepoznaje objekte, bili oni fizički ili mentalni.

Četvrti je skup umnih tvorevina (The Aggregates of Mental Formations). U ovoj grupi su uključene sve voljne aktivnosti, kako dobre tako i loše. Ono što je općenito poznato kao karma, spada u ovu grupu. Buddhina vlastita definicija karme bi trebala biti upamćena ovdje : “ O, bhikkhus, volja je ono što ja zovem karmom. Imajući volju, pojedinac djeluje kroz tijelo, govor i um. “ Volja je „umna izgradnja, umna aktivnost. Njena funkcija je da usmjeri um u područje dobrih, loših ili neutralnih aktivnosti. Peti je skup svijesti(The Aggregat of Consciousness). Svijest je reakcija ili odgovor koji ima jedan od šest osjetila (oko, uho, nos, jezik, tijelo i um) kao svoju osnovu i jedna od šest odgovarajućih vanjskih fenomena (vidljiva forma, zvuk, miris, okus, opipljive stvari i umni objekti, tj. ideja ili misao) kao svoj objekt. Na primjer, vizualna svijest ima oko kao svoju osnovu i vidljivu formu kao objekt. Umna svijest ima um kao osnovu i umni objekt, tj. ideju ili misao kao svoj objekt. Tako je svijest povezana sa drugim osjetilima. Prema tome, poput osjetilnosti, percepcije i volje, svijesti također ima šest vrsta, u vezi sa šest unutarnjih osjetila i šest odgovarajućih vanjskih objekata.Druga plemenita istina govori o nastanku ili podrijetlu Dukkha. Najpopularnija i najpoznatija definicija Druge Istine koju možemo naci u izvornim tekstovima glasi: to je „žeđ“ koja proizvodi ponovno postajanje i ona ponovno postaje, povezana je sa strastvenim pohlepama i pronalazi užitke u ovom trenutku,“ žeđ „za osjećaj užitka, žeđ za opstanak i postajanje i žeđ za nepostojanje uništenja. Ta „žeđ“, želja ,pohlepa se manifestira na raličite naćine koji dovode do svih oblika patnje i kontinuiteta bića. Ne treba se uzimati kao prvi uzrok, jer prvi uzrok nije moguć, sve je relativno i međusobno ovisno. Čak i ova „žeđ“ koja se smatra kao uzrok ili porijeklo dukkha ,ovisi za koje proizlazi na nešto drugo, ovisi o osjećaju odnosno o kontaktu i tako ide u krug koji je poznat kao Uvjetovani Postanak.Tanha, „žeđ“ nije prvi i jedini uzrok nastajanja dukkha (nezadovoljstvo). Ali to je najviše opipljiva stvar, neposredni uzrok, glavna stvar i ona koja sve prožima. U drugim izvornim tekstovima javljaju se i neki drugi uzroci nastajanja dukkha. To je „žeđ“ sa sjedištem lažne ideje o sebi koja proizlazi iz neznanja. Ovdje pojma „žeđi“ ne uključuje samo želju za , privrženosti, osjećaju zadovoljstva, bogatstvu ,moći nego i želju za vezanost za ideje i ideale, stavove, mišljenja, teorije, koncepcije i uvjerenja. Prema Buddhi sve nevolje i svađe u svijetu, d onih najmanjih do najvećih javljaju se iz ove sebične žeđi. Svi gospodarski,politički i društveni problemi su ukorjenjeni u ovu sebičnu žeđ. Svatko će priznati da su sva zla u svijetu proizvodi sebičnih želja. Teorij karme i i preporoda:Postoje četiri NUTRIMENTS u smislu uzorka ili uvjeta potrebnog za opstanak i kontinuitet bića:

1. Redovna materijalna hrana2. Kontak našeg osjetilnog organa s vanjskim svijetom3. Svijest4. Mentalna snaga volje

Mentalna snaga volje je volja za život, za postojanje , da postojimo sve više i više. To stvara korijen postojanja i kontinuitet, težeći naprijed putem dobrih i loših djela. To je isto kao i sama volja. Volja je karma! Žeđ, volja, mentalna volja i karma označavaju istu stvar. Označavaju želju za postojanjem, da postaje sve više i više, da raste i da se akumulira. To je uzrok nastajanja dukkha i nalazi se unutar agregata za mentalnu

i relativnosti. Jedan od dobro poznatih sinonima za nirvanu je

isto tako i uzrok prestanka odnosno uništenja nalazi se unutar dukkhe a ne izvan njega. Sve što proizlazi iz prirode, i prestaje zbog prirode. Biće, stvar i sustav ako proizlazi iz prirode, nastanjuje prirodu u sebi, ali također i njegovo uništenje i prestanak nalazi se u prirodi. Tako dukkha ima u sebi valstitu priprodu iz koje proizlazi i u kojoj prestaje. Riječ Kamma ili Sanskrit doslovno znači djelovanje. U Budističkoj teoriji karma znači voljni postupak ,a ne sve akcije. u budističkoj terminologiji karme njegov utjecaj znači plod ili rezultat karme ,a ne njegovo djelovanje. Volja i želja mogu biti i dobre i loše, tako i karma može biti dobra i loša. Dobra karma stvara dobre učinke, a loša karma stvara loše učinke. Žeđ, volja, karma (bilo dobra, bilo loša) imaju snagu za daljni nastavak ili u dobrom ili u lošem smijeru. ARAHANT slobodan je od lažne ideje o sebi,slobodan je od žeđi i od nečistoća. Za njega ne postoji ponovno rođenje. Teoriju karem ne trebamo miješati s moralnom pravdom (nagradom ili kaznom) . Ideja moralne pravde odnosno kazne i nagrade proizlazi iz koncepcije vrhovnog bića. Boga, koji je zakonodavatelj i koji odlučuje što je dobro, a što krivo. Pojam pravednosti je nejasan i opasan. Teorija karme je teorija o uzroku učinka, djelovanja i reakcije to je prirodni zakon koji nema nikave veze s idejom pravednosti i nagrade i kazne. Svaka voljna akcija proizvodi svoje učinke ili rezultate. Ako dobro djelovanje stvara dobre učinke, a loše stvara loše učinke to nije pravda (nagrada ili kazna ) od strane nekog drugog, nego od strane svoje prirode, od svoje strane. Prema teoriji karme učinci volje akcije mogu se nastaviti i očitovati čak i poslijeNirodha: prestanak dukkha (patnja, nezadovoljstvo)Treća plemenita istina je da postoji emancipacija, oslobođenje, sloboda od patnje, od kontinuiteta nezadovoljstva. Ovo se zove plemenita istina o prestanku nezadovoljstva, što je nibbana, poznatija u sanskritu kao nirvana. Da bi uklonili nezadovoljstvo treba potpuno eliminirati glavni korijen nezadovoljstva, što je žudnja (tanha). Stoga, nirvana je poznata također kao pojam tanhakkhaya "ugasnuće žudnje". Što je nirvana? Jedini razumni odgovor na ovo pitanje je da ne može nikada biti odgovoreno potpuno i zadovoljavajuće u riječima, zato što je ljudski jezik presiromašan za izražavanje prave naravi apsolutne istine ili konačne stvarnosti što je nirvanaNirvana se često odnosi na tako negativne pojmove kao tanhakkhaya – ugasnuće žudnje, asamkhata – nespoj, bezuvjetan, viraga - odsutstvo želje, nirodha - prestanak, nibbana - nestajanje. Promotrimo nekoliko definicija i opisa nirvane: To je potpun prestanak te žudnje, odricanje od nje, oslobađanje od nje, odvajanje od nje. Umirujući sve uvjetovane stvari, odustajanje od svih jada, ugasnuće žudnje, odvajanje, prestanak, nibbana. Što je apsolut? To je ugasnuće žudnje, ugasnuće mržnje, ugasnuće privida. Ovo se zove apsolut. Napuštanje i razaranje želje i žudnja za pet skupina vezanosti: to je prestanak nezadovoljstva. Prestanak kontinuiteta i postajanja je nibbana. Referirajući se na nirvanu Buddha kaže: Postoji nerođeno i neuvjetovano. Gdje nema nerođenih, neuvjetovanih, tamo ne bi bilo bijega (escape; možda ide neki drugi prijevod) za rođene i uvjetovane. Budući da ima nerođenih, i neuvjetovanih, ima bijega za rođene, uvjetovane. Ovdje četiri elementa čvrstoća, tečnost, toplina i kretanje nemaju mjesta; pojmovi dužina i širina, fin i loš, dobar i zao, ime i oblik su zajedno uništeni; ni ovaj svijet ni drugi, ne dolazi, ide ili stoji, niti smrt ili rođenje, ni osjetilini objekti se ne nalaze. Zato što je nirvana tako izražena u negativnim pojmovima, ima mnogih koji imaju pogrešan pojam koji je negativan, i izražava samouništenje. Nirvana definitivno nije uništenje sebe (bića), zato što nema tog sebe za uništiti. Ako uopće, ima uništenja privida, lažne ideje sebe. Netočno je reći da je nirvana pozitivna ili negativna. Ovi pojmovi ne mogu biti primjenjeni na nirvanu, apsolutnu istinu, koja je izvan dualnosti

sloboda. Nitko ne bi rekao da je sloboda negativna. Ali čak i sloboda ima negativnu stranu: sloboda je uvijek oslobađanje od nečeg što smeta, što je zlo, što je negativno. Dakle nirvana, apsolutna sloboda, je sloboda od sveg zla, sloboda od žudnje, mržnje i neznanja, sloboda od svih pojmova dualnosti, relativnosti, vremena i prostora

4. PLEMENITA ISTINA – PUT ( Srednji put – Middle Path )

Postoje 2 puta1. Potraga za srećom kroz zadovoljstva koja nam dolaze

putem osjetila koja su vrlo niskih kvaliteta, koja su zajednička svima, neprofitabilna I karakteristična običnim ljudima

2. Potraga za srećom kroz samoponiženje, kroz različite oblike odricanja I ona je bolna

→ iz ova dva puta iznjedrio je SREDIŠNJI PUT, kao nešto između te dvije krajnosti

SREDIŠNJI PUT donosi pogled I znanje koji vode do smirnosti, prosvjetljenja, nirvaneOn se sastoji od 8 kategorija

1.) PRAVILNO RAZUMJEVANJE2.) PRAVILNA MISAO3.) PRAVILNO GOVORENJE4.) -//- DJELOVANJE5.) -//- ŽIVLJENJE6.) -//- NAPOR7.) -//- UMOVANJE8.) -//- KONCENTRACIJA- Nije nužno da se ovih 8 kategorija ostvaruju ovim

redoslijedom, ali one su međusobno povezane I pomau jenda drugoj u ostvarivanju I one služe promicanju 3 budističke discipline1.) ETIČKO PONAŠANJE2.) MENTALNA DISCIPLINA3.) MUDROST

3.) ETIČKO PONAŠANJE - Izgrađeno ej na širokom pojmu opće ljubavi I

suosjećanju prema drugim bićima- Buda je dao svoje učenje : “ Za dobro mnogih, za

sreću mnogih iz suosjećanja prema svijetu”- Prema budizmu, da bi osoba bila savršena postoje

dvije kvalitete koje se trebaju jednako razviti – SUOSJEĆANJE (ljubav, tolerancija, milosrđe- emocionalna strana tj. Kvalitete srca), teMUDROST ( intelektulana strana, kvalitete uma)

- Ubraja tri faktora središnjeg puta – GOVOR, DJELOVANJE, ŽIVLJENJE ( 3., 4., 5.)1.) PRAVILNO GOVORENJE – podrazumjeva

suzdržavanje od iznošenja laži, kleveta, govora koji donose mržnju, neprijateljstvo između pojedinaca, grupe, društava, sudržavanje od oštrih, grubih, zlonamjernih, optužujućih izjava, nepotrebna ogovaranja…Govor bi trebao bit izgovoren u pravo vrijeme na pravom mjestu

2.) PRAVILNO DJELOVANJE – zagovara to da moramo spriječiti uništavanje života , zabranjuje krađu, nepoštene postupke, iliegalne sexualne radnje, a zagovara to da moramo pomagati drugima da vode miran I dostojan život

PRAVILAN ŽIVOT / ŽIVLJENJE- pojedinac mora

poslova I postupaka koji mogu naštetiti drugima ( trgovinaoružjem, alkoholom, drogom, ubijanje životinja, varanje.. ); budizam se strogo protivi svim oblicima nasilja I ratovanja I kazuje da je nemoguće duhovno se razvijati ukoliko nemamo moralne osnove.

1.) MENTALNA DISCIPLINA - Podrazumjeva napor, umnost I koncentraciju- A) Napor = energija I volja koja služi u svrhu 1.

Sprječavanja zla I nezadovoljstva, 2. Za proizvodnju dobrog I zdravog stanja uma I razvoj savršenosti

- B) Umnost= služi da se razvije svijest, aktiviranje tijela, osjetila, osjećaja, sklad uma I ideja, misli I koncentracije; vježba povezanosti s tijelom , za mentalni razvoj; putem meditacije

- C) 4 razine koncentracije 1.) Razina : Kada je osoba zabrinuta, skeptična,

izgubljena, tada se mentalnim aktivnostima nastoji dosegnuti sreća, radost, zadovoljstvo

2.) Razina : sve intelektualne aktivnosti su suspregnute, umirene I osjećaj sreće I zadovoljstva su sve prisutniji

3.) Razina : Osjećaj zadovoljstva polako nestaje I preostaje osjećaj sreće

4.) Razina : Nestaju sva osjećanja I ostaje čista svjesnost I staloženost

2.) MUDROST - Sadržava pravila za razumjevanje I misao - MISAO – Istinska mudrost rezultat je ljubavi I

nenasilnog djelovanja( plemenite osobine)- Osobine poput mržnje, nasilnosti, samouništenja

rezultat su nedostatka mudrosti u svim područjima života – osobnim, politkičkim, društvenim

- RAZUMJEVANJE - razumjevanje stvari onakvima kakve jesu ; razumjevanje je najviša od svih mudrosti jer ona razumjeva stvarnost I zbilju

- 2 VRSTE RAZUMIJEVANJA : - 1.) Ono što općenito nazivamo razumjevanjem

jest znanje, memorija I intelektualne sposobnosti naspram određenih informacija koje primamo iz vanjskog svijeta – površinsko znanje

- 2.) pravo dubinsko znanje koje se naziva pronicljivost ; promatranje stvari u njihovoj istinskoj prirodi; pronicljivost je moguća samo kada je um slobodan od svih utjecaja I kada je razvijen putem meditacija

- Iz svih ovih kategorija vidljivo je da se teži životu koji se isplati slijediti prakticirati I razvijati

- Samodisciplina tijela, svijeta I uma, samorazvoja

- Nema veze s religijom, vjerovanjem, ceremonijama, molitvam, to je čisto način života

- Cilj meditacije: čišćenje svijesti od zagađanja i nereda,

poput pohlepnih želja, te obrađivanje kvaliteta kao što su

koncentracija, budnost, inteligencija, volja, energija,

analitičke sposobnosti, povjerenje, sreća i spokojstvo što

na kraju dovodi do vještine najveće mudrosti koja vidi

prirodu stvari kao što one jesu te shvaća Konačnu Istinu,

Nirvanu.

- Dvije forme meditacije:

1. Razvitak duhovne koncentracije – samatha

ili samādhi: jedno pitanje svijesti koje se

preispituje različitim metodama što vodi do

nejvećeg položaja kao što je „sfera Ništavila“ ili

„Sfera niti percepcije niti ne-percepcije“. Oova

vrsta meditacije postojala je prije Buddhe i

nema posla sa Stvarnošću, Istinom ili

Nirvanom. Uvid u prirodu stvari - vipassanā:

vodi do kompletnog oslobođenja svijesti, do

razotkrivanja Konačne Istine, Nirvane. Ovo je

osnovne Buddhistička meditacije (duhovna

kultura), analitička metoda osnovana na

pozornosti, svjesnosti, budnosti i opažanju.

Može se meditirati i pomoću Sedam Faktora

Prosvjetiteljstva:

1. Svjesnost – biti svjestan svih aktivnosti i pokreta, bilo

fizičkih, bilo duhovnih

2. Istraživanje različitih problema i doktrina – ubrajaju

se sva naša religijska, etička i filozofska učenja,

čitanja, istraživanja, rasprave itd.

3. Energija – za rad s odlukama do kraja

4. Sreća – kvaliteta nasuprot pesimističnoj, mračnoj i

potištenoj svijesti

5. Opuštanje tijela i uma – nitko ne bi trebao biti ukočen

6. Koncentracija

7. Smirenost – biti u mogućnosti vidjeti život u svim

promjenama mirna svijesti, bez ometanja

Poznata je i meditacija pomoću četiri Plemenita Stava:

1. Proširiti beskonačnu, univerzalnu ljubav i dobru volju

na sva živa bića bez diskriminacije

2. Sažaljenje za sva živa bića koja pate ili su u nevolji

3. Suosjećajna sreća u postignućima drugih, blagostanje

4. Ravnodušnost prema promjenama života

svjesnost (sati), pažnja ili promatranje (anupassanā